Turistička organizacija opštine Kotor realizuje projekat NAUTICA CBC u okviru Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. čiji je glavni cilj ojačati, diverzifikovati i integrisati prekograničnu turističku ponudu unutar Programa kroz razvoj novog turističkog proizvoda i usvajanje novih znanja i sektorskih vještina.
U sklopu projekta razvit će se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila. Očekivani rezultati su: razvijeni novi zajednički turistički proizvodi; novi razvijeni i poboljšani objekti/infrastruktura; broj osoba edukovanih o osiguranju kvaliteta u nautičkom turizmu.
Neke od planiranih inovacija, od strane Turističke organizacije opštine Kotor kao učesnika projekta, su uvođenje interaktivnih tabli, klupa sa solarnim panelima, pametnih interaktivnih autobuskih stajališta, električnih bicikala i njihovih držača kao i lokera. Kroz ove planirane inovacije, namjera je bila doprinjeti razvoju turizma, uz istovremeno poštovanje načela održivosti i poštovanje principa energetske efikasnosti kroz upotrebu obnovljivih izvora energije.
Za postavljanje predviđene infrastrukture, za čiju nabavku je završena tenderska procedura, opredijeljeno je više lokacija unutar naše opštine. U skladu sa tim, TO Kotor već više od mjesec dana aktivno priprema i uređuje lokacije namijenjene za instalaciju navedene opreme.
Na pet pozicija su već postavljenje pametne klupe i to na Luži, Parku Slobode i na autobuskom stajalištu kod Pozorišta. Priprmljene su lokacije za postavljanje stanica za pametna bicikla (ukupno 15) i to na lokacijama u Dobroti 2, ispred Starog grada (pored Dojmija) i na Prčanju.
Kotor Smart City
Na pozicijama ispred Starog grada pored Dojmija, u pothodniku i unutar Pomorskog muzeja biće postavljeni informativni interaktivni totemi dok će u pothodniku biti instalirani i lokeri za odlaganje stvari, namijenjeni turistima koji žele da posjete Stari grad.
Preko puta zelene pijace ispred Starog grada biće postavljeno i pametno autobusko stajalište.
U toku je instalacija dijela opreme, a u planu je da sva oprema bude instalirana i spremna za korišćenje do kraja juna a biće namijenjena na korišćenje turistima besplatno prve dvije godine. Posebnu pažnju ćemo usmjeriti na uredjenje platoa ispred crkve Sv. Pavla gdje ćemo kroz projekat “Volim Kotor” ovaj prostor upotpuniti sadržajima za odmor i uživanje.
Kotor Smart City
Takođe, ovim putem apelujemo na javnost da prostor ispred crkve Svetog Pavla nije namijenjen za odlaganje smeća te najljubaznije molimo sve turističke poslenike, privrednike i mještane da zajednički dopinesemo održavanju čistoće na prostoru cijelog grada a naročito ovog prostora.
Osim TO Kotor partneri na projektu su Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kao vodeći partner, Fakultet za pomorstvo u Kotoru i Lučka uprave Splitsko-Dalmatinske županije.
Kvalitetno obrazovanje pomoraca i kontrola obrazovanja od izuzetne je važnosti za razvoj pomorskog kadra, podizanja nivoa kvaliteta pomorske industrije u cjelini i prepoznavanje crnogorskog pomorca kao kvalitetnog pomorca, rečeno je na okruglom stolu „Obrazovanje pomoraca“, održanom u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor u Rektoratu Univerziteta Crne Gore u Podgorici.
Okrugli sto je otvorio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović koji je iskazao uvjerenje da će zaključci sa diskusije ovog okruglog stola, koji je okupio predstavnike obrazovnih institucija i resornih ministarstava, pomoraca i strukovnih pomorskih udruženja, dati konkretne smjernice za unapređenje kvaliteta obrazovanja pomorskog kadra. Pri tome je istakao važnu ulogu koju, u sistemu obrazovanja, od svog osnivanja ima Pomorski fakultet Kotor.
Dekan Pomorskog fakulteta Kotor prof. dr Špiro Ivošević ukazao je na potrebu za intenzivnijom sistemskom kontrolom nad obrazovanjem pomorskog kadra. On je istakao da je u najavi otvaranje novih institucija a ni postojeće nemaju dovoljno nastavnog kadra, te da je, pored kontrole, neophodno i uspostavljanje zvanične evidencije i statistike o sertifikatima i pomorcima. Od važnosti je, ukazao je, stvaranje inovativnih potencijala za stvaranje komepetentnih pomoraca i relevantnih i priznatih diploma.
Direktorica Direktorata za tercijalno obrazovanje Ministarstva prosvjete Neda Ojdanić predstavila je obrazovanje pomoraca u Crnoj Gori kroz srednjoškolske i visokoškolske programe koji se realizuju u Srednjoj pomorskoj školi Kotor i Srednjoj stručnoj školi u Baru, Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore i privatnom Fakultetu za pomorstvo i turizam u Baru. Pored toga, navela je da je Ministarstvo prosvjete, u okviru stručnog i cjeloživotnog obrazovanja, akreditovalo i dvije institucije koje se bave stručnim obrazovanjem pomoraca na radnom nivou, a to su Srednja pomorska škola Kotor i Maritime Academy Kotor. „Obrazovanje pomoraca zahtijeva stalna dodatna usavršavanja zbog razvoja novih tehnologija na brodovima“, ukazala je Ojdanić.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija,lučki kapetan kapetanije Bar Predrag Ratković kazao je da Ministarstvo stalno radi na unapređenju zakonskih i podzakonskih akata. „Konkretno, pristupilo se izradi novog Pravilnika o vrstama zvanja i ovlašćenja, uslovima za sticanje zvanja i izdavanje ovlašćenja za članove posade broda“, kazao je on. Naveo je, takođe, da su sve institucije koje se bave obrazovanjem pomoraca u Crnoj Gori dostavile odgovarajuće potvrde o ispunjenosti neophodnih uslova.
Foto UCG
Mogućnosti edukacije kroz cjeloživotno obrazovanje, koje je značajno za sve struke, pa i pomorsku, predstavila je i prof. dr Dijana Vučković, predsjednica Komisije za cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore.
Prodekan za inovacije i razvoj Pomorskog fakulteta Kotor prof. dr Tatijana Dlabač ukazala je da je, od novembra prošle godine, ovo treći po redu okrugli sto na temu obrazovanja i obuka pomoraca. Današnja diskusija i razmjena mišljenja, konkretno posvećena pitanjima obrazovanja pomoraca, od izuzetne je važnosti i zbog toga što je 1. juna stupio na snagu čl. 114 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe koji se tiče obrazovanja pomoraca i obaveza obrazovnih institucija koje se bave edukacijom pomoraca u pogledu kvaliteta i usklađenosti nastavnih planova i programa sa STCW konvencijom i IMO modelima kurseva.
Tokom diskusije, svoje institucije i stavove predstavili su brojni govornici, među kojima su bili i mr Miloš Trivić, Samostalni savjetnik u Direktoratu za opšte srednje obrazovanje, stručno i cjeloživotno obrazovanje Ministarstva prosvjete, mr Ratko Petrović, direktor Srednje pomorske škole Kotor i Ljubomir Bojović, profesor Srednje stručne škole iz Bara. Kapetan Janko Milutin govorio je u ime Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, kap. Nenad Lazović ispred Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, u ime Unije pomoraca Crne Gore kap. Vladimir Vučetić, u ime Bokeljskemornarice Denis Vukašinović, a ispred Pomorskog fakulteta Kotor, učešća u diskusiji uzeli su i prof. dr Jelena Nikčević, mr Igor Stanovčić i mr Miroslav Vukičević. Iz Ministarstva kapitalnih investicija u diskusiji je učestvovala i samostalna savjetnica Olivera Stojanović, iz Srednje stručne škole Bar Mirko Brzić.
Pomorski fakultet Kotor – foto UCG
Skupu su prisustvovali i Danijel Popović iz Unije pomoraca, Vuko Jovanović iz Privredne komore Crne Gore, iz Bokeljske mornarice Kotor Tripo Moškov i Baldo Saulaćić iz Srednje pomorske škole Kotor, a ispred Univerziteta Crne Gore, učestvovali su još i: prof. dr Milena PejovićDževerdanović, prof. dr Enis Kočan,dr Zorica Đurović i Ana Babović.
Nakon iscrpne i konstruktivne diskusije, dogovoreno je da će se na osnovu diskusija i prikazanih prezentacija sumirati zajednički zaključci, na osnovu kojih će se inicirati pokretanje postupka izmjena i dopuna pravne regulative posebno u dijelu kontrole kvaliteta obrazovanja pomoraca. Učesnici su iskazali spremnost da u tom smislu adekvatno i blagovremeno reaguju u pogledu traženih odgovora i daju svoj doprinos budućim aktivnostima na unapređenju obrazovanja pomoraca u Crnoj Gori.
Opština Herceg Novi tradicionalno nagradila najuspješnije učenike
Nosiocima diplome “Luča“ i učenicima koji su u Herceg Novi donijeli nagrade sa državnih i međunarodnih takmičenja danas su na svečanosti u Dvorani Park dodjeljene opštinske diplome i nagrade.
Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje tradicionalno na ovaj način odaju priznanje najboljim učenicima završnih razreda osnovnih škola „Dašo Pavičić“, „Milan Vuković“, „Ilija Kišić“, „Orjenski bataljon“ i SMŠ „Ivan Goran Kovačić“. Među njima je ove godine čak 58 nosilaca diplome „Luča“ i sedam učenika nagrađenih na takmičenjima u znanju.
Učenicima, roditeljima, profesorima i nastavnicima obratio se predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, koji je poručio da su nagrađeni učenici svojim uspjesima u najboljem svijetlu predstavili sebe, svoje roditelje i porodice, kao i grad iz kojeg su ponikli.
-Obrazovanje je matična djelatnost od koje počinje put razvoja, a njegov kvalitet je ključ ličnog i društvenog napretka. Upravo iz tog razloga Opština Herceg Novi je u proteklim godinama osmislila i pokrenula novi program podrške darovitim učenicima i povećala iznose stipendija za najuspješnije studente. Lokalna uprava sarađuje sa svim vaspitno-obrazovnim ustanovama na teritoriji grada u realizaciji projekata čiji je cilj unaprijeđenje uslova za rad đaka – od sanacije krovova i nabavke interaktivnih pametnih tabli, do štampanja školskih listova, finansiranja karata za gradski prevoz, podrške za odlazak na takmičenja i saradnje sa đačkim parlamentom srednje škola, istakao je predsjednik i naglasio da će lokalna samouprava uvijek biti podrška mladima da ostvare svoj puni potencijal, “sigurni da je upravo to najvažniji korak na putu ka izgradnji pravedne, uspješne i angažovane zajednice”.
Opština Herceg Novi tradicionalno nagradila najuspješnije učenike
-Čestitam vam postignute rezultate i želim uspjeh u nastavku školovanja. Neka vas prate zdravlje i sreća, da se sa svakim zadatkom i izazovom nosite lako i dostojanstveno, na ponos svojih roditelja, profesora i cijelog Herceg Novog, poručio je predsjednik Katić pespektivnim i darovitim Novljanima i Novljankama.
Iz OŠ „Dašo Pavičić“ nagrađeno je 13 „Lučonoša“ i jedan učenik koji ostvario uspjeh na međunarodnom takmičenju. Nosioci diplome „Luča“ 2021/2022 školske godine su:
-Nikolina Andrić
-Đorđe Pavlović
-Sofija Cupać
-Katarina Šiler
-Mija Prlainović
-Ana Radonić
-Boris Drecun
-Marija Mijović
-Jovana Ponjarac
-Iva Konjević
-Željko Zgradić
-Milica Šekularac
-Milan Popović
Među nagrađenim učenicima iz OŠ „Dašo Pavičić“ je i Dušan Reljić, koji je osvojio treće mjesto na Međunarodnom matematičom takmičenju „Kengur bez granica“.
U OŠ „Milan Vuković“ u ovoj generaciji je pet nosilaca diplome „Luča“:
-Ana Vuković
-Anastasija Ostojić
-Lana Martinović
-Nikola Petrović
-Jelena Tomašević
U OŠ “Ilija Kišić” Zelenika, šest učenika zaslužilo je diplomu “Luča” u školskoj 2021/2022 godini:
-Ines Pestorić
-Anđela Vujičić
-Filip Milović
-Danilo Stupar
-Ilija Tomanović
-Anja Tomašević
U OŠ „Orjenski bataljon“ Bijela, sedam učenika je zaslužilo diplomu „Luča“, a jedan nagradu na državnom takmičenju:
-Tamara Andrić
-Natalija Smoljan
-Damjan Blanuša
-Lola Novaković
-Katarina Krivokapić
-Miloš Gligović
-Vladimir Ilić
Nagrađen je i Matija Vuković, koji je na državnom takmičenju u znanju osvojio prvo mjesto iz matematike.
Ova generacija učenika SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ iznjedrila je 28 „Lučonoša“ i pet učenika koji su ostvarili uspjehe na takmičenjima.
-Nikolina Stojković (Luča 1)
-Mia Perović – Turistička škola
-Jovana Babić – Turistička škola
-Filip Andrijašević – Ekonomska škola
-Ilija Babić – Gimnazija (osvojio i treće mjesto na takmičenju iz njemačkog jezika)
-Jana Bošković – Gimnazija
-Matija Bošković – Gimnazija (osvojio i drugo mjesto na takmičenju iz engleskog jezika)
-Andrej Bulatović – Gimnazija
-Anđela Jovanović – Gimnazija
-Aleksa Kovačević – Gimnazija
-Jakov Novović – Gimnazija
-Tijana Pavlović – Gimnazija
-Jovana Tešović – Gimnazija
-Sara Giga – Gimnazija
-Damjan Vujičić – Gimnazija
-Milica Glušac – Gimnazija (osvojila i treće mjesto u takmičenju iz italijanskog jezika)
-Aleksa Jančić – Gimnazija
-Aleksandra Jovanović – Gimnazija
-Lazar Dedović – Gimnazija
-Katarina Biga – Gimnazija
-Nevena Čolić – Gimnazija
-Savo Popović – Gimnazija
-Lana Tomanović – Gimnazija
-Marea Krivokapić – Gimnazija
-Katarina Rakočević – Gimnazija
-Sara Zloković – Gimnazija
-Đorđe Grbić – Građevinska škola
Osim Matije, Milice i Ilije, još dvoje učenika SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ je osvojilo nagrade na državnom takmičenju:
Prvi avion iz Kraljeva sletio je danas u 10.30 sati na tivatski Aerodrom. Avionom Air Srbija u Tivat je stiglo oko četrdesetak putnika.
Prvi avion ove sezone iz Niša sletio je danas u Tivat u 13. 40 sati pa će osim Beograda Crna Gora tokom sezone biti povezana sa još dva grada iz Srbije.
Putnici će ka crnogorskom primorju moći da lete srijedom i petkom u 9 sati i 40 minuta sa aerodroma Lađevci u Kraljevu, dok je let iz Tivta u 9 sati i 10 minuta.
Tamara Krstović ispred turistčke orgnizacije Tivat istakla je da je riječ o važnom događaju jer prema podacima sa kojima oni raspolažu turistima iz Kraljeva i okoline naše tržište je omiljena destinacija za odmor.
„Podaci iz anketa kao i broj gostiju sa ovog tržišta idu u prilog tome. 29 000 gostiju sa ovog područja je prošle godine posjetilo naše primorje što je za 2 odsto više u odnosu na rekordnu 2019. godinu“ ističe Krstović.
Air Srbija – foto CG News
Ona kaže da povećanje bilježe i kada je riječ o broju noćenja turista sa ovog područja koje je za 14 odsto veće u odnosu na 2019. godinu.
Branko Vuković clan odbora direktora Aerodroma Crne Gore kazao je da je riječ o istoriskom momentu i istakao važnost regionalne avio povezanosti.
“Ova saradnja doprinijeće razvoju crnogorske privrede, a samim tim i crnogorskog turizma. Ova linija je veoma važna za regionalne inicijative, kao i otvaranje Aerodorma Crne Gore ka regionu“ kazao je Vuković.
Predsjednik Borda direktora JP „Aerodromi Crne Gore“, Nebojša Đoković istakao je da je otvaranje novih avio-linija od velikog značaja za crnogorsku privredu, posebno za turizam dodavši da je do sada u pripremu sezone urađeno puno.
“Linije iz Kraljeva i Niša su veoma značajne za turiste koji dolaze iz Centralne i Južne Srbije. Prošle godine je iz Niša bilo preko 50 hiljada turista koji su stigli na Crnogorsko primorje. Veliko je interesovanje iz Centralnog i Južnog dijela Srbije pa ova avio linija olakšva putnicima da ne moraju kao ranije da putuju preko Beograda“, naglasio je Đoković.
Očekuje se uvođenje avio linija iz Bakua, glavnog grada Azerbejdžana, i još nekih destinacija sa Crnom Gorom. U toku su pregovori i sa kompanijama iz Holandije i Belgije pa se očekuje veoma dobra sezona, zaključio je Đoković.
U posljednja 24 sata registrovano je novih 80 slučajeva koronavirusa. Tokom jučerašnjeg nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Prijavljen je oporavak kod 55 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva je 507.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 14.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 895 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 80 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
26
Bar
12
Budva
11
Kotor
9
Bijelo Polje
3
Nikšić
3
Tivat
3
Mojkovac
2
Rožaje
2
Ulcinj
2
Andrijevica
1
Cetinje
1
Danilovgrad
1
Herceg Novi
1
Kolašin
1
Pljevlja
1
Žabljak
1
UKUPNO
80
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 14.06.2022. godine iznosio je 8,94 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2722.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 238123.
Ima jedna anegdota, kada pilot saopštava putnicima dvije vijesti, jednu lošu a jednu dobru.
I kako to obično biva, prvo se saopštava ona loša koja glasi: “Nemam pojma u kom pravcu idemo, ili u prevodu izgubili smo se, a onda slijedi ona dobra, tamo gdje idemo, idemo veoma brzo.
Upravo navedenoj anegdoti liči mnogo toga, u našoj crnogorskoj stvarnosti.
Ne tako rijetko nam magistralni put pokušavaju trasirati oni, koji za sebe u životu nisu pronašli ni najobičniju kozju stazu.
Većina nas može da vidi, ali na žalost, malo je onih koji mogu da predvide. Jednostavno, onih pravih vizionara je na svim poljima veoma malo. Ali i ta rijetka skupina ljudi, usljed „kritične mase“ onih drugih, a u nedostatku adekvatne akcije, je svoju viziju pretvarala u puko sanjarenje koje nikome nije štetilo, ali koje nikome nije donijelo ni nešto dobro.
Mnogo opasnija je jedna druga grupacija, koju bi ovom prilikom nazvao „akcijašima“, naravno bez ikakve namjere da uvrijedim one prave akcijaše iz bivše nam domovine.
Ovi ovdašnji „akcijaši“ kojima motiv za akciju nikada nije bio upitan, pogotovo kada je lični interes u pitanju, bez ikakve vizije kreću da ruše, grade, razgrađuju što je po pravilu gotovo siguran put u propast.
Crna Gora ima dva međunarodna aerodroma – Podgoricu i Tivat.
Iako je ne tako često, Tivatski aerodrom imao tretman “neželjenog djeteta“, jedan drugom nisu konkurencija, uzimajući prije svega strukturu i fizionomiju letova, koji se obavljaju sa oba aerodroma. Kao sto je poznato TGD kao glavni aerodrom države za redovan saobraćaj većinom legacy carriere, dok je TIV aerodrom sezonskog karaktera gdje su dominantni low cost carriere uz manje razvijen redovni saobraćaj.
Ako tome dodamo i veoma lošu drumsku infrastrukturu, duž naše obale kao i činjenicu da se u toj regiji nalaze tri velika turistička kompleksa,ne treba posebno apostrofirati razloge njegovog postojanja, što on iz godine u godinu i dokazuje.
Rade Maric
Ne ulazeći u elaboraciju aktuelnih dešavanja po pitanju koncesije i svega onoga što taj proces podrazumijeva, a čiji epilog nije na vidiku, neophodno je konačno vlastitim resursima učiniti određene korake koji nikome i ničemu ne mogu naškoditi, a u krajnjem čitavoj zajednici mogu ipak donijeti nešto dobro.
Postojeći statut definiše Aerodrome Crne Gore kao jedinstveno preduzeće, gdje je država 100% vlasnik. Lično mislim da je ovakva organizacija u startu bila neadekvatna, odnosno i nedovoljno efektivna i nedovoljno efikasna. Trebalo bi zaista mnogo prostora da se ovakva jedna konstatacija obrazloži, gdje se čak i akt o sistematizaciji koji u svakoj organizaciji treba da ima razvojnu komponentu, ovdje zbog ovakve organizacije pojavljuje kao limitirajući faktor.
Na žalost neodlučnost, pa i svojevrsna nemoć države da u dužem vremenskom periodu, odredi strateški pravac i viziju razvoja Aerodroma Crne Gore u mnogome doprinosi da i ovako „nakazna“ organizacija kompanije bude još gora.
Aerodrome Crne Gore treba re-definisati kao dva odvojena operatera (Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat) , sa kompletnom upravljačkom strukturom u punom kapacitetu.
U takvoj organizaciji lokalna uprava Tivta bi trebalo da ima odgovarajući procenat učešća u vlasništvu i upravljanju nad Aerodromom Tivat, ne zbog toga što je aerodrom na njenoj teritoriji, već prije svega što bi to bilo i časno i pošteno prema svim generacijama Tivćana koji su nesebično darivali svoje parcele i posjede kako bi se Aerodrom uopšte izgradio. Uostalom, za tako nešto, već postoji više nego dobar primjer u najbližem susjedstvu – vlasnička struktutura i način upravljanja Zračnom lukom Dubrovnik.
Na taj način bi se smanjile i tenzije oko imovinsko -pravnih odnosa koje i te kako opterećuju bilo kakav budući status aerodroma Tivat i mogu da predstavljaju ozbiljan limitirajući faktor za razvoj.
Aerodrom Podgoricu treba, upotrijebiću omiljeni termin jednog crnogorskog političara, relaksirati prisustva vojne vazduhoplovne baze, koja zauzima više od 30% procenata cjelokupnog aerodromskog kompleksa.
Na toj lokaciji kroz odgovarajući poslovni model, treba proširiti i unaprijediti postojeće manevarske i operativne površine, izgraditi tzv. neavijacijske sadržaje, koje Aerodrom Podgorica gotovo i nema, a koji na svim modernim evropskim i svjetskim vazdušnim lukama već uveliko „prijete“ da u prihodima dostignu i preteknu one koji su čisto avijacijski.
Iako su oba aerodroma kada su u pitanju operativne površine kao osnovno sredstvo za rad odavno „zrela“ za generalnu rekonstrukciju, a Tivat pogotovo, tragikomična činjenica je kako se onako „odoka“ u crnogorskoj javnosti licitira sa potrebnim iznosima.
Oni koji se zalažu za koncesioni model, po pravilu podižu cijenu koštanja u nebo, dok oni drugi idu u minimiziranje i svako, naravno, ima svoje argumente iz samo njima znanih razloga.
Državna studija o lokaciji iz 2013.godine, bar kada je Aerodrom Tivat u pitanju je na veoma kvalitetan način definisala pravac razvoja.
Naravno da je zbog protoka vremena i novonastalih okolnosti, potrebno određene stvari izmijeniti i doraditi ali i dalje smatram da je taj dokument dobra osnova ,koja je na žalost devastirana jednim dijelom od onih pomenutih „akcijaša“.
Kroz jednu plansku, faznu rekonstrukciju, uz jedan ograničeni vremenski period preusmjeravanje saobraćaja na podgorički aerodrom, tivatski aerodrom može uz blagoslov države u relativno kratkom vremenskom intervalu postati moderna i savremna vazdušna luka kapaciteta do 2,5 miliona putnika godišnje, što potencijalno i predstavlja gornju granicu rasta uzimajući u obzir strategiju održivog razvoja i sve što ona podrazumijeva.
Kada je u pitanju podgorički aerodrom uz već navedeno, svakako treba razmisliti o podizanju postojećeg prilaznog sistema CAT-1 na prilazni sistem CAT-2 imajući u vidu da je sve više dana sa pojavom magle, odnosno smanjene vidljivosti, a u konačnom i CAT-3, što svakako aerodrom glavnog grada jedne države zaslužuje.
I na kraju umjesto zaključka:
Gotovo uvijek ili po pravilu kada se naši politički predstavnici vrate sa nekog „borbenog“ službenog puta, pokrene se inicijativa o valorizaciji nekih od „zaboravljenih” aerodroma.
Pa je tako u jednom trenutku bio aerodrom u Beranama, zatim Žabljak, Kapino Polje, a sada je aktuelizovan i aerodrom u Ulcinju.
Još nisam čuo da je neko pomenuo lokaciju Mrtvo Duboko, ali kako je krenulo, ni to nije isključeno.
Svako ko na ovaj način manipuliše sa crnogorskom javnošću, to radi isključivo iz ličnih interesa i ništa drugo.
Odgovorno tvrdim da ni jedan komercijalni aerodrom pored dva postojeća, ne može biti ekonomski isplativ. Eventualno, ako bi neko nekad ubudućnosti i razmišljao o takvoj soluciji, ona bi mogla biti realizovana isključivo kao međudržavni projekat, da li sa Albanijom, BIH, ili Srbijom, što svakako u dogledno vrijeme nije izgledno.
Naravno da uvijek postoji prostor ,da svi oni koji mogu, znaju i hoće ,sve svoje ekspertske potencijale stave u službu turističke industrije i razvoj raznih segmenata vazduhoplovnog turizma,kroz širenje vazduhoplovne mreže na teritoriji Crne Gore, koja bi istovremeno bila i veoma kompatibilna kao logistička podrška, sektoru za vanredne situacije, koji se iz godine u godinu suočava sa sve većim izazovima.
Aquarium Pula će u petak 17. juna od strane Svjetske organizacije za održivost (World Sustainability Organization) dobiti prestižni certifikat samoodrživosti “Friend of the sea”.
Glavni cilj Svjetske organizacije za održivost (World Sustainability Organization) je poticanje razvoja tvrtki u održivom smjeru, a primitkom certifikata „Friend of the sea“ Aquarium Pula se obvezuje na društvenu odgovornost i aktivno uključivanje u programe uzgoja ugroženih vrsta, sve u svrhu očuvanja divljih populacija životinja te morskih ekosustava kroz vlastito poslovanje.
Pulski akvarij, koji je 2000. godine pokrenula biologinja Milena Mičić, trenutno je najveći akvarij u Hrvatskoj. Poznat je po svom sudjelovanju u brojnim tekućim programima očuvanja, pokazujući značajnu predanost spašavanju i rehabilitaciji morskih kornjača i plemenitih školjki (više od 180 morskih kornjača spašeno je od 2001., a 10 plemenitih školjki spašeno je od masovne smrti od 2019.).
Nadalje, 17. juna slavlje će biti dvostruko! Naime, nakon ceremonije dodjele certifikata, svjedočit ćemo puštanju Viktorije, mlade kornjače spašene i povjerene na brigu osoblju “Centra za spašavanje morskih kornjača” u rujnu 2021. godine.
Uz svoje osnovne djelatnosti, Aquarium Pula izravno doprinosi zaštiti prirode i osjetljivih te ugroženih životinjskih vrsta, zbog čega je prepoznat od strane nacionalnih i međunarodnih institucija, prvenstveno zbog provođenja aktivnosti zaštite morskih kornjača i ostalih gmazova te kritično ugroženih plemenitih periski. Aquarium Pula neizravno doprinosi i samoj zajednici kroz podizanje svijesti javnosti te obnovu staništa i bioraznolikosti. Osim edukacije, glavni ciljevi tvrtke su osiguravanje dobrobiti životinja, prirode i energije, zajedno sa stručnim usavršavanjem djelatnika u svakom segmentu poslovanja. Vlastitim razvojem akvarij prati svjetske trendove te pomno bira sirovine kako bi koristio najprihvatljivija rješenja za okoliš i održivost, što su ujedno i razlozi prepoznatljivosti tvrtke Aquarium Pula kao primjera dobre prakse.
Program svečanog uručenja certifikata će se održati u utvrdi Verudela.
Kompanija ALK Montenegro doo iz Tivta počela je sa pripremama za rušenje objekta starog hotela „Tivat“ na Seljanovu.
U toku je ogređivanje lokacije i isključenje vode i struje na objektu spratnosti S+P+1 ukupne površine 1.485 kvaddata, a koji je sagrađen prije skoro pedeset godina. Objekat uklanja kompanija AIM Studio iz Podgorice na osnovu rješenja koje je 25.maja izdalo Ministarstvo ekologije, prosttrnog planiranja i urbanizma, a kako bi se oslobodila lokacija za izgradnju novog oko 20 miliona eura vrijednog hotelsko-apartmanskog kompleksa ranga pet zvjezdica.
Glavni državni arhitekta Mirko Žižić u novembru prošle godine je dao saglasnost na idejno rješenje novog turističko-rezidencijalnog kompleksa na ovoj lokaciji. Investitor tog kompleksa je kompanija ALK Montenegro iz Tivta iza koje stoje ruski i investitori iz Novog Pazara u Srbiji. Ova kompanija prošle je godine kupila stari hotel „Tivat“ i pripadajuće zemljište na Seljanovu, od njegovog dotaašnjeg vlasnika, kompanije Primorje Hotels & Restaurants iz Tivta.
Na ovom prostoru gradiće se tri nova objekta ukupne bruto razvijene površine svih nadzemnih i pozemnih etaža od 15.805 kvadrata. Sve to radiće se na placu koji ima nešto preko 3.200 kvadrata. Svi objekti spratnosti su Po+P+4. Centralni objekat je hotel ukupne bruto-površine od 7.652,39 kvadratra , a sa njegove zapadne i jugoistočne strane su stambeno-poslovni objekti ukupne bruto površine 2.851,17 m2, odnosno 5.301,40 m2.
Počinje rušenje hotela Tivat
U hotelu su projektovane 33 smeštajne jedinice, u objektu A 15, a u objektu B 29 apartmana. U podrumu svih objekata projektovane su tehničke prostorije i garaže sa ukupno 102 parking.mjesta, a sve etaže povezane su unutrašnjim stepeništem i liftom.
U prizemljima sva tri objekta biće ukupno 14 poslovnih prostpora. Hotelsko-apartmanski kompleks imaće i restoran sa velikom otvorenom terasom, dva bazena na krovu, kao i teretanu i spa centar. Partenrno uređenje biće sproveeno kroz izgradnju ulice, trotoara, pješačkih staza, te zelenih i vodenih površina. Ispred hotela i objekata formiran je plato za pristup vozila sa zelenim ostrvom za okretanje, rampom za silazak u garažu i nadzemnim parkingom sa 17 mesta.
Kompleks Tivat – Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje)
U okviru kompleksa planirano je i dječije igralište, kao i fontana. Predviđeno je ozelenjavanje vegetacijom koja uspijeva u mediteranskom području. U idejnom rješenju se navodi i da je na površini između dviju urbanistilkioh parcela na kojima će se graditi novi kompleks, predviđen javni park integrisan sa parternim uređenjem objekata. Kako je objašnjeno, ova lokacija će biti predmet posebnog dogovora između investitora i Opštine Tivat, u cilju njenog opremanja i stavljanja u funkciju.
Iz kompanije ALK Montenegro ranije su najavljiili početak radova na izgradnji ovog kompleksa početkom 2022., međutim radovi su počeli tek nekoliko mjeseci kasnije jer se čekalo na iseljenje Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat a koja je hotel “Tivat” u protekle skoro četiri godine koristila kao svioje prvremeno sjedište. Računa se da će čitav novi rezidencijalno-poslovni kompleks na ovoj lokaciji biti završen do kraja 2024.godine ili početka 2025.
Podgoričanin K.R. (1989) osuđen je na 20 dana zatvora zbog napada na V.B. u Herceg Novom.
Sudija Prekršajnog suda u Budvi – Odjeljenje Herceg Novi Nadija Hasanbegović je 08.06.2022. godine, po hitnom postupku, optužena K.R. iz Podgorice (1989), izrekao je jedinstvenu kaznu od 20 dana zatvora zbog dva prekršaja iz oblasti javnog reda i mira – rekao je predsjednik tog suda Marko Đukanović.
Prema njegovim riječima, u kaznu mu je uračunato vrijeme za koje je hapšen i zadržan u prostorijama CB Herceg Novi.
– U postupku je utvrđeno da je K. R. na javnom mjestu, u Herceg Novom, posebno se bahato ponio prema šteti V.B. i L.M. te odmah nakon toga fizički napao V.B. zadavši mu dva udarca, jedan zatvorenom šakom u potiljak i jedan udarac otvorenom šakom u predjelu nosa – navodi se u saopštenju predsjednika suda.
K.R. je upućen na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti odluke zbog postojanja osnovane sumnje da će ponoviti krivična djela.
Podizanjem Zelene zastave Pomorska škola Bakar obnovila je status Eko škole, kojom je prvi put postala 2008. godine, piše Novi list.
Od tada do danas, svake dvije godine obnavljao se status, da bi danas ova srednja škola, koja godinama obrazuje i educira pomorski kadar, stekla dijamantni status Eko škole.
– Mi ćemo i dalje promovirati očuvanje okoliša kroz naše aktivnosti, kazao je ravnatelj Pomorske škole Bakar Igor Kegalj.
Svečanosti podizanja Zelene zastave nazočio je i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan, u ulozi kuma.
– Sindikat pomoraca Hrvatske godinama surađuje s Pomorskom školom Bakar, ovo nije prvi put, a predstavlja nam veliku čast biti kumovima ovako vrijednog priznanja.
Želimo surađivati sa školama i ubuduće jer rade odličan posao, a dokaz tome je i činjenica da su hrvatski pomorci u svijetu prepoznati kao izrazito cijenjen kadar.
Traženi su i dobro plaćeni, u čemu školstvo u Hrvatskoj ima veliku ulogu, a upravo je Pomorska škola Bakar rasadnik takvog kadra, istaknuo je Melvan.
