Dvanaesti međunarodni susret vlasnika oldtajmer automobila marke „Volkswagen“ održaće se narednog vikenda, od 10. do 12. juna u Tivtu – saopštili su organizatori ove izuzetno popularne manifestacije iz “Volkswagen Classic Club-a Montenegro“ iz Tivta.
Fešta ljubitelja starih automobila čuvenog njemačkog proizvođača svake godine u Tivat privuče na stotine entuzijasta sa njihovim starim „bubama“, „bulijima“ „kubelwagenima“ i ostalim VW oldajmerima.
Nakon dvije godine pauze zbog pandemije korona virusa organizatori VW Classic Club Montenegro očekuju dobru posjetu kako učesnika revije tako i zaljubljenika u popularne “bube”.
11:00h – Revijalna vožnja i izložba na gradskoj rivi Pine,
13:00h – Revijalna vožnja i izložba na šetalištu Seljanovo (od restorana BigBen prema Donjoj Lastvi)
Otvaranje izložbe umjetničkih djela iz privatne kolekcije u ljubljanskom Narodnom muzeju otkazano je u zadnji trenutak kako bi se izbjegao skandal budući da su, prema tvrdnjama iskusnih stručnjaka, slike pripisane velikim majstorima “očiti falsifikati”, prenose slovenski mediji.
Muzej je najavio da će na izložbi biti izloženo 16 umjetničkih radova iz privatne zbirke obitelji Boljkovac, a riječ je o djelima priznatih slikara 19. i 20 stoljeća, među kojima se spominju Pablo Picasso, Henri Matise, Joan Miro i drugi. Međutim, istaknuti slovenski povjesničari umjetnosti i kritičari navode da je riječ o “očitim krivotvorinama”, pa je otvaranje izložbe otkazano, prenijeli su slovenski mediji.
Ekspert s područja likovne umjetnosti Aleksander Bassin kazao je da su krivo atribuirane slike velikih majstora slikarstva falsifikati na prvi pogled i da bi to trebalo biti jasno i onima koji su upućeniji u slikarstvo, a ne samo stručnjacima.
Sasvim je moguće da se i u Sloveniji nađe poneka grafika vrhunskih evropskih i svjetskih slikara, ali ne i njihove originalne slike, a da je riječ o originalima vrijedile bi milijarde eura, kažu kritičari i mediji, kritizirajući vodstvo muzeja.
Među slikama koje su trebale biti predstavljene su i navodni radovi Pabla Picassa, Edgara Degasa, Henrija Matissea, Henri de Touluse-Lautreca, Joana Miroa, Josepha Williama, Edvarda Muncha, Kazimira Maleviča, Marca Chagalla i drugih.
Čini se da je najodgovorniji direktor muzeja Pavle Car od kojega se sada traži ostavka zbog propusta koji je mogao izazvati kulturni skandal širih razmjera.
Mediji navode da je Car diplomirao računarstvo, a ima doktorat iz povijesti, kao kolekcionar sakuplja uniforme i odlikovanja te da nema potrebna znanja za vođenje muzejske ustanove koja ove godine slavi 200 godina postojanja. Car je na mjesto ravnatelja muzeja imenovan u vrijeme vlade Janeza Janše, a nova vlada Roberta Goloba najavila je provjeru i reviziju svih zapošljavanja i napredovanja u rangu javnih službenika i zaposlenih u državnoj upravi u protekle dvije godine te bi nakon analize trebala odlučiti je li u tom procesu bilo sve u redu.
Nova vlada odgovara da je sve po zakonu i ustavu i da su podaci o javnim službenicima koje su zatražili s podacima o njihovu zapošljavanju, napredovanju i plaćama javni, a revizija da će obuhvatiti sve zaposlene od početka 2020. godine, dakle i one koje je dijelom angažirala vlada koja je prethodila Janašinoj, a vodio ju je premijer Marjan Šarec.
Iz Janšine stranke već su prije poručili da nova vlast tako najavljuje “kadrovski tsunami”, odnosno političku čistku.
Direktor Narodnog muzeja Pavle Car kazao je u srijedu u izjavi za medije da mu je “iskreno žao” zbog nastale situacije te da je otvaranje izložbe odgođeno na neodređeno vrijeme.
Sutkinja suda za prekrsaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić je dana 08.06.2022. godine u hitnom postupku okrivljenom M.D. iz Kotora (1981) izrekla kaznu zatvora u trajanju od 50 dana.
Okrivljeni je osuđen jer je dana 07.06.2022. godine u večernjim satima na području opstine Kotor putem elektronskih komunikacionih mreza grubo vrijeđao bivsu suprugu M.K. i drskim ponasanjem ugrožavao njen porodični mir.
Uz kaznu zatvora su mu izrečene zaštitne mjere: zabrana približavanja i zabrana uznemiravanja i uhodjenja žrtve nasilja u trajanju od jedne godine. Okrivljeni je višestruki specijalni povratnik i upućen je na izdržavanje zatvorske kazne prije pravosnažnosti odluke. Za ukazati je da je u konkretnom slučaju izrečena kazna koja je na granici maksimuma od 60 dana zatvora koja se može izreći u prekršajnom postupku.
Sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu potiru petnaestak godina ekonomskog napretka u Rusiji i 30 godina integracije sa Zapadom, navodi se u izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF) objavljenom u srijedu.
No utjecaj tih mjera teško je predvidjeti jer ovise o mogućim novim sankcijama s jedne strane i o mogućem odgovoru Rusije, prije svega u energetskom sektoru, s druge, prenosi Hina.
Rat bi za ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti skup, ali sankcije ne djeluju “kao da stisneš prekidač”, rekla je ekonomistica u IIF-u Elina Ribakova na konferenciji za novinare.
IIF u svom zadnjem izvještaju predviđa da će ruska ekonomija pasti 15 posto ove godine i još tri posto u 2023.
Finansijske sankcije – prije svega smanjena sposobnost Moskve da vraća vanjskih dug – rast cijena i odlazak stranih kompanija iz zemlje usporavaju inostranu potražnju i tako “pogoršavaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ekonomske izglede”.
Teže posljedice
Autori izvještaja ističu da će se “teže posljedice još osjetiti”.
Elina Ribakova je rekla da su sankcije uzdrmale globalne lance vrijednosti. U tome vidi “raspad 30 godina ulaganja i povezanosti s Evropom”.
Izvršni dopredsjednik IIF-a Clay Lowery misli da ocjena uspjeha sankcija uvedenih Rusiji ovisi o tome što vlade žele postići.
“Ako se želi naškoditi ekonomiji (…), sankcije će sigurno imati učinka” i on će se povećavati, rekao je novinarima.
No dosad se pokazalo da sankcije nisu bile djelotvorne kada je riječ o promjeni politike, dodao je.
Hoteli Sveti Stefan i Miločer ni ove sezone nijesu otvoreni. Na hotelske plaže mogu svi koji namjeravaju, ali su neuređene i bez mobilijara. Razlog je sudski postupak koji zakupac, komapnija Adriatic properties, protiv države vodi pred međunarodnim sudom u Londonu. Dok iz Vlade poručuju da pregovaraju sa zakupcem, iz Morskog dobra kažu da će čekati još deset dana, a onda će raskinuti ugovor o zakupu plaža.
Brojni posjetioci Svetog Stefana u nevjerici su da ih na vratima hotela čeka katanac, a kako stvari stoje ova vrata neće biti otvorena ni ove sezone.
Iz Vlade nastoje, kažu, da hotel uskoro otvori vrata.
– Nastavićemo s realizacijom aktivnosti koje bi nam omogućile brzo otvaranje hotela, od kojih je svakako najbrži mehanizam direktnih pregovora s kompanijom Adriatic Properties o postizanju održivog dogovora za nastavak saradnje – ističu u saopštenju Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Hotel Sveti Stefan je zatvoren od prošle godine, nakon što je građanima prvi put bilo dozvoljeno kupanje na hotelskim plažama. Zakupac je insistirao da one budu rezervisane samo za goste. Sada je spor između Crne Gore i Adrijatik Propertisa pred sudom u Londonu.
Turizmolog Miško Rađenović kaže da je zatvoren Svetac nemjerljiva šteta za crnogorski turizam.
– Sveti Stefan nije hotel koji može za dva dana da se otvori ili zatvori, veliki je uticaj vremenskih prilika i neprilika. Obavezno pod hitno se mora riješiti situacija ali se ne može riješiti ćutanjem – kaže Rađenović.
Elitne plaže poput Kraljičine, Kraljeve i Svetog Stefana danas su neuređene, bez mobilijara i otvorene za sve posjetioce. Iz Morskog dobra zato nemaju više strpljenja za kompaniju Adriatik Propertis.
– Ukoliko ne dođe do dogovora narednih 10 dana zahtijevaćemo od resornog ministarstva dozvolu da raskinemo ugovor o zakupu u zoni morskog dobra. Ta kupališta ni dan danas nijesu uređena i treba zahtijevati da tim kupalištima u sezoni 2022. upravljamo mi – kazao je Mladen Mikijelj direktor Morskog dobra.
Iz Adriatic propertisa su kratko odgovorili da zbog povjerljivosti sudskog postupka koji se vodi u Londonu ne smiju davati nikakve komentare.
Kako god, mora se što prije reagovati, smatra Rađenović.
– Država mora da odluči da li će to biti ovaj ili drugi menadžment, Sveti Stefan mora da se otvori – kategoričan je Rađenović.
U protivnom, slika zatvorenog sveca biće uspomena sa ljetovanja koju će mnogi ponijeti iz Crne Gore.
Na potonulom brodu San Hoze navodno se nalazi 200 tona zlata, srebra i dragog kamenja. Sada su objavljene nove fotografije blaga sa dna mora ispred obale Kolumbije.
Otkriće galije San Hoze potonule prije 300 godina izazvalo je oduševljenje lovaca na blago širom svijeta. Prema procjenama stručnjaka, na brodu koji je potonuo ispred obale kolumbijske luke Kartagena moglo bi da se nalazi najmanje 200 tona zlata, srebra i smaragda. Vrijednost tereta: nekoliko milijardi dolara!
Kada je 2015. godine otkrivena olupina, tadašnji kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos to otkriće je predstavio kao “najvrijednije blago koje je pronađeno u ljudskoj istoriji”.
Zlato, kovanice i topovi
Nakon najnovije komplikovane ronilačke ekspedicije na dubini od 950 metara, kolumbijska vojska je objavila nove fotografije legendarne galije i njenog blaga. Na njima se vide topovi od livenog gvožđa, porculansko posuđe, glinene posude, tegle, ali očigledno i zlatnici. Osim toga, vidi se i dio pramca pokriven algama i školjkama, kao i ostaci trupa broda.
To su najprecizniji snimci tog jedrenjaka ikada napravljeni, rekao je aktuelni kolumbijski predsjednik Ivan Duke.
Otkrivena još jedna olupina
Timovi ronilaca ronili su u četiri misije sa apsolutnom haj-tek opremom, pa tako i sa robotom na daljinsko upravljanje. Oni su utvrdili da je olupina još uvijek nedirnuta.
Osim spektakularnih fotografija poznatog potonulog broda, ronilačka ekspedicija otkrila je i nešto drugo. Nekoliko stotina metara dalje ronioci su pronašli drugu brodsku olupinu: španski jedrenjak iz doba kolonijalizma i jedan škuner iz postkolonijalnog perioda. Sada se planira istraživanje na još 13 mjesta na kojima se možda nalaze olupine drugih brodova.
Nacionalno blago
Brod San Hoze plovio je 1708. iz španskih kolonija u Južnoj Americi prema dvoru kralja Filipa V. ali nikada nije stigao na cilj. U noći 7. juna 1708. u Karipskom moru ga je potopila britanska flota. Od 600 članova posade, preživjela je samo nekolicina. Kolumbija planira vađenje olupine i njeno izlaganje u muzeju u Kartageni. Troškovi bi iznosili oko 61 milion eura. Kolumbija već sada tu olupinu i njen dragocjeni teret naziva “nacionalnim umjetničkim blagom”.
Kome pripada to blago?
Ali, otkada su 2015. otkriveni ostaci broda, traje svađa oko toga kome pripadaju i on i blago koje se nalazi na njemu. Jer, Kolumbija nije jedina zemlja koja svojata San Hoze i njegov teret. I Španija smatra da je to njeno državno vlasništvo, ali i domorodački narod Kara Kara iz Bolivije – sa argumentom da su njihovi preci bili ti koji su u doba kolonijalizma kao prisilni radnici morali da rade u rudnicima srebra.
Drugi festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“ počeće danas na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi.
Festival će u 21 sat otvoriti predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva dr Predrag Zenović, a potom će nam se predstaviti dvoje autora: pjesnikinja iz Kotora Barbara Delać i pjesnik, esejista,kantautor i scenski pripovjedač iz Novog Sada Miloš Zubac, koji će održti i solo koncert.
Festival se dijelom poklapa sa humanitarnom organizacijom Budvani za Budvane, čiji je događaj nesretnim spletom okolnosti pomjeren za subotu, 11. jun, pa će se Narodna biblioteka Budve pridružiti ovoj humanitarnoj akciji i već na početku Festivala.Naime, tokom našeg regionalnog književnog festivala, sve tri festivalske večeri, do i zaključno sa subotom, 11. jun, biće postavljena kutija dobrotvorne, humanitarne pomoći za naš Dom zdravlja Budva, a za kupovinu mikroskopa LEICA DM 750 sa kamerom (za visokokvalitetne slike najzatjevnijih primjeraka) laboratoriji Doma zdravlja Budva. U slučaju kiše i vremenskih neprilika, program festivala „Knjiga pod feral“ biće realizovan u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Starom gradu.
Barbara Delać rođena je 1994. godine u Kotoru. Diplomirala je na studijama Moderne i savremene teorije umjetnosti. Članica je književne grupe Foruma mladih pisaca od 2015. godine. Objavljivala je poeziju i kratke priče u zbornicima: „Raspoloženi za ptice“, „Ili je već neko to isplanirao“, „Rješenje zagonetke“, „Bespomoćne riječi“, „Kolažiranje“, „Rukopisi 40“, „Rukopisi 41“, i u brojnim književnim časopisima i portalima. Laureatkinja je 32. Festivala mladih pesnika u Zaječaru (maj, 2017), i pobjedom na ovom konkursu omogućila je štampanje svoje prve knjige poezije „Tomorrowland“. Za istu zbirku pjesama dobila je i Brankovu nagradu 2018. godine.
Dobitnica je rezidencije Berlin-Stipendium za 2019. koju dodjeluje Akademija umjetnosti u Berlinu. U okviru stipendije realizovala je performans sa hrvatskom kantautorkom Sarom Renar pod nazivom “Gdje smo ovo, pričaj mi” (audio-video rad nastao prema tekstu Barbarine poeme). Knjiga ,,Gdje smo ovo, pričaj mi’’ je pjesnička zbirka naslovljena po poemi koju je Barbara Delać napisala za vrijeme svog rezidencijalnog boravka u Njemačkoj, na Akademiji umjetnosti u Berlinu, a kojoj su pridružene i druge pjesme koje tematski i jezičko-stilski zaokružuju jedinstven ciklus.
U Osnovoj školi „Branko Brinić“ u Radovićlima kod Tivta juče je održana svečanost na kojoj su najboljim učenicima koji su svih osam razreda škole završili sa odličnim ocjenama iz svioh predmeta, uručene diplome “Luča”.
Ovogodićnji nosioci te diplome u krtoljskoj školi su Teodora Barbić, Sofija Peričić i Nikola Đurišić. Za đaka generacije proglašena je Teodora Barbić.
Diplome i prigodne nagrade najboljim đacima uručila je v.d. direktorica škole, Slađana Pajević.
Njeguški sir drugi je najbolji sir od ovčijeg mlijeka u svijetu, ocijenio je TasteAtlas, svjetski atlas hrane.
Naime, TasteAtlas objavio je listu 50 najboljih sireva od ovčijeg mlijeka na svijetu, a visoku drugu poziciju zauzeo je upravo Njeguški sir.
– Njeguški sir je crnogorski punomasni tvrdi sir od ovčijeg mlijeka. Skuta se prvo stavlja u gazu, zatim u kalup za sir, a na kraju se pritisne drvenom daskom koja je prekrivena kamenom. Nakon jednog dana sir se posoli i stavi u drvenu kutiju gdje stoji dva dana, a zatim se ostavi da odleži najmanje četiri nedelje, dok ne bude spreman za konzumaciju – navdeno je u opisu proizvoda.
Kako su naveli, krajnji proizvod je sir koji ima zlatnožutu koru i mlečno-kiseli, slani ukus.
Prvo mjesto na listi zauzeo je italijanski Fiore Sardo, a među pet najboljih našao se i Pirotski kačkavalj.
Upravu i štićenike Javne pedagoške ustanove “Bambi” u Tivtu juče su obradovali gosti- Vojo Mrković i njegovi nasljednici, porodica Beckvali iz Njemačke, koji su ih posjetili tivatski vrtić kako bi im uručili novčanu donaciju- 1.270 eura za unapredjenje postojećih uslova rada sa najmlađima.
Direktorica vrtića “Bambi,” dr Jelena Perunović Samardžić, istakla je veliku zahvalnost na donaciji, koja sem materijalne, ima i simboličku vrijednost.
Vojo Mrković je porijeklom iz naših krajeva, a već dugo godina živi u Njemačkoj. Sa svojim nasljednicima, bračnim parom Beckvali, odlučio se da sredstva koja su prikupili, poklone najmlađima, kako bi bar simbolično uticali da se poboljšaju uslovi u kojima stiču prva znanja i drugarstva.
