Tivatska vlast, građani i veliki strani investitori traže hitnu reakciju države…

0
Tivatska vlast, građani i veliki strani investitori traže hitnu reakciju države…
Kružni toka na MR2 saobraćajnici – Plavi horizonti – Luštica Bay

Tivatska vlast, građani i veliki strani investitori traže reakciju države u sanaciji posljedjica koje je ostavio nesavjesni izvođač radova na strateški važnoj saobraćanici


Gradonačelnik Tivta Željko Komnenović uz podršku menadžmenta kompanija „Luštica Development“ i „Qatari Diar Hotel and Property Montenegro“ iz Tivta uputio je pisanu urgenciju predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću tražeći od njega da država preduzme mjere da se obezbijedi elementarna prohodnost i sigurnost za upotrebu raskopane drumske saobraćajnice koja povezuje Tivat sa kompleskom Luštica Bay, plažom Pržna (Plavi horiozont) i naseljem Radovići u Krtolima.

Ova saobraćajnica je u katastrofalom stanjuu već mjesecima, nakon što ju je prekopala građevinska kompnaija „Civil Engineer“ iz Podgorice, a sa kojom je nedavno Opština Tivat ka investitor, raksinula ugovor o izvođenju radova na gradnji nove MR2 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay u Krtolima. Sastavni dio 605 metara duge MR2 vrijedne 1,15 miliona eura  koja je počela da se gradi još 21.juna prople godine i trebalo je da bude završena najkasnije do 29.juna ove godine je raskrsnica koja spaja MR2 sa već ranije sagrađenom MR1 saobraćajnicom i postojećim putem Radovići-Pržna (Plavi horizont). Osim što MR2 ni izdalekia nije gotova, ova kružna raskrnsica  dočekala je špic ljetnje sezone u neprihvatljivom stanu – potpuno raskopana, neasfaltirana i bez u potpunosti postavljenih čak ni ivičnjaka i rigola, pa je jedini put prema jednoj od najvećih atrakcija Tivatske rivijere i najposjećenijih ovdašnjih plaža – Plavom horizontu, u neprihvatljivo lošem stanju, na zgražavanje kako turista, tako i domicilnog stanovništva.

Opština je zbog nepoštovanje obaveza o strane izvođača i drastičnog i neopravdanog kašnjenja radova te pokušaja „Civil Engineera“ da je bukvalno reketira tražeći da mu uplati 24% više sredstva u odnosu na prvobitno ugovorenu vrijednost posla, raskinula ugovor sa tom firmom, ali lokalnoj upravi Tivta aktuelna zakonska rješenja ne dozvoljavaju da odmah preuzme gradilište i uvede novog izvođača koji će kružni tok makar primarno asfaltirati da bi on bio prohodan i koliko-toliko bezbjedan za odvijanje saobraćaja. Zbog ovog ogromnog problema koji ih je snašao u špicu sezone, u nedjelju veće je  Radovićima održan zbor građana MZ Krtoli na kome su oni razgovarali sa gradskim čelnicima i dali punu podršku rukovodstvu Opštine da se obrati Vladiu i traži njeno hitno regaovanje u zaštiti javnog interesa – nesmetanog odvijanja turističke sezone u Tivtu, a kloju je ugrozio ovakav postupak „Civil Enginnera“. Stoga je gradonačelnik Komnenović danas uputio pisanu urgenciju premijeru Abazoviću koga je upoznao sa genezom problema i činjenicom da su grad Tivat, žitelji Krtola, ali i dva strateška strana investitora – Orascom na Luštici Bay i Qatari Diar na Plavom horizontu, dovedeni u poziciju da trpe veliku štetu zbog nesavjesnosti i neodgovornosti izvođača radova. Od premijera je traženo da Vlada u roku od pet dana preduzme mjere iz svoje nadleženosti da se otkloni problem koji se već drastično loše odražava na odvijanje turističke sezone u Tivtu i da zaštiti javni interes.

„Imajući u vidu ljetnji period i turistiku sezonu, potpuno je neprihvatlojivo da put do najpopularnije plaže u Tivtu „Plavi horizont“ bude neprohodan, a kamoli neobezbijeđen, sa kog razloga bi stavljanje u funkcionalnost saobraćajnice koja vodi do te plaže, primarno trebalo da bude i prioriter Qatari Diara, inače vlasnika tog dijela zemljišta u zaleđu plaže „Plavi horizont“  koji ima ugovor o 30-godipnjem zakupu plaže sa JP Morsko Dobro. Stoga vas molimo da urgentno, u roku od pet dana od prijema ove urgencije, preduzmete mjere iz vaše nadležnosti i o istima nas informišete, a sve u cilju dovođenja predmetne saobraćajnice u stanje funkcionalnosti, kako bi se ista privela barem za elementarnu namjenu za nesmetan tok saobraćaja, pogotovo jer je špic ljetnje sezone već u toku“- stoji u urgenciji Komnenovića upućenoj Abazoviću.

Gradonačelnik Tivta premijera podsjeća da je MR2 saobraćajnica zajedno sa spornim kružnim tokom, prioritet kako za Opštinu Tivat, tako i strateškog stranog investotora Luštica Development, ali i samu Vladu koja još 2019. prenijela namjenska sredstva bivšoj DPS-SD-HGI gradskoj upravi Tivta u visini od 902.217 eura da se izgradi ova saobraćajnica.

Uvala Pržno
Uvala Pržno

Komnenović je premijera upoznao da Opština i građani Krtola traže da se raskopani kružni tok pod hitno prekrije makar primarnim, tzv. nosećim slojem asfalta, „u cilju obezbjeđenja elemnatarne saobraćajne prohodnosti na ovoj dionici“ i ističe da je „Civil Engineer“ ostavio neobezbijeđeno i napuštno gradilište u stanju opasnom za sve koji tuda prolaze. Naglašava da je podgorička kompanija sa lica mjesta nije uklonila materijal, radna sredstva i oprmeu koju je koristila tokom radova, kao i da nije očistila i uredila okolinu gradilišta.

„Jasno je da izvođač radova ne samo da nije ispoštovao  ugovorene obaveze u smislu uređenja gradilišta nakon našuštanja istog, već je na predmetnom gradilištu izvršio iskope na par mjesta u vidu dubokih rupa i kanala koji posebno u noćnim uslovima, predstavljaju veliku opasnost za bezbjednost ulesnika u saobračaju. Na žalost, nedavno smo bili svjedoci i saobraćajne nezgode starnog džavljana-turiste, uzrokovane ovako neprihvatljivim stanjem na terenu“- stoji u dopisu gradonačelnika Tivta predsjedniku Vlade od koga Komnenović traži da država pod hitno zaštiti javni interes i sanira  stanje na napuštenom gradilištu ceste u Krtolima.

Ljekovito bilje na niskim granama – Crna Gora nekad bila gigant, potencijali za uzgoj ogromni

0
Ljekovito bilje na niskim granama – Crna Gora nekad bila gigant, potencijali za uzgoj ogromni
Lavanda – Grbalj – foto Boka News

I pored potencijala i toga što je nekada bila gigant, industrija ljekovitog i aromatičnog bilja u Crnoj Gori godinama je na niskim granama, te danas vlada potpuni haos u kojem se ne zna ko šta bere, ni gdje se bere, ni kako bere, ni kome se to prodaje.

Industrijski pogoni, poput Ljekobilja Risan, su opljačkani i opustošeni, a lokacije na kojima su bile fabrike su pretvorene u parkinge.

To je Vijestima kazao Milorad Mitrović, predsjednik Ekološkog društva Breznica, koji se i sam nekada bavio plantažnim uzgojem ehinacee, jedne od najtraženijih farmaceutskih biljaka, da bi zbog, kako navodi, neuređene zakonske regulative – odustao.

Sa druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručuju da ovu oblast podstiču kroz programe subvencija kreirane kroz grobudžet i IPARD programe.

Da bi država mogla više da se uključi, smatra i Bojan Kalezić, izvršni direktor kompanije Agrolife, jedne od rijetkih u Crnoj Gori koja se bavi proizvodnjom i izvozom ljekobilja.

– Država bi mogla puno više da se posveti promociji i stimulaciji proizvodnje ljekovitog bilja, jer smo jedna od rijetkih država koja ima nevjerovatan potencijal, što je i korišćeno u prošlosti i davalo je izvanredne rezultate. Jedan takav primjer je Ljekobilje Risan koji je bio gigant, a sada više i ne postoji – kazao je Kalezić za Vijesti.

Albanija preuzela primat

Govoreći o potencijalu, Mitrović naglašava da je samo fabrika Ljekobilje za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja iz Risna izvozila žalfiju na američko tržiste u količinama od oko pola miliona kilograma.

– To više nikada nijedna fabrika, ma kolika bila, neće moći postići. Mi smo uništili sve čega smo se dokopali, pa smo tako uspjeli uništiti ne samo pogone za preradu ljekovitog bilja, već smo uništili i otkupne stanice i potpuno demotivisali stanovništvo da se uopšte bavi sakupljanjem i branjem prirodnog bogatstva kojeg imamo u izobilju – novodi on.

Smilje

Iznosi podatak da oko osam odsto globalne trgovine ljekovitim i aromatičnim biljem potiče sa Balkana, a da primat danas u toj oblasti drži Albanija.

– Crna Gora u tom velikom potencijalu za uzgoj i sakupljanje stotinama vrsta ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja nije baš dovoljno uradila da započne sopstvenu proizvodnju ili da brendira neki proizvod bilja, iako postoji sve veća svjetska potražnja – tvrdi Mitrović za Vijesti.

Ozbiljnija industrija ljekovitog bilja u Crnoj Gori datira još od početka 20. vijeka, a prva plantaža u Evropi bila je u Crnoj Gori 1903. godine. Tada su Francuzi na Ćemovskom polju plantažirali buhač, biljku koja ima u sebi prirodne insekticide.

Koliko je ova oblast nekada bila popularna, govori i podatak da je osamdesetih godina prošlog vijeka oko 10.000 porodica živjelo uglavnom od sakupljanja ljekobilja, a država je samo od izvoza žalfije (pelina, kadulje) u SAD svojevremeno zarađivala 15 miliona dolara godišnje.

Zasad Rudnika uglja pozitivan primjer

Mitrović, ipak, navodi da postoji i dobrih primjera i pozitivnih praksi, poput posla u koji je ušao Rudnik uglja Pljevlja.

– Svakako dobar primjer je pokušaj Rudnika uglja koji je na eksploatisanom području u Pljevljima zasadio lavandu, žalfiju, miloduh i timijan, i to su neki pionirski koraci u rekultuvaciju, neuobičajeni do sada, jer Rudnik uglja svih ovih godina jako malo radio na tome. Takođe znam da postoje i pojedinačni zasadi lavande, kao na Grahovu… – navodi Mitrović.

Rudnik uglja će do septembra zasaditi nove sadnice ljekobilja na površini od deset hektara, pa će ukupne površine pod ljekovitim travama sa prošlogodišnjim zasadima iznositi dvadeset hektara.

U najvećoj pljevaljskoj kompaniji tvrde da na taj način oplemenjuju zemljište, odnosno vraćaju ga u prvobitno stanje, dok će od same rekultivacije kompanija imati i dodatnu finansijsku korist…

Grbalj lavanda – foto Boka News
Registrovano 70 proizvođača
Iz MPŠV kažu da je u Registru poljoprivrednih gazdinstava upisano 70 onih koji su prijavili da uzgajaju aromatično i ljekovito bilje na 106,53 hektara površine.
Poručuju da već duže vremena objavljuju javne pozive za dodjelu podrške uzgoju višegodišnjeg ljekovitog bilja, te da je i za ovu godinu objavljen poziv u okviru agrobudžeta.

– Investicije koje se podržavaju odnose se na podizanje novih zasada nabavkom sertifikovanog sjemenskog i sadnog materijala višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja (smilja, matičnjaka, lavande, pelina, itd.), kao i na nabavku opreme za modernizaciju primarne proizvodnje, tj. nabavku sistema za navodnjavanje “kap po kap” – odgovorili su Vijestima.

Navode da korisnici podrške moraju biti upisani u Registru Ministarstva, da je minimalna površina zasada u zasnivanju 0,3 hektara, te da je minimalna visina investicije 500 eura, a maksimalno prihvatljiva 10.000 eura uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do 6.000 eura.

– Pored iznosa podrške od 60 odsto još dodatnih 10 odsto, odnosno ukupno 70 odsto podrške od iznosa prihvatljive investicije mogu ostvariti oni podnosioci zahtjeva koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje.

Poručuju da su uzgajivačima ljekovitog i aromatičnog bilja na raspolaganju i druge mjere podrške.

– Uzgajivačima višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja na raspolaganju je bespovratna podrška po hektaru kroz program direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji, podrška za izgradnju bunara i bistijerni, nabavku mehanizacije, adaptaciju i opremanje prerađivačkih kapaciteta, kao i mjere 1 i 3 IPARD II programa. Kroz mjeru 1 koja je namijenjena investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prihvatljive su investicije od 10.000 eura do 500.000 eura, gdje se bespovratna podrška ostvaruje u iznosu do 70 odsto za sektor ljekovitog i aromatičnog bilja. Kroz mjeru 3 namijenjenu prerađivačkom sektoru investicije su prihvatljive u iznosu od 40.000 pa do 1.500.000 eura, uz bespovratnu podršku od 50 odsto od strane MPŠV u kofinansiranju sa EU – navode iz Ministarstva.

Prodaja bez kontrole

Mitrović navodi da se dobar dio ljekovitog bilja prodaje bez bilo kave kontrole, te da je neophodno da Uprava za šume, kojoj zakon omogućava da izdaje dozvole za branje i sakupljanje ljekovitog bilja, izdaje sertifikate samo obučenim proizvođačima i beračima.

– Da bi podstakli ovu granu i industriju, treba raditi na nabaci mehanizacije, raditi na pospješivanju branja i uzgoja. Moraju se steći uslovi da se nađu ljudi koji su zainteresovani da se bave ovom vrstom proizvodnje i tek kada se na većim površinama počne uzgajati ljekovito bilje, tek tada se može očekivati neka uspješnija proizvodnja. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su među najvećim proizvođačima smilja, a mi bismo mogli da budemo među najvećim tržištima Evrope, ali i svijeta – zaključuje Mitrović.

Predatorski na lincuru i borovnicu

Mitrović navodi da Crna Gora nema obučene sakupljače i berače bilja i ističe da se to najbolje ogleda na primjeru lincure.

– Ogromna većina njih nema ni dozvole za sakupljanje i branje, niti zna kako se to vrši. Bere se stihijski, neodrživo i predatorski. Primjer za to je češljanje borovnica, kopanje lincure, koja je zaštićena vrsta, ali koja je istrijebljena i skoro da je mi više i nemamo. Imamo situacije da turisti sa strane kopaju srčanik i lincuru, obje zaštićene vrste čiji je biološki opstanak vrlo upitan. Skoro da ih nema koliko se one krijumčare. U Albaniji je kilogram lincure dostigao ogromnu cijenu i neophodno je uvesti neke kazne za nedozvoljeno branje i ugrožavanje biljnih vrsti. One biljne vrste koje se nalaze na crvenoj EU listi treba potpuno zabraniti za branje i zaštititi njihove habitate i na taj način pokušati njihovu repredukciju učiniti bar malo većim nego što je slučaj sada – poručuje on.

Požari gutaju prirodno blago

Mitrović upozorava da su mnoga staništa ljekovitog bilja devastirana, odnosno desetkovana ili potpuno uništena u šumskim požarima od 2012. godine do danas.- Svake godine imamo vatrene stihije koje gutaju hektore šuma sa kojima nestaje bilje. Na nekim požarnim površinama možda se neće ni za hiljadu godina pojaviti neke vrste, jer jednostavno vatrena stihija je to uništila i na tim površinama će se javiti neke druge vrste – kaže Mitrović.

Smilje
“Besmrtno” smilje izvoze u SAD
Agrolife je jedna od rijetkih kompanija u Crnoj Gori koja se bavi proizvodnjom i izvozom ljekobilja. Na površini od 50 hektara, u okolini Podgorice, bave se isključivo uzgojem smilja, kao i preradom i proizvodnjom kojom se dobija ulje.
– Smilje se destilacijom prerađuje u ulje koje ima značajnu primjenu u farmaceutskoj industriji. Ulje od smilja uklanja bore, podmlađuje i regeneriše kožu. S obzirom da podstiče obnavljanje ćelija čest je sastojak u preparatima za njegu kože. Ljeti se naročito koristi za ublažavanje opekotina i crvenila od sunca, a može da otkloni i razne mrlje i fleke sa kože. Eterično ulje od smilja se smatra jednim od najboljih sredstava protiv hematoma, odnosno modrica. Još jedna zdravstvena korist od ulja od smilja jeste što pomaže u detoksikaciji organizma od alkohola, nikotina i droga, a pomaže i u uklanjanju teških metala i toksina iz tijela. Ulje od smilja je idealno rješenje za sve koji imaju problema sa probavom, a takođe je važno da ulje od smilja sadrži takozvane diketone, pomoću kojih podstiče regeneraciju tkiva. Ulje od smilja poboljšava i funkciju jetre, liječi probleme grudnog koša i odličan je lijek protiv kašlja i bronhitisa. Poznato je i da snižava krvni pritisak i nivo holesterola u krvi, a služi i kao energetski stimulans cijelom organizmu -govori Bojan Kalezić o biljci koju zovu i immortelle ili besmrtnom.
Ističe da kompletnu količinu ulja od smilja izvoze za inostrano tržište, pretežno u SAD.

Bez medalja za naše jedriličare na Mediteranskim igrama

0
Bez medalja za naše jedriličare na Mediteranskim igrama
Dukić

Završeno je takmičenje u jedrenju na Mediteranskim igrama u Alžiru. Crna Gora, na žalost, nije uspjela da osvoji medalju, iako smo se potajno nadali da naši jedriličari mogu do pobjedničkog postolja.

Nakon šest dana jedrenja i devet ođedrenih regata, Milivoj Dukić je osvojio šesto mjesto, dok je Ilija Marković osmi. Dukić je na poslijednjoj finalnoj trci osvojio drugo mjesto.

Selektor jedriličarske reprezentacije Crne Gore Ilko Klakor je nakon takmičenja u Oranu rekao da ostaje žal za medaljom.

-Malo je nedostajalo da osvojimo medalju. Smatram da bi je Dukić osvojio da ga sudije nisu diskvalifikovale pretposlijednjeg dana takmičenja zbog prestupa, kada je osvojio prvo mjesto na trci. Opšti utisak je da je bila loša organizacija i loše suđenje, kazao je Klakor.

Prvo mjesto na Mediteranskim igrama u jedrenju osvojio je Francuz Žan Baptis Bernaz, svijetski prvak iz Meksika, drugo mjesto pripalo je Špancu Žoelu Perezu, dok je treći Italijan Đovani Kokuloto.

Malakološki muzej u Makarskoj jedinstvena zbirka školjki Jadranskog mora, tropskih i suptropskih mora

0
Malakološki muzej u Makarskoj jedinstvena zbirka školjki Jadranskog mora, tropskih i suptropskih mora
Malakoloski-muzej- Makarska
foto www.yachtscroatia.hr/

Malakološki muzej Franjevačkog samostana u Makarskoj je otvoren za javnost 30. travnja 1963. godine u starom dijelu Franjevačkog samostana koji je zaštićeni spomenik kulture. Sadrži više od 3000 primjeraka izloženih školjaka.

U muzeju se mogu vidjeti ne samo školjke Jadranskog mora, već i brojne vrste tropskih i suptropskih mora, koje su i najprivlačnijih boja i oblika među svim školjkama.

Makarski Malakološki muzej jedna je od najvrjednijih kulturnih ustanova, kako grada Makarske tako i cijele zemlje.

Malakološki muzej Franjevačkog samostana utemeljio je 1963. godine dr. fra Jure Radić atraktivnom postavom školjkaša Jadrana i cijelog svijeta. Uz vrijednu i bogatu malakološku kolekciju, dr. fra Jure Radić sačuvao je i vrijedan herbarij bilja planine Biokovo i manje paleontološke kolekcije.

Utemeljitelj muzeja bio je sin pomorca, koji se od djetinjstva zagledao u lice mora i njegove darove, a posebno školjke duž priobalja i otoka Hrvatske, pa tako i svijeta.

Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta.

Osim školjaka iz našeg mora, u izložbenom su postavu školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Antarktike i Koraljne barijere.

Malakološki muzej u Makarskoj od utorka 5. srpnja ima novo radno vrijeme i to od ponedjeljka do nedjelje, od 8.00 do 22.00 sata.

Cijene ulaznica kao i sve druge informacije o radu Malakološkog muzeju možete pronaći na službenoj Internet stranici https://malakoloski-muzej-makarska.eu/

DPS Kotor: Na stogodišnjicu osnivanja “Primorca” otvoreni bazen nije pripremljen za ljeto

0
DPS Kotor: Na stogodišnjicu osnivanja “Primorca” otvoreni bazen nije pripremljen za ljeto
DPS Kotor

Jul je uveliko počeo, školske obaveze su završene, a kotorska djeca, koja treniraju plivanje i vaterpolo, i njihovi roditelji još čekaju datum otvaranja ljetnjeg bazena na kojem bi počeli sa treninzima, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru.

Prema njihovim riječima, skoro sva djeca koja treniraju vaterpolo i plivanje uvijek su započinjala sa treninzima na ovom bazenu.

– Baš na ovom bazenu svoje prve sportske korake napravili su gradski velikani ovoga sporta. Tu ili na nekom drugom otvorenom bazenu u Kotoru – ali hajde da otvorimo ovaj glavni po starom običaju “daj šta daš” – a za danima kad su djeca trenirala na Prčanju, Orahovcu i Risnu ostaju samo žal i sjećanja – kazali su iz kotorskog DPS-a.

Prema njihovim riječima, ove godine je istekla odluka Skupštine opštine Kotor da otvorenim bazenom upravlja VPK “Primorac”, a upravljanje je preuzela Opština Kotor, tačnije Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora.

– Međutim bazen u julu još nije stavljen u funkciju, što je za sve Kotorane neshvatljiv nemar opštinskih organa. Neodgovornim ponašanjem gradske uprave pozamašno se kasni sa stvaranjem neophodnih uslova (uređenjem bazena) za treniranje oba gradska kluba, kao i za bezbjedno kupanje naših sugrađana – navode oni.

Iz budvanskog DPS-a poručuju da je još veća šteta što je bazen van upotrebe “kada znamo da je u ljetnjem periodu značajno povećano interesovanje djece za ove sportove, što je ove godine izostalo”, a kako su ocijenili, to će se itekako odraziti na budućnost naša dva kluba, ako se stanje ne popravi.

– Napominjemo da se ove godine obilježava 100 godina od osnivanja “Primorca” i da su na bazenu mogle biti upriličene razne aktivnosti povodom tog jubileja koji nam je svakog dana bliži, ali od toga nažalost nema ništa. Apelujemo na gradske vlasti, radi kotorske djece i svih Kotorana, da se što hitnije preduzmu neophodne aktivnosti kako bi se bazen stavio u funkciju i preda na upotrebu građanima – zaključili su u saopštenju.

Policija uhapsila osumnjičenoga za pucnjavu u Chicagu

0
Policija uhapsila osumnjičenoga za pucnjavu u Chicagu
Foto Reuters

Policija je izvijestila da je uhitila Roberta E. Crimoa osumnjičenoga za pucnjavu u kojoj je u ponedjeljak ubijeno šest i ranjeno više od 36 osoba kada je naoružan puškom pucao s krova na okupljene na mimohodu u povodu Dana neovisnosti u Highland Parku, predgrađu Chicaga.

Policija je okružila automobil i Crimo je iz njega izašao s podignutim rukama, prema snimci videa čikaške podružnice ABC Newsa. Crimo je ležao na tlu prije no što ga je policija odvela u pritvor. Optužba će biti biti podignuta, najavila je policija Highlanda. Policija nije utvrdila motiv pucnjave.

– Zvučalo je kao vatromet, rekao je umirovljeni doktor Richard Kaufman koji je stajao na ulici preko puta mjesta s kojeg je napadač otvorio vatru dodavši da je čuo oko 200 hitaca.

Bio je metež, stampedo, ljudi su tražili zaklon, neki i okrvavljeni, posrtali jedni preko drugih.

– Više od 36 osoba je ozlijeđeno, većinom vatrenim oružjem. 26 žrtava u dobi od 8 do 85 godina odvezeno je u bolnicu Highland Park, rekao je liječnik hitne pomoći Brigham Temple.

Pucnjava se dogodila dok je mnogim Amerikancima još u mislima oružano nasilje nakon masakra 24. svibnja u kojemu je ubijeno 19-ero školske djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu i napada 14. svibnja u kojemu je u supermarketu u Buffalu u državi New Yorku ubijeno 10-ero ljudi.

U Sutorini obilježen Dan borca: Kultura sjećanja za buduće generacije

0
U Sutorini obilježen Dan borca: Kultura sjećanja za buduće generacije
Dan borca HN

U prisustvu predstavnika hercegovačke lokalne samouprave, boračkih organizacija Herceg-Novog i Kotora, te mještana Sutorine, jutros je u spomen parku u tom naselju tradicionalno obilježen 4. jul, Dan boraca.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi Ivan Otović, potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić i predsjednik Opštinskog odbora SUBNOR-a 1941-1945 Herceg-Novi Đoko Zloković položili su vijenac na spomenik palim borcima.

Kako je Otović istakao u svom obraćanju, važno je sačuvati kulturu sjećanja, „kako bi buduće generacije znale da svoju sadašnjost duguju prošlosti, odnosno svim onim precima koji su živote položili za slobodu Sutorine. , Igal, Herceg-Novi i naša domovina“.

– Nikada nismo želeli da porobimo strane osvajače. Platili smo visoku cijenu. Da nismo takvi kakvi jesmo, danas bi nas bilo mnogo više. Ali sačuvali smo svoj identitet, vjeru i naciju – rekao je.

Dan borca HN

Vijenac na spomenik položili su potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović i predstavnici kotorske boračke organizacije, a potom i direktorica preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Olivera Doklestić.

Prema Borovićevim riječima, cijeli bokokotorski kraj dao je veliki doprinos u NOB-u od 1041. do 1945. godine.

– Zato se sjećamo Orjenskog bataljona i Prve boke brigade, koji su odavde otišli sa naših prostora i učestvovali u oslobađanju 17 crnogorskih opština – rekao je Borović.

https://bokanews.me/wp-content/uploads/2022/07/Nas04072022.jpg

Današnjoj svečanosti prisustvovali su konzul Republike Srbije u Herceg-Novom Mićo Rogović, sekretar za lokalnu samoupravu Željko Bajčeta i direktor Opštine Herceg-Novi Dušan Vukić.

U okviru spomen parka u Sutorini nalazi se spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su porazili Napoleonovu vojsku, bista vođe Hercegovačkog ustanka vojvode Luke Vukalovića, spomenik palim borcima NOB-a, spomenik palim borcima u ratu 1991-1995, kao i spomenici dobrovoljcima u Hercegovačkom ustanku, Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.

U Mostaru srušena kuća Predraga Matvejevića

0
U Mostaru srušena kuća Predraga Matvejevića
Predrag Matvejević

U sklopu uklanjanja ruševnih objekata u Mostaru je srušena kuća u kojoj je odrastao veliki književnik, humanista, borac za ljudska prava i slobodu riječi i misli Predrag Matvejević čije je djelo “Mediteranski brevijar” prevedeno na 23 svjetska jezika.

Izgleda da gradske vlasti prilikom donošenja odluke u uklanjanju ruševnih objekta u Mostaru nisu vodile računa o važnosti nekih građevina, poput kuće koja se nalazila u poznatoj Liska ulici, odmah pored Doma zdravlja uz Bulevar Narodne revolucije, gdje je odrastao Matvejević, a koji je bio nominovan i za Nobelovu nagradu, piše Klix.

Tome svjedoči i činjenica da gradske vlasti nisu željele kupiti njegovu kuću kada je, svjestan značaja tog objekta, posljednji vlasnik iz širokobriješke porodice Čović, u čijem je vlasništvu bila od sredine prošlog stoljeća, nudio Gradu Mostaru na otkup. Vlasti nisu ništa poduzele ni kada je novi vlasnik odlučio srušiti.

Ovo je među brojnim Mostarcima koji poštuju život i djelo Predraga Matvejevića izazvalo ogorčenje, a neki od njih su komentarisali kako oni koji su takvo što dozvolili, možda nisu ni znali ko je Predrag Matvejević, ni koliko bi za Mostar bilo važno sačuvati kuću u kojoj je odrastao.

Zanimljiva je činjenica da je kuća bila udaljena svega oko 200 metara od Gradske vijećnice Mostara i da je godinama bila zanemarivana, iako se nalazila odmah uz sam Dom zdravlja, te da mnogi nisu ni znali njezin historijat ni značaj.

Valja podsjetiti i da je Centar za mir i međuetničku suradnju Mostar dodijelio Matvejeviću 2014. nagradu “Mimar mira”, a kuću, teško oštećenu u nedavnom ratu, namjeravao urediti kao Rezidencijalnu kuću za pisce i postaviti spomen-ploču u čast Predraga Matvejevića.

Tada se govorilo o planovima da se u kuću smjesti Matvejevićeva velika biblioteka i rukopisna ostavština, a u kandidaturi Mostara za evropsku prijestolnicu kulture (EPK) 2024. najavljeno je da će se urediti kao “Mediteranska kuća” jer je Matvejević smjestio Mostar u “srce Mediterana”.

Međutim, kako je kuća srušena i svi veliki planovi su pali u vodu, a dio kulturne ostavštine najvećeg grada na Neretvi je otišao u nepovrat, neznanjem ili nemarom, vrijeme će pokazati.

Ali je zanimljivo da je u sklopu inicijative promjene ulica u Mostaru u Gradsko vijeće prije nekoliko dana došao prijedlog i da jedna od ulica nosi ime baš Predraga Matvejevića.

Što će biti po tom pitanju i hoće li Matvejević u rodnom gradu, gdje mu je kuća srušena, imati mjesta bar u nekoj ulici, ostaje nam za vidjeti.

Predrag Matvejević je rođen u Mostaru 7. oktobra 1932. godine, a preminuo u Zagrebu, 2. februara 2017. godine. Bio je hrvatski i talijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine i jedan od najprevođenijih književnika u svijetu sa područja Balkana. Grupa talijanskih intelektualaca je 2016. predložila Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost.

U akciji UPSUL-a francuska jedrilica dotegljena u Bar

0
U akciji UPSUL-a francuska jedrilica dotegljena u Bar
foto UPSUL

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) rano jutros uspješno je završila kaciju spašavanja  jedrilice “Django” sa dva člana posade, u vodama južno od Bara.

Naime, Pomorsko operativni centar UPSUL-a  primio je sinoć u 21.30 sati  poziv da se 12-metarska jedrilica na kojoj su bili jedan francuski i jedan belgijski državljanin, nalazi u opasnosti  i da je ostala bez pogona na oko 17 milja jugoistočno  od Bara.

“Operateri POC-a Svetozar Bukelić i Milorad Krgović su uspostavili kontakt i sa iscrpljenim i uznemirenim članovima posade francuske jedrilice te su koordinirali i navodili spasilačke čamce SAR-1 sa posadom Jasmin Koković i Ekrem Zaganjor, i SAR-3 sa posadom Stevan Asović i Marko Čejović prema ugroženom plovilu. U 23.10 časova jedrilica je uspješno uzeta u tegalj i uputila se ka graničnom prelazu u luci Bar, gdje je o svemu obavješten Sektor granilne policije- regionalni centar Jug i Mornaričko operativni centar MVCG.”- kazao je pomoćnik direkrora UPSUL-a za traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić.

Pozicija

On je dodao da je uvidom u elektronski traking na VTMIS radarskom sistemu utvrđeno, da je jedrilica “Django” pokušavala da dođe do luke Bar, ali usljed kvara motora i slabog vjetra ostala je da pluta u teritorijalnom moru Crne Gore.

Spasilački čamci UPSUL-a sa francuskom jedrilicom u teglju, rano jutros uplovili su u Bar čime je akcija uspješno okončana.

/S.L./

U luku Kotoru danas uplovilo pet kruzera sa oko 8.000 turista

0
U luku Kotoru danas uplovilo pet kruzera sa oko 8.000 turista
Kruzer u Kotoru – foto Mediabiro

U jeku kruzing sezone, u Kotoru je  danas  pristiglo pet kruzera sa oko 8.000 turista zajedno sa posadom. Turisti svih jezika i nacija ovi dana mogu se vidjeti u Kotoru. Kada su posrijedi gosti koji borave u ovom gradu broj je za nekih petnaestak procenata manji od rekordne 2019., a dvadeset procenata više u odnosu na jun 2021 godine,kazao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.

“Raduje nas što brojke rastu kada je u pitanju izletničnki turizam, i mi smo negdje na nakih 50 procenata u odnosu na rekordnu 2019 godinu. Danas je u Kotoru pet kruzera, sa 8.000 gostiju zajedno sa posadom.Prošle godine smo imali u junu mjesecu samo četiri uplovljavanja, a ove godine smo već u maju imali 54 kruzera, odnosno 66 u junu mjesecu”, kazao je on.

Ristić je naglasio da pomenute brojke neizostavno prati naplata boravišne takse.

“Tu smo na nekih 20 procenata više u odnosu na prošlu godinu. Brojke su dobre, izletnička taksa raste i svi ostali prihodi prate, na opšto zadovoljstvo, i kvalitet i posjetu”, naglasio je on

  Dodao je  da su gosti zadovoljni ponudom grada Kotora. Pritužbe koje su pristizale u proteklim godinama su uglavnom, kako je rekao, vezane za buku i nepropisno odlaganje otpada.

“Međutim, u posljednje vrijeme situacija se znatno poboljšala, tako da sve manje imamo pritužbi i za ove dvije stvari”, rekao je direktor TO Kotora.

Komentarišući manifestacije koje su opotpunile ovogodišnju turističku ponudu, Ristić naglašava da je, pored KotorArta koji je trenutno aktuelan, jako značajno  ništa manje zanimljivo Pozorište za djecu.

“Program je svakodnevan do 12 – og jula. Predstave su posjećenje, i njihov kvalitet je na onom nivou na koji smo bili i navikli u prethodnim godinama”, zaključio je on.