Muzička škola Tivat biće domaćin III Međunarodnog pijanističkog takmičenja Tivat 2023, koje će biti otvoreno sutra. U takmičarskom dijelu u disiplinama klavir solo, klavir duo četvororučno i korepeticija predstaviće se 164 takmičara iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Takmičare će ocjenjivati devetočlani stručni žiri u sastavu : Jurij Kot – Ukrajina, Rita Kinka i Dragomir Bratić – Srbija, Vladimir Babin i Ivanka Kordić- Hrvatska, Vladimir Mlinarić- Slovenija, Jana Cheteleva Belevska – Makedonija, Bojan Martinović i Lidija Molchanova- Crna Gora.
Organizator III Međunarodnog pijanističkog takmičenja je JU Muzička škola Tivat, a generalni pokrovitelj Opština Tivat. Takmičenje su podržali Turistička organizacija Tivat, Adriatic Marinas Porto Montenegro i Luštica Bay, dok je medijski pokrovitelj takmičenja Radio Tivat.
Takmičenje će solističkim koncertom sutra u 20 sati otvoriti profesor klavira ljubljanske muzičke akademije, Vladimir Mlinarić.
Ogroman negativan uticaj sidrenja, buke, rada propelera i otrovnih proizvoda na mrijest i rast ribe i mekušaca
Morski organizmi na području Bokokotorskog zaliva ugroženi su cijelom lepezom negativnih uticaja koji dovode do narušavanja zdravlja morskog ekosistema, pa i mekušaca, ističe dr Milica Mandić, viša naučna saradnica Instituta za biologiju mora u Kotoru, specijalizovana za ovu oblast. Ugroženost je intenzivnija, kaže ona za Boka news, kod sesilnih vrsta (pričvršćenih za podlogu), kao i slabo pokretnih bentoskih vrsta koje uslijed zagađenja sigurno trpe manja ili veća oštećenja u zavisnosti od udaljenosti od izvora zagađenja. Pokretnije vrste (poput riba) koje imaju sposobnost bijega, mogu izbjeći veće posledice, dok larve i mlade jedinke obično pretrpe najveći negativan uticaj.
Glavni stresori životne sredine, kao što su gubitak biodiverziteta, klimatske promjene i fluktuacije, invazije stranih vrsta, zagađivači sa kopna i antropogeni stresori, kao što su intenzivan pritisak na prirodne resurse, pomorski saobraćaj, masovni turizam, prekomjerni ribolov, eutrofikacija, kontaminacija, otpad u moru (posebno mikroplastika) predstavljaju veliku zabrinutost za zdravlje morskog ekosistema, upozorava ova naučnica sa Univerziteta Crne Gore.
Dr Milica Mandić
-Masovni turizam najčešće ne vodi računa o prirodi i ekologiji, pa kao posljedicu vrlo brzo možemo očekivati kolaps određenih ekosistema i poguban uticaj na održivi razvoj. Kada govorimo o uticaju kruzera na morski ekosistem Boke, još uvijek nema detaljne studije uticaja koja bi dala odgovore na brojna pitanja intenziteta ove vrste pritiska. Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da dolazi do uznemiravanja osjetljivih ekosistema u Bokokotorskom zalivu, fizičkih oštećenja ulijed ogromnog negativnog uticaja sidrenja, visokog intenziteta zamućenja vode radom propela, ometanja bukom, djelovanja otrovnih proizvoda koji se koriste kao anti-obraštajna sredstva na brodovima, unosa stranih vrsta, emisije svjetlosti koja utiče na brojne vrste riba, posebno larvalnih stadijuma, itd. Buka je jedan od veoma intenzivnih problema, posebno za ribe. Kontinuirani zvuk može degradirati zvučno stanište, maskirajući biološki relevantne signale, poput eholokacija, čineći teže ili nemoguće pronaći druge jedinke, locirati hranu ili otkriti predatore. Impulsivni zvukovi mogu dovesti do različitog ponašanja, kao što su izbjegavanje područja hranjenja ili mriješćenja, ili mogu rezultirati fiziološkim efektima kao što su privremena ili trajna oštećenja organa sluha, a na vrlo visokim nivoima, čak i smrću, zabrinuta je dr Mandić i apeluje na donosioce odluka da je krajnje vrijeme da se prestane sa masovnim turizmom u Boki.
Slow turizam umjesto masovnog
-Od krucijalne je važnosti da se odluči da li želimo da budemo eko-destinacija sa konceptom npr. slow turizma (spa i welness turizam, zdravstveni turizam, ekološki turizam), što bi Crnu Goru zapravo učinilo elitnom destinacijom. Sa druge strane, destinacija masovnog turizma ima potencijal da smanji predionu prepoznatljivosti zaliva, i doprinese nepovratnoj degradaciji prostora, može voditi u dugoročni gubitak i u ekonomskom smislu.
Koncept zaštite zaliva treba da se bazira na premisi Boke Kotorske kao prirodnog i kulturnog fenomena, ali i ekonomske kategorije. Treba naglasiti, da nepogodan razvoj aktivnosti na moru i duž obale može značajno smanjiti vrijednosti prirodnih i kulturnih karakteristika i uvećati pritiske na životnu sredinu. Sve to u prvom redu traži prilagođen oblik turizma, aktivno planiranje namjene mora i preduzimanje mjera za unaprijeđenje i zaštitu morske sredine, poručuje dr Mandić.
Mala kapica
Ugroženost mušulja
Poslednjih godina, tvrdi ona, evidentan je opadajući trend u količini mlađi mušulja u prirodnom staništu, pa su često ponte potpuno prazne ili djelimično naseljene ovom vrstom. Razlozi su brojni: od nelegalnog izlova zbog prodaje, smrtnosti uslijed visokog zamućenja vode, ispuštanja različitih zagađenih voda uz obalu, masovnog oštećenja ili degradacije morskih staništa. Pored pomenutih antropogenih uticaja, postoje i prirodni predatori mušulja, kao i sve veći uticaj klimatskih promjena, ali i različite hidrološke, sedimentacijske i druge morfološke promjene. Većina pomenutih stresora nije odlučujuća za brojnost populacija sama po sebi. Kombinovani i kumulativni efekti različitih pritisaka mogu biti fatalni za brojne prirodne populacije morskih organizama, posebno za mlade jedinke, što dovodi do značajnih smanjenja u biomasi adultnih populacija.
-Od davnina su se mušulje brale sa ponti, spremale i konzumirale bez posljedica. Ipak, u današnje vrijeme zagađivači su drugačiji i različiti pritisci na morsku sredinu značajno utiču na zdravlje svih morskih organizama, pa i mušulja. Najveći neprijatelj zdravlju morskog ekosistema je čovjek, i naše ponašanje je značajno uticalo da danas sumnjamo u kvalitet ili sigurnost proizvoda. Mušulje su indikatorski organizam u programima monitoringa (praćenja stanja) morske sredine iz razloga jer su kosmopolitska vrsta sa širokom geografskom distribucijom i u svom tkivu akumuliraju sve supstance koje se nalaze u moru, kako one koje su štetne tako i one koje su neophodne za njhov rast i razvoj. Uzročnici potencijalne toksičnosti mušulja su različite vrste virusa, bakterija, neorganskih otpadnih materija poput metala, herbicida i insekticida. Ispusti kanalizacionih (fekalnih) voda, ispiranja sa kopna (i saobraćajnica), blizina naselja, nasipanje (prihranjivanje) plaža i zamućivanje vode, ispusti nafte ili njenih derivata, blizina brodogradilišta ili remont brodova i jahti su visoko rizična područja za uzgoj mušulja i drugih vrsta školjki.
Problemi koji se najčešće javljaju nakon konzumacije mušulja koje su kontaminirane virusima ili bakterijama odnose se na probavne smetnje (mučnina, diareja, povraćanje) i uglavnom prolaze u roku od nekoliko dana osim ako ne dođe do težih komplikacija. Ipak, ukoliko su zagađene teškim metalima i često se konzumiraju, može doći do akumulacije metala u organizmu, i drugačijih posljedica po ljudsko zdravlje.
Iz tog razloga se preporučuje konzumacija mušulja i kamenica iz područja koja su pod stalnim državnim monitoringom kvaliteta koji se sprovodi u skladu sa Programom monitoringa za bezbjednost školjki.
Dosadašnje analize su pokazale da je područje Kotorskog zaliva najčistije u pogledu kvaliteta vode za uzgoj školjki (Ljuta, Orahovac, Stoliv), savjet je dr Mandić.
Musulje
Hrana za zdravlje
-Jedan od najznačajnijih međunarodnih projekata koje sprovodimo u Laboratoriji za marikulturu je Food4health (“Hrana za zdravlje“). Projekat je u finalnoj fazi realizacije i otvaranje nove, moderne, multifunkcionalne laboratorije se očekuje u narednih mjesec dana. U okviru projekta je izgrađena nova laboratorija, koja obuhvata mrijestilište kamenica (Ostrea edulis) i posaban dio koji je namjenjen uzgoju mikro-algi, koje će služiti kao hrana laboratorijski uzgojenim kamenicama. Ove školjke će se uzgajati bez posebnih vještačkih stimulansa, odnosno isključivo u kontrolisanim uslovima temperature, vlažnosti, saliniteta i dopstupnosti hrane. Očekujemo visok kapacitet proizvodnje mlađi kamenica, koje ćemo nakon dostizanja određene veličine prebaciti na komercijalna uzgajališta školjki koja se nalaze u Boki. Ovim projektom dostižemo brojne ciljeve Strategije ribarstva Crne Gore, a dodatno se smo stvorili takve uslove u Institutu za naučno-istraživački rad koji u našem višedecenijskom radu nikada nisu postojali. O tačnom datumu zvaničnog otvaranja laboratorije ćemo vas obavjestiti na vrijeme.
Teatar 303 ponovo u Vojvodinu. Stigao je poziv Teatar 303 bude gost u Subotici za Dane Crnogorske kulture, 11.05.2023. u 20 sati u Dječje pozorište Subotica Teatar 303 igra komediju “Što dalje to bolje”, a 12.05.2023. na Zabavno muzičkom programu “Crnogorsko veče” Teatar 303 će uveličati program sa dva svoja bloka humora.
Tokom boravka u Vojvodinu dogovoreno je da se komedija odigra i u centru za kulturu Vrbas dana 13.05.2023. u 20h.
Ovo je veliko priznanje za Teatar 303 koji svojim programom oduševljava region. Takođe stigao je poziv iz Splita i Sinja.
Od 19 d0 22 maja Teatar 303 boravi u Londonu gdje će povodom “Dana nezavisnosti” 21 . maja igrati komediju “Crnogorac u tranziciji”.
Sve u svemu Teatar 303 ne posustaje, prezentuje i sebe i grad kao i Državu Crnu Goru u najboljem svijetlu bez obzira što lokalna sredstva za kulturu ne stižu do njihove adrese, a i ne mogu ni stići kad i nakon 42 godine postojanja Teatar nema svoju adresu.
Proslavljajući 72 godine rada profesori, vaspitači i učenici Osnovne škole “Nikola Đurković” u Radanovićima, kao i njihovi prijatelji, kolege iz drugiš škola i roditelji su u utorak, 9.maja imali priliku da uživaju u bogatom i raznovrsnom programu, održanom u holu škole.
Program je počeo minutom ćutanja u čast stradaloj djeci u beogradskoj školi. “Okrenimo se djeci”, poiručila je u kratkom govoru direktorica Mare Pržica, koja je istakla važnost gradacijskog razvoja škole kao vaspitno-obrazovne ustanove. Takođe, osvrnula se i na važnost svrsishodnog pristupa vaspitanju i obrazovanju djece u današnjem vremenu, kada je more izazova pred djecom koja ne mogu sama i ne treba sama da ih razumiju, selektuju i prevazilaze.
Dan škole Radanovići
Program je počeo himnom u izvedbi školskog hora, đački folklorni ansambl je izveo splet kola iz Crne Gore, a učenici koji pohađaju Muzičku školu u područnim odjeljenjima Lastva i Radanovići, predstavili su se svojim instrumentalnim izvedbama.
-Prošetali smo kotorskom pjacom i govorili bokeški, a bogami pokazali da znamo i engleski. Ekologijom se bavili, lastike igrali. Recitovali, svirali, đuskali i drugarstvo promovisali. Sve u svemu, jedna divna, raznovrsna, bogata priredba prepuna djece iz naše Matične i Područne škole., kazala nam je direktorica Mare Pržica. Ona je uručila diplome i zahvalnice učenicima koji su ove školske godine brojnim uspjesima izuzetno doprinijeli kulturnoj promociji Škole. Takođe su uručene i zahvalnice donatoroma koji su u prethodnom periodu nesebično pomagali u podizanju kvaliteta uslova rada u Osnovnoj školi “Nikola Đurković” Radanovići.
Kako javljaju čitaoi portala Boka News svakodnevni problemi sobraćajnih gužvi od Mula do Kotora sve više eskaliraju. Naime, već neko vrijeme i je pješke sve teže doći do grada. Kamioni, autousi, mali automobili, pješaci, biciklisti svi učesnici u saobraćaju su ugroženi, ali niko ne mari.
Nadležni organi nikako da se počnu baviti svojim poslom, nema regulacije niti kontrole saobraćaja uprkos saobraćajnoj signalizaciji kojom je zabranjeno kretanje kamionima preko 10 T nosivosti donjim putem od Kotora prema Prčanju.
Građani ukazuju na problem i poručuju da nije pitanje stpljenja ili toga što moraju pješke do Kotora već je u pitanju umanjene kvaliteta načina življenja i direktnog ugrožavanja života. Da je nekom pozlilo, koja bi se hitna probila? Da je izbio požar, koja vatrogasna bi prošla? Stariji ljudi koji moraju ići do bolnice ili Doma zdravlja, kako će doći? Roditelji s djecom. Danima već sobraćajni kolaps je naša stvarnost na potezu od Mua do Kotora, poručuju građani.
Pješak se i danas morao boriti da prođe. Taxisti već i ne voze na ovu stranu što je takođe krajnji bezobrazluk. Zar smo postali toliko nenormalni i zaglupljeni da nam ovo ne smeta? Zar se zaista, kako mi je jutros ljubazno rečeno, u lokalnoj upravi, niko ne buni? Dokle će tako? Ko će preuzeti odgovornost za tuđe živote i imovinu kada se dogodi nešto što samo čeka da se desi?
Zašto služi znak na početku donjeg puta ako ga niko ne poštuje od grdosija (kamiona) koje nam ne samo remete život nego uništavaju to malo jadne ceste, pitaju se mještanini?
Muo tabla zabrana za kamione preko 10 t
Zabrana koju niko ne poštuje, niti ko sankcioniše prestupnike na putu Kotor – Muo – Prčanj.
Po nalogu Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat, firma DOO “Tekta Inženjering” danas je uklonila nelegalnu betonsku ogradu oko plaže “Waikiki” na Seljanovu. Takođe, uklonjen je i bespravno postavljen reklamni pano sa dijela javne površine u Njegoševoj ulici u centru grada.
Nakon uklanjanja preko 100 bilborda i 65 bespravnih garaža na teritoriji opštine Tivat, Sekretarijat nastavlja sa postupanjem iz svoje nadležnosti u cilju održavanja komunalnog reda u gradu.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović poručio je da Opština Tivat nastavlja borbu za uređenje javnih površina i uklanjanje nelegalnih objekata u javnom interesu i pored brojnih problema sa kojima se konstantno suočava u radu.
Uklonjenja ograda plaža Waikiki
“U toj borbi nema i neće biti privilegovanih, a građani Tivta moraju da osjete da je zakon jednak za sve. Neće nas pokolebati pritisci i prijetnje privilegovanih u palim strukturama bivšeg režima, koji su navikli da na narodnoj grbači uvećavaju svoje bogatstvo. Čestitam službenicima Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor, Odjeljenju bezbjednosti Tivat i svim službama koje su savjesno i odgovorno pristupile ovom nezahvalnom poslu. Građani moraju da znaju, uprkos objavama na društvenim mrežama neodgovornih pojedinaca, naviklih na uzurpiranje opštinskih prostora i javnih površina, da će se ova priča nastaviti“ – saopštio je Komnenović.
Luka Kotor je za prva tri mjeseca ove godine ostvarila minus od 422 hiljade, što je za 54 odsto gori rezultat nego u uporednom periodu prošle godine, kada su bili u gubitku 274 hiljade eura.
Ukupni prihodi kompanije iznosili su 126 hiljada eura, od čega se na prodaju odnosi dvije trećine prihoda, dok su za isti period troškovi poslovanja bili 190 hiljada. Uz to, na zarade i naknade zaposlenih izdvojeno je 360 hiljada eura, što je u odnosu na lani uvećanje od čak 64 odsto ili za 141 hiljadu eura.
Luka Kotor je za prošlu godinu ostvarila dobitak od 1,28 miliona eura, pa ukupni akumulirani dobitak kompanije sa ovogodišnjim kvartalnim rezultatom na kraju marta iznosi 527 hiljada eura.
Kapital kompanije je 4,8 miliona eura, a preduzeće ima 4,26 kratkoročnih i dugoročnih rezervisanja i obaveza.
Vlada je nedavno na inicijativu premijera Dritana Abazovića oduzela mogućnost dvijema privatnim kompanijama koje ispunjavaju uslove i registrovane su za obavljanje pomorske pilotaže, da rade taj posao u zalivu Boke Kotorske.
Vlada je protivno stavu koje je zastupalo resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), odlučila da do izbora novog koncesionara, taj visokoprofitabilan posao povjeri isključivo preduzeću Luka Kotor.
Hercegnovska kompanija “Sea Pioneer Montenegro” je zbog toga podnijela Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) inicijativu za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga pomorske pilotaže u Bokokotorskom zalivu.
Iz te kompanije su saopštili da je odluka Vlade da se Sea Pioneeru Montenegro onemogući obavljanje lučke pilotaže na području luke Kotor suprotna Zakonu o zaštiti konkurencije.
Menadžment Luko Kotor, na čijem su čelu Abazovićeva partijska koleginica iz URA, predsjednica Upravnog odbora Ljiljana Popović – Moškov te izvršni direktor Milko Krvavac (SNP), je vršio razne vrste pritiska na brodare i njihove lučke agente u Crnoj Gori da moraju koristiti usluge njihove, a ne konkurentskiih pilotskih službi, pa je čak ušao i u javnu polemiku sa resornim MKI koje je menadžment optužilo za nezakonito postupanje i zloupotrebu dominantnog položaja na tržištu.
Iz Luke Kotor je ranije “Vijestima” zvanično rečeno da oni postupaju shodno koncesionom ugovoru koji imaju sa državom i po kome su jedini ovlašćeni za pilotažu brodova “sviđalo se to nekome ili ne”.
Modni klub “Modest” prestaviće knjigu pod nazivom “Modestov spomenar” povodom 30 godina postojanja, u četvratk 11. maja sa početkom u 19 časova u Sali DTV “Partizan”.
O Modestu su rekli…”Gledajući sa strane, gotovo je nemoguće izbjeci nabrajanje svega što jeste, ali i bojazan da se u najboljoj namjeri, ne preskoči najvažnije u definisanju Modesta koji je već u inicijalnoj ideji bio, očigledno i ostao potreba, želja i nastojaje da se „učini nešto“ više, bolje, zapaženije…i to zaista jeste osnova priče o Anuški i Đuru Vlahoviću, od koje sve počinje, oko koje se vrti i traje, i koji su od početka nalazili i našli način da mogu…“ – kažao je urednik ovog izdanja Neven Staničić.
„Modni studio „Modest“ je osnovan 1993. godine u Donjoj Lastvi – Tivat. U svom statusu definiše da se bavi nadasve kulturnim djelatnostima, odnosno umjetnošću. U klubu postoje niz različitih sekcija, ogranaka koji na zadovoljstvo svih djeluju zajedno u jednoj harmoniji. M.K. „Modest“ je poznat prije svega po svojim mažuretkama koje u tri boje (bijela, plava i crvena) predstavljaju mediteranski sklad muzike i ljepote…“ – izjavio je dugogodišnji član M.K.“Modesta“ Slaven Radimiri.
„Modest. Đuro i Anuška. 30 godina rada, osmijeha, uspjeha, druženja, takmičenja, nastupa…Na prostoru Balkanskih zemalja, a i šire, priča Modesta i njihovih stavraoca Đure i Anuške je jedinstvena. Cijeli jedan život posvećen djeci, omladini, kulturi, umjetnosti i sportu. Modest je jedno utočište, porodica koja je iznjedrila generacije i generacije, divnih ljudi, čija djeca nastavljaju njihovim stopama…“ – napisao je u ovoj knjizi Kristijan Bogdanović, predsjednik Saveza Mažoretkinja Srbije.
Međunarodni festival KotorArt nastavlja da podržava mlade umjetnike kroz različite programske sadržaje. Mnogim generacijama najmlađih muzičara, koji su tek zakoračili u svijet muzike, omogućeno je debitovanje na festivalskoj sceni, a mladim, profesionalnim umjetnicima pružena je prilika za usavršavanjem i afirmacijom.
Programski segment Festivala KotorArt talenti omogućava uspješnim učenicima i studentima muzičke umjetnosti da se predstave na solističkom koncertu, a kroz sve promotivne aktivnosti vezane za nastup i medijsku pažnju, steknu uvid u život i rad profesionalnog umjetnika. Ove godine, platforma pruža priliku mladoj violinistkinji Dei Nicaj da se predstavi na solističkom koncertu 31. jula u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa početkom u 21 čas. Dea Nicaj trenutno pohađa osnovne studije violine u klasi profesorice Getrud Šilde na Akademiji za muziku i teatar u Minhenu. Na repertoaru će se naći djela Kurtaga, Baha, Betovena i Šnitkea dok će klavirski saradnik biti pijanista Amir Džaković. U istom ambijentu, 09. avgusta nastupiće mladi violončelista, Sari Šaćiri, koji je trenutno student osnovnih studija violončela u Roterdamu (Holandija) na čuvenom Codarts u okviru Univerziteta Umjetnosti u klasi profesora Joakim Ijelendera.. Šaćiri će izvesti solo resital, veoma izazivnu formu za mladog umjetnika. Sada već tradicionalni koncert najuspješnijih studenata Muzičke akademije sa Cetinja održaće se 18. jula, takođe u Crkvi sv. Duha sa početkom u 21 čas dok će se predstaviti i najbolji učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje “Vida Matjan” iz Kotora 21. juna, kada se u svijetu proslavlja dan muzike, kao svojevrstan predtakt festivala.
Posebnu zahvalnost ove godine dugujemo našem partneru i prijatelju festivala, agenciji za luksuzne nekretnine, Montenegro Sotheby’s Realty, koja je, osim sponzorstva za značajni i veliki koncert Vienna Calling, koji će se održati u Porto Montenegru sa svjetski poznatim umjetnicima, članovima Bečke filharmonije, imala sluha za mlade crnogorske talente i dala nemjerljiv doprinos u realizaciji ovog programa. Ovim činom, pokazali su veliki stepen društvene odgovornosti, posebno ka afirmisanju mladih umjetnika. – istakli su iz PR službe festivala.
Osim koncerata, mladim umjetnicima će se ove godine pružiti prilika da u okviru panel diskusije u kotorskom Kreativnom habu, 7. avgusta sa početkom u 21 čas, razgovaraju o važnim temama za mlade umjetnike. Planirano je da se na panel diskusiji analizira i promisli o aktuelnom stanju u umjetničkoj muzici Crne Gore, sa fokusom na položaju mladih umjetnika, i razmotre i predlože mjere koje bi doprinijele njenom budućem poboljšanju i razvoju, posebno u kontekstu Nacionalnog programa razvoja kulture 2023-2027, koji je trenutno u fazi izrade. U okviru cjelodnevnog programa planiran je zatvoren rad dvije fokus grupe o institucionalnim i umjetničkim aspektima teme, i javna panel diskusija. U okviru ovog programa učestvovaće mladi umjetnici koji su tokom proteklih godina bili dio programskog serijala KotorArt talenati.
Pored serijala KotorArt talenati, javnost je upoznata da KotorArt organizuje i KotorArt akademiju. Ove godine, organizujemo dvije majstorske radionice, za flautu i klavir kod čuvenih profesora Ljubiše Jovanovića i Kemala Gekića. Radionice će se održati u periodu od 30. jula do 11. avgusta a rok za prijavu je 21. maj. Pozivamo sve mlade umjetnike koji teže daljem usavršavanju da posjete naš sajt www.kotor.art i saznaju detaljnije informacije. – istakli su iz PR službe festivala.
Zvanični klavirski saradnik za polaznike KotorArt akademije za flautu je profesor Oleksej Molčanov, dugogodišnji saradnik na mnogim projektima festivala. Ove godine, po prvi put, predstaviće se publici i na solističkom koncertu. Koncert pijaniste i profesora Molčanova zakazan je za 21. jul u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 21 čas a na repertoaru će se naći djela Mocarta i Šopena.
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike održava se od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera. Dodatne informacije o nastupima i umjetnicima, kao i ulaznicama mogu se pronaći na sajtu Festivala www.kotor.art od juna mjeseca.
Mnogobrojni događaji i uzbudljivi programi obilježili su proljeće u Portonovom i najavili otvaranje ljetnje sezone. Portonovi Proljećna saga, koja je organizovana od 28. aprila do 7. maja sa raznovrsnim programom za posjetioce i goste svih generacija predstavljala je odličnu uvertiru za sve ono što nas čeka ovog ljeta.
Portonovi je tokom prošle sedmice bilježio rekorde posjećenosti zahvaljujući događajima koji su u rizort privukli preko 40000 gostiju kako iz Crne Gore, tako i regiona i svijeta. Posjetioci su uživali u bazaru sa dobro poznatim ugostiteljima, One&Only Portonovi, Kantina 65, Idea, Friends House, Tetkina kućica, Maison du Monde, House of Azerbejdžan i Bel Paese i u njihovim širokim asortimanima slatkih i slanih proizvoda, kao što su palačinke, vafli, pizze, salate, krofnice, priganice i mnogo toga podjednako zanimljivog i odraslima i djeci.
Proljećni bazar je zatvoren u nedjelju, a pored ukusnih delicija posjetioci su tokom prethodnih deset dana uživali i u koncertu Jelene Rozge, nastupima lokalnih klapa i DJ-eva, sportskim događajima za djecu, Čovječe ne ljuti se turniru, izložbi Ex-Yu automobila i turama do Titove vile, plesnim nastupima i koncertu povodom Međunarodnog dana plesa i performansima Mirror crew ekipe.
“Veliko interesovanje koje je vladalo za koncert Jelene Rozge koja je okupila oko 6000 ljudi na Portonovi marina trgu, prelilo se i na društvene mreže. Upravo video sa njenog nastupa je još jedan video koji je ubilježio milionski pregled.”, kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
‘’Sezonu smo ove godine počeli ranije sa ciljem da se naslonimo i na uspjeh ne samo naše Praznične sezone, već i Praznika mimoze u organizaciji Opštine Herceg Novi. Na ovaj način, omogućavamo kontinuitet koji je neophodan kako bismo privlačili goste ne samo u većem broju, već i produžili trajanje same sezone. Ovo je od posebnog značaja jer se Crna Gora i dalje pozicionira kao destinacija; pored dobre povezanosti koja je preduslov, te prirodnih ljepota koje su nesumnjive, sadržaji koje nudimo moraju biti atraktivni gostima.
Upravo iz toga razloga, trudimo se da kroz Portonovi organizujemo aktivnosti koje do sada nijesu ili su rijetko rađene. Tako, po prvi put u Crnoj Gori, posjetioci Pizana galerije će imati ekskluzivnu priliku da vide izložbu rasprodatih skupocjenih licenciranih eksponata (statua) najpoznatijih medijskih franšiza po uzoru na čuveni ComicCon -WonderCon Montenegro Sneak Preview’’, dodala je Husić.
Portonovi kalendarom događaja za 2023. potvrđuje da ima mnogo toga za ponuditi kada su u pitanju događaji i aktivnosti za goste svih uzrasta. Od koncerata do izložbi, tematskih večeri do dana dječjih igara.
Za ljubitelje morskih aktivnosti, u Portonovom će se tradicionalno i ove godine organizovati EST105 internacionalna regata Bari – Herceg Novi koja će se održati od 18. do 20. maja, kao i četvrta Portonovi regata “Bokeška ostrva” od 9. do 11. juna.
Pored morskih sportskih aktivnosti u Portonovom će 3. i 4. juna biti održan popularni 3×3 basket turnir, a sada već tradicionalni Portonovi akvatlon biće održan 10. septembra.
Sezona ljetnjih koncerata počinje tradicionalno nastupom Mjesne muzike Đenovići u Portonovi marini 5. jula. Lokalni orkestar simbol je okupljanja mladih muzičara iz Herceg Novog i obližnjih gradova, a iznjedrio je generacije muzičara, od entuzijasta do profesionalaca.
Portonovi Photos Media Selection
ABBA, Queen i Barcelona Gypsy BalKan Orchestra su koncerti o kojima se ovih dana priča. Nakon velikog uspjeha koji su u Evropi postigli izvođenjem najvećih hitova ovog legendarnog benda, Dancing Queen – ABBA Symphonic Tribute Show dolazi u Portonovi 21. jula gdje nas čeka nevjerovatno veče ispunjeno pjesmama uz koje ćemo pjevati, plesati i uživati u bezvremenskim hitovima.
Na Marina trgu u Portonovom 5. avgusta, publika će imati priliku da uživa u nastupu QUEEN SYMPHONY SENSATION, koji će izvoditi kultne numere legendardnog britanskog rok benda.
Svjetski poznati Barcelona Gipsy balKan Orchestra, koji je nastupao u više od 35 zemalja, 12. avgusta će na Portonovi Marina trgu nastaviti da prenosi posebnu emociju kroz balkansku muziku na njima svojstven način.
Jedan od događaja koji je privukao veliku pažnju posjetilaca su vinske večeri koje se u julu organizuju u Portonovom. Ove godine, 29. jula, publiku će uz više od 30 izlagača koji će predstaviti svoje proizvode uživati i u muzici Jelene Tomašević. Dan kasnije, publika će uz muziku i stihove uživati u performansu Ivana Bosiljčića i benda, pod nazivom “Naše veče”.
