S kamena na kamen, od “djevojčice” do “Srebrnog krika”

0

Akademska vajarka Lana Bokan voli da stvara i poklanja svoje kreacije, ali mora i da živi od svoga posla


Sjećamo se metalne figure djevojčice postavljene u koritu rijeke Škurde, u rukavcu koji se uz zid Osnovne škole „Njegoš“ uliva u more, a koju su, nažalost, snažni bujični vodotokovi oborili u zimu 2019. godine. E, ta skulptura, sada obložena finim koralima i pokrivena rđom, od tada se nalazi u ateljeu svoje autorke- akademske vajarke mr Lane Bokan, u prizemlju utvrde na Gurdiću. Taj prostor, doduše neuslovan, zapušten, koji dijeli sa Fondacijom Kotorskog festivala pozorišta za djecu, dodijelila joj je Opština, što je prava rijetkost, ali je Lana, kao umjetnica rođena „u srcu“ Kotora, kojoj je Kotor u srcu to i zaslužila. Tim prije što je u dva navrata proglašena najboljom likovnom umjetnicom Kotora- 2017. za rad „Tre sorelle“ i 2019. godine za djelo „Uzdah“, oba rađena u tehnici kombinovanja više raznorodnih materijala.

Lana se nada da će poslenici Opštine naći načina da ponovo postave figuru djevojčice, bolje učvršćenu za dno, čim ona u svom ateljeu napravi repliku. Ovu staru, koja je omaž njenoj mladosti, ali i sjećanje na mladost cijele jedne generacije, želi da zadrži za sebe.

S kamena na kamen, skulptura djevojčice

– Željeznu figuru djevojčice pod nazivom „S kamena na kamen“, nadahnutu mojim djetinjstvom i skakutanjem koritom rijeke Škurde pri odlasku u školu na Tabačini, poklonila sam Opštini 2018. godine, kada je i postavljena u korito Škurde. U naletu crvenog talasa 2019.godine figuru je oborila bujica i ona je skoro godinu dana ostala pod vodom. Na metal se uhvatila lijepa patina, zanimljivi korali, te razmišljam da napravim novu, a da ovu staru ostavim za sebe, kaže Lana Bokan u razgovoru za Boka news. Nije ovo prva skulptura koju je poklonila gradu- vajarski triptih „Tre sorelle“, inspirisan kultnom bokeškom legendom o tri sestre s Prčanja, poklonila je Opštini Kotor, u čijem se depou trenutno i nalazi. Još uvijek nije  izložena, ali se umjetnica nada da će se to uskoro desiti.

Vajarka  Lana Bokan nalazi se ovih dana u kreativnom procesu stvaranja nove edicije skulptura, koja se zove „Silver scream“  (Srebrni vrisak). Njena inspiracija proizilazi iz čudnih okolnosti, obično iz strahova ili iz bola, kaže, kao neki revolt na opšte stanje, na ponašanje ljudi, međuljudske odnose…

-Stavili smo neke šljokice, namazali se, našminkali, stavili „maske“, ali duboko u sebi smo jako tužni, zagušeni, opterećeni, zatrpani informacijama, obavezama…Napravila sam nekoliko skulptura, rad traje i dalje, sa ciljem da zaokružim opus kojim želim da malo „probudim“ umjetnike i ljude koji vode računa o nama, da im skrenem pažnju da motiviraju umjetnike na rad, jer sva ova previranja u svijetu, od bolesti, ratova do političke situacije, jako negativno utiče na kreativnost. Pripremam se i za Festival svjetlosti u avgustu, fotografisaću radove iz ciklusa „Silver scream“ kao neki apel, poziv za nas umjetnike i obične ljude da se trgnu iz letargije, kaže umjetnica i objašnjava da stvara u miks-mediju, koristeći gips, žicu, prirodne i vještačke materijale, mahovinu, terakotu, listove od palme…Koristi i „ready made“ tehniku – predmete iz kućne upotrebe, gotove proizvode, stavlja u novi kontekst.

Lana Bokan je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek skulptura, u klasi profesora mr Peđe Milačića, a diplomu magistra likovne umjetnosti stekla na ALU Sarajevo, na odsjeku Skulptura, u klasi profesora dr Besima Spahića i mr Darka Šobota. Članica je ULUCG od 2017. godine. Učestvovala je u “Social plastic” programu za Crnu Goru, a njena djela izlagana su i na više kolektivnih izložbi.

Nijedan umjetnik iz Kotora nema zakupljen atelje u Kreativnom Habu

– Zadovoljna sam podrškom koju vizuelnim umjetnicima pruža Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvenu djelatnost Opštine Kotor, ona je prava osoba na pravom mjestu, ali generalno gledajući, nisam „presrećna“ brigom društva za nas. Podgorica je previše „pritisla“ Kotor. Mi, kotorski umjetnici još uvijek nismo ušli u Kreativni Hab (Kotorski zatvor), niko od kotorskih umjetnika nije pozvan. Smatram da i mi treba da imamo svoje „parčence“ u ovom našem drevnom gradu.

Kreativni hab Kotor

Ranije je bila priča da će se dvije prostorije ustupiti nama, čak je bila i neka audicija, ali još uvijek nam prostorije nisu ustupljene na korišćenje, kaže Lana, koja je ovih dana počela da radi u hladnom ateljeu na Gurdiću.

/M.D.Popović/

Podsjećanje, da se ne ponovi – 44 godine od razornog zemljotresa u Crnoj Gori

0

Prije četrdeset četiri godine, 15. aprila 1979. područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…

Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.

Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…

U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.

Sveti Ivan Bogišići – Foto Anton Marković Gula

Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.

Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.

Tada je iskazana ogromna solidarnost svih građana SFRJ, kao i međunarodne zajednice. kroz pomoć koju je Crna Gora dobila.

20. Međunarodni budvanski karneval od 28. aprila do 2. maja

0

Jubilarni 20. Međunarodni budvanski karneval od 28. aprila do 2. maja biće  do sada najveći, saopšteno je iz  Turističke organizacije (TO) opštine Budva koja ovu feštu organizuje sa  budvanskom NVO “Feštađuni“.

Za jubilej, dodaju organizatori, pripremljen je poseban program, a karneval će biti održan na trgu ispred i unutar Starog grada pod sloganom „Zaplešimo skupa, da nam srce jače lupa“.

Kako je najavljeno, tokom četiri dana biće održani tradicionalni abrum, velika karnevalska povorka sa rekordnih 3.000 učesnika iz 60 zemalja, dječiji karneval, karnevalski i maskenbal šou, te 25 koncerata i muzičkih nastupa 100 izvođača na četiri lokacije.

-Karnevalske svečanosti počinju muzičkom predstavom-Hendlovom kantatom „Apolon i Dafne“ na trgu ispred Starog grada i pozivom na karneval – abrumom, u petak, 28. aprila.

Karnevalisti će defileom, igrom i pjesmom kroz Stari grad pozivati građane da im se pridruže, a lokalni ugostitelji poslužiće prolaznike autentičnim poslasticama.

Iste večeri, na više lokacija u Starom gradu nastupiće lokalni DJ-evi Nikola Šoć, Stefan Anđušić, Fix, grupa Priganitze, hip-hop kolektiv Radio Katakomba, kultni splitski hip-hop sastav TBF, zatim DJ duo Šćepine vragolije i Luton i svestrani muzičar Marko Milošević – MKDSL (koncept „Kluboslavija“) iz Beograda”- najavljuju iz TO Budva.

U subotu veče 29. aprila je Velika međunarodna karnevalska povorka, a nakon predstavljanja više od 60 grupa na trgu ispred Starog grada počinje Karnevalski šou, specijalni performans inostranih karnevalskih grupa.

U Starom gradu na pjaceti kod kuće Ćekrdekovića, Trgu palmi i na platou ispred Jadranske straže, od 20 sati nastupiće  popularni dvojac Buč Kesidi i novosadski DJ Runy uz podršku crnogorskih DJ-eva: Lazar & Vuk („Radio Zunzar“), Buba, Burkakke i John K, kao i lokalnih bendova Jack Lupino & Izi bejb i Priganitze.

20. Međunarodni budvanski karneval od 28. aprila do 2. maja
Karneval Budva 2023.

Treći dan programa biće posvećen najmlađima-Dječijem karnevalu, odnosno Maloj karnevalskoj povorci  koja će brojati preko 20 grupa.

-Večernji program u nedjelju biće na velikoj bini ispred Starog grada, a nastupiće bend u čijem su sastavu profesionalni klasični i rok muzičari, koji jedini u Crnoj Gori izvode irsku muziku, O’Konrads, te primorski pop-rok sastav The Grupa.

Iste noći na binu izlazi legendarna grupa iz Sarajeva “Letu štuke”, a u Starom gradu nastupiće Una Andrea & Anyushka iz Beograda, crnogorski DJ-evi Lerr & Straks i regionalna DJ atrakcija After Affair.

Ispred Starog grada 1. maja u 15 sati počinje muzičko-plesni program „Budva pleše“, a u večernjim časovima koncert će održati Gradska muzika Budve i nesvakidašnji pop-rok bend „Tantra brothers“ u čijem su sastavu muzičari iz Rusije, Ukrajine, Izraela i Francuske nastanjeni u Budvi.

U 22:30 binu će preuzeti jedna od najvećih EX-YU muzičkih zvijezda, pjevač i kantautor Vlado Georgiev- saopšteno je iz TO Budva.

U maju o povezivanju turističkih destinacija

0
U maju o povezivanju turističkih destinacija
Povezivanje turističkih destinacija – Foto Shutterstock

Međunarodna konferencija pod nazivom Povezivanje turističkih destinacija, koju Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma organizuje u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom i Ministarstvom turizma Maldiva, biće 11. i 12. maja održana u Budvi.

Iz Ministarstva je saopšteno da će konferencija okupiti predstavnike brojnih država i stručnjake u oblasti turizma koji će kroz panel diskusije, prezentacije i umrežavanje razmijeniti iskustva i dati odgovore na aktuelne izazove u toj oblasti.

Prvi dan konferencije obilježiće ministarska debata i panel diskusije Povezivanje turističkih destinacija putem avio-saobraćaja i Održivi razvoj turizma lokalnih zajednica.

“Narednog dana stručnjaci iz oblasti turizma raspravljaće o temama Transformacija – od destinacijskog marketinga do menadžmenta destinacijom, Tehnologija, inovacije i digitalizacija – jačanje turističkog razvoja, kao i Povezivanje destinacija kroz specijalne forme turizma – ruralni, zdravstveni, sportski, MICE”, navodi se u saopštenju.

Turistička destinacija

Uz domaćine skupa, ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića, generalne direktorice Aleksandre Gardašević-Slavuljice, direktorice NTO Ane Tripković-Marković, među učesnicima su i ministar turizma Maldiva Abdulla Mausoom, ministar turizma Bugarske Ilin Dimitrov, direktorica UNWTO za Evropu Alessandra Priante, a očekuje se i prisustvo brojnih predstavnika država regiona.

“Organizacijom prvog međunarodnog događaja na ovu temu, crnogorska Vlada želi da da svoj doprinos razvoju održivih i modernih turističkih trendova i praksi i konferenciju pretvori u tradicionalno okupljanje koje bi državu pozicioniralo na globalnoj mapi važnih destinacija za turističko umrežavanje”, zaključuje se u saopštenju.

U Poreču oboren rekord – Od 700 uzoraka najbolja italijanska malvazija

0
Foto Vinistra

Na Vinistrinom međunarodnom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 14. Svijetu malvazija oboreni su svi rekordi – ocjenjivano je 700 uzoraka vina, 30% više nego prošle godine – uz veliko iznenađenje kada je u pitanju titula najboljeg vina. Titula Best in Show ovoga puta nije ostala u Istri već je pripala italijanskom vinu Passito Na’jm 2020 vinarije Cantine Colosi. Ova slatka malvazija sa Eolskih ostrva kraj obala Sicilije, napravljena od sorte Malvasia delle Lipari, tako je proglašena za najbolju malvaziju na svijetu za ovu godinu.

Šampionsku titulu za svježu malvaziju dobila je porečka vinarija Kadum, Sonata Riserva 2020 rovinjske vinarije Dobravac šampion je u kategoriji odležanih malvazija, vinarija Fakin u kategoriji svežih terana, a u kategoriji zrelih – Benvenutijev Teran Livio Benvenuti iz 2019. Šampionsku titulu među svežim vinima od refoška osvojila je slovenačka vinarija Jogan iz Pobega.

Od prošle godine, Vinistrino ocjenjivanje ima i platinastu kategoriju, u koju spadaju vina koja su osvojila najmanje 95 poena. Na 14. Svijetu malvazija ovu titulu zaslužila su vina Malvazija Sur Lie 2019 kuće Pilato, odležala malvazija vinarije Deklić i Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009 iz portugalske Madere.

Od ostalih vina uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017. godine platinom su se ovenčala i tri refoška: onaj iz 2020. momjanske vinarije Prelac, kao i dva slovenačka vina, Santomas 2020 Vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk Vinakoper 2020.

Nadmetanje u Poreču vina ocenjivao je žiri od 90 sudija iz 17 zemalja.

U Poreču oboren rekord – Od 700 uzoraka najbolja italijanska malvazija
Foto Vinistra

Luka Rosi, predsjednik Vinistre, udruženja vinogradara i vinara Istre, podijelio je sa medijima nevjericu i radost zbog velikog uspjeha ovogodišnjeg ocenjivanja:

– Oboreni su svi rekordi. U Poreč je stiglo 30% više uzoraka nego prošle godine, od čega 317 malvazija iz sedam zemalja, 325 ostalih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Sve je više vinara, posebno proizvođača malvazija, koji su prepoznali izuzetan kvalitet našeg ocjenjivanja. Čestitao bih svim pobednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – naveo je Luka Rosi, prvi čovjek udruženja koje u Poreču od 5 – 7. maja organizuje veliki susret vinara Vinistra.

Priznanja vinarijama biće dodijeljena 3. maja, uoči početka 29. Vinistre.

Britanski jedriličar spašen nakon havarije u Atlantiku, valovi od 7,5 metara su mu prevrnuli brod

0
Britanski jedriličar spašen nakon havarije u Atlantiku, valovi od 7,5 metara su mu prevrnuli brod
BROD PUFFIN
JACKIE ZANETTI & ALEX PAPIJ (RUSALKA)/GGR2022

Britanski jedriličar Ian Herbert Jones koji sudjeluje u samačkoj regati oko svijeta Golden Globe, spašen je nakon havarije u južnom Atlantiku. Prema pisanju portala sail-world.com spasio ga je tajvanski ribarski brod “Zi da wang” nakon što se Jonesov brod prevrnuo u velikoj oluji na moru, te mu je pukao jarbol. Jones je poslao poziv u pomoć preko signala EPIRB uz napomenu kako je ozlijedio leđa i rame.

Tek nakon pola dana, za njim je krenula akcija traganja i spašavanja jer se tada vrijeme donekle stabiliziralo. Tajvanski brod bio je najbliže Jonesu, te ga je ukrcao. Jones je bio otprilike 1200 milja istočno od Argentine, ili 900 milja sjeveroistočno od Falklandskih otoka, pa je bio izvan dosega helikoptera.

Ian Herbert Jones

Oluja koja ga je zadesila bila je najavljena po prognozama, no on je nije mogao nikako izbjeći. Uz olujan vjetar od preko 90 čvorova, valovi su bili visoki oko 7,5 metara.

Jones je proveo 219 dana na ovoj retro regati na kojoj još sudjeluje Indijac Abhilash Tomy, Michael Guggenberger iz Austrije, je Južnoafrikanka Kirsten Neuschäfer. Ostali jedriličari su odustali silom prilika. Regata u kojoj je strogo zabranjena moderna tehnologija je inače krenula početkom septembra iz Les Sables-d’Olonnea u Francuskoj. Prvi od preostale trojke očekuje se na cilju krajem ovog aprila.

Komnenović pozvao kineske kompanije na lokalne tendere za izgradnju infrastrukture

0
Komnenović pozvao kineske kompanije na lokalne tendere za izgradnju infrastrukture
Posjeta delegacije Udruženja kineskih kompanija u Crnoj Gori – fot Opština Tivat

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sa saradnicima ugostio je juče predstavnike Udruženja kineskih kompanija u Crnoj Gori i sa njima razgovarao o mogućnostima saradnje Tivta sa kineskim tržištem na poljima ekonomije i investicija. Delegaciju je predvodila Ambasada NR Kine u Crnoj Gori, a činili su je predstavnici kompanija CRBC i IETC, koje posluju u Crnoj Gori već duži niz godina.

Kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) Montenegro Branch, specijalizovana je za izgradnju infrastrukture, nekretnine i investicije. Podružnica je kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC), jedne od četiri najveće državne građevinske kompanije u Kini, sa fokusom na izgradnju infrastrukture, kao što su autoputevi i mostovi, luke, željezničke pruge, aerodromske piste i tuneli u Kini i inostranstvu. U Crnoj Gori je izgradila prvu dionicu auto puta.

Sa sjedištem u Crnoj Gori, kompanija IETC bavi se ekopoljoprivredom, uzgojem organskog povrća i preradom hrane, a uz turističku ponudu planira da izgradi ekološke restorane, te razvija međunarodnu trgovinsku i tehničku saradnju i proširi tržište na jugozapadni Balkan.

Gosti su upoznali tivatsku administraciju sa aspektima poslovanja i realizovanim projektima svojih kompanija.

Komnenović je izrazio zahvalnost Udruženju, kao i Ambasadi NR Kine na interesovanju i prepoznavanju Tivta kao pogodnog partnera u zemlji za proširenje saradnje. On je zajedno sa saradnicima goste upoznao sa ovdašnjim prilikama i budućim kapitalnim projektima u opštini, između ostalih i sa planovima izgradnje novih objekata škola, vrtića, vatrogasnog doma i policijske stanice, te budućeg sportskog kompleksa na prostoru Montepranzo, i pozvao ih da učestvuju u tenderima za izgradnju lokalne infrastrukture, a koji slijede nakon završetka Elaborata o saobraćaju.

Učesnici sastanka razmjenjivali su iskustva i praktične aspekte potencijalne dalje saradnje, sa akcentom na oblasti trgovine i investicija.

Ispred Opštine Tivat, pored predsjednika Komnenovića, sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Jovan Brinić, menadžerka Opštine Patricia Pobrić i sekretar Sekretarijata za privredu Vedran Božinović.

Putin potpisao zakon o digitalnom sistemu poziva za vojsku

0
Putin potpisao zakon o digitalnom sistemu poziva za vojsku
Moskva – foto Hina/EPA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je potpisao zakon kojim se dozvoljava kreiranje digitalnog sistema za pozive za vojnu službu što umnogome omogućava mobilizaciju.

Zakon omogućava sistem za digitalno slanje poziva za vojsku koji će muškarcima pod obavezom onemugućiti da napuste zemlju i učiniti da izvjegavanje i neodazivanje bude gotovo nemoguće.

Ovaj potez je probudio nove strahove u Rusiji dok je vojna kampanja Moskve u Ukrajini ušla u drugu godinu.

Zakon je prošao proceduru u parlamentu u samo dva dana ranije ovog sedmice, prije potpisa Putina, 14. aprila.

Kremlj je insistirao da se ne planira nova akcija mobilizacije i da u zakonu nema ništa neobično.

Prema zakonu, regrutima bi bilo zabranjeno da putuju u inostranstvo i obavezuju se da se jave u kancelariju za regrutovanje nakon što prime elektronski poziv.

Do sada je regrut morao lično da primi poziv, a mnogi koji se nisu htjeli boriti u Ukrajini jednostavno su ignorisali pozive ili pobjegli iz zemlje.

Desetine hiljada muškaraca pobjegli su iz Rusije prošle jeseni nakon što je Putin najavio mobilizaciju za podršku snagama u Ukrajini.

Prema novom sistemu, obavještenje o pozivu smatraće se primljenim čim se pošalje.

Oni koji se ne pojave na mjestu za regrutaciju u roku od 20 dana od dana primitka elektronskog poziva, neće moći dizati kredite, uknjižavati vlasništvo niti raditi kao samostalni poduzetnici.

Božoviću određen pritvor do 30 dana

0
Božoviću određen pritvor do 30 dana
Foto: RTCG

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću.

Savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda, Marija Raković, kazala je da je sudija Goran Šćepanović odredio pritvor Božoviću zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

„Pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke”, kazala je Raković Televiziji Crne Gore.

Prethodno je pritvor do 30 dana predložilo Specijalno državno tužilaštvo.

Božović je uhapšen u četvrtak, u akciji Specijanog policijskog odjeljenja.

Novi posao za kompaniju iz Kine duž obale Crne Gore

0
Novi posao za kompaniju iz Kine duž obale Crne Gore
Bulevar – screenshot

Šesnaest kilometara puta od Budve do tivatskog aerodroma, duž crnogorske obale, gradiće kineski konzorcijum “Shandong” za gotovo 54 miliona eura, 14 miliona više nego što su vlasti planirale da potroše.

Od tih 54 miliona eura, država ima obezbijeđeno nepunih 15 miliona, saopšteno je na sjednici Vlade krajem septembra.

Vlada je navela da će nedostajuća sredstva doći iz “kapitalnog budžeta ili drugih načina finansiranja”.

Iz vladine Uprave za saobraćaj Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobila odgovor da li će se država zbog toga zaduživati.

Crna Gora od ranije ima problematično iskustvo zaduživanja za projekte koje rade kineske kompanije, kao što je bilo u slučaju gradnje dijela autoputa.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje za RSE da je kineski uticaj posljednjih godina, u Crnoj Gori i u regionu, rastao dijelom i zbog kredita koje ta država nudi vladama sa kojima njene kompanije realizuju projekte.

A o interesovanju kineskih kompanija za poslove u Crnoj Gori svjedoči podatak da je četiri od osam ponuda za gradnju bulevara stiglo je od kineskih kompanija.

Može li bulevar biti i skuplji od dogovorenog

Konzorcijum “Shandong foreign economic & technical coopeation” i “Shandong luqiao group” prije pola godine registrovao je predstavništvo u Podgorici.

Cijena puta od 54 miliona eura, međutim, bi mogla još rasti, jer tenderska dokumentacija uključuje klauzulu o kliznoj skali koja predstavlja zaštitu, naročito izvodača radova, od inflatornih kretanja na tržištu.

“Da li će biti veća ili manja od iznosa ponuda, prevashodno zavisi od kretanja cijena proizvoda metala, goriva, pijeska, cementa…”, navodi se u informaciji Vlade o obezbjeđivanju nedostajućih finansijskih sredstava za gradnju bulevara.

Komentarišući poslove Kine u regionu, Mulešković ukazuje na efikasnost njihove poslovne strategije:

“To jeste pametan potez Kine, da finansijska sredstva koja je imala stavi na raspolaganje i na taj način dodatno ojača uticaj u ovim zemljama”.

Međutim, poručuje da zemlje moraju voditi računa pod kojim uslovima se zadužuju, kao i šta sve obuhvata to zaduženje.

“Često imamo priču samo o kamatnim stopama i uslovima zaduženja, ali tu treba vidjeti i sve ostalo što se odnosi na ta zaduženja”.

Koje kineske kompanije su poslale ponudu

Od osam pristiglih ponuda na tender, tri najjefitnije dale su kineske kompanije.

Jedina poznata crnogorskoj javnosti je “China road and bridge construction”, koja je gradila prvu dionicu auto puta dužine 41 kilometar, za koju se država kod kineske Exim banke zadužila skoro 900 miliona dolara.

Zbog opasnosti po državne finansije, Evropska komisija je pomogla crnogorskoj Vladi da se, uz pomoć zapadnih banaka, zaštiti od valutnog rizika jer je kineski kredit uzet u dolarima, čija je vrijednost varirala u odnosu na euro.

Kompanija je gradila i Pelješki most u Hrvatskoj koji je koštao više od 400 miliona eura. Rade i nekoliko srpsko-kineskih projekta “teških” oko 3,5 mijarde eura, koji su uglavnom ugovoreni bez tendera, a za koje se Srbija zadužila kod kineskih banka.

I ostale dvije kompanije koje su dostavile ponude za gradnju bulevara od ranije su zainteresovane za ulaganja u Crnu Goru.

Tako “Sichuan Road and Bridge Group Corporation” godinama pomaže plasman crnogorskih vina “Plantaža 13. jul” na kineskom tržištu.

“Sinohydro corporation limited” ranije je izrazio interes za gradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici u Crnoj Gori. Inače sa Vladom Srbije imaju memorandum o vodnoj infrastrukturi, a uključeni su i u poslove u Bosni i Hercegovini.

Drugi tender za bulevar u Crnoj Gori

Konzorcijum “Shandong”, koji je dobio posao izgradnje saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma, nije mnogo prisutan u regionu, a posao je dobio na drugom tenderu na kojem su ponude dostavljane u julu 2022. godine.

Na prvom tenderu 2021. godine najjefitniju ponudu (42,6 miliona eura) dostavila kineska kompanija “China Civil Engineering Construction Corporation” (CCECC), a koja je ranije učestvovala u modernizaciji željezničke pruge u Crnoj Gori.

Međutim kompanija je odustala zbog velikog skoka cijena na međunarodnom tržištu, a Uprava je pokrenula postupak naplate garancije za tu ponudu, što je bio uslov za raspisivanje novog tendera.

Iz Uprave za saobraćaj više od 10 dana ne odgovaraju na upite RSE vezano za naplatu garancije.

Problem eksproprijacije u Grblju

Gradnja bulevara trebalo bi da traje dvije godine, saopšteno je na ceremoniji potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta, kojoj je prisustvovao i premijer Dritan Abazović.

Međutim, jedan od problema koji još nije riješen je eksproprijacija zemljišta, pogotovo u Grblju, primorskom mjestu između Budve i Kotora, a dio mještana se, između ostalog, protivi povećanju broja saobraćajnih traka.

Abazović primio mještane Grblja – arhivski snimak

Na sjednici Vlade krajem septembra tadašnji ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da su troškovi gradnje bulevara porasli upravo zbog problema eksproprijacije.

“Čekali smo sa tim putem. U međuvremenu je na potezu izgradnje, od kružnog toka Kotor do plaže Jaz, buknula gradnja bespravno zidanih objekata. I sada ćemo isti put platiti najmanje tri puta više “.

O proširivanju saobraćajnice govori se gotovo deceniju.

Generalni sekretar Vlade Boris Marić kazao je da ima slučajeva duple eksproprijacije, odnosno da dio mještana koji su ranije za isto zemljište dobili novac sada traže ponovo.

Kineski projekti po Crnoj Gori

Obimnija poslovna saradnja Crne Gore i Kine je započela prije više od deset godina, kada je sa kineskim partnerom dogovorena nabavka brodova za dvije državne kompanije, Crnogorsku i Barsku plovidbu.

Država se za brodove zadužila kod kineske državne Exim banke.

Ekološku rekonstrukciju Termoelektrane u Pljevljima sprovodi “Dongfang Electric Corporation”, a “Shanghai Electric Power Engineering” je završila vjetroelektranu Možura na samom jugu države.

Saradnju sa balkanskim zemljama Kina ostvaruje kroz multilateralnu Platformu 16+1 koja je formirana 2012. godine i predstavlja dio Inicijative Pojas i put o saradnji sa zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope, od kojih je najveći broj na Balkanu.

Prema navodima Digitalnog forenzičkog centra, vrijednost kineskih projekata u zemljama 16+1 prelazi 27 milijardi eura. Više od polovine tog iznosa je u pet zemalja Zapadnog Balkana koje nijesu članice Evropske unije (EU).

Međutim, EU i SAD detektovale negativne posljedice uticaja saradnje s Kinom. Jedna od njih je kreiranje neodrživog duga kojim se ugrožava ekonomska stabilnost a time i ukupan društveni i bezbjednosni ambijent država koje uzimaju kineske kredite .

/Miloš Rudović/