Umjetnici koji su svoje najveće uspjehe doživjeli na američkom tržištu radeći za izdavačke gigante kao što su Marvel, DC comics, Dark Hors ili Dinamit – Argentinac Leandro Fernandes (Fernandez) i Španac Fernando Blanko (Blanco) potvrdili su dolazak na novo, spektakularno, izdanje Hercegnovskog strip festivala koje će se održati od 2. do 7. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki Kotorskoj. Nakon potvrde da će specijalni gosti biti strip zvijezde sa najvećih evropskih strip scena – Dana Dimat (Francuska), Anđelo Stano i Karlo Ambrozini (Italija), Majk Kolins i PJ Holden (Velika Britanija), Sara Burini (Njemačka), Željko Pahek (Srbija), na red su došli i dvojica sjajnih strip stvaralaca koji su superstarovi američkih izdavača.
Iz Španije stiže sjajni Fernando Blanko koji je karijeru započeo devedesetih godina radeći za španski fanzin 451 Grados, a kasnije sa nekima od najboljih španskih scenarista svih vremena za izdavačke kuće Camaleon i Planeta. Nakon rada na Fantomu za Moonstone Comics, i Armiji mraka za Dinamyte, angažuje ga najveća izdavačka kuća, Marvel gdje mu dodjeljuju naslov Tanderbolt. Ubrzo ga preuzima izdvačka kuća DC kada kreće njegovo najplodnije razdoblje kao autora, te potpisuje desetine naslova poput Batman, Batwoman, Catwoman, Liga Pravde, ali i Fantomskog stranca, Lucifera i Detektivskih priča.
Posebno zadovoljstvo i veliku čast pričinjava i dolazak u Herceg Novi, Argentinca, Leandra Fernandeza, još jedne velike svjetske zvijezde stripa i čovjeka čiji stil rada porede sa velikim Eduardom Risom. Svoj najveći trag ostavio je u izdavačkoj kući Marvel crtajući sjajne naslove kao što su Nevjerovatni Hulk, Vulverin i Spajdermen. Za svoj rad na stripu Kraljica i država nominovan je i za najveću svjetsku nagradu u oblasti devete umjetnosti „Ajzner“. Za Marvel crta još i Panišera i Nove Mutante, sa sve češćim izletima u izdavačku kuću Vertigo na naslovima kao što su nagrađivani Nortlenders i Pobiješnjeli Maks, ili elitnu izdavačku kuću Image sa naslovima poput Disciplina ili Stara garda koji je i adaptiran u film za Netfliks. Fernandez nastavlja da impresionira i fanove i kritičare svojim radom i danas, a Hercegnovski strip festival nastavlja sa podizanjem kvaliteta manifestacije koja je odavno prevazišla regionalni okvir i ubrzano postaje jedna od omiljenih destinacija ljubitelja stripa u Evropi.
Najambiciozniji i najznačajniji projekt nakon dovršetka Zračne luke Dubrovnik i skorog otvaranja Pelješkog mosta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bit će novi putnički terminal Luke Dubrovnik koji će moći pratiti rast broja dolazaka kruzera i megajahti, o čemu za Navigare govori predsjednik Uprave Luke i šef DUSTRA-e.
U posljednjih 30 godina tri najvažnija projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su Pelješki most, izgradnja terminala Zračne luke Dubrovnik i novi putnički terminal Luke Dubrovnik, piše Nacional.hr.
No, dok je projekt Zračne luke Dubrovnik uspješno dovršen, a Pelješki most s pristupnim cestama pred samim otvaranjem, novi putnički terminal u luci – ambiciozni projekt koji je Uprava Luke na čelu s predsjednikom Uprave Željkom Ragužem već pripremila – treba još proći formalne procedure u Gradskom vijeću. Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž ujedno je i predsjednik Dubrovačke stranke (DUSTRA) i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.
U intervjuu za Navigare Raguž govori o planovima s projektom novog putničkog terminala i povratku kruzera u Dubrovnik. Trenutno u grad stižu jedan do dva kruzera dnevno, a do kraja sezone, koja u Dubrovniku traje sve do studenoga, trebalo bi ih stići oko 350. Osim kruzera, Dubrovnik je atraktivna destinacija i za megajahte koje su u vrijeme pandemije, kako kaže Raguž, spasile sezonu. Skorim otvaranjem Pelješkog mosta s pristupnim cestama, Dubrovnik će postati još atraktivnija destinacija i za nautički turizam.
Luka Dubrovnik danas je deseta svjetska i treća mediteranska luka po broju putnika u jednodnevnom posjetu nekom odredištu na kružnim putovanjima. Možete li navesti o kojem broju putnika i brodova je riječ na godišnjoj razini? I koje su luke na Mediteranu ispred Dubrovnika?
Luka Dubrovnik je u pretpandemijskim vremenima primala oko 600 brodova na kružnim putovanjima godišnje i imala približno milijun putnika. U 2022. godini u luku će pristati 350 brodova na kružnim putovanjima i doći oko 600.000 putnika. Od naredne godine očekuju se približne brojke koje smo imali u rekordnoj 2019. Luka Dubrovnik je u pretpandemijskim vremenima bila treća mediteranska luka po broju putnika, iza Barcelone i Venecije. Važno je napomenuti da je 2013. godine grad Dubrovnik dobio nagradu za najbolju kruzing destinaciju na Mediteranu. Ove godine smo već ostvarili dolaske kruzera čiji je homeport odnosno matična luka Dubrovnik i bit će ih ukupno 30-ak do kraja sezone.
Novi moderni putnički terminal Luke Dubrovnik preduvjet je da Dubrovnik postane prava homeport destinacija, a riječ je o projektu koji je uz Pelješki most i izgradnju terminala Zračne luke Dubrovnik, treći najvažniji projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Smatrate da će terminal će dovesti i do višestrukih pozitivnih efekata na dubrovačko gospodarstvo. Koliko će stajati taj projekt i je li točno da vam je uzor pri planiranju projekta bio terminal sličan onome u Miamiju? Kako će on u konačnici izgledati?
Homeport ili matična luka mjesto je početka i završetka svakog kružnog putovanja. Kod homeporta putnici u Dubrovnik dolaze avionom, i to dan prije putovanja, i dan nakon završetka putovanja ostaju u destinaciji. Takav produljeni boravak ima pozitivan učinak na sve dionike u turizmu i dodatni prihod te gospodarski rast i razvoj. Od aviokompanija, turističkih agencija, taxi vozila, hotela i apartmana, ugostiteljskih objekata, suvenirnica, gradskih zidina i Elafita, svi imaju svoj dio kolača u ovakvim aranžmanima. Dubrovnik kao svjetski poznati grad ima sve potrebne reference za homeport tijekom cijele godine, ali preduvjet za to je terminal. Terminal kojem težimo spada u red veličina projekta od preko 200 milijuna kuna i kao takav zadovoljava sve naše potrebe. Od osamostaljenja terminal spada u top tri najvažnija projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Pelješki most i terminal Zračne luke Dubrovnik. Uzor priželjkivanog terminala je upravo onaj u Miamiju koji ima sve karakteristike koje se savršeno uklapaju u našu Luku Gruž.
Hoće li se i taj projekt, kao i Pelješki most, sufinancirati kroz europske fondove? I tko će biti nositelj projekta, to jest investitor?
Luka Dubrovnik kao koncesionar ne može biti dio financiranja kroz fondove EU-a, ali imamo dovoljno volje, znanja i vlastitih sredstava da uz potporu Grada Dubrovnika budemo pokretači navedenog projekta.
Planirate da dubrovačka luka postane svojevrsna recepcija grada te da čak i autobusi koji dolaze iz Zračne luke Dubrovnik dolaze u luku. Kako će putnici onda dalje dolaziti prema centru grada? Je li točno da planirate uvesti jednu novu, morsku liniju i kada očekujete da bi se to moglo ostvariti?
Luka Dubrovnik postat će izgradnjom samog terminala zaista svojevrsna recepcija grada gdje će se odvijati većina tranzita svih putnika koji dolaze u Dubrovnik. U cilju rasterećenja cestovnog prometa ozbiljno razmišljamo o uvođenju morskih linija iz Luke Gruž prema povijesnoj jezgri grada.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je u petak Kosovu i Srbiji prestavio pozitivan izgled priključenja Evropskoj uniji, ali je glavna poruka ipak poziv Srbiji da se priključi sankcijama protiv Rusije. Svako ko želi da pristupi, “mora da prihvati ceo režim” povezan sa procesom, rekao je.
Šolc je na blic-turneji po Balkanu. U Beograd je doputovao iz POrištine. Tamo je rekao da Zapadnom Balkanu želi da pošalje “novi signal nade i poverenja,” i da su izgledi priključenja EU realne. To zavisi i od kandidata, odnosno ispunjenih kriterijuma.
Što se zamora od proširenja EU tiče – poslednja je pre devet godina pristupila Hrvatska – Šolc je obećao da će raditi na preokretu.
Jedan od ključnih uslova, rekao je Šolc, je usklađivanje spoljne politike kandidata sa diplomatijom EU. U to spada i politika prema Rusiji, kojoj je EU uvela sankcije zbog napada na Ukrajinu.
“Svako ko želi da postane deo EU, mora da prihvati ceo režim povezan sa tim procesom,” rekao je.
Srpske vlasti su do sada odbacile bilo kakvu mogućnost da Rusiji, koju predstavljaju kao tradicionalnog, prijateljskog saveznika, uvedu sankcije.
Čak je Vučić u utorak trebalo da primi šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, ali posetu su, uskraćivanjem dozvole preleta, sprečili susedi Srbije iz NATO.
Šolc u petak uveče nastavlja balkansku blic-turneju posetom Solunu, gde će učestvovati na konferenciji Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi 13 država regiona.
U subotu putuje u Skoplje i Sofiju. Bugarska u EU već dugo sprečava početak pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom, pozivajući se na spor oko identiteta.
Na Zapadnom Balkanu, Albanija, Crna Gora i Srbija su zvanično dobile status kandidata za članstvo, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina još daleko od toga, a Severna Makedonija je, nakon što je postigla istorijski sporazum sa Grčkom, sada pod blokadom Bugarske.
Kosovski premijer Albin Kurti je, na konferenciji za medije sa Šolcom, najavio da će Priština do kraja godine Briselu formalno podneti zahtev za prijem. “Težimo statusu kandidata za članstvo i nameravamo da apliciramo članstvo do kraja godine”, rekao je Kurti.
EU je Srbiji i njenoj otcepljenoj pokrajini kao uslov za dalje približavanje postavila obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa.
Pregovore Beograda i Prištine o normalizaciji EU je pokrenula pre 11 godina, a od 2013. ih vodi u okviru sporazuma u Briselu 2013. Uprkos dogovorima, malo šta od toga je primenjeno na terenu.
S ciljem da se publiku nakon pandemije vrati u kina i potakne na uživanje u gledanju filmova, pokrenuta je kampanja #kinostalgija kojom se prikupljaju priče, iskustva i uspomene na trenutke provedene pred velikim platnom.
Kampanja je dio velikog projekta Kino magistrala koji obuhvaća kina duž Jadranske magistrale – Kino Mediteran, Art-kino Croatia u Rijeci, Kinoteku Zlatna vrata u Splitu i Kinematografe Dubrovnik.
Kako je priopćeno, njome se na poseban način želi proslaviti i istaknuti važnost kina, ne samo kao mjesta za gledanje filmova, već i utjecaja koji imaju za zajednicu i njen kulturni život.
Putem obrasca na internetskoj stranici www.kinostalgija.hr svi koji žele mogu zabilježiti svoje uspomene vezane uz filmove, kino dvorane i ljetna kina.
Po riječima Alena Munitića, koordinatora Kino Magistrale, sjećanja igraju iznimno važnu ulogu u životima svih nas, i nerijetko nam služe kao poticaj da neka od njih ponovno proživimo, te prikupljenim svjedočanstvima želimo oživjeti zaboravljene i nostalgične trenutke provedene u kinu.
“Ovom kampanjom želimo naglasiti važnost kino doživljaja kao jedinstvenog i nezamjenjivog događaja, filma kao važne grane kulturne djelatnosti, ali i kina kao kulturne oaze u gradovima i zajednicama”, ustvrdio je.
Na stranici projekta već su objavljene video snimke s dosad snimljenim kinostalgičnim pričama a uz ostale koje će se prikupiti postat će dijelom putujuće izložbe i virtualnog muzeja.
“Kino magistrala” jedan je od petnaest europskih projekta i jedini iz Hrvatske koji je financijski podržala mreža Europa Cinemas i Kreativna Europa potprogramom MEDIA, a podržali su ga i Hrvatski audiovizualni centar te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Završena je prva Konferencija posvećena plavoj ekonomiji na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima”, koju je od 7. do 9. juna u Budvi organizovala Privredna komora Crne Gore u okviru Plave nedjelje.
Tokom trodnevnog rada, koji je okupio više od 150 predstavnika projektnih partnera iz zemalja od Grčke do Portugalije, predstavnika biznisa i institucija, razgovaralo se o temama kao što su prepoznavanje prilika za dostizanje održivog i inkluzivnog plavog rasta, a razmijenjena su iskustva na temu značaja transfera tehnologija i prava intelektualne svojine za podsticanje plave ekonomije, planovima vezanim za obaveze koje slijede iz pametne specijalizacije, kao i o ulozi obrazovanja u podsticanju plave ekonomije. Bila je ovo prilika da se predstave plavi projekti koje implementiraju crnogorski partneri.
Skup je okončan debatom o prelasku sa izazova i mogućnosti na rješenja ka kreiranju inovativne zajednice.
Privredna komora Crne Gore ostaje posvećena, kako kroz navedene tako i druge plave projekte pitanjima efikasnog i održivog upravljanja morskim resursima.
Ovaj značajan skup realizovan je kroz tri EU projekta u kojima učestvuje Komora kao partner – BLUEfasma, BLUEAIR i SHIPMENTT Plus, koji se finansiraju od strane Interreg Mediteranskog programa, odnosno Interreg ADRION programa.
Kompanija Turkish Airlines uspostavila je jutros redovnu liniju Tivat- Istanbul.
Boeing B737-800 Turkish Airlinesa na aerodromu Tivat dočekan je tradicionalnim “vodenim pozdravom” aerodromskih vatrogasnoh vozila.
Putnike aviona među kojima je i vrh memadžmenta Turkish Airlinesa dočekalo je rukovodstvo Aerodroma Crne Gore i turska ambasadorka u Crnoj Gori Songul Ozan.
Visoku delegaciju Turkish Airlinesa pozdravili su i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović.
Avioni Turkish Airlinesa letjeće na ovoj liniji tri puta sedmično do oktobra mjeseca.
Komunalno preduzeće Tivat planira da u 2022. ostvari ukupne prihode u iznosu od 2.829.854 eura, što je za 317 hiljada eura ili 20 odsto više nego lani. Očekuje se da ovu poslovnu godinu ta opštinska firma završi sa dobiti od nešto preko 22 hiljade eura.
Prihodi iz budžeta Opštine na ime dotacija za čišćenje grada, održavanje lokalnih puteva, zelenih površina i sličnog, planirani su u iznosu od 638.400 eura što je za 57.000 eura više nego prošle godine. Očekuje se i rast tzv. sopstvenih prihoda koje Komunalno pruža građanima i privredi naplaćujući im razne vrste usluga – prvenstvo odvoz smeća, pa će ti prihodi ove godine iznositi ukupno 2.191.454 eura, što je za oko 160 hiljada eura više nego 2021.
Komunalno očekuje da će ove godine imati ukupne rashode od 2.807.595 eura od čega se skoro 1,75 miliona odnosi na troškove zarada zaposlenih u ovoj opštinskoj firmi kojih ima skoro 150.
Nacionalna avio-kompanija proslavlja godinu od svog prvog komercijalnog leta. Na današnji dan, prošle godine, letom ka Beogradu u nebo se vinuo Air Montenegro.
Neumoran rad, istrajnost i posvećenost svih zaposlenih, kako navode iz kompanije, razlozi su zašto je Air Montenegro, samo nakon godinu postojanja, prvi izbor domaćih i stranih putnika sa preko 10 različitih destinacija.
– Ovo je prilika je da se osvrnemo na sve ono što je postignuto za veoma kratko vrijeme, ali i da prepoznamo nove prilike i izazove. Iako je kompanija osnovana usred pandemije koronavirusa i u jako izazovnom periodu za globalno tržište, upornošću, znanjem i inovativnošću uspjeli smo da se pozicioniramo na evropskoj avio-mapi. Air Montenegro, nakon samo godinu dana broji duplo više destinacija i organizuje veliki broj čarter letova tokom cijele godine, što čini veoma važan segment u promociji i međunarodnoj afirmaciji Crne Gore, ali i neizostavno doprinosi turističkoj sezoni – rekla je vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Dragana Frantov Nikolić.
Kako je navela, svakog dana su na usluzi putnicima, kako bi što efikasnije i udobnije stigli do svog odredišta.
– Drago nam je što to prepoznaju i zbog čega nam iznova ukazuju povjerenje. To je ono što nas motiviše da i dalje budemo na visini zadatka – dodala je Frantov Nikolić
Fokus kompanije prilikom osnivanja bio je na regionalnom tržištu i boljoj povezanošću sa regionom. Otvaranjem linije Tivat – Banja Luka, uz tradicionalno dobru popunjenost na letovima ka Beogradu, taj cilj je ostvaren, a očekivanja opravdana.BN
Air Montenegro – BN
Potvrdu dobre poslovne odluke, kako objašnjavaju iz kompanije, dokazuje činjenica da će ove sezone, zbog velikog interesovanja, avioni Air Montenegra letjeti tri puta sedmično za Banja Luku, umjesto dva, koliko je bilo prošle sezone.
Pored regiona, nacionalni avio-prevoznik povezuje Crnu Goru i sa velikim brojem evropskih metropola. Cirih, Frankfurt, Istanbul, Kopenhagen, Lion, Ljubljana, Nant, Pariz, Prag samo su neke od destinacija do kojih stižu avioni nacionalnog avio-prevoznika. Svakodnevni letovi iz Tivta i uvođenje linije iz Podgorice, ka Istanbulu kao jednom od njavažnijih vazduhoplovnih hub-ova, imaće, bez sumnje, veliki doprinos za dolazak većeg broja turista u Crnu Goru.
– Povećanje broja destinacija i razvoj poslovanja ciljevi su kojima će Air Montenegro biti i u budućnosti posvećen. Tačnost, preciznost, bezbjednost i efikasnost i dalje će ostati vrijednosti kojima će se svi zaposleni rukovoditi – poručila je Frantov Nikolić.
Svoj prvi rođendan kompanija je obilježila i simboličnim poklonom za putnike koji su dobili “mapu grebalicu” sa željom da obiđu što više destinacija uz Air Montenegro.
Kao događaj koji će obilježiti početak ovogodišnje ljetnje turističke sezone u Herceg Novom, Turistička Organizacija Herceg Novi po prvi put organizuje ceremoniju otvaranja ljetnje sezone za brojne zvanice – poslovne partnere, predstavnike medija iz zemlje i regiona, predstavnike turističke privrede grada kao i predstavnike turističkih organizacija Crne Gore, Srbije i BiH.
Svečano otvaranje ljetnje sezone 2022. zakazano za 11. jun, subota, TOHN organizuje u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i Holiday lounge barom. Ceremoniju otvaranja ljetnje sezone obilježiće promocija kampanje za turističku 2022 godinu sa novim sloganom hercegnovi.feel it.
Uz najavu festivala, manifestacija i događaja planiranih do novembra mjeseca, prisutnima će se, u ime domaćina, obratiti gradonačelnik Opštine Herceg Novi, gospodin Stevan Katić, direktor TOHN, Đorđe Stanojlović, direktorica JUK Herceg Fest Gordana Krcunović Porobić i gospođa Milja Matković Vitorović, direktorica Agencije za razvoj Orjena. Kao specijalni gost večeri, zadužen za muzički dio programa biće Željko Vasić, jedan od promotera festivala Skale koji nas očekuje od 25. juna u Herceg Novom.
Svečano otvaranja ljetnje sezone ima za cilj promociju kompletne ponude Herceg Novog kao turističke destinacije. Osjetite Herceg Novi – Herceg Novi.Feel It.
Crnogorski reprezantativci u olimijskoj klasi ILCA7 ostvarili su napredak na najnovijoj Svjetskoj rang listi klase, Milivoj Dukić je sada na 15. mjestu, dok je Ilija Marković na 67. mestu u seniorskoj konkurenciji, a trenutno je deveti jedriličar planete u konkurenciji jedriličara do 21 godine.
Na nedavno završenom Svjetskog prvenstvu u Meksiku, na kome je Crna Gora, zahvaljujući sjajnim rezultatima u proteklom periodu imala dva učesnika, naši reprezentativci su ostvarili veliku uspjeh, jer su Milivoj Dukić i Ilija Marković stigli do finalne, odnosno zlatne grupe. Sjajnu godinu je otvorio Nikola Golubović osvajanjem bronzane medalje na Velikoj nagradi Mornara.
Ilija Marković – foto Duško Miljanić
Nastavio je Ilija Marković, koji je stigao do zlatne medalje na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u konkurenciji za jedriličare do 21 godine, zatim i do zlatne grupe na seniorskom Svjetskom prvenstvu.
U međuvremenu, Nikola Golubović je osvojio bronzanu medalju na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u klasi ILCA 6, dok su Nikola Golubović i Pavle Musić stigli do finalne, odnosno zlate grupe na Evrokupu, takmičenju koje je u rangu šampionata Evrope.
Nikola Golubovic Evropsko Portugal 2020.
Plan takmičenja u nastavku sezone izgleda ovako: Mediteranske igre (od 25. juna do 5. jula, Dukić, Marković), Evropsko prvenstvo ILCA 6 za mlade u Solunu (29. juna do 6. jula, Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo za mlade u Hagu (od 8. do 15. jula, Nikola Golubović), Svjetski kup u Marseju (Dukić, Marković), U21 Svjetsko prvenstvo u Vilamuri (od 15. do 28. avgusta, Marković), Evropakup (od 6. do 9. oktobra Tivat), Svjetsko prvenstvo ILCA 6 u Kini (od 10. do 17. oktobra, Golubović), Evropsko prvenstvo u Ieru (od 14. do 21. novembra, Dukić, Marković).
