Rat u Ukrajini ušao je u 79. dan. Rođaci i pristalice ukrajinskih boraca u čeličani Azovstal pozvali su na nove napore za njihovo spasavanje, dok zvanični Kijev kaže da su u toku razgovori sa Moskvom o planu za spasavanje teško ranjenih vojnika.
Ruske snage su tokom povlačenja pred ukrajinskim kontranapadom u regionu Harkov raznele tri mosta, javlja CNN. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je je da je Rusija doživela strateški poraz u Ukrajini, što je “već očigledno svima na svetu”.
U kojoj mjeri će dešavanja u Ukrajini uticati na turizam, pitali smo one koji pripremaju sezonu. U Ulcinju i Herceg Novom, kažu da predsezona uliva nadu i da očekuju goste iz drugih tržišta.
Dok bukti rat u srcu Evrope, svi strahuju za svoje. I dok se već duže postavlja pitanje da li će ratna dešavanja ugušiti ljetnju sezonu evropskih destinacija, optimistične note stižu iz Ulcinja. Uticati hoće, mišljenja je Gzim Hajdinaga, direktor Turističke organizacije Ulcinj, ali ne u velikim procentima.
“Nadam se da neće puno uticati, da se ima vremena da se zovu ljudi u razum i da rat prestane i da ljudi priušte sebi i familiji zadovoljstvo”, kaže Hajdinaga.
I dok je epidemija prošle godine uzimala svoj danak, plaže su bile pune, pa zašto ne bi i ove godine, kaže Hajdinaga. Poručuje da je putujući regionom, pridobio još jedno novo tržište, a to je Republika Srpska.
“Generalno ono Što smo odradili daje za pravo da optimsitički gledamo i tako će biti. Jeste ukrajina u pitanju, ali stari dobri gosti Njemci i iz Zapadne Evrope će biti po našim plažama i šetalištu”, kazao je Hajdinaga.
Početak je maja, a Herceg Novi je pun turista. U tom gradu trenutno je 6.000 gostiju, pa se iz Turističke organizacije nadaju da nemila dešavanja u jednoj od najvećih država Evrope neće mnogo uticati na sezonu.
Đorđe Stanojlović ističe da po svim najavama i brojkama koje dobijaju mogu da se nadaju jednoj vrsti rekordne sezone.
U toj opštini sve vrvi od akcije, gradske službe pripremaju ambijent za prestojeću sezonu očekujući najbolje rezultate. A ako posmatramo granični prelaz, kaže Hajdinaga, u poređenju s istim periodom prošle godine, 2022. već bilježe rekorde.
Inspektori i komunalni policajci novouspostvaljenog Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat (SIKN) koji je po zamisli aktuelne gradske NP-BF-GB gradske uprave, objedinio poslove nekadašnje samostalne Komunalne policije, odnosno Direkcije za inspekcijske poslove, tokom prošle godne – prve kompletne u radu povog Sekratarijata, izdali su ukupno 1.938 prekršajnih naloga i izrekli ukupno čak 198.590 eura novčanih kazni.
Po tome je ovaj sekretarijat kojim rukovodi Jelena Šćekić pokazao mnogo veću efikasnost i ukupne bolje finansijske efekte za lokalnu upravu nego prethodne dvije nezavisne Komunalna inspekcija, osnosno Komunalne policija koje su za vrijeme bivše tivatske DPS-SD-HGI vlasti vodili Jovica Stojković i Novak Leković. SIKN pored Šćekićeve kao rukovodioca organa, ima još 12 zaposlenih izvršilaca.
Građani su tokom prošle godine Inspekciji SIKN-a podnijeli ukupno 261 pisanu i 74 usmenih prijava. Komunalni inspektori su sačinili 76 službenih zabilješki i vodili 355 upravnih postupaka od čega je do kraja pročple godine okončano njih 325, a 30 postupaka je prenešeno u 2022. Na akte inspekcije je lani bilo ukupno pet žalbi koje su sve odbijene u drugostepenom postupku i potvršena su prvobitna rješenja inspekcije. Komunalni inspektori su tokom prošle godine izrekli ukupno 146 prekršajnih naloga u vrijednosti od 50.424 eura.
Sektor Komiunalne policije SIKN-a je lani dobio 404 pisane, odnosno 481 usmenu i prijavu preko telefona. Tivatski komualni policajci su lani sačinili ukuono 632 zapisnika i 1.214 službenih zabilješki, pisanim putem izdali 149 naređenja, a usmeno još 1.152 naređenja. Učiniocima prekršaja izdata su ukupno 1.792 prekršajna naloga u ukupnoj vrijednosti novčanih kazni od 130.156 eura.
U SIKN-u posebno podvlače da im u radu jako puno koristi tzv.Sistem 48 koji je Opština uvela prije par godina i koji građanima omogućava da brzo i lako nadležnim lokalnim službama prijave razne probleme ili nepravilnosti u gradu. Preko ovbe platfrome SIKN-u su lani pristižgle 452 prijave od čega se 90 odnosilo na probleme buke, 52 prijave bile su zbog izvođenja građevinskih radova, a zbžog remećenje kučpnog reda i problema održavanja stambenih zgrada stigle su 92 prijave. Na nepropisno parkliranje odnosilo se 176 prijava, a 40 ih je bilo zbog rupa i drugih oštečenja na putevima i ulicama. Sve ove prijave koje su poslate preko Sistema 48 uspješno su okončane u za to zadatom roku.
Po nalogu inspektora SIKN, lani je uklonjeno ukupno dvadeset privremenih i šest pomoćnih objekata, a jedan od većih problema sa kojima se ovaj opštinski organ suočio tokom 2021. je odlaganje komukanog i drugog otpada na površinam koje za to nisu predviđene, bilo da su u pitanju javne, ili pak privatne površine. Stim u vezi inspektori su protiov jednog pravnog lica i jednog odgovornog lica u pravnom licu, Sudu za prekršaje podnijeli prijavu i izrekli osam prekršajnih naloga u ukuonom iznosu od 4.350 eura. Komunalni policajci su istovremeno, po istom osnovu izdali 21 prekršajni nalog u ukupnoj vrijednosti novačnih kazni od 14.900 eura.
Komunalna policija Tivat
VIŠE REDA NA GRADSKIM ULICAMA
Komunalna poliocija Tivta je po osnov u Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zbog nepropisnog parkiranja, lani izdala ukupno čak 1.447 prekršajnih naloga u visini od 86.820 eura novčanih kazni. U saradnji sa preduzećem „Parking servis“ Tivat koje raspolaže sa specijalnim vozulom „pauk“, Kominalna policija je izdala ukupno 640 naređena za premještanje nepravilno parkiranih automobila.
AŽURNO NASTAVILI I U PRVOM KVARTALU OVE GODINE
Za period od prva tri mjeseca ove godine inspektori i komunalni policajci SIKN-a su izrekli ukupno 488 prekršajnih naloga u iznosu od 30.430 eura. Od toga je do sada naplaćeno 10.120 eura novčanih kazni.
Najviše prekršajnih naloga bilo je iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – njih 376 u iznosu od 22.5609 eura novčanih kazni. Specijalnim vozilom „pauk“ odnešeno je 160 nepravilno parkiranih automobila a bila su i 53 pokušaja intervencije „pauka“ koji su obustavljeni kada se na licu mjesta pojavio vlasnik nepravilno parkiranog vozila kojem je tom prilikom uručen kazneni nalog.
U prvom kvartalu je bilo i 118 prekršajnih naloga iz oblasti komunalnog reda, jedan nalog iz oblasti kršenja propisa o opštinskim i nekategorisanim putevima, koliko i iz oblasti kršenja opštinskih propisa o regulisanju saobraćaja. Po dva prekršajna naloga izdata su za prekršaje iz oblasti Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, dok su četiri prekrašajna naloga izdata zbog nepoštovanja odredbi Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju.
U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u press centru budvanskog hotela TRE CANNE, sinoć je u prisustvu velikog broja prisutnih, predstavljena nova knjiga, poznatog novinara i pisca BUDA SIMONOVIĆA iz Podgorice, pod nazivom “TAJNA LJUBAV KRALJICE JELENE”.
Knjiga, čiji je izdavac, podgorička Jumedia mont, posvećena je kraljici JELENI SAVOJSKOJ, najpoznatijoj crnogorskoj odivi, petoj po redu kćerki crnogorskog knjaza i kralja Nikole Prvog Petrovića, koja je sjela na italijanski kraljevski tron , pojasnio je u uvodnom dijelu, , novinar i publicista RANKO PAVIĆEVIĆ. On je naglasio, da posebnu pažnju u ovoj zanimljivoj knjizi, privlače dvije intrigantne epizode iz predbračnog života princeze Jelene, jer autor knjige Budo Simonović, konačno otkrio, ko je bio perjanik njenog oca, kojem je odnijela srce preko mora, ali, i ko je to, svake godine do kraja života, Jeleni slao bukete crvenih ruža, čak i u vrijeme, kada je bila italijanska kraljica?
Knjiga pored ostalog slika zbivanja na crnogorskom dvoru krajem 19. Vijeka, ali je ona i priča o crnogorskoj ženi, oličenoj u princezi, tj. kraljici Jeleni, njenoj plemenitosti i dobročinstvu, kazao je pored ostalog, organizator proocije, novinar i publicist Ranko Pavićević.
Pojavu i značaj knjige “Tajna ljubav kraljice Jelene”, po rijelima profesorice mr Zora Jestrović, , treba posmatrati iz više aspekata, jer je ona u odredjenom smislu jedinstvena knjiga, kao što je i kraljica Jelena kojoj je knjiga posvećena, jedinstvena žena i vladarka.
Foto ART PRESS i
Ako se zna, da su Simonovićeve knjige, zasnovane na autentičnim i provjerljivoj dokumantarnoj gradji, kao i njegoovom ličnom, novinarskom i ljudskom angažmanu, onda se njihov značaj upotpunjuje, kazala je profesorica Jestrović.
Primarna vrijednost knjige, sa aspekta istorije književnosti, je u saznanju, da je ona, uz roman Mihaila Lalića Tamara, jedina knjiga u književnosti Crne Gore, u cjelosti posvećena ženi, koja ima puno ime i prezime, čiji život je sagledan iz vizure stvarnih dogadjaja njenoga života, te egzistira kao stvarno biće, dodala je mr Zora Jestrović. Iz konteksta životnog i literarnog tretmana žene u Crnoj Gori, može se na našoj književnoj sceni, sagledati višestruka vrijednost i značaj knjige o kraljici Jeleni. Prvi put je crnogorska žena svestrano sagledana, cjelovito je sagledan njen ž i njegove refleksije na buduća vremena i dogadjaje.
Čitanjem knjige Tajna ljubav kraljice Jelene, čitalac će dobiti specifični uvid u poluvjekovnu istoriju Crne Gore, doba vladavine njenog oca, knjaza i kralja Nikole (1860-1918), kao i njenu ulogu u toj istoriji i istovremeno i istoriji Savoja, najstarije dinastičke loze u Evropi, koja je trajala skoro 1000 godina.
Ova knjiga predstavlja himnu crnogorskoj patrijarhalnoj ženi. Jelena je posebna pojava medju vladarima, na što je uticalo njeno porijeklo, patrijarhanovaspitanje, obrazovanje i interesovanje za medicine, kao i neobična ženska ljepota.
Knjiga Buda Simonovića, dala je do sada najkompleksniju sliku života kraljice Jelene, iako je njen brak sklopljen u ime političkih i ekonmskih interesa, on se, zahvaljujući njenoj smjernoj ženskoj prirodi i humanosti, kao i bezgraničnoj ljubavi njenog muža kralja E,Em anuela III, pretvorio u majbolji primjer ženskog dostojanstva, istakla je pored ostalog, profesorica mr Zora Jestrović.
Izvode iz knjige Tajna ljbav kraljice Jelene, aitora Buda Simonovića, uspješno je čitao, dranaturg Miloš Boreta.
Blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića (Herceg-Novi, 12. maj 1866. – Padova, 30. jul 1942) svečano je proslavljen juče u Herceg Novom.
Svečanu svetu misu u crkvi Svetog Jeronima predvodio je don Pavao Medač, župnik crkve Sv. Eustahija u Dobroti, u zajedništvu sa svećenicima Kotorske biskupije i župnim horom Sv. Jeronima.
Misnom slavlju prisustvao je veliki broj vjernika iz Boke Kotorske i hodočasnika iz Makarske, Dubrovnika, Cavtata…
Sveti Leopold 12. maj 2022. – foto Boka News
U inspirativnoj propovjedi don Pavo Medač je podsjetio da Sveti Leopold Bogdan Mandić – po zavičaju i rodu pripada nama, a kao Svetac svim narodima i svim vremenima.
Imati vremena za druge
“Sveti Leopold je darivao svoje vrijeme svim ljudima koji su dolazili kod njega na ispovjed, savjet, pouku, darivao im je svoje vrijeme. Svakodnevno su kod njega dolazile rijeke ljudi sa svih strana i tu prostoriju u koju ih je primao su nazivali Salonom milosrdne ljubaznosti. Imao je milosrđe Božije koje je on sa njima dijelio i zato su ljudi susret sa Sv. Leopoldom doživljavali kao direktan susret sa samim Bogom i tu je njegova veličina. On je prozvan apostolom ispovjedaonice, svete tajne ispovijesti. Postao je primjer svakom svešteniku i uzor, pa ga je u godini milosrđa Sveti otac stavio kao zaštitnika” – poručio je, između ostalog, don Pavao Medač.
Sveti Leopold 12. maj 2022. – foto Boka News
Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Sveti Leopold Mandić, pripadao je redu Kapucina i bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.
Svete moći se od 1942. godine nalaze u njegovo ime posvećenom hramu u Padovi – Italija.
Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. maja 1976., a svetim papa Ivan Pavao II. 16. juna 1983. godine.
Leopold Mandić
Na kraju svete mise, mjesni župnik Don Siniša Jozić pozdravio je okupljene hodočasnike i sav vjerni puk potičući ih da se ne umore prositi potrebne milosti i zagovor sv. Leopolda, te zahvalio svima koji su darovali svoje vrijeme i svoje talente kako bi blagdan prošao na svečan i dostojanstven način.
Nakon svete mise, poslije dvogodišnje stanke uzrokovane protuepidemijskim mjerama, uslijedila je procesija u kojoj su nošene relikvije Svetog Leopolda, a svečanost se nastavila zajedničkim druženjem i čašćenjem u župnom dvorištu.
Podsjetimo, tjelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.
Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika, mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Dokumentarni film „Svet Vasilije Ostroški svedok vaskrsenja“, autora Branislava Ilića, biće prikazan u petak 13. maja od 20 sati, u pres sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor.
O filmu će govoriti jeromonah Makarije, iguman manastira Savina i autor.
Organizator je Srpska pravoslavna crkvena opština kotorskaKotoru
Eksplozija i požar u Hemijskoj tvornici melamina u Kočevju – foto HINA/ STA/ Robert Latin/ ml
Petero mrtvih i dvije teško opečene osobe za čije se živote još bore liječnici u Ljubljani vjerojatno je konačna tragična bilanca nesreće u slovenskoj hemijskoj tvornici Melamin u Kočevju koja je, kako se pretpostavlja, izazvana ljudskom pogreškom.
“Uzrok tragičnog događaja najvjerojatnije je ljudska pogreška djelatnika tvrtke prilikom prepumpavanja sirovine”, kazao je u izjavi za medije direktor tvrtke Srečko Štefanič.
Međutim, kriminalistička istraga o okolnostima nesreće se nastavlja.
“Uzroci eksplozije još se istražuju, no najvjerojatnije je došlo do ljudske pogreške prilikom ispumpavanja sirovine u skladišni prostor – jer je došlo do tragične zabune pa je kod prepumpavanja jedna sirovina zamijenjena drugom, što je izazvalo eksploziju i požar”, rekao je Štefanič.
Pet osoba, četiri iz ljubljanske tvrtke koja je u tvornicu dovezla cisternu sa sirovinom, te jedna djelatnica Melamina još se vode kao nestali, no najvjerojatnije su izgubili život, prenose slovenski mediji.
Pritom upozoravaju da nije bilo mogućnosti njihova preživljavanja na mjestu nesreće koju je najprije pogodila jaka eksplozija, a onda i požar – lokaliziran nakon nekoliko sati, po navodima vatrogasaca s obzirom na ono što su zatekli i na temperature koje su uništile dio pogona pogona.
Dvojica teško ozlijeđenih radnika koji se liječe u ljubljanskom Kliničkom centru i dalje su u kritičnom stanju, u bolnicu su dovedeni u umjetnoj komi i intubirani, a više podataka o njihovim izgledima za oporavak bit će poznati sljedećih dana.
Eksplozija je odjeknula u tvrtki oko 20.30 sati. Odmah su aktivirane vatrogasne i medicinske jedinice, ekološki laboratorij s mobilnom jedinicom, kao i helikopterska pomoć.
“Vatrogasci su izvršili uviđaj i zaključili potragu za nestalima”, kazao je večeras zapovjednik Vatrogasne brigade Kočevje Leon Behin.
Na terenu je ostalo 15 vatrogasaca koji pomažu u osiguranju i radu s kriminalistima.
Opasnosti za okoliš više nema, računa se da nije došlo do veće ekološke katastrofe, no zbog dimenzija nesreće i posljedica požara svih 200-injak zaposlenih u inače uspješnoj kemijskoj tvrtki iz Kočevja poslani su na čekanje.
Budućnost tvrtke je neizvjesna jer je dobar dio zgrada i opreme, kao i računalna oprema uništeno, javili su večeras slovenski mediji.
U organizacijinizaciji NVO ,,Medaur – Risan“ i u saradnji sa Osnovnom školom “Veljko Drobnjaković“, u petak 13. maja 2022. godine, biće organizovan prvi edukativno rekreativni izlet “Putevima predaka“.
Pozivaju se svi zainteresovani građani da se pridruže i daju svoj doprinos prvoj u nizu brojnih aktvnosti planiranih za naredni period, a tiču se kulture, kulturne baštine, edukacije i promocije pravih vrijednosti, poručuju organizatori.
Okupljanje je zakazano u terminu od 10.30 sati u parku kod spomenika palim borcima. Planirano je obići sledeće lokalitete i spomenike kulture i mladima ukazati na značaj prošlih vremena i sjetiti se predaka koji su ostavili značajan trag u kulturnoj prošlosti grada Risna.
Od spomenika će se obići zgrada nekadašnje Ikonospisne škole Dimitrijević – Rafailović, crkva sv Petra i Pavla, zid Bjeladinovića, Palata Ivelić, Narodni dom (kuća Čučak), ulica Gabela (dućani i butige), Pekara Bigović, Kazerma, Kuća Ćelovića, Bolnica “Vaso Ćuković”, Stara škola, crkva Sv Jovana, Turski most, a izlet će se završiti u naselju Mala.
Risan – Gabela – foto Boka News
Vjerujemo da ćemo sa ovom i sličnim akcijama osvježiti sjećanja starijih generacija a mladima ukazati na poštovanje i vrednovanje kulturne baštine i dati podstrek da i oni nastave putem razvoja i unaprijeđenja našeg grada, poručuju iz NVO “Medaur” – društvo za zaštitu kulturne baštine Risna.
Kremlj je rekao da potez Finske da se pridruži NATO-u “definitivno” predstavlja prijetnju Rusiji i da širenje vojnog saveza neće učiniti Europu ili svijet stabilnijima.
Obraćajući se novinarima putem konferencijskog poziva, glasnogovornik kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su koraci koje je poduzela Finska da se pridruži NATO-u razlog za žaljenje i razlog za simetričan odgovor.
Finski predsjednik i premijerka rekli su ranije danas da njihova zemlja mora predati zahtjev za članstvom u vojnom NATO savezu “bez odgađanja”.
Finska, koja s Rusijom dijeli 1300 km dugu granicu i tešku prošlost, postupno je pojačavala suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine.
Finska javna potpora pridruživanju NATO-u rekordno je porasla tijekom posljednjih mjeseci, a posljednja anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u a samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu godinama se kretala oko 25 posto prije rata u Ukrajini.