Zahvaljujući modernim tehnologijama i alatima, jako dobro napreduju radovi koji su započeli prošle godine, te je brzina izvedbe podignuta na zavidan nivo.
Iako se prije početka projekta špekuliralo da bi tunel za brodove trebao biti gotov 2025. godine, Norvežani su ubacili u veću brzinu, pa će ovaj impresivni projekt, inženjersko čudo i svojevrsna prekretnica u pomorskom prometu biti otvoren već sljedeće, 2023. godine, piše Petar Zuanović na portalu Pomorac.hr.
Kroz tunel, kada se uklone vodonepropusne pregrade, moći će ploviti brodovi do 12 metara gaza, a visina tunela iznad vodene linije bit će 37 metara.
Širina plovnoga puta u tunelu bit će 26.5 metara, a s obje strane bit će izvedena umjetna obala gdje će biti postavljene stepenice koje će voditi do izlaza za nuždu. Kroz tunel će biti moguće prolaziti isključivo brodom.
Cijeli projekt težak je 330 milijuna američkih dolara (2.8 milijardi norveških kruna). Za sada nije bilo dodatnih troškova, a osim što je sve u planiranim financijskim okvirima, i vremenski je ubrzano, javlja Pomorac.hr.
Oko trideset hiljada ljudi u nedjelju navečer pjevalo je s Matom Mišom Kovačem uglas njegove hitove na koncertu “Samo nas nebo rastavit može” na splitskom Starom placu.
Popeo se Mišo na pozornicu na bivšem igralištu nogometaša Hajduka i napravio glazbeni spektakl u gotovo tri sata trajanja nastupa, zajedno s gostima koji su se izmjenjivali na pozornici od 60 metara i s dvjestotinjak svjetlosnih efekata.
Red pjesama tako su otpjevali Alen Nižetić, Jole, klapa Rišpet, Saša Antić, Slavonske lole i, naravno, Ivana Kovač.
S prvim taktovima pjesme “Dalmacija u mom oku”, a s kojom je otvorena večer, znalo se da će koncert svima ostati u pamćenju.
“Važnije je napuniti Split nego Madison Square Garden”, rekao je Mišo, a dok je pjevao “Budi čovjek dobre volje” ružu mu je donijela, kako je rekao, njegova unučica.
Mišo je potom nizao ostale hitove kao što su “Drugi joj raspliće kosu”, “Nikoga nisam volio tako”, “Najljepše su oči moje majke” i “Svi pjevaju, ja ne čujem”, a publika je zborski pjevala sve njegove pjesme.
U nekoliko je navrata isticao kako je sretan čovjek kad vidi generacijsku razliku u publici. Ispričao je i kako mu je Hajduk nekad i sad najveći klub, a u zahvalnost za svu skrb i brigu dok je bolovao, splitskom je KBC-u donirao 100 tisuća kuna.
“Ovu emociju ne možeš prenijeti u izjavu ili u tekst, ovo se treba doživjeti da bi shvatili. I ja sam zaplakala kad mi je kćer ocu donijela ružu, ne znam na koga je tako slobodna”, izjavila je za Hinu Ivana Kovač nakon koncerta.
Ulaznica za ovaj koncert zadnjih je nekoliko dana postala najtraženiji papirić u gradu pod Marjanom, što ne čudi s obzirom na to da su prošle četiri godine od zadnjeg velikog koncerta prvog brka estrade u Splitu, i to u Spaladium Areni.
Gromoglasno najavljivano dovođenje saudijske niskobudžetne aviokompanije Flynas u Crnu Goru preko redovnih sezonskih letova na relaciji Rijad-Tivat i time otvaranje novog turističkog tržišta za naše hotelijere i ugostitelje u Saudijskoj Arabiji, potpuno se izjalovilo i od toga za ovo ljeto neće biti ništa.
Dalo se to naslutiti kada je iz ACG u srijedu kada je trebao biti obavljen prvi od ovosezonskih najavljenih letova Flynasa iz Rijada za Tivat, umjesto fotografije saudijskog „airbusa A320“ koji prolazi kroz tradicionalni pozdrav vodenih topova vatrogosnih vozila na aerodromu, stiglo šturo saopštenje da je ta kompanija „usljed hroničnog nedostatka aviona i osoblja s kojim se suočava kompletna avio industrija, privremeno odložila početak saobraćanja iz Rijada za Tivat, koje je bilo planirano danas.”
Međutim, kako “Vijesti” saznaju, nije odložen samo taj prvi, već svi ranije obećavani letovi iz glavnog grada Saudijske Arabije za Crnogorsko primorje, a koji su trebali da se obavljaju od 1.juna do 30.septembra, tri puta nedjeljno. To znači da je izgubljeno oko 50 rotacija i očekivani promet od najmanje oko 12 hiljada putnika u oba smjera. Iz Aerodroma Crne Gore međutim, to su izbjegli da zvanično potvrde u odgovoru na pitanje „Vijesti“ zbog čega je Flynas u potpunosti odustao od ranije iz ACG najavljivanog, redovnog sezonskog saobraćaja između Rijada i Tivta.
„Aerodromi Crne Gore informisali su cjelokupnu javnost da je niskobudžetna saudijska kompanija Flynas, kako su objasnili, uslijed sopstvenog hroničnog nedostatka aviona i osoblja s kojim se suočava kompletna avio industrija, privremeno odložila početak letova iz Rijada za Tivat koji je trebalo da se realizuju od 1. juna. U zvaničnom dopisu, kompanija je navela da se izvinjava zbog promjena i navodi da su u procesu obezbjeđivanja aviona i da je samo u pitanju trenutak potvrde novog termina za početak realizacije letova ka Crnoj Gori.”- rečeno nam je u ACG.
Flynas međutim, uopšte ne kuburi sa brojem aviona jer ta kompanija pored 38 aviona koje već ima u flotri, ima i 80 naručenih novih “airbusa A320 neo” od istoimenog renomiranog evropskog proizvođača vazduhoplova. Menadžment Flynasa nedavno je najavio ambiciozan plan širenja te kompanije koji predviđa da Flynas naruči do 250 novih aviona. Čak i dok čeka na isporuku novih aviona, Flynas vrlo lako i brzo može uvećati svoju flotu jer je na svjetskom tržištu dostupan veliki broj polovnih aviona koji se mogu iznajmiti sa ili bez posada, a takvim kratkoročnim rješejima uvećanja flote radi podmirenja povećanih sezonskih potreba za prevozom putnika i otvaranja novih linija, često pribjegavaju mnogi avioprevoznici. To je za ovu sezonu npr. uradila kako crnogorska nacionalna aviokopmanije Air Montenegro, tako i najbitniji poslovni partner Aerpodroma Crne Gore, srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia, pa „argumenti“ o navodnom nedostatku aviona i posada kao opravdanje za neuvođenje obećavane avio-konekcije Crne Gore sa Sauzdijskom Arabijom jednostavno ne stoje.
U prilog tome ide i člinjenica da iako su njegovi ćelnici zimus boravili u Crnoj Gori kao posebni gosti ACG-a, Flynas proteklih mjeseci uopšte nije reklamirao uvođenje linije za Tivat, niti se na sajtu te kompanije uopšte mogla kupiti karta za relaciju Rijad-Tivat. Karata Flynasa na toj relaciji ni dalje nema u prodaji, a ta kompanija na svom sajtu uopšte ni ne navodi Crnu Goru među destinacijama u Evropi za koje će ovog ljeta letjeti njeni avioni. Od evropskih država, na spisku su samo Austrija, BiH, Češka i Albanija. Flynas je inače, nedavno zvanično otkazao i planirane letove za Beograd, tako da će saudijska kompanija u regionu redovno letjeti samo za Sarajevo i Tiranu.
Iz ACG nisu odgovorili na traženje „Vijesti“ da prokomentarišu ove činjenice. Iz te kompanije proteklih mjeseci je optimistički najavljivan početak značajne poslovne saradnje sa Flynasom sa kojim je, kako su saopštavali, poregovore vodio član Odbora direktora te državne kompanije dr Eldin Dobardžić (URA).
“Veoma sam srećan jer nakon dva mjeseca intenzivnih pregovora prvi put u Crnu Goru dovodimo renomiranu aviokompaniju iz Saudijske Arabije, Flynas, a ujedno i otvaramo tržište od oko 35 miliona stanovnika za Crnu Goru. Ono što je kuriozitet, i što me posebno raduje, je činjenica da su turisti iz Saudijske Arabije zaintersovani za sjever naše države i naše prirodne ljepote. To je posebna šansa za dodatni razvoj turizma i privrede sjevera. Prema uvjeravanjima koje smo dobili tokom pregovora, ali i na sastanku u ACG, dio njihovih turista svakako će biti okrenut i ka našem jugu, pa će Flynas letjeti i za Tivat.”- kazao je 18.februara Dobardžić. On se tada u Podgorici sreo sa potpredsjednikom Flynasa za međunarodnu prodaju, Abdulillah Al Eidijem i regionalnim menadžerom te kompanije Mehmedom Caymazom, kao i izvršnim direktorom te kompanije Stefanom Magierom.
“Načelno smo, na naš prijedlog, dogovorili da Flynas već u martu, promotivnim letom doveze u Crnu Goru novinare i turističke radnike iz Saudijske Arabije, kojima ćemo prezentovati ljepote Crne Gore, a zaista imamo šta da im pokažemo. Oni će ljepote naše države predstaviti svojim sunarodnicima. Naravno, očekujemo direktnu podršku države, jer je veoma važno da se oni od kojih to zavisi uključe u pregovore o viznoj liberalizaciji za državljane Saudijske Arabije i da ćemo, na obostranu korist napraviti dogovor. Tim povodom organizovan je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Vjerujem da ćemo uskoro građane obradovati novim vijestima, sa preciznim datumima prvih letova, što je svakako značajno za ekonomiju naše države-”-poručio je tada Dobardžić.
Obećanog promo-leta Flynasa sa turističkim poslenicima iz Saudijske Arabije u martu nije bilo, a ta kompanija u međuvremenu nije ni reklamirala kao svoju novu destinaciju Crnu Goru, niti je uopšte stavila u prodaju karte na relaciji Rijad-Tivat. Predstvnici ACG ipak su nastavili da u međuvremenu o toj liniji i dolasku Flynasa u Crnu Goru govore kao o završenoj stvari, pa je tako o tome direktor ACG Goran Jandreoski pričao 30.marta na Aviation Eventu u Klušu u Rumuniji, a njegov zamjenik Petar Radulović (pzP) se tom linijom hvalio 19.maja nabrajajući 25 novih destinacija za koje će se navodno, ovog ljeta letjeti iz Podgorice i Tivta.
Na pitanje hoće li zbog neslavnog ishoda obećanog novog poslovnog aranžmana s Saudijcima sa kojima je on vodio pregovore, član Odbora direktora ACG Eldin Dobardžić podnijeti ostavku, iz te kompanije su naveli da “shodno svojim nadležnostima, član Odbora direktora Eldin Dobardžić nastavlja da bude na raspolaganju uvaženim kolegama iz kompanije Flynas”.
“Dodatno motivišući faktor, s obzirom na to da su ACG jedna od karika u ovim pregovorima, je i nedavna odluka Vlade Crne Gore o privremenom uspostavljanju vizne liberalizacije za državljane Saudijske Arabije od 1. juna do 30. septembra ove godine.”- poručili su iz ACG
Oni smatraju da “situacija u kompaniji Flynas o kojoj smo vas precizno informisali ne može biti personalizovana niti adresirana na bilo kog pojedinca u upravi Aerodroma Crne Gore u šta se možete i lično uvjeriti uspostavljanjem direktne komunikacije sa poštovanim kolegama iz Saudijske Arabije.”
Poručili su i da će ACG “shodno svojim nadležnostima, spremno dočekati sve turiste i tokom ove sezone, a istovremeno će nastaviti da budu konstruktivan faktor i najbolji saveznik Vlade Crne Gore, nadležnih ministarstava, Nacionalne turističke organizacije i svih ostalih ekonomskih i privrednih čimbenika prilikom promocije naše zemlje kao atraktivne turističke destinacije, između ostalog, i zahvaljujući aerodromima u Podgorici i Tivtu.” Nisu komentarisali činjenicu da im je propao pokušaj dovođenja Flynasa i otvaranja tržišta Saudijske Arabije a sa kojim su se i oni i predstavnici Vlade, prtehodnih mjeseci hvalili kao djelimičnom supstitucijom za zbog rata i sankcija u međzuvremenu izgubljena izuzetno značljana tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Stara latinska izreka kaže: “Kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše”
Rasprostranjena je diljem Mediterana, sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Lavanda se koristi više od 2500 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati.
Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Koristili su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda.
Grci su isto koristili lavandu, ali više u medicinske svrhe. Mnogi su svještenici u samostanima uzgajali razne ljekovite biljke, a među njima posebno je mjesto imala lavanda. Lavanda je za vrijeme londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije na taj način da su je ljudi stavljali ispod nosa i tako disali. Lavanda je takođe bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se koristila kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.
Pridavala su joj se razna svojstva i upotrebljavana je u razne svrhe. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara.
Lavanda je, dakle, biljka čarobnih svojstava koja se gajila i po vrtovima u Boki Kotorskoj i gdje su kolači vrlo često mirisali lavandinim mirisom.
Danas vadimo iz “naftalina” jedan recept i to recept za keks sa lavandom…
Keks od lavande :
120 g maslaca ili masti
70 g cukra (šećera) u prahu
1 kašičica cvijeta lavande (suva ili freška)
malo korice od limuna
250 g brašna
3 žumanjka
80 g kristal šećera
Maslac ili mast, šećer u prahu, lavandin cvijet i koricu od limuna pjenasto umutiti. Dodati brašno i dobro ga umiješati u smjesu. Na kraju dodajte žumanjke i miješajte toliko dok se formira tijesto.
Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i ostavite 15 do 20 minuta u frizideru, a potom ga razvaljajte na debljinu od 5-8 mm. Kalupima vadite željene oblike keksića, potom ih uvaljajte u kristal šećer i pecite u prehodno zagrijanoj rerni (pećnici) na 180 °C, 10 – 12 minuta. Ohladite ih i čuvajte u dobro zatvorenoj, najbolje u staklenoj ili limenoj kutiji.
Najfiniji su 2-3 sedmice nakon što ste ih ispekli, ako potraju toliko. Bitno je da kutija bude dobro zatvorena.
Turistička organizacija Tivat ostvarila je tokom 2021. godine ukupan prihod u iznosu od 646.909 eura, dok su na drugoj strani ostvareni ukupni rashodi u iznosu od 373.420 eura. U odnosu na 2020.g. ostvaren je rast u prihodima od 88%.
Konstatovano je to na posljednjoj sjednici Skupštine Turističke organizacije Tivta (TOT) koja je analizirala bilanse ove kompanije.
Kako je istaknuto, tokom 2021. godine ostvareno je ukupno 626.291 eur namjenskih prihoda (boravišna i turistička taksa, članski doprinos) što je duplo više nego 2020.g, a 17% manje u odnosu na turistički do sada rekordnu 2019.godinu.
Danica Banjević, direktorica TO Tivat, predstavila je izvještaj o radu i finansijski izvještaj TO Tivat za 2021. Skupština je jednoglasno usvojila materijale i konstatovala da je TO Tivat lani, uprkos brojnim ograničenjima aktivnosti realizovala kvalitetno i u mogućem obimu shodno situaciji na tržištima, što je doprinijelo kvalitetnoj promociji destinacije i boljem međunarodnom imidžu. Banjević je istakla da je prethodna godina bila pandemijska, ali i godina umjerenog oporavka, te da je TO Tivat realizovali nekoliko ključnih aktivnosti koje će u narednim godinama biti dobra osnova za oporavak od posljedica krize i koje će doprinijeti daljem razvoju ponude grada. Te aktivnosti se odnose na nastavak procesa održivog upravljanja destinacijom kroz „Awarding and Certification Program” u okviru Green Destinations, rad na diverzifikaciji turističkog proizvoda, podsticanje oporavka prometa kroz promociju Tivta putem digitalnih platformi i online kampanji.
Shodno Zakonu o boravišnoj taksi TO Tivat je na kraju godine rezervisala iznos od 53.388 eura (10% sredstava boravišne takse iz 2020 i 2021.) za projekte valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara. Zbog nemogućnosti formiranja komisije od strane Skupštine Opštine Tivat lani nije realizovano raspisivanje javnog poziva te se planira raspisivanje istog tokom ove godine Razlika između ostvarenih rashoda, rezervisanih sredstava za valorizaciju kulturne baštine i prihoda je pozitivno poslovanje TOTA u 2021. u iznosu od 220.101 eura.
Pozitivan poslovni rezultat koji je ostvaren lani je olakšao pripremu sezone 2022. obzirom na činjenicu da TO Tivat početkom godine, kada se realizuje i najveći dio promotivnih aktivnosti, gotovo da ne ostvaruje značajniji prihod po osnovu taksi. Delegati Skupštine su upoznati i sa izvještajem eksterne revizije koji je dao pozitivno mišljenje na finansijske iskaze TO Tivat.
Predsjednik Skupštine TO Tivat, gtradonačečnik Željko Komnenović, osvrnuo se na ostvarene rezultate i obavijestio delegate o aktivnostima koje se realizuju u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2022.
Tivat je kako je istakao, tokom prethodne godine bio dobitnik četiri međunarodna priznanja i to: Green Destinations Story Award 2021, u okviru međunarodnog sajma turizma ITB u Berlinu, gdje je Tivat proglašen za pobjednika u kategoriji „Priroda i ekoturizam” za priču o dobroj praksi: Restauracija prirodnih vrijednosti kroz upravljanje Posebnim rezervatom prirode „Tivatska solila”, zatim TOP 100 Destination Sustainability Stories 2021 za projekat „TransformaTivat”, kao primjerom dobre prakse. Da je Tivat na dobrom putu razvoja MICE turističkog proizvoda svjedoči činjenica da je uvršten i u top 10 najboljih kongresnih (MTLG) destinacija u 2021. godini u kategoriji M. A selo Gornja Lastva je odabrano u kategoriji za „Program unapređenja” inicijative „Best Tourism Villages/Najbolja sela u turizmu” od strane Svjetske turističke organizacije pri Ujedinjenim nacijama (UNWTO).
Te aktivnosti rezultirale su da TO Tivat bude dobitnik i treće nagrade na konkursu „Inovacije za oporavak turizma” za projekat Green Destinations od strane Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
POBOLJŠALA SE I POSJETA TURISTA NAKON KORONAKRIZE
Tivat – foto S.L.
Kada je riječ o statističkim pokazateljima, kao i u cijeloj Crbnoj Gori, prople godine je i u Tivtu zabilježen je oporavak turističkog prometa u odnosu na 2020. U periodu predsezone nije bilo značajnijeg turističkog prometa dok je period glavne turističke sezone 2021. obilježila posjeta velikog broja turista.
Na osnovu podataka Uprave za statistiku za dbvanaest mjeseci 2021. u Tivtu je ostvareno 108.950 dolazaka turista (190% više u odnosu na uporedni period 2020.) i 1.021.287 noćenja (191% više u odnosu na uporedni period 2020.). U poređenju sa rekordnom 2019. godinom ostvareno je 32% manje dolazaka i 12% manje noćenja.
Najveće učešće u ukupno ostvarenim noćenjima stranih turista u 2021. u Tivtu su imali turisti sa tržišta Srbije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, a zatim slijede Turska, SAD i Albanija.
Prvenstvo Balkana za Seniore pionire i nade održano je proteklog vikendq u Beogradu. Član Karate kluba “Bijela” Lazar Gardašević je osvojio bronzanu medalju za Crnu Goru za 2009. godište do 50 kg.
On je u prvom kolu bio slobodan u drugom pobjedjuje predstavnika Bosne i Hercegovine Kadric Fejsala rezultatom 2:0, u trecem kolu pobjedjuje predstavnika Srbije Bjeljca Stefana sudijskim izjasnjavanjem, u polucinalu se sastaje sa prdstavnikom Grcke Moraitis Angelosom gdje gubi rezultatom 1:2,
U repesaznom mecu za medalju pobjedjuje predstavnika Srbije Uremović Vuka rezultatom 2:0.
Nasa dva preostala takmičara Vuk Cimbaljevic I Scepan Ivanovic nisu uspjela da se domog odličja
Klub ove godine nije dobijao sredstva od opstinskog sekreterijata za Sport te se nadamo da ce se praksa promijeniti, zahvaljujemo se roditeljima na podšci, saošteno je iz karate kluba “Bijela”.
Troje ljudi je ubijeno, a 14 ih je ranjeno u pucnjavi u blizini bara u Chattanoogi u saveznoj državi Tennessee, kazali su iz policije u nedjelju.
Policija je pojasnila da su dvije osobe umrle od prostrijelnih rana, a jedna od ozljeda nakon što ju je pri pokušaju bijega s mjesta pucnjave udarilo motorno vozilo.
Nešto ranije u nedjelju policija je objavila da je najmanje troje ljudi ubijeno, a 11 ih je ranjeno u pucnjavi u Philadelphiji, nakon nedavnih pokolja u Teksasu, New Yorku i Oklahomi u kojima je više desetaka ljudi izgubilo život.
Za legende u našem narodu kažu da su to ljudi koji su posebni i kakvi bi željeli i sami biti, ali se ne usudimo. Legendama držimo priče koje povijest još nije dokumentirala, ali ih slušamo. S koljena na koljeno, od oca na sina, ribara do ribara, svjetioničara do svjetioničara… legende su se stvarale, tinjale i gasile, kao i svjetlo od sumraka do zore. Sve dok ih netko nije odlučio zauzdati u vremenu i pustiti drugima da ih čuju, piše Morski.hr.
Legende svjetla su projekt koji je nastao u glavama trojice, za današnje vrijeme možda naivnih, ali tvrdoglavih i upornih ljudi.
Gordan Smadilo, tada direktor škole jedrenja ANA (Academia Navalis Adriatica) tražio je sadržaj koji bi imao nautički i umjetnički aspekt, a predstavljao bi inventivnu prezentaciju plovidbe Jadranom. Nazvao je Juricu Gašpara, profesora povijesti i geografije koji je tada radio na Novom radiju u Zadru i zapravo i sam zamišljao kako bi kao dijete svjetioničara dovršio vlastitu životnu priču. Jurica je pak, na jednom od novinarskih zadataka pitao Igora Goića, tad snimatelja Nove TV bi li se priključio takvom projektu, kojeg su za vrijeme istraživanja nazvali „Avantura svjetionika“.
I doista, to je bila prava avantura koja je započela 2013. godine. Ne da su svi pristali, nego su sudionici ove priče, uz neizostavnog skipera Vlatka Ignatoskog i brojne ljude koji su im u tome pomogli, vlastitim sredstvima u nekoliko godina zaokružili svoj projekt. Obišli su 48 ključnih jadranskih lanterni i, ono što je najvažnije, snimili vjerojatno posljednje jadranske svjetioničare.
Nakon što je 2017. godine Jurica Gašpar u izdanju udruge Lux Mediterraneum izdao knjigu „Legende svjetla“, koja se ubrzo rasprodala, pa je doživjela i svoje drugo izdanje, svi koji su znali nešto o ovom projektu, čekali su dovršetak krune ovog projekta – dokumentarnog filma Igora Goića.
Autor dokumentarca kojeg smo godinama čekali, proživio je kroz ovo istraživanje i osobnu katarzu. Kaže da ga je obilazak jadranskih lanterni promijenio:
– Oduvik san se smatra ditem mora, ali ovo mi je otvorilo nove vidike. Prijeći cijeli Jadran je blagoslov. Onda shvatiš koliko god se smatraš Dalmatincem, ništa nisi vidija, a pogotovo šta si upozna način života koji ti je dosad bio nepoznat.
Na pitanje, smatra li da je suživot čovjeka i mora na način kako ga žive svjetioničari moguć i dalje, odgovara:
– Ne samo da smatram da je moguć za nove generacije, nego mislim da je obavezan i neizbježan ako se ovdje misli živjeti, jer ovo je centar svijeta gdje se i mora živiti na ovaj način. Ovdje će uvijek biti ljudi koji će pravi život znati cijeniti.
O poveznici čovjeka i svjetionika kaže:
– Poseban je način na koji ti ljudi shvaćaju lanterne. Naprosto je nevjerojatno koliko su međusobno povezani svjetioničar i svjetionik.
Izumiru li?
– Nadam se da ne izumiru. Znam da će zauvijek biti ovakvih duša u Dalmaciji, ali tehnologija ih čini spomenicima starog doba. Mislim da je posao svjetioničara osuđen na propast, ali duša bi trebala ostati, na to bi trebali apelirati. Nadam se i da će ovaj film doprijeti do glava onih koji odlučuju da vide što znače na tim svjetlima – kazuje nam Igor.
– Koliko god mi napredovali u tehnologiji, kad rikne baterija, čovik je – adio – zaključuje Igor.
Film je na engleskom jeziku pripremljen i za međunarodno tržište, a uz fantastične kadrove i dramatiku, onaj finalni dio daje naratorica, zadarska i međunarodna glumica Mia Zara.
I na kraju, Gordan, Jurica i Igor slažu se u jednom: Zadar nas je ujedinio u ideji da krenemo u ovu ludost, Zadar zaslužuje i predpremijeru.
I doista, Legende svjetla svoje će prvo svjetlo pred publikom i prije festivala i komercijalnih prikazivanja doživjeti tamo gdje su započele svoju priču. U Zadru.
Predpremijera će se održati u petak, 10. juna, u dvorištu palače Cedulin (Turističko-informativni centar)- Jurja Barakovića 5, Zadar (Stara jezgra), s početkom u 21.00 sati. Cijena ulaznice 25 kn.
U posljednja 24 sata registrovano je 48 novih slučajeva koronavirusa. Od jučerašnjeg presjeka nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 60 osoba, a trenutno aktivnih slučajeva je 498.
Podsjećamo, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović prijavio je Rada Gaga Arsića za upad u opštinske prostorije 16. februara ove godine, ističući da ga je vrijeđao i psovao, te da se osjećao ugroženo.
Odluku je 21. aprila donio osnovni državni tužilac Siniša Milić iz Kotora jer on utvrdio da “ne postoji osnovana sumnja da je prijavljeni Arsić izvršio to, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.”
Na to se gradonačelnik Komnenović 9.maja žalio Tužilačkom savjetu Crne Gore, tražeći preispitivanje rješenje ODT Kotor o odbacivanju njegove krivične prijeve protiv biznismena Arsića.
“Obavještavam Vas da sam, postupajuči po navedenoj pritužbi, izvršio uvid u spise predmeta ODT Kotor Kt.br 172/22 i utvrdio da je odluka Osnvnog državnog tužilaštva donijeta u skladu sa zakonom”- naveo je viši državni tužilac Željko Tomković u dopisu koji je ovih danas stigao na privatnu adresu predsjednika Opštine Tivat. Tomković je Komnenovića uputuo da ako želi, privatnom tužbom goni Arsića podnoseći protiv njega optužni predlog Osnovnom sudu u Kotoru.
