Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) sinoć je imala uspješnu akciju evakuacije povrijeđenog pomorca sa jednog od trgovačkih brodova na sidrištu Luke Bar.
Naime, Pomorski operatiovni centar UPSUL, primilo je poziv od Lučke kapetanije Bar i Inspekcije sigurnosti plovidbe u tom gradu, da turski teretnio brod “Umlu 5” traži hitnu tzv. MEDICO asistenciju rad iskrcaja jednog povrijeđenog člana posade.
Operateri POC-a Milorad Krgović i Svetozar Bukilić su nakon toga uspostavili kontakt sa brodom, prema kojem se odmah uputio spasilački čamac SAR-1 sa posadom Jasmin Koković i Nikola Bošković, kao i dva pripadnika Sektora granične policije Bar.
Uz brzu reakciju- za samo desetak minuta, čamac SAR-1 je stigao do usidrenog turskog teretnjaka, gdje su već bile spuštene skale niz bok broda pa je član posade “Unlua 5”, srednjih godina sa povrijeđenom rukom, ukrcan na čamac i transportovan do gata 5 Luke Bar. Tu je povrijeđenog pomorcasa turskog broda na dalji tretman preuzeo Zavod za hitnu medicinsku pomoć, a o svemu je obavješten i 112 Operativno.komunikacionog centra MUP-a u Podgorici.
Kompanija “Carinvest” koja je u vlasništvu parodice predsjednika budvanske opštine Marka Bata Carevića pokušava da primora Vladu Crne Gore da joj za 1,2 miliona eura proda zemljište na Krimovici koje ova kompanija uzurpira još od 2015. godine, pokazuje dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a.
Krajem novembra prošle godine kompanija “Carinvest” je u kotorskom Osnovnom sudu predala tužbu protiv Crne Gore tražeći da joj se prizna vlasništvo nad preko 620 hiljada metara kvadratnih državnog zemljišta na Krimovici u opštini Kotor. Kompanija bi zauzvrat u budžet države uplatila 1,2 miliona eura, odnosno 1,93 eura po metru kvadratnom.
U tužbi se navodi da je namjera kompanije “Carinvest” da kroz parnični postupak “pribavi u svojinu zemljište koje sve do angažmana tužioca (kompanije “Carinvest”) bilo u cjelosti zapušteno, neiskorišćeno i bez ikakvih benefita po državu Crnu Goru. Carevići dalje u tužbi navode da su se od 2015. godine do danas više puta obraćali državnim institucijama i organizam lokalne uprave pokušavajući da reguliše status zemljišta koje je je uzurpirao, a za koje tvrde da je bilo “neiskorišćeno i zaboravljeno od strane državnih organa”.
Da su Marko Bato Carević i njegova kompanija godinama računali baš na tu “zaboravnost” državnih organa pokazuje i situacija na samom terenu. Dok je državna administracija “ćutala”, mehanizacija Carevića je neumorno radila. Za nepunih sedam godina, Carević je na uzurpiranom državnom zemljištu izgradio ogroman turističko-poljoprivredni kompleks koji se prostire na preko 6 hiljada kvadratnih metara,a svi objekti su izgrađeni bez građevinskih dozvola i pušteni u rad bez upotrebnih dozvola. Da su državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, svjedoči i činjenica da je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije “Carinvest”.
Marko Carević
Nakon izbora 2020. godine, podrška ovom nelegalnom projektu je postala još i vidljivija, pa su tako nelegalnu farmu Carevića posjetili bivši premijer, Zdravko Krivokapić, ali i ministri poljoprivrede Aleksandar Stijović i urbanizma Ratko Mitrović.
Sada, nakon sedam godina besplatnog korišćenja državnog zemljišta za ubiranje ličnog profita, Carević u tužbi navodi da je spreman na “zakonite i transparetne pregovore o svim spornim pitanjima, te da će cijelo vrijeme insistirati na mirnom rješenju ovog spora ukoliko tužena strana (država Crna Gora) pokaže razumijevanje za privrednu aktivnost koja je od potpuno devastiranog područja napravila novu vrijednost i za opštinu (Kotor) i za državu i za ovog tužioca (kompaniju Carinvest)”.
Krivična djela bez posljedica
“Protivpravno zauzimanje zemljišta” je krivično djelo kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, navodi se u članu 254 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG). Takođe, KZCG sankcioniše i izgradnju objekata bez građevinske dozvole i to kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
I pored podnijetih krivičnih prijava, Marko Bato Carević i njegova kompanija “Carinvest” do sada nisu odgovarali za uzurpaciju peko 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta i bespravnu izgradnju preko šest hiljada stambeno poslovnih objekata.
Iz kotorskog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) su se posljednju put oglasili na ovu temu još u avgstu prošle godine uz napomenu “da će odluka u predmetu biti brzo donijeta”. Kako odluka još uvijek nije donijeta, Carević injegova kompanija su nastavili da nelegalno grade i uzurpiraju na Krimovici, tako da je kompletiran još jedan objekat, i to nakon zabrane gradnje koju je inspekcija ministarstva urbanizma donijela u septembru prošle godine.
Aerodrom Tivat u junu je zabilježio slabiji promet nego u istom periodu prošle godine, dok rezultat iz prve polovine ove godine nije dostigao ni polovinu onog iz uporednog perioda 2019. godine.
To je, kako pišu Vijesti, posljedica činjenice da je Tivat ove godine izgubio letove s tri od svoja najbitnija četiri tržišta – Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, a koliki je to udarac za poslovanje najbolje pokazuje podatak da je tivatski aerodrom u junu imao samo 84,02 hiljade putnika, četiri odsto manje nego u junu prošle godine.
Aktuelna situacija djeluje još katastrofalnije kada se ima u vidu podatak da je u junu rekordne 2019. Aerodrom Tivat imao promet od čak 215,12 hiljade putnika, što znači da u istom mjesecu ove godine ta vazdušna luka imala 2,5 puta lošiji učinak.
Napori poslovodstva Aerodroma Crne Gore da dovođenjem drugih kompanija poput Turkish Airlinesa, kojem su dozvolili da otvori sezonske letove za Tivat pored svakodnevnih redovnih letova koja ta kompanija već ima iz Istanbula za Podgoricu, kao i povećanje broja letova iz zapadne i sjeverne Evrope u odnosu na prošlu godinu, nijesu ni izbliza bili dovoljni da nadoknade gubitak samo ukrajinskog tržišta.
Iz Ukrajine je prošle godine za Tivat letjelo čak pet prevoznika koji su iz te države svakodnevno obavljali i do sedam letova iz ukupno pet ukrajinskih gradova, pa je više nego jasno koliko je ove sezone aerodrom Tivat izgubio zbog rata u toj državi.
Na tom aerodromu je u junu ostvareno ukupno 1,26 hiljada operacija polijetanja
i slijetanja vazduhoplova, što je za simbolične dvije operacije više nego u istom mjescu prošle godine, ali i za skoro hiljadu operacija manje nego u junu 2019. kada je tivatski aerodrom imao ukupno 2,24 hiljade polijetanja i slijetanja.
Za pola ove godine ukupan fizički obim prometa na aerodromu u Tivtu iznosi 194,86 hiljada putnika, što je tek 44,8 odsto rezultata iz rekordne 2019. kada je za šest mjeseci opslužio ukupno 434,63 hiljade putnika.
Za pola ove godine aerodrom Tivat je ostvario tek 22,9 odsto ukupnog prošlogodišnjeg prometa koji je iznosio 667,2 hiljade putnika. Po tome kako sada izgledaju stvari, aerodrom Tivat će biti jedini među deset najvećih vazdušnih luka na prostoru bivše Jugoslavije koji će ove godine zabilježiti pad prometa u odnosu na prošlu godinu.
Brod USS Mount Whitney u brodogradilistu Viktor Lenac
Iznimno uspješna i intenzivna suradnja koja je uspostavljena s Američkom ratnom mornaricom, kvarnerskom je remontnom brodogradilištu “Viktor Lenac” tijekom proteklih desetak godina osigurala poslove u vrijednosti od oko 175 milijuna dolara što dovoljno govori o utjecaju kojeg ova poslovna suradnja ima na gospodarstvo ove regije, ali i šire.
Posljednji u nizu ovih projekata s Američkom mornaricom, koji “Viktoru Lencu” u prosjeku nose i znače oko 30 posto godišnjih prihoda, boravak je “USS Arlingtona”, koji je prošlog tjedna stigao na redovne zahvate i servise na njegovom održavanju, donosi Novi list.
Ovaj 208 metara dugački desantno-transportni brod, zajedno s 1.100 članova posade, danas će isploviti iz “Lenca” na svoju novu misiju, pa je četvrtak iskorišten da se na jednom mjestu okupe svi ključni akteri i dionici ovog uspješnog primjera poslovne i vojne suradnje između Hrvatske i SAD-a, među kojima su bili i šef diplomatske misije SAD-a u Hrvatskoj Mark Fleming te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga HV-a Robert Hranj.
– Boravak ovog broda jasan je dokaz da Američka mornarica i američka vlada imaju povjerenje u certifikate, sposobnosti i vještine ljudi u brodogradilištu “Viktor Lenac”. To je i dokaz da su bilateralni odnosi između SAD-a i Hrvatske, posebno između oružanih snaga, jako dobri. Hrvatska u SAD-u vidi i ima glavnog strateškog partnera na području obrane i sigurnosti, poručio je admiral Hranj.
Zapovjednik broda “USS Arlington” Eric Kellum zahvalio je na toplom gostoprimstvu, apostrofiravši Hrvatsku kao predivnu zemlju, a Rijeku kao grad u koji se svakako ima namjere vratiti.
Istaknuo je i da je “USS Arlington”, od početka svoje aktivne službe 2013. godine, tijekom misija prešao 20 tisuća nautičkih milja, posjetio tri kontinenta – Europu, Afriku i Aziju, prešao arktički krug te sudjelovao u četiri međunarodne vježbe NATO-a i partnera, izjavio je Kellum.
Prema njegovim riječima, velika je prednost u sredini misije obaviti redovno održavanje u Hrvatskoj, jednoj od najjačih sredozemnih zemalja NATO partnera, kako bi posada i marinci ostali u punoj operativnoj sposobnosti.
Uz načelnika Općine Kostrena Dražena Vranića, obilasku “USS Arlingtona” pridružio se i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je ocijenio da je dolazak ovog broda novi indikator sposobnosti “Viktora Lenca”.
Zapovjednik “USS Arlingtona” svojim je gostima uručio prigodne darove, među kojima i direktorici “Lenca” Sandri Uzelac koja je još jednom naglasila važnost koju nekoliko desetljeća duga, a od 2011. godine intenzivna suradnja s Američkom mornaricom ima za poslovanje i razvoj brodogradilišta.
Dodala je i kako je pravo zadovoljstvo surađivati jer je riječ o partnerima koju su izuzetno dobro poslovno organizirani.
Oko 17,5 tona ljudskog pepela otkriveno je i iskopano u blizini bivšeg nacističkog koncentracijskog logora u Poljskoj, objavio je u srijedu Poljski institut za nacionalno sjećanje (IPN) koji istražuje nacističke i komunističke zločine.
Ostaci su iskopani u Ilwo Osadi, blizu mjesta bivšeg koncentracijskog logora Dzialdowo (Soldau na njemačkom), oko 150 kilometara sjeverno od Varšave, koji je podignut za vrijeme nacističke okupacije Poljske u Drugom svjetskom ratu.
Od invazije na Poljsku u rujnu 1939. logor Soldau služio je nacistima kao mjesto tranzita, zatvaranja i istrebljenja političkih protivnika, posebno Židova.
Neki procjenjuju da je 30.000 ljudi ubijeno u tom logoru, ali taj broj povijesni izvori dosad nisu sa sigurnošću uspjeli potvrditi.
– Otkriće ove lokacije omogućuje da se potvrdi da je najmanje 8000 ljudi ondje stradalo, rekao je Tomasz Jankowski, tužitelj IPN-a.
Broj je procijenjen prema težini pronađenog pepela.
Godine 1944. židovski zatvorenici bili su natjerani da ekshumiraju tijela ubijenih i da ih zapale, kako bi se uništili tragovi nacističkih zločina.
– Moći ćemo obaviti DNK analize koje će nam omogućiti da saznamo više o identitetima žrtava slično kao što je provedeno u bivšim logorima Sobibor i Treblinka, rekao je Andrzej Ossowski, znanstvenik za područje genetike s Medicinskog sveučilišta Pomorja.
U Gornjoj Lastvi će u subotu, 16.jula u pet sati ujutro biti održan tradicionalni Koncert u svitanje u organizaciji KZU “Napredak” Gornja Lastva.
Na vidikovcu ispred seoske crkve nastupiće Trio Fatal na gitari, čiji su članovi Marko Prentic, Petar Dobričanin i Dražen Joković. Koncert je na programu “Dana pejzaža 2022”, koje podržavaju Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i kompanija Porto Montenegro.
Do Gornje Lastve je organizovan besplatni prevoz, a kombi kreće u 4.40 sa autobuske stanice u centru Tivta. Ulaz na koncert u ovoj populanoj ambijentalnoj cjelini je slobodan.
Ako ste posvećeni, odgovorni, govorite više stranih jezika i želite da budete ponosni na svoje radno mjesto, pogledajte koja stalna i sezonska radna mjesta su otvorena u Luštici Development i hotelu The Chedi Lustica Bay.
Stalnim razvojem Lustice Bay, najvećeg rezidencijalno-turističkog kompleksa u jugoistočnoj Evropi, Luštica Development A.D. proširuje svoj tim u gotovo svim segmentima poslovanja, na sledećim pozicijama:
· Menadžer održavanja u Sektoru Operacija
· Asistent za digitalni marketing
· Viši pravnik
· Izvršilac za poslove nabavke i upravljanje sredstvima
· Viši projektin menadžer u Sektoru za projekte
· Dizajn Menadžer
· Viši računovođa
· Viši izvršilac za ICT mrežu
· Tehničar za ICT mrežu i infrastukturu
· Izvšilac za digitalnu transformaciju i razvoj
· Viši Izvršilac IT operacija
· Zaštitar
· Tehničar
· Čistač javnih površina
· Sobarica
· Vozač električnog vozila
· Vozač autobusa
· Dispečer
· Konobar
· Barmen
· Asistent barmena
· Hostesa
· Zamjenik šefa kuhinje
· Kuvar
· Pomoćni radnik u kuhinji
· Spasilac
· Supervizor plaže
· Radnik na plaži
· Radnik na sportskim terenima
· Menadzer smjene
· Supervizor smjene
· Finansijski analiticar
· Menadzer za finansijski kontroling
· Menadzer za budzetiranje i izvjestavanje
Lustica Bay
Svi zainteresovani mogu više informacija dobiti na zvaničnoj veb stranici www.lusticabay.com gdje se u kontinuitetu oglašavaju nove radne pozicije. Meil adresa za dodatne informacije je careers@lusticadevelopment.com
Ponosni na mjesto na kojem radimo, ponosni na svoje ljude!
Mediteranska klima u Trebinju pogodno je stanište za više od 5.000 stabala masline, koliko je do sada zasađeno na krajnjem jugu Srpske, pa maslinovo ulje pretenduje da postane novi hercegovački brend.
Prve masline prije dvije decenije u Trebinje je donio vladika Atanasije iz Grčke, a posljednjih godina ova mediteranska kultura doživjela je ekspanziju, pa se iz godine u godinu zasadi povećavaju.
Dominiraju sorte iz Italije, a tu su i one iz Grčke i Španije.
Trebinjski vinogradar i maslinar Radovan Vukoje kaže za Glas Srpske da na njegovoj parceli pored vinograda rastu i masline.
– Velika je perspektiva za maslinarstvo u Trebinju, uz vinovu lozu i smokvu to je ključna mediteranska kultura. Mi imamo na lokalitetu Zasad polje hiljadu stabala maslinovog drveta i to pet različitih sorti. Tu su lećino, pedolino, frantoio, buža i bjelica, sorte koje smo posadili prije deset godina, a koje smo uzeli u Italiji od najvećeg njihovog maslinara Luiđija Gocija. Naš maslinjak je najveći u komadu u Srpskoj – kazao je Vukoje.
Prema njegovima riječima, uz posvećen rad i ozbiljnost u samoj proizvodnji, rezultat ne može izostati.
– Klima je idealna, pa kao i sve mediteranska kulture i maslina daje fantastične rezultate, odnosno odlična ulja. Siguran sam da u budućnosti možemo biti jedna od vodećih regija u proizvodnji, kako same masline, tako i maslinovog ulja – rekao je Vukoje.
Dodaje da je maslinovo ulje novi adut i velika šansa da se stvori još jedan hercegovački brend.
– Maslinovo ulje je naša velika šansa. Što se tiče vina, napravili smo brend, nalazimo se na tri kontinenta u Aziji, Evropi i Americi, tako želimo da nastupimo i sa maslinama, odnosno maslinovim uljem. Za to je potreban nešto duži period, jer na prvi rod masline treba sačekati 15 godina, dok su za vinovu lozu potrebne četiri godine, ali kad sve ukalkulišemo, napravićemo dobar rezultat i sa maslinom. Maslinu čekamo duže, ali biće vrhunski rezultat – istakao je Vukoje.
Jeromonah i sabrat manastira Tvrdoš Porfirije kaže za Glas da se ovoj kulturi posvećuje posebna pažnja.
– Posljednjih 18 godina maslina se uzgaja u manastiru Tvrdoš, a imamo i jedno stablo koje je starije od 330 godina. Za sada je cijeli kapacitet za manastirske potrebe, ali u planu je, kako širimo zasade maslina, da bude prostora i za prodaju masline i maslinovog ulja – rekao je on i dodao da su zemljišta i klima naročito pogodni za italijanske sorte.
Odlične ocjene
Jeromonah i sabrat manastira Tvrdoš Porfirije kaže da se već uveliko vodi računa o kvalitetu maslinovog ulja, koje je i te kako budućnost proizvodnje u manastiru Tvrdoš, ali i generalno u Trebinju.
– Posljednjih godina, koliko u Agromediteranskom zavodu u Mostaru ocjenjuju maslinova ulja iz naše regije, mi smo svake godine dobijali zlatnu medalju za ekstradjevičansko ulje – kazao je on.
Ukoliko je suditi po visokoj naplati poreza na promet na nepokretnosti, velikom interesovanju investitora za Herceg Novi, te krupnim ulaganjima Uprave javnih radova u infrastrukturu, ovaj grad, decenijama zapostavljen, definitivno okreće kurs ka stabilnim vodama. Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da će, ukoliko se nastavi ovakav trend, prihodi od naplate poreza na promet nepokretnosti biti tri puta veći nego prethodnih godina.
– Najveća stavka u budžetu je porez na imovinu i naplata je dobra. Prije pet godina sam se pitao kako je moguće da Kotor i Tivat, kao manji gradovi, imaju veći budžet od Herceg Novog, ali to se dešavalo zbog velike stagnacije našeg grada. Uspjeli smo da ih stignemo i od ondašnjih 4,5 miliona za porez na imovinu, lani smo ostvarili 7 mil EUR. Zanimljivo je da je već ostvaren iznos planiran po osnovu poreza na promet nekretnina i ako nastavimo ovako imaćemo ovu stavku veću i do tri puta nego u prethodnih 10 godina. To pokazuje veliko interesovanje za investicije u Herceg Novom, slično stanje smo imali 2007/08. godine i opet dolazimo na taj nivo. Lijepo je što raste interesovanje za naš grad i što mnogi opet žele da investiraju i žive i rade ovdje – kazao je Katić.
Ukazuje da za su za veći budžet opštine potrebne investicije, a da Herceg Novi sa svim potencijalima ima perspektivu i budućnost. Iako je na snazi Odluka o zabrani gradnje u toku, ona se ne odnosi na novsko zaleđe i dio Luštice gdje su u toku projekti.
– Radi se put Kruševice – Vrbanj koje finansira Uprava javnih radova. Taj put je poslednji put rađen prije 40 godina. Biće nasut put do Lokve, asfaltiran do Avanturističkog parka, presvučen od Kruševica do Vrbanja. To je velika investicija, a druga je na Luštici, vrijedna 9 mil EUR. Riječ je o putnoj infrastrukturi, gdje pripremne radove obavlja kompanija Briv. Svi ovi radovi neće ometati odvijanje turističke sezone. Završne radove obavljaće i na pasareli u Bijeloj, a za desetak dana ćemo raspisati tender i za pasarelu u Zelenici – istakao je prvi čovjek grada.
Od kapitalnih investicija izdvojio je još i privođenje kraju projektne dokumentacije i tendera za izgradnju glavne autobuske stanice koji finansira Uprava javnih radova. Kazao je da se može očekivati početak realizacije pristupne saobraćajnice autobuskoj jer je tender pri kraju, a za petnaestak dana očekuje da će biti izabran izvođač.
– Ovih dana očekujemo izbor izvođača za sanaciju bazena u Igalu, kao i izbor projektanta za lokalnu zaobilaznicu. Očekujemo i završetak tendera za izgradnju vodovodne mreže na Luštici vrijedan 8 mil EUR, a radovi bi mogli početi već i avgustu. Sa Morskim dobrom koje će finansirati radove završavamo projekat uređenja šetališta od hotela Plaža do Meljina, a sporazum imamo sa Upravom javnih radova za uređenje šetališta i postavljanje javne rasvjete u Igalu, od Galeba do Titove vile. Često nam je kočnica projektna dokumentacija, pa pokušavam da ubrzam projektante i arhitekte kako ne bismo kasnili zbog dokumentacije – kazao je Katić izražavajući zadovoljstvo što će brojni projekti zaživjeti već od kraja septembra.
Opremanje vrtića na Savini i sanacija škola
U Upravi javnih radova potpisane su odluke o izboru najpovoljnijih ponuđača za nekoliko projekata u Herceg Novom. Prema riječima Bora Lučića, direktora, odluke su potpisane za opremanje vrtića na Savini, rekonstrukciju krova fiskulturne sale na SMŠ Ivan Goran Kovačić i sanaciju područnog odjeljenja OŠ Dašo Pavičić u Sutorini.
– Do kraja sedmice očekujemo odluku o izboru najpovoljnije ponude za izgradnju vodovoda na poluostrvu Luštica. Očekujemo i raspisivanje tendera za izbor izvođača za drugu fazu asfaltiranja puta na Vrbanju i u zaleđu. Do kraja sedmice bi trebalo da bude oformljena komisija za pregled tehničke specifikacije ponuđača na tenderu za izgradnju gondole do Žvinja – istako je Lučić.
Ukoliko ne bude žalbi, u Upravi do kraja ove sedmice očekuju potpisivanje ugovora za realizaciju pet višemilionskih projekata.
Izgradnja kanalizacije kroz Kutsko Polje
Lučić je istakao da već imaju potpisane pojedine ugovore, koji čekaju septembar za početak radova. Riječ je o izgradnji kanalizacije u Kutskom polju i pristupne saobraćajnice za autobusku stanicu u Igalu. Pri kraju je proces ugovaranja za rekonstrukciju bazena na Institutu, kao i za projektovanje zaobilaznice oko Herceg Novog. Do kraja jula trebalo bi da budu privedeni kraju projekti autobuske stanice i uređenja šetališta od Galeba do Titove vile, nakon čega će uslijediti raspisivanje tendera za izbor izvođača radova. Lučić najavljuje da će od septembra krenuti realizacija više kapitalnih projekata u Herceg Novom, koje iz državnog budžeta finansira Uprava javnih radova.
Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori su registrovana 466 nova slučaja infekcije koronavirusom, nema preminulih. Prijavljen je oporavak kod 483 pacijenta, a trenutno su aktivna 3.104 slučaja.
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore navode da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa završile analizu i dostavile rezultate za 1.390 uzoraka.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 150, Bara 51, Budve 47, Ulcinja 37, Nikšića 35, Kotora 33, Herceg Novog 24, Tivta 19, sa Cetinja 18, iz Danilovgrada 13, Bijelog Polja deset.
U Pljevljima je registovano osam novih slučajeva infekcije koronavirusom, Beranama sedam, Kolašinu, Mojkovcu i Šavniku po tri, Tuzima i na Žabljaku po dva, a u Plužinama jedan.
