U Kotoru je danas održan finalni dio triatlon trke pod nazivom Ocean lava Montenegro 2022. Trku je započeo Milan Petrović učesnik iz Srbije, kao jedini slabovidi paratriatlonac na distanci 1900 m plivanja, 90 km biciklizma i 21 km trčanja. Direktor trke Igor Majer, kazao je da je distance sama po sebi izuzetno izazovna, i dodao da je nakon njih, startovalao 310. triatlonaca na half distanci, potom je, kako je rekao, usljedila olimpijska distance u kojoj je učestvovalo 130 takmičara.
“Trka je još uvijek u toku,svi su uspješno završili sa olimpijske distance, imamo prve u muškim i ženskim kategorijama. Dan je prelijep, ambijent kod Starog grada još ljepši, vrijeme nas je poslužilo i sve protiče kako smo i očekivali”, kazao je on.
Majer se zahvalio Upravi policije, Komunalnoj policiji, Službi zaštite i spašavanja, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Spasiocima na vodi, Kajakaškim klubovima i svim onim organizacijama bez kojih, kako je kazao, ova trka ne bi mogla da se održi planiranim tokom.
Kao i uvijek kada se organizuje Ocean lava Kotor je prepun, i danas smo svjedoci jedne odlične, sportske atmosfere, kazao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić i dodao da Kotor danas slavi zdrave stilove života, sport i naglasio da je ovaj događaj uvod u predstojeću turističku sezonu.
“Kao i prethodnih godina, TO Kotor i Opština Kotor su našli svoj interes da podrže ovakvu manifestaciju koja dovodi jedan veliki broj gostiju u naš grad. Sljedećih godina i sezona ćemo i ovu, i sve slične manifestacije podržavati u onome što bude mjera naših mogućnosti”poručio je on.
Pobjednik takmičenja, Luka Čupić iz Herceg Novog je tom prilikom kazao da je zadovoljan organizacijom, i jako zadovoljan pobjedom.
“Voda je bila odlična, tempareatura baš kako treba. Biciklo je dobro krenulo, međutim imao sam problema sa pedalom gdje sam izgubio sigurno minut, međutim, na sreću, uspio sam da kao i prošle godine, na cilj stignem kao prvo plasirani”, kazao je on.
Takmičenje u Kotoru – Ocean lava
Pored Luke, pobjednici takmičenja su Luka Szabo, David Luna, dok su ženskoj kategoriji prva tri mjesta zauzele Fabo Ildiko,Virag Bihari i Anastasia Karpinska.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba stara 78 godina, a registrovano je 65 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod 70 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 548.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 14.05.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 936 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 65 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, ističu IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
20
Herceg Novi
13
Tivat
8
Nikšić
7
Kotor
5
Bar
3
Budva
3
Berane
2
Rožaje
2
Ulcinj
2
Ukupno
65
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 13.05.2022. godine iznosio je 6,94 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2719.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 236277.
Prve scene dugometražnog igranog filma „Živi i zdravi“, hercegnovskog scenariste i reditelja Ivana Marinovića snimljene su u Portonovom, atraktivnoj lokaciji koja je svojim šarmom i duhom Mediterana dočarala atmosferu u ovoj živopisnoj komediji.
Priča počinje kada Dragana, buntovna mlada odluči da ne želi da se uda, dva dana pred vjenčanje. Njen lik tumači Tihana Lazović iz Hrvatske, a mladoženju Moma igra novljanski glumac Goran Slavić. Tu su i brojni drugi poznati glumci, pa kuma igra Goran Bogdan, mladoženjine roditelje igraju Snježana Sinovčić Šiškov iz Splita i Momčilo Pićurić iz Podgorice. Sa mladine strane su tu njeni roditelji, srpska glumica Mirjana Joković i novljanski glumac Dejan Đonović, dok njenu kumu igra Dragana Dabović, takođe iz Herceg Novog.
Reditelj i scenarista Ivan Marinović kazao je da se flm bavi svadbom, generacijom milenijalca i njihovim odlukama i dilemama o stupanju u brak i formiranju porodice.
„Uvijek kroz rad prikupljam anegdote, likove uz koje sam odrastao, a volim i da obradim prostor u kojem živim, a to su konkretno Boka, Herceg Novi, Luštica. Mislim da je to zanimljiv univerzum za kinematografiju, kojeg se držim“, naveo je Marinović.
Gotovo cijeli film se snima na teritoriji Herceg Novog, a sami početak je u Portonovom.
„Jako smo sretni što smo dobili podršku Portonovog. Vjerujem da će film biti vrlo afirmativan za grad i za Crnu Goru. Riječ je o komediji, o filmu koji će biti lijep, estetski…Projekat je vrlo ambiciozan, kolektivno su velika očekivanja. Imamo sve preduslove da film bude gledan, a meni je cilj da snimim duhovitu i dirljivu priču koja će dugo da traje, i kojoj će se publika vraćati više puta“, poručio je Marinović.
Jedan od pokrovitelja filma je Portonovi, pa menadžerka za marketing i komunikacije Adrijana Husić ističe da je za Portonovi, ali i za Crnu Goru, interesantno pozicionirati se na mapi destinacija koje su prepoznate kao zanimljive lokacije za snimanje filmova.
„Nama je veliko zadovoljstvo što se film Ivana Marinovića „Živi i zdravi“ snima u Portonovom, i što će i Portonovi, ali i lokacije širom Herceg Novog biti dio ove priče. Vjerujemo da je ovo jedan od načina kako možemo da dodatno promovišemo Crnu Goru i sve ono što kao destinacija nudimo. Upravo ovaj film, kao i neke druge saradnje koje pokrećemo, pokazuju da smo na pravom putu, i da Crna Gora ima veliki potencijal kada je riječ o filmskoj industriji“, kazala je Husić.
Tihana Lazović koja tumači glavni ženski lik, kazala je da je izuzetno zadovoljna filmskom ekipom, kao i da je prvi put u Portonovom, te poručuje da je srećna što će tokom snimanja imati mogućnost da bolje upozna Crnu Goru, budući da je crnogorskog porijekla.
„Jako sam uzbuđena, svi su pozitivni, mislim da ćemo uživati. Ja tumačim lik Dragane, mlade žene u kasnim dvadesetim godinama, koja kao sve mlade žene koje dođu u te godine osjeća pritisak patrijarhalnog društva i familije da se ona sada mora ostvariti kao supruga i majka. U vezi sa tim, Dragana ima pitanja na koja nije dobila odgovor ni od društva, ni od porodice, i ona je u nekoj borbi između onoga šta ona želi i osjeća, i onoga šta društvo od nje očekuje“, otkrila je Lazović.
Većinski crnogorski film koji producira Adriatic Western, „Živi i zdravi“ su ko-produkcija sa još pet zemalja. Partneri su Sense Produkcija iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Sjeverene Makedonije i Spok Film iz Slovenije.
Portonovi – Foto Maja Medić
Marija Stojanović koja je glavni producent filma, poručila je da je ovo „pravi jugoslovenski film“, a podržan je i od stane panevropskih fondova – Kreativne Evrope (Media) i EU komisije (Eurimaž).
„Posebno mi je zadvoljstvo da se zahvalim lokalnoj samoupravi, Opštini Herceg Novi, Turističkoj organizaciji HN i Portonovom koji, osim što nas je zdušno podržao, takođe nas je i ugostio“, kazala je Stojanović.
Poručila je da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti da naprave dobar film.
„Projekat razvijamo već pet godina. Mislim da smo obavili sve neophodne pripreme i da su se stekli uslovi za šestonedjeljno snimanje koje nam predstoji na potezu Herceg Novi – Igalo, početak u Portonovom, a kasnije se selimo na Lušticu gdje će se ta fantastična svadba odviti“, dodala je Stojanović.
„Živi i zdravi“ su već tokom razvoja osvojili dve nagrade: Krzysztof Kieslowski nagrada za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala.
Film su podržali Filmski centar Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Sjeverne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.
Gradska muzika Kotor povodom jubileja – 180 godina postojanja organizuje niz događaja u petak, 20. maja.
Program proslave Dana Gradske muzike Kotor počinje u 19 sati promenadnim koncertom ulicama Starog grada.
U 20 sati u crkvi Svetog Duha planirana je svečana sjednica, a u 21 sat u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor biće otvorena izložba “180 godina Gradske muzike Kotor”.
Bez učešća Gradske muzike Kotor ni danas se ne može zamisliti ni jedna značajnija manifestacija u gradu.
Gradska muzika Kotor – foto Boka News
Dokumenta nam govore da je čvrste temelje za razvoj kotorskog duvačkog orkestra postavila grupa uglednih građana Kotora još 20. maja 1842. godine, kada je Opštini Kotor i njenom tadašnjem predsjedniku Marku Paskvaliju podnijela pismeni predlog za osnivanje orkestra, izradila nacrt Pravilnika o osnivanju “Građanske glazbe grada Kotora”, kako se taj prvi orkestar zvao, i postala prva uprava tog novog muzičkog tijela.
Pravilnikom koji je usvojen 15. juna 1842. godine obuhvaćeni su svi elementi njegovog života i rada, prvenstveno problem školovanja mladih muzičara, pri čemu je osnovno načelo bilo da Orkestar sam pruži muzičko obrazovanje svojim članovima, da se izdržava od vlastitih prihoda i da o disciplini vodi računa posebna Komisija kao najveći upravni, nadzorni i disciplinski organ zajedno sa dirigentom.
O gradskoj muzici Kotora XIX , XX i XXI vijeka
Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.
Prve prostorije u kojima je duvački orkestar radio bile su prostorije ranijeg pozorišta koje je izgrađeno za vrijeme francuske vladavine, 1808. godine, a nepuna tri mjeseca nakon njegovog osnivanja orkestar je imao svoj prvi nastup prilikom dolaska austrijskog nadvojvode Franca Karla u Boku. Poznata su i imena 24 muzičara ovog prvog kotorskog duvačkog orkestra, kao i instrumenti na kojima su svirali: 7 klarinetista, 4 trubača, 4 horniste, 3 fagotiste (2 fagota i 1 kontrafagot), 2 trombonista, 1 flautist i 1 otavin, dva bubnjara (1 bubanj i 1 tamburin) i 1 čineli, ali na žalost nije poznato ime tadašnjeg dirigenta.
Ovaj orkestar se u početku ipak prvenstveno finansirao prihodima i prilozima širokog broja ljudi iz Kotora, Dobrote, Prčanja, Perasta, Risna i Morinja, Bokelja iz Trsta i Venecije, kao i od strane vojne ustanove, a posebno od tzv. «serenada» (1843. godine javna «serenada» priređena je u čast «Njegovog Preosveštenstva vladike Crne Gore» prilikom Njegoševog boravka u Kotoru), prilikom učestvovanja na raznim mjesnim svečanostima (15. maja u Perastu, 11. jula u Risnu), sahranama, plesovima (o novoj godini, «kavalkinama» o karnevalu), javnim tombolama, seansama mađioničaraitd. Prvi orkestar najveće izdatke ima za nabavku instrumenata iz Trsta i uniformi (plava i crna tkanina).
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor – foto Boka News
Godine 1848. najčešće nastupa uz, tada osnovanu, Narodnu stražu i iste godine ovaj duvački orkestar ulazi u njen sastav pod novim nazivom «Duvački orkestar Narodne straže u Kotoru», sa 15 članova, pod dirigentskom palicom Josipa Jedličke.
Nakon 1850. godine doživljava dužu krizu i svoju prvu obnovu će doživjeti već 1867. od strane Jeronima Fiorelija pod nazivom «Građanska muzika». Nakon smrti Jeronima Fiorelija (1875) kao dirigent radi Ivan Jedlička-mlađi (1875-1883), pa Antun Petrarka (1883-1884), zatim Ivan Burati (1884-1885) i najzad Ivan Jedlička-stariji (1885-1886).
U svom sedmogodišnjem boravku u Kotoru (1886-1892) Dionizije De Sarno San Đorđo kao dirigent-pedagog veoma kvalitetno ponovo obnavlja stari duvački orkestar iz 1842, podigavši njegov nivo, nastupajući sa njim svake nedjelje na otvorenom prostoru, većinom u bašti kafane «Dojmi», o svim državnim praznicima, blagdanima i izletima. Godine 1888. donosi se novi Statut šire organizacije muzičkog života Kotora pod nazivom Statut muzičkog društva Kotora (Statuto della Societa Musicale), a sam duvački orkestar zadržava naziv «Građanska glazba Kotora» (Banda Cittadina in Cattaro). Krajem 1892. godine orkestar doživljava ponovo krizu, a novim Pravilima društva osniva se pod nazivom «Kotorska glazba» 1897. godine. Zajedno sa Bokeljskom mornaricom učestvuje na vjenčanju princa Franca Ferdinanda u Beču, 1898 godine, kao jedan od tri orkestra iz cijele tadašnje monarhije.
Gradska muzika Kotor
Do formiranja vojne muzike na Cetinju to je bila dvorska muzika knjaza, a kasnije kralja Nikole I Petrovića. Svirala je na prosidbi njegove kćerke, kasnije italijanske kraljice Jelene i kralja Vitoria Emanuela II, 1910 godine, kao i prilikom proglašenja Crne Gore za kraljevinu. Od svog osnivanja do danas duvački orkestar nije radio samo u vrijeme svjetskih ratova, što ukazuje na izuzetan kontinuitet u radu.
Orkestar je svirao slavnim ličnostima: princu Edvardu, kralju Olafu, kraljici Beatrisi, Eleonori Ruzvelt, Sirimavo Bandanaraike, M’Bou, princezi Margareti, J. B.Titu, Hruščovu, Žan Pol Sartru, Sofiji Loren i Karlu Pontiju, princezi Jelisaveti Karađorđević, i mnogim drugim. Orkestar je imao brojna gostovanja, u Beču, Ohridu, Splitu, u Dubrovniku, posebno 1973. godine na otvaranju Dubrovačkih ljetnjih igara.
Gradska muzika Kotor
U posljednje vrijeme Orkestar je gostovao u regionu i inostranstvu. Za svoj rad dobija mnoga priznanja, među kojima Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, dodijeljen ukazom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita 1967. godine, kao i Novembarsku nagradu grada Kotora 1977. godine. Sa orkestrom u XX vijeku rade mnogi dirigenti kao Erminije Bagatela, Tripo Tomas, Antun Homen, Tripo Đurašević, Nikola Čučić, Nikola Gregović, Vladimir Begović koji je dirigovao Orkestrom od 1994. do 2011. godine dajući ogroman doprinos, kako kvalitetu muziciranja, tako i poboljšanju uslova rada Orkestra. Od 2011. do 2013. Orkestrom je dirigovao njegov dugogodišnji član Petar Bukilica.
Današnji orkestar broji 30 članova, pretežno amatera, kojima muzika nije profesionalno zanimanje, a od 13. marta 2013. godine, Orkestrom diriguje njegov dugogodišnji član, profesionalni muzičar, član Crnogorskog simfonijskog orkestra i profesor horne u Muzičkoj školi ”Vida Matjan”, Dario Krivokapić.
Gradska muzika Kotor – foto FB
Orkestar danas, tokom godine, tradicionalno organizuje dva koncerta i to Novogodišnji (kraj decembra) i ljetnji (početak jula). Nastupa na svim manifestacijama u gradu, naročito sa Bokeljskom mornaricom kad igra “Kolo”, a česti su nastupi po Crnoj Gori. Repertoar orkestra su kako klasična djela, tako moderne i zabavne kompozicije.
U dvorcu Nova Kraljevica – Frankopan otvorena je izložba o povijesti brodogradnje u Kraljevici. Tema izložbe je povijest brodograđevne tradicije kraljevičkog kraja s posebnim naglaskom na odnosu zajednice i brodogradilišta.
Izložba je rezultat jednogodišnjeg terenskog istraživanja kojeg su članovi Udruge „Stol“ iz Kraljevice, kao članovi Muzejskog građanskog vijeća, proveli u suradnji s djelatnicima Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, piše Morski.hr.
Izložba je podijeljena u 10 poglavlja: Kako je sve počelo, Majstori svog zanata – Bez maci i kunji ni broda, Tehnologije – u korak s vremenom, Raznolikost proizvodnje, Najveći dosezi škvera, Skriveno od očiju javnosti – Specijalna proizvodnja, Izazovi društvenih previranja, Odjeci škvera u zajednici, Rađanje broda i Nova nada brodogradnje – Dalmont d.o.o.
“Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici” dio je programa manifestacije Ljudi od mora organizirane u suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka s udrugama-članicama Građanskog muzejskog vijeća Muzeja (Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Udrugom u kulturi „Stol“ Kraljevica, Udrugom za pomoć ovisnicima „Vida“, Udrugom Specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ te Kreativnim kolektivnom Kombinat).
Programima manifestacija predstavljeni su kroz različite aspekte i aktivnosti života uz more onako kako ih prakticiraju udruge-članice Građanskog muzejskog vijeća i njihovi korisnici. Iako se udruge razlikuju u svojim djelatnostima i potrebama korisnika o kojima skrbe (gluhe osobe, branitelji, liječeni ovisnici, kreativci, zaljubljenici u baštinu), povezane su maritimnim ambijentom u kojem djeluju, zajedničkim identitetom Primorja te specifičnim aktivnostima vezanim uz more.
Izložbu “Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici” možete pogledati do 30. lipnja 2022. godine.
Turski nacionalni avioprijevoznik najavio je svoj red letenja za jun. U njemu je planirano povećanje broja sedmičnih rotacija prema Hrvatskoj, što uključuje letove između Istanbula, Zagreba i Dubrovnika.
Turkish Airlines, član Star Alliance grupacije, u junu ove godine planira povećati broj sedmičnih letova prema Hrvatskoj.
Letovi između Istanbula i Zagreba nastavit će prometovati 14 puta sedmično, odnosno 2 puta dnevno, s jutarnjim i večernjim polaskom iz zagrebačke zračne luke, no veći broj letova najavljen je prema Zračnoj luci Dubrovnik.
Naime, od ponedjeljka, 13. juna, Turkish Airlines planira prometovati svakodnevno između Istanbula i Dubrovnika čime će se broj tjednih letova ovog avioprijevoznika prema odnosno iz Hrvatske povećati na čak 21.
Na linijama prema Zagrebu i Dubrovniku najavljeni su uskotrupni zrakoplovi iz flote ovog avioprijevoznika, pri čemu će najčešći gosti biti zrakoplovi tipa A320 i A321.
Osamnaestogodišnji bijelac ubio je deset i ranio troje ljudi u supermarketu Tops u Buffalu, prije nego što se predao vlastima koji zločin smatraju rasno motiviranim.
Policija smatra da osamnaestogodišnjak, naoružan jurišnom puškom, djelovao sam.
FBI je, pak, priopćio da će njegovo nedjelo istraživati kao zločin iz mržnje i “rasno motivirani nasilni ekstremizam”.
Jedanaestero od 13 ubijenih ili ranjenih su crnci, a supermarket Tops nalazi se u većinski crnačkoj četvrti.
Osumnjičenik, kojem policija nije objavila ime, nije iz Buffala nego se do tamo “vozio satima”.
Američki su mediji, pozivajući se na neslužbene policijske izvore, ipak objavili da je napadaču ime Payton Gendron i da dolazi iz Conklina, gradića u državi New York, otprilike 300 kilometara južno od Buffala.
Svoj je zločin izravno prenosio na internet putem kamere koju je instalirao na kacigu. Bio je teško naoružan, u vojnoj opremi i s pancirkom, objavila je policija.
Kad ga je policija okružila u predvorju supermarketa prvo je prislonio pištolj na svoj vrat, ali su ga policajci ipak nagovorili da baci oružje i preda se, rekao je na tiskovnoj konferenciji šef policije Joseph Gramaglia.
Po američkim medijima, četvero ljudi je ubio na parkiralištu, a potom se sukobio sa zaštitarom supermarketa koji ga je pogodio metkom u razmjeni vatre, ali je napadača zaštitila pancirka. Zaštitar je kasnije smrtno pogođen. Ostale žrtve ubio je u supermarketu.
Jedna od prvih aktivnosti novootvorenog jedriličarskog kluba Portonovi Yacht Club je privući ljubitelje jedrenja i morskih aktivnosti. Klub priprema niz događaja tokom ljeta i aktivnosti koji će oduševiti jedriličare i ljubitelje jedrenja, dok će članovi kluba uživati u posebnim pogodnostima.
Osim događaja otvaranja, Portonovi Yacht Club će ovog ljeta organizovati dvije regate, popularnu EST105 internacionalu regatu Bari – Herceg Novi, koja će biti održana od 26-28 maja, kao i već dobro poznatu, III Portonovi regatu “Bokeška ostrva”, koja će se održati od 10-12. juna.
Portonovi Yacht Club će omogućiti onima koji se još nisu oprobali u jedrenju, a to bi željeli, da pohađaju kurseve jedrenja sa iskusnim jedriličarima.
U Boki Kotorskoj, ali i van zaliva u akvatorijumu od Plave špilje do rta Arza, jutros je evidentirano zagađenje mora većeg obima.
Za sada nije poznato što je ili ko je uzrokovao zagađenje o kojem je obaviještena Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore.
Na površini mora primjetne su masne mrlje, ulje fleke i pjena bijele i žute boje što navodi na zaključak da je došlo do ispumpavanja sadržaja kaljuže i tzv.crnih tankova sa nekog većeg plovila koje je sinoć, ili rano jutros prošlo akvatorijumom zaliva, osnosno morskim prostorim jugoistočno od ulaza u Boku.
11,40 sati
Prljavština na površini mora u Boki evidentirana je još sinoć, pa je u pripravnosti za intervenciju bila i ekipa UPSUL-a i Mornarice VCG sa specijalnim plovilom EKO-1, plutajućom branom i upijačima. Ipak, nakon što je akvatorijumom prošla patrola Inspekcije sigurnosti plovidbe iz Kotora, odlučeno je da za time nema potrebe jer navodno, nije riječ o prosutij nafti ili uljima, već raznoj prljavštini koju je u more juče poslijepodne, sa kopna sprao veći pljusak i kiša koja je tada zahvatila Boku.
“Dio zagađenja, na prvi pogled, zaista liči na mrlje od nafte i ulja, ali to nisu te materije, već razna prljavština koja je sa kišom, u more došla sa obale. U svakom slučaju, inspektor sigurnosti plovidbe je na moru uzeo uzorke vode na kojoj je bila prisutna ta mrlja i ostala prljavština i oni su upućeni na analizu u laboratoriju Instituta za biologiju mora u Kotoru”- kazao nam je izvor iz UPSUL-a.
Paštašuta – pasta u crnom umaku od sipa, obogaćenog povrćem i mirođijama, kao odličan pandam znanom dalmatinskom crnom rižotu…
Foto – Kužina s pogledom
Paštašuta umjesto rižota! Crni rižot od sipe je postao zaštitni znak dalmatinskih trpeza – nudi ga se cijele godine, pri čemu ponuda u restoranima i gosti koji ga naručuju vode vrlo malo računa o sezoni sipe. Crni rižot “crni” se sa kupljenim crnilom, sipa je, istina, dobra i smrznuta – ali, proljeće je naproste njen stađun. Tada je ona najbolja – a crnilo je pravo, njeno: jer, i ono ima svoj specifičan ukus koji obogaćuje rižot i sve umake koji se od sipe i njenog crnila mogu napraviti.
Crni spaghetti – pri čemu se crnilo odnosi na umak a ne na boju pašte (ima i takve ali meni, iskreno rečeno, uvijek malo “daje” na “friškinu”, inače neprijatan ukus, koji mi je teško prevesti). Spaghetti u crnom umaku od sipe vrlo su poznata jela u Veneciji i na Siciliji; fantastičan je crni umak koji rade u Španiji i sa kojim začinjaju sitnu paštu – zapravo “fideline”. Moja varijanta je današnja inspiracija izborom proljetnog povrća u hladnjaku, bogatstvom ulova sipa na ribarnici i mojim vrtom mirodija, na koji sam posebno ponosna.
Vrijeme pripreme: 45 min
Za 6 osoba
Potrebni sastojci:
600 – 700g sipe
crnilo od 1 -2 sipe (ili oveću vrećicu crnila ako je sipa veća)
glavica crvenog luka
2 režnja češnjaka
kitica peršina
1,5 dl bijelog vina
150 – 200g mladog graška (ali i ne mora)
10 kom malih rajčica trešnjica ili datulja
1 dl maslinovog ulja
2 lista lovora
kitica luka vlasca i koromača (ili grančica bosiljka ili mente)
350 – 400 g spaghetta
Priprema:
Sipu očistite, odvojite crnilo (na ribarnicama to najčešće urade za vas) i isjecite je na male prugice. Za ovaj recept dobra je svaka sipa – ali, najbolje su one od pola kilograma, pa čak i veće. Izrežite mladi luk, češnjak i peršin.
Na maslinovom ulju pustite da luk obamre – tada dodajte isjeckanu sipu i naglo je popecite nekoliko časaka. Ubacite češnjak, peršin i dva lista lovora – sve zajedno miješajući dinstajte samo nekoliko minuta dok sipa ne počne ispuštati vodu – tada dolijte bijelo vino. Pustite da alkohol ishlapi
Foto – Kužina s pogledom
Kada ne osjećate više miris alkohola ubacite crnilo od sipe rastopljeno u 1 dl mlake vode – poklopite i pustite da se sipa kuha na laganoj vatri, često kontrolirajte, otvarajte poklopac i dodajite po potrebi po čašu vode.
Pazite – još uvijek nismo dodali sol: to ćemo učiniti tek na kraju, jer se sipa i njen umak inače neprijatno užeste. Kada je sipa omekšala dodajte mladi grašak – ponovno ulijte čašu tople vode i nastavite kuhati, dolijevajući mlaku vodu, dok se grašak ne skuha.
Tada ubacite rajčice trešnjice ili datulje (ove su čak i bolje jer su slađe) Ako su veće rajčice – kao što sam ja ovom prilikom imala – razrežite ih na 4 dijela – odstranite im vodu i sjemenčice. Samo ih prevrnite i ugasite. Tek sada posolite i popaprite. Posvetite se kuhanju pašte
Foto – Kužina s pogledom
Možete koristiti spaghette ili bavette (pljosnate špagete koje sam ja ovom prilikom pripremila). Kuhajte ih dok ne ostanu tvrde, odnosno dosta al dente. Tada ih vadite direktno u tavu – dodajte obavezno 2 -3 jušne žlice vode u kojoj su se kuhali. Energično miješajte ili, ako možete, tucite paštu – bacajući je na kraju tave u zrak. To nam služi da pašta pusti gluten – svoju kremicu. Ako vam se čini suha, slobodno dodajte još po neku žlicu vode od pašte i nastavite miješati – na taj način će se pašta “dokuhati”, preuzeti jaki ukus umaka a i rajčice će omekšati. One moraju ostati kompaktne – nikako do kraja kuhane
Kada odstranite tavu s vatre ubacite isjeckan vlasac i svježi, divlji koromač (izvrsna zamjena su bosiljak i menta).Vadite paštu na tanjur – na vrh pokapajte dobrog maslinovog ulja i dimljenu, ljutu papričicu. To je zaista vrhunac ljubavi između svih mirodija koje smo dodali
Posluživanje
Ovo je jako jelo – sipa, njeno crnilo i povrće. Ukusi mora i Mediterana u sezonskoj varijanti kada je svaka navedena namirnica apsolutno najbolja
