Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom Crne Gore danas je svečano otvorilo drugi dio šetališta na Jazu, čiju su izgradnju podržali mještani, zakupaci kupališta. Vrijednost radova iznosi oko 215.000 eura, javlja RTV Budva.
“Ono što želim da pomenem jeste da su radovi završeni prije početka ljetnje turističke sezone, što nam je jako važno. Vrijednost radova iznosi oko 215.000 eura i da smo sa prvom fazom radova napokon uredili pozadinu plaže Jaz. Plaža Jaz je svakako jedna od najljepših plaža na primorju, a možda čak i na Jadranu i zaslužuje da pored kvalitetne usluge, takođe i mora, ima pozadinu koja je na reprezentativnom nivou. Ovo svakako neće biti jedini projekat koji ćemo realizovati u zoni kojoj upravljamo, takođe neće biti jedini koji ćemo realizovati u Opštini Budva. Očekujemo da u narednih desetak dana realizujemo projekat šetališta u Pržnu. Turizam je jedana od najznačajnihih grana u Crnoj Gori od koje direktno ili indirektno zavisi većina građana i samo kroz ovakve projekte možemo pozvati goste iz godine u godinu da nas posjete”, istakao je direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj.
Foto RTV Budva
“jako smo zadovoljni aktivnostima, kako izvođača, tako i stručnog nadzora koji su nam pomogli da se ova bitna kapitalna investcija realizuje na najbolji mogući način. Napravljena je velika razlika i iskorak u odnosu na stanje koje smo zatekli prije par mjeseci”, kazao je rukovodilac Službe za uređenje i izgradnju, Vukašin Mijatović.
Predsjednik MZ Jaz, Aleksandar Nikolić zahvalio se JP Morsko dobro koji su, kako je kazao prepoznali ovaj projekat kao jedan od značajnijih i doprinijeli da Jaz sada izgleda ljepše i atraktivije za turiste koji dolaze kod nas, te izrazio nadu da će u budućem periodu imati još bolju saradnju”.
Foto RTV Budva
Plaža Jaz obuhvata prostor istočnog dijela Grbaljskog polja u dužini od 800 metara i prosječne širine od 50 do 70 metara. Projektom je obuhvaćeno šetalište od već postojećeg uređenog dijela do samog kraja plaže u dužini od 226 metara.
Tokom sljedeća dva dana, 15. i 16. juna, Hotel The Chedi Luštica Bay biće domaćin tek svršenim mladim tivatskim kuvarima koji će kulinarske vještine predstaviti na završnom ispitu pred čuvenim šefom kuhinje hotela The Chedi, Željkom Knezovićem.
The Chedi hotel, vodeći luksuzni hotel sa pet zvjezdica u Crnoj Gori, član prestižnog udruženja The Leading Hotels of The World, na ovaj način pruža podršku učenicima kulinarskog smjera JU Srednja mješovita škola „Mladost“’ iz Tivta na završnom ispitu koji podrazumijeva praktični rad i degustaciju raznovrsnih jela. Uz podršku vrhunskih kulinarskih stručnjaka, mladi naraštaji će imati priliku da pripeme lokalne specijalitete i najpoznatija jela međunarodne gastronomske ponude, a na principima zdrave mediteranske ishrane.
„Velika mi je čast što i ove godine nastavljamo tradiciju i mladim kuvarima mogu da pomognem da prikažu svoju kreativnost i umijeće u izuzetnom ambijentu glavne kuhinje The Chedi, čime im dajemo dodatnu motivaciju za rad. Baš u pravo vrijeme kada je iza nas jedan neobičan gastronomski spektakl koji smo priredili po prvi put na ovim prostorima The Kitchen party, a pred nama predstavljanje novog ljetnjeg kalendara pod nazivom „Umjetnost ukusa“, kaže izvršni šef kuhinje hotela The Chedi, Željko Knezović.
Luštica Bay i hotel The Chedi kroz ovaj model saradnje nastavljaju podršku lokalnoj zajednici koja čini sastavni dio razvoja integrisanog naselja na obali zaliva Trašte, duž poluostrva Luštica, na samoj razmeđi budvanske rivijere i čuvene Boke Kotorske.
Luštica Bay – The Chedi
„Kroz ovaj model saradnje nastavljamo podršku lokalnoj zajednici, koja predstavlja važan dio našeg poslovanja. Nadamo se da će mladi kuvari svoj put u karijeri vidjeti u ovakvom tipu hotela, kao što već u našem timu imamo mnogo kolega baš iz naše tivatske opštine, većinu njih na visokim pozicijama. Smatramo da je ulaganje u djecu put ka dugoročnom napretku cijele destinacije“, kaže zamjenica direktora prodaje Leonarda Dedić.
Završni ispit učenika kulinarskog smjera se održava u glavnoj kuhinji Hotela The Chedi Luštica Bay a tokom dva dana ukupno će 18 mladih kuvara steći diplomu kulinarstva upravo u svjetski poznatom hotelu iz lanca The Chedi koji se nalazi u Marina naselju Luštica Bay.
U okviru Međunarodne konferencije: Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro2022 predstavljeni su radovi četiri umjetnika iz prekograničnog regiona Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora Valtera Kožula, Mila Albijanića, Petara Martinovića i Bosiljke Bakočević.
Izložbu je u ponedjeljak u Galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” otvorio direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.
“Umjetnici su na svoj način na slike prenijeli ono što su vidjeli u dubinama mora, a naš zadatak je da doživimo ta umjetnička djela na svoj način. More je kolijevka života i velika inspiracija za umjetnike, a ova Međunarodna konferencija će dati nove dimenzije i ideje i u narednim danima biti prilika da se “povežemo uživo” nakon pandemije. To je i najbolji put da se naša duša i osjećaj iznutra podijeli sa drugima, a kažu da je tvoje samo ono što podijeliš sa nekim na prijateljski način” – kazao je Joksimović.
Naučni savjetnik u Institutu za more i priobalje Dubrovačkog sveučilišta i slikar Valter Kožul, obratio se u ime umjetnika izloženih radova.
Foto Radio Kotor
,, Ideja za ovu izložbu nastala je na samom početku projekta i mogu se vidjeti načini na koja četiri umjetnika razmišljaju o temi mora. Mislim da smo izložbom dali posebnu notu projektu, koji se uspješno realizuje i daje dobre rezultate. Najbolje znamo mi koji živimo uz more kako ono utiče na naš život. Nažalost, zadnjih decenija razvojem potrošačkog društva, naš odnos prema moru postao je “maćehinski”, a naš odnos prema prirodi je “samo da uzimamo, a ništa ne vraćamo”. To je nešto što ćemo brzo morati da promijenimo. Zato za početak moramo promijeniti stav i učiti djecu i dati im primjer kako da se ophode prema prirodi”- istakao je Kožul.
Foto Radio Kotor
Program otvaranja izložbe vodio je Radoje Laušević.
Zainteresovani izložbu mogu pogledati do 26. juna.
Stigao je odgovor iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na upit o službenoj verziji događaja koji se zbio proteklog tjedna u Splitu tijekom jedriličarske regate Sušac 100×2. Podsjetimo, usred regate je među jedrilice uletio domaći kruzer M/Y Memories koji je udario u jedrilicu Spyridiju, piše Morski.hr.
– Po zaprimljenom zahtjevu, Lučka kapetanija Split je 25. svibnja izdala Odobrenje za održavanje regate pod nazivom „SUŠAC 100 X2“. U istom je odobrenju navedeno kako svaka jedrilica mora imati opremu prema Dozvoli za plovidbu, kao i dodatnu opremu prema Oglasu za regate. Također je navedeno da se moraju poštivati Međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru, a organizatoru je naloženo da osigura područje natjecanja i natjecatelje svojim plovilima te ne dozvoliti da se na bilo koji način ometa odvijanje redovitog i ostalog pomorskog prometa.
Lučka kapetanija Split održavanje same regate, čiji je start bio u 12.00 sati, oglasila je putem Radio oglasa.
U petak, 3. juna 2022., nešto iza 13.00 sati, Lučka kapetanija je zaprimila informaciju o navedenom događaju, odnosno da je putnički brod (luka upisa Split) ušao u regatno polje i da je pri samom izlazu iz regatnog polja, u 12.30 sati, došlo do dodira sa jedrilicom.
Nakon zaprimljene informacije zapovjednik broda pozvan je da se nakon priveza javi u Lučku kapetaniju Split, te mu je za počinjeni prekršaj izdan prekršajni nalog.
Vlasnik oštećene jedrilice nastavio je regatu navodeći da nema velike materijalne štete, a po povratku sa regate prijavljena je i sama pomorska nezgoda u kojoj se navodi opis događaja – stoji u odgovoru Ministarstva mora.
Papa Franjo ponovno je napao Rusiju zbog njezinih akcija u Ukrajini, rekavši da su njezine snage okrutne, hvaleći “hrabre” Ukrajince što se bore za opstanak, prenijela je britanska agencija Reuters.
No, u razgovoru koji je prošlog mjeseca vodio s urednicima isusovačkih medija i objavljenom u utorak, također je rekao da situacija nije crno-bijela i da je rat “možda na neki način isprovociran”.
Osuđujući “svirepost, okrutnost ruskih vojnika, ne smijemo zaboraviti stvarne probleme ako želimo da se oni riješe”, rekao je Franjo, uključujući industriju naoružanja kao čimbenika koji potiče rat.
“Također je istina da su Rusi mislili da će sve biti gotovo za tjedan dana. Ali su se preračunali. Naišli su na hrabar narod, narod koji se bori za opstanak i koji ima borbenu povijest”, rekao je.
Franjo je rekao da se nekoliko mjeseci prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao svoje snage u Ukrajinu, sastao s šefom države koji je izrazio zabrinutost da NATO “laje na vrata Rusije” na način koji bi mogao dovesti do rata.
Franjo je dodao: “Ne vidimo cijelu dramu koja se odvija u pozadini ovog rata, koji je možda nekako bio ili izazvan ili nije spriječen”.
Pitajući se čini li ga to zagovornikom Putina, rekao je: “Ne. Bilo bi pojednostavljeno i pogrešno reći takvo što”.
Od početka invazije na Ukrajinu, samo u Crnoj Gori je osnovano 1.100 firmi čiji su vlasnici Rusi; sličan trend zabilježen je i u Srbiji.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija ruskim kompanijama i privredi je došlo do egzodusa većeg broja ljudi.
Ratne strahote su pokrenule izbjeglički val iz Ukrajine, a Ujedinjeni narodi su procijenile da je više od šest miliona ljudi napustilo tu zemlju, uglavnom žena, djece i onih koji nisu vojni obveznici.
S druge strane, nezvanične procjene govore da je i oko pet miliona građana Ruske Federacije napustilo tu zemlju. Postavlja se pitanje: šta je sa stečenim znanjima, kompetencijama na tržištu i kapitalom koji posjeduju onih koji su se odlučili doći na Zapadni Balkan?
Uprava prihoda i carina Crne Gore nudi podatke po kojima je od 1. februara do 9. juna u ovoj, stanovništvom najmalobrojnijoj zemlji regije, registrovano osnivanje 1.100 privrednih društava čiji su osnivači fizička lica iz Rusije, piše Al-Jazeera.
“Od toga se 229 privrednih društava bavi kompjuterskim programiranjem, 81 društvo obradom podataka, smještanjem aplikacija i pružanjem aplikativnih usluga. Na trećem mjestu su konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem – 65 društava, pa konsultantske djelatnosti u oblasti informacione tehnologije – 63 privredna društva”, podaci su Uprave prihoda i carina Crne Gore.
U istom periodu su registrovana i osnivanja 104 privredna društva čiji su osnivači fizička lica iz Ukrajine, a najzastupljenija djelatnost je kompjutersko programiranje – 13 privrednih društava.
Po ovim podacima za građane obje zemlje zahvaćene ratnim strahotama, Crna Gora prednjači u cijelom regionu Zapadnog Balkana.
Bez obzira na brojnos otvorenih firmi, ovo je ipak za mnoge Ruse i Ukrajince samo “odskočna daska” za realizaciju budućih planova u Zapadnoj Evropi, Bliskom Istoku i Sjedinjenim Državama.
“Za očekivati je bilo da će izbijanjem rata u Ukrajini biznisi biti u većem intenzitetu seljeni na teritoriju Crne Gore od oba naroda (Rusa i Ukrajinaca), jer je Crna Gora već ne izvjestan način poznato odredište za mnoge građane tih zemalja. Naime, mnogi od njih tu imaju svoje nekretnine i već godinama provode odmor u Crnoj Gori, a stimulativni crnogorski zakoni su učinjeli da mnogi od njih pokrenu i svoje biznise u Crnoj Gori”, mišljenja je Vasilije Kostić, profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Poznato je da su zakonodavci u Evropskoj uniji od početka invazije ukrajinskim građanima omogućili niz pogodnosti u svojim zemljama. Crna Gora je to uradila i prije same ratne krize u Ukrajini.
“Zakon o privrednoj djelatnosti u Crnoj Gori u istu ravan stavlja domaće rezidente i strance, pa je to dodatno stimulativan elemenat u pravcu izbora Crne Gore kao destinacije za život i za biznis, naročito u okolnostima ratnog sukoba i posljedica koje idu u vezi s time, poput rasta neizvjesnosti, sankcija Rusiji, te ruskoj privredi i građanima.
Seljenje biznisa u Crnu Goru je svakako dobra okolnost za nas. Ali to sa sobom nosi, kao i sve u životu, i negativne uticaje u vidu povećanja cijena zakupa, cijena nekretnina… što je već ranije viđen scenario sa izbjeglicama tokom rata u Jugoslaviji. Kako god, činjenica da je trenutno veći broj preduzeća osnovan u Crnoj Gori nego u drugim dijelovima regiona govori dijelom i o stimulativnosti crnogorskog poslovnog ambijenta, što nikako nije bez značaja. Naprotiv“, stava je Kostić.
Više od 700 Rusa otvorilo obrt u Srbiji
U Srbiji, koja ima najveći broj stanovnika, te jedina i direktnu avionsku linije sa gradovima u Rusiji je od početka izbijanja ratnih aktivnosti 24. februara, pa sve do 31. maja ukupno 399 fizičkih i osam pravnih lica iz Ruske Federacije registrovalo je otvaranje 287 privrednih društava. U to je još 730 građana iz ove zemlje otvorilo preduzetničku radnju, u ostatku regije poznatu i kao obrt.
“Dodatno, za sedam dana juna, registrovano je još 17 privrednih društava i 57 preduzetnika, čiji su osnivači pravna i fizička lica iz Rusije. Kod privrednih društava, u top pet pretežnih delatnosti su: računarsko programiranje, nespecijalizovana trgovina na veliko, konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, konsultantske delatnosti u oblasti informacione tehnologije, delatnost reklamnih agencija i delatnost restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata, dok se kod registrovanih preduzetnika pojavljuju i specijalizovane dizajnerske delatnosti”, kažu nam iz Agencije za privredne registre Srbije.
Istovremeno, iz Ukrajine je u Srbiji 12 fizičkih lica otvorilo 12 privrednih društava u Srbiji. Uz to je još sedam fizičkih lica registrovalo osnivanje isto toliko preduzetničkih radnji u Srbiji. Dodatno je u prvoj sedmici juna registrovano osnivanje još dva privredna društva i jednog preduzetnika.
Nedostatak podataka
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) samo su nam u telofonskom razgovoru kazali da ne mogu ponuditi tačne podatke, jer se u toj zemlji ne razvrstavaju poduzetnici i obrtnici po nacionalnosti.
Jedino Hrvatska narodna banka ima podatke o nacionalnosti, ali za sve transakcije, a ne samo za registrovana poduzeća i obrte.
U Bosni i Hercegovini je slična situacija u entitetu Federacija BiH gdje je Finansijsko-informatička agencija (FIA) dostavila “informaciju da u Registru obveznika predaje finansijskih izvještaja ne postoje podaci o državljanstvu vlasnika pravnih lica… i da poduzetnici u Federaciji BiH nemaju zakonske obaveze prema Finansijsko-informatičkoj agenciji”.
Registracijski sudovi u kojima se vrši registracija privrednih društava u ovom entitetu je pri Općinskim sudovima i prikupljanje podataka od njih bi potrajalo. U međuvremenu se ruski ili ukrajinski jezik u Sarajevu može čuti od ljudi koji se kreću u poslovnom okruženju.
U drugom entitetu se ovakvi podaci prikupljaju u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS.
U odgovoru na pitanje koliko je građana Rusije i Ukrajine od početka ratnih zbivanja registrovalo svoje privredne djelatnosti u entitetu Republika Srpska su odgovorili: “Dva fizička lica, građani Rusije, su osnovala jednu firmu. Djelatnost osnovanog subjekta je računarsko programiranje. Osnivanja firmi od strane ukrajinskih državljana nije bilo”.
Vozač kamiona punog šljunka, kojim je trebalo da naspe plažu ispod kuće Pilastra na Prčanju, otišao je neobavljenog posla nakon burne reakcije mještana Markovog rta.
Kamion je bio pun bijelog tucanika, koji je privatno naručila vlasnica obližnjeg apartmana, ali su mještanke i mještani na vrijeme reagovali i spriječili da se isti izruči na plažu. Naglašavaju da su na zboru mještana odlučili da se prirodna plaža ne nasipa industrijski prerađenim šljunkom iz kamenoloma, jer to preporučuju i naučni radnici Instituta za biologiju mora, tvrdeći da se time narušava biodiverzitet morske vode.
Oni su postali odlučniji u svojim zahtjevima nakon što je privatni hotel na Markovom rtu, mimo ugovora sa JP Morsko dobro koji važi do 2023. godine, zauzeo skoro cijelu plažu koju su do lani koristili i mještani.
-Došao je kamion da izruči pijesak na ovu plažu, mi to ne dozvoljavamo, ne znamo ni ko je ni zašto je to tražio. Bitno je da smo ga istjerali – kažu mještani i podsjećaju da je prošle godine bio drugi vlasnik iz Rusije koji je na plažu iznosio stolove i stolice za goste i privatizovao ovaj prostor.
-Dobro je što kamion nije istovario šljunak, jer se prethodno nisam konsultovala sa mještanima, niti sam tražila dozvolu Morskog dobra, nisam ni znala da treba. Drago mi je da sam upoznala komšije, nadam se da ćemo biti prijatelji, jer smo mi na istoj strani. Htjeli smo da uljepšamo plažu, da izravnamo pijesak, da bude dobro za sve. Znam da je ovo državna plaža, tu je ribarska posta, nismo htjeli ništa loše da uradimo, već da budu zadovoljni i naši gosti i naše komšije. Fale nam mjesta za parking, nema kanti za smeće, posjetioci bacaju otpad po plaži, a mi to uveče skupljamo i čistimo da bi ujutro bilo uredno. Nabavili smo i kante za smeće, ali nam nisu dozvolili da ih postavimo, a mi samo želimo da svima bude dobro – kaže Nataša Zagribeljnaja iz Rusije, koja je naručila šljunak za plažu.
Kupalište zapušteno, neočišćeno
Posjetioci plaže kažu da je ona zapuštena, neočišćena, puna jaruga.
-Za nas sirotanoviće dobro je i ovo, ali nije u redu da pojedinci prihvate plažu kao svoju ličnu imovinu, da praktično osim njihovih gostiju koji im plaćaju, drugi ne mogu da imaju pristup. To je ipak stvar naših gazda, mi smo samo na odmoru, poručuju gošće na plaži iz Prilepa, Medveđe, Prokuplja, Novog Sada, Zrenjanina, Banjaluke.
Duško Tešovićiz UO Mjesne zajednice Prčanj kaže da se na ovu plažu izlivaju sve atmosferske vode iz dvorišta hotela, jer nisu napravili uredni odvod, te se tako prave jaruge na plaži.
/M. D. Popović/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Prema podacima NTO na dan 10. jun, u Crnoj Gori boravilo je 42.500 turista, od čega su 41.000 stranaca. U odnosu na isti period prethodne godine, imamo 60 odsto više turista. Ono što je posebno značajno jeste da je prihod od ino turista 86 odsto veći nego prošle godine, a skoro 96% je ispunjenost u odnosu na čuvenu 2019. godinu, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović na sjednici Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističkih sezona, kojom je predsjedavao.
On je istakao da se ulažu veliki napori u rješavanju problema koji se javljaju u pripremi same turističke sezone i da postoji volja svih aktera da ovu sezonu dočekaju spremniji nego ikad.
On je podsjetio da je boravio u zvaničnoj posjeti Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje je, u saradnji sa NTO-om, realizovana veoma uspješna promocija Crne Gore kao turističke destinacije.
– Mislim da smo poslali poruke, koje treba da budu karakteristične za Crnu Goru, a to je otvorenost, pružena ruka dobrodošlice svima i želja da budemo dobri domaćini – kazao je Đurović.
Sekretarka Koordinacionog tijela i Direktorica za razvojne politike u turizmu, Aleksandra Gardašević-Slavuljica, istakla je da preliminarni podaci opravdavaju velika očekivanja od turističke sezone.
– Mjesta za optimizam ima. Veliki broj gostiju je prisutan u Crnoj Gori, a posebno na primorju. Ipak, da bi sezona bila uspješna neophodno je da efikasno i odgovorno koordiniramo aktivnosti. Saradnja svih članova Koordinacionog tijela, ali i saradnja na niovu privatno-javnog partnerstva je imperativ uspješne realizacije sezone i to je nešto što kroz ove sjednice moramo njegovati – objasnila je Gardašević-Slavuljica.
Državni sekretar za turizam Damir Davidović naveo je da će rad ovog tijela biti još intenzivniji.
– Polako ulazimo u “visoku sezonu”, koja će sa sobom donijeti i potencijalne izazove, koje, kontinuiranim radom i efikasnom komunikacijom moramo prevazići, a sve u cilju što uspješnije ljetnje turističke sezone – poručio je Davidović.
Predsjednik opštine Herceg Novog Stevan Katić kazao je da se od prestojeće turističke sezone može očekivati da bude na visokom nivou.
– Danas imamo 9.000 turista u Herceg Novom, što je negdje oko 170 odsto ostvarenog prometa u odnosu na uporedni period prethodne godine i značajno više nego 2019. godine. Svi hotelski kapaciteti su popunjeni do kraja oktobra i ako uzmemo u obzir ukupan potencijal, očekujem da 2022. prevaziđe rekordnu 2019, a da li će se ovaj moj entuzijazam obistiniti, vidjećemo krajem oktobra – poručio je Katić.
Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje turističkih sezona donijelo je niz zaključaka koje se odnose na preporuke nadležnim organima na svim nivoima, turističkoj privredi, kojima se želi dati snažan impuls i stvoriti uslovi, koji će turističkim poslanicima pomoći u organizaciji ukupne turističke ponude.
Učešće u raspravi na konkretne teme uzeli su predstavnici turističkih opština, ministarstava, Uprave policije, javnih preduzeća, itd.
Opština Tivat objavila je juče predlog Odluke o sufinansiranju programa rada sportskih organizacija za 2022. godinu koji je ustanovila posebno oformljena Komisija.
Ukupno se raspoređuje 400 hiljada eura budžetskih sfredstava od čega klubovi čiji je osnivač Opština Tivat, dobijaju 45 odsto od ukupne sume.
Predlog je da se novom crnogorskom prvoligašu, Fudbalskom klubu Arsenal opredijeli 110 hiljada eura, a Košarkaškom klubu Teodo 70 hiljada eura.
Deset odsto sredstava namjenjeno je rezervi, a preostalih 45 odsto sredstava, odnosno nominalni iznos od 180 hiljada eura, dijele svi ostali klubovi. Najviše je opredjeljeno Rukometnom klubu Partizan – 42.200 eura, Jedriličarskom klubu Delfin 30 hiljada eura, te Ženskom rukometnom klubu Tivat 17 hiljada eura.
Sportske organizacije imaju pravo prigovora na ovaj predlog Komisije u roku od osam dana od dana objavljivanja. Nakon isteka roka za prigovor Komisija će predlog Odluke dostaviti predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću, koji donosi konačnu odluku o raspodjeli sredstava.
Nacionalna turistička organizacija (NTO), u okviru promocije naše zemlje kao atraktivne destinacije za digitalne nomade, domaćin je predstavnicima zajednice digitalnih nomada i influensera iz ove oblasti, koji do četvrtka borave u studijskoj posjeti Crnoj Gori.
“Pored prirodnih ljepota Crne Gore, kulturno istorijskih znamenitosti, raznovrsne gastronomske ponude i pristupačnih cijena, digitalni nomadi imaju priliku da uživaju i u značajnoj ponudi zajedničkih prostora za život i rad, koji najčešće okupljaju upravo osobe koje svoje poslove obavljaju korištenjem digitalne tehnologije i rade na daljinu”, navodi se u saopštenju.
Prvi susret sa Crnom Gorom influenseri, čija je posjeta počela u subotu, ocjenjuju kao vrlo pozitivan.
Louie Abalon, poznatija pod imenom Aveloveinit je izgradila popularni YouTube kanal na kom promoviše destinacije dok putuje svijetom i upoznaje lokalne kulture.
“Prvi put sam u Crnoj Gori i oduševljena onim što sam do sada vidjela, jer fotografije ne mogu da dočaraju ljepotu njene prirode. Durmitor me posebno ostavio bez daha i jedva čekam da vidim druge djelove zemlje”, kazala je Abalon.
Crna Gora je impresionirala i njenog kolegu digitalnog nomada Johny Jen (Johnny FD) koji na YouTube kanalu sa preko 250 hiljada pratilaca promoviše destinacije i daje praktične savjete.
“Nijesam mogao ni da pretpostavim da je Crna Gora ovako lijepa zemlja. Radujem se ostatku boravka i upoznavanja destinacije”, rekao je Jen.
Tokom narednih dana grupa digitalnih nomada i influensera će obići Cetinje, Budvu, Tivat, Nacionalni park (NP) Skadarsko jezero i Podgoricu, a u srijedu će biti organizovana i konferencija na kojoj će biti riječi o pozicioniranju Crne Gore kao destinacije atraktivne za digitalne nomade.
Studijska posjeta digitalnih nomada i influensera, realizuje se uz podršku NEST Coworking, Montenegro Digital Nomads Collective, Glavnog grada, kao i nacionalne avio kompanije Air Montenegro.
