Može li Odesa odlučiti ishod Putinova rata?

0
Može li Odesa odlučiti ishod Putinova rata?
Odesa

Biser Crnoga mora, Odesa, grad je koji je na više načina spajao svjetove i kulture. Osnovalo ga je Rusko Carstvo, ali s izraženim mediteranskim duhom na svakom koraku. Stoljećima je bio velika i važna luka. Danas je to još jedini pravi izlaz Ukrajine na more.

Stignete li danas do Odese – a to je jednako komplicirano kao prije mnogo stoljeća, zbog rata nije moguće slijetanje na gradski aerodrom. Zapravo, aerodroma uopće nema, raketiran je nekoliko puta. Jedino se može doći automobilom, a taj put od Zagreba traje 48 sati, s noćenjem na pola puta u Rumunjskoj.

Nećete vidjeti slavne plaže ni jednako znamenite Potemkinove stube na kojima je snimljena poznata scena Ejzenštejnove “Krstarice Potemkin”, ni mnogo toga što ovu ljepoticu na Crnome moru čini svjetski poznatim ljetovalištem. Njezini najpoznatiji i najzanimljiviji dijelovi jednostavno su odsječeni i zaštićeni vojnim kontrolnim točkama i vrećama s pijeskom.

Odesa je spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama

I staro i mlado i veliko i malo danima je, zbog obrane od mogućeg iskrcavanja ruske vojske s mora na plaže koje bi u ovo doba, dakako, u mirnodopska vremena bile prepune stranih turista i lokalnih stanovnika, punilo vreće pijeskom, čak 700 tona dnevno, koje sada štite kulturno blago ove luke. U strahu da bi njihov grad, luka Odesa, mogao doživjeti sudbinu nestalog Mariupolja…

Život i njegova kvaliteta, kažu, uvijek se najbolje osjeti na gradskoj tržnici. Ona u Odesi velika je i puna svega. Ali malo je kupaca, ili bar onih koji imaju novca za veću kupnju.

Ulice obrubljene drvećem koje je guverner Odese od 1803. do 1814., vojvoda de Richelieu, donio iz cijelog svijeta (američke platane, magnolije i topole) jer on je hortikulturu vidio kao način izražavanja kozmopolitizma Odese – sada su prazne. Grad od milijun stanovnika napustilo je najmanje njih 10 posto. Pobjegli su u rijetke, sigurnije dijelove Ukrajine.

Mnogi su otišli u inozemstvo, rođacima ili u izbjegličke centre koje je Europa morala osigurati kako bi prihvatila golem broj onih koji bježe od rata u njezinu srcu. Oni koji su ostali, ako se već nisu pridružili postrojbama Teritorijalne obrane, vježbaju obranu oružjem. Medicinske ustanove pripremaju kirurške odjele za ranjenike. Odesa je, vjeruju svi, spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama.

Vibrantna, multikulturna Odesa

Inače vibrantna, multikulturna Odesa oduvijek je dom ne samo Ukrajincima, njih je najviše, oko 65 posto, nego i velikoj ruskoj zajednici, ali i Talijanima, Francuzima, Armencima, Grcima, Poljacima i Židovima.

Ulaskom obale Crnog mora u sastav Ruskog Carstva u ovim je krajevima živio velik broj katolika, uglavnom doseljenih Nijemaca i Poljaka. U nedjeljno poslijepodne u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, sačuvane od sredine 19. stoljeća, na misi na ukrajinskome samo je nekoliko najodanijih vjernika. Mnogi su župu napustili zbog rata. Prije njega bila je prepuna, mise su se služile, osim na ukrajinskome, na poljskom, engleskom i – ruskom.

Odesko-simferopoljsku biskupiju vodi biskup Stanislav Szirokoradiuk. Ona uključuje i poluotok Krim, teritorij koji je Rusija anektirala 2014.

Često se Odesa i Židovi izjednačuju

Upitaše jednom stanovnika Odese – “Koliko ljudi živi u Odesi?” – “Milijun” – odgovori on. – “A koliko je njih Židova?” – “Upravo sam ti rekao. Milijun.” Često se Odesa i Židovi izjednačuju. Zbog zabrane boravka u Sankt Peterburgu, Moskvi ili Kijevu, Židovi su se slijevali na jug, u Odesu, njih pola milijuna činilo je trećinu stanovništva prije Drugog svjetskog rata. Taj je trag vidljiv na svakom koraku.

No, danas je u Odesi samo malo više od 3 posto Židova, njih oko 35 tisuća. Toliko ih je zapravo bilo prije ovoga rata, Putinova rata. Sada ih je u gradu ostalo samo 15 tisuća. Danas u Odesi rade samo sinagoga i dom za starije – u njemu su i oni koji su preživjeli holokaust. Stalno se organizira humanitarna pomoć, imaju svoju medicinsku službu. No, daleko je to od uobičajenog života zajednice koja inače ima i vrtić, osnovnu školu i gimnaziju, fakultet… Nešto što su gradili 30 godina. A sada ruski predsjednik Vladimir Putin opravdava rat – pozivom na “denacifikaciju Ukrajine”.

Ne živi Odesa u prošlosti, moderna je

Ne živi Odesa u prošlosti, moderan je to grad u kojem se razvijaju veliki poslovi. 21-godišnja Daša ostala je u gradu i tijekom rata vodi regionalne restorane velike međunarodne tvrtke, trenutačno imaju 14 objekata u zemlji koji Ukrajincima i njihovim gostima nude nove, egzotične okuse drugih kultura, kao, primjerice, japanske napitke i zalogaje mače. Gostiju je malo, zarada je prepolovljena, neki su im objekti srušeni u ratu, a zaposlenici otišli.

“To se desi, desi u Odesi”, stihovi su pjesnika Vladimira Majakovskog o čekanju na ljubav njegova života, Mariju. Odesa vam se treba dogoditi, bez ratnih ožiljaka koje nećete izbjeći. Prevelik je zalog u ratu Vladimira Putina koji već dugo želi za sebe.

Odesa može odlučiti ishod rata, utjecati na mir i sigurnost cijele regije. Jer osvoje li ovu Ukrajincima ključnu luku, ruske snage mogu stići i na same granice EU-a i NATO-a – pred Rumunjsku i Bugarsku.

Bućari Palme u četvrtfinalu Lige šampiona

0
Bućari Palme u četvrtfinalu Lige šampiona
Foto Roko Stjepčević

Bućari Palme iz Donje Lastve plasirali su se u cetvrtfinale Lige šampiona posto su u Tivtu savladali slovenacku Tratu sa 12-10.

Bio je ovo dramatican mec u kome su u finisu Tivcani bili precizniji i zasluzeno slavili. Najbolji crnogorski bucar Miroslav Petković je zavrsnim pogotkom bulina stavio tacku na dramatican susret.

Najvecem uspjehu crnogorskog klupskog bućanja prisustvovao je i predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, ekonomije, stripovane mitologije i knjiga za djecu.

Priče o muškom i druge pripovetke knjiga je Miloša Crnjanskog. Niko  nije pisao tako strastveno i zavodljivo o Banatu, i Vojvodini uopšte kao Crnjanski. Veliki pisac slijedi događaje u sebi i prostoru, ali doživljaj iz događaja poklanja čitaocu. Bilo da se radi o stvarnom ili snolikom, o bitkama, dolascimai odlascima, njivama, kasarnama, hramovima, do svjetova u sebi samom, sve to on čini trajno vidljivim i čujnim. U ovim storijama i proznim cjelinama nema podjele na muško i žensko, ni među ljudima, ni među pticama, ni među olujama, ni među suzama. Muškost je ovdje posvećena strasti i žrtvovanju. Izdavač je Dereta.

Himerina krv Slaviše Pavlovića roman je o Jovanu Dučiću. Godine 1943. veliki pjesnik i diplomata nalazi se u Americi. U kući na obali jezera Mičigen on u sjećanje priziva scene iz teškog djetinjstva, hapšenje i progone koje je doživio od austrougarske vlasti zbog patriotskog rada. Zdravlje mu je narušeno, naročito nakon vijesti o Jasenovcu, ali ga to ne sprečava da piše svoje posljednje radove i proglase. Ljut i bijesan, razočaran u jugoslovenstvo, svom sekretatu započinje priču o uzbudljivom životu, prisjeća se mostarskih dana, druženja sa Aleksom Šantićem, ali i prve velike ljubavi. Izdavač je Laguna.

Žene koje kupuju cveće roman je Vanese Monfort. U maloj četvrti Madrida pet sasvim različitih žena kupuje cvijeće. Nijedna ga ne kupuje za sebe: jedna to čini za tajnu ljubav, druga za svoju kancelariju, treća da bi ga slikala, četvrta za svoje mušterije, a peta za mrtvog čovjeka. Sve su na životnoj prekretnici, svakoj je potreban putokaz da bi nastavila dalje. Ekscentrična i mudra vlasnica cvjećare okupljaće ih svakog četvrtka uveče da bi popile čašu vina i opustile se. Ubrzo će se među njima razviti prijateljstvo koje će im pomoći da preuzmu kormilo života u svoje ruke pa makar zaplovile potpuno neočekivanim vodama. Izdavač je Laguna.

Igra prestola – Ilustrovano izdanje Džordža R. R. Martina donosi nam između ostalog slike u boji kao i crnobijele ilustracije. Ovi crteži udahnuli su novi život spletkama i tajnama, romantici i avanturama veličanstvene sage. Zima je, a na sjeveru živi kralj Robert. Ledenim prostranstvom u njegovo ime vlada Edvard Stark koji živi u miru i udobnosti sa suprugom, sinovima i kćerima. Još dalje, iza velikog Zida, prostire se divljina i u njoj strašna, neprirodna bića, zaboravljena tokom dugog ljeta. Niko, međutim, ne obraća pažnju na princa Visertisa koji planira da povrati svoje zakonito mjesto na tronu. Izdavač je Laguna.

Trn autora Branka Dragaša knjiga je koja će nas provesti kroz zamršene i nepredvidljive puteve ekonomije i politike. Kao neko ko nije član nijedne stranke autor piše krajnje objektivno. U prvom dijelu knjige nas upoznaje sa zanimljivim temama kao što su monetarni udar, štednja, pare, donacije, blokade, privatizacije, devizni kurs. Takođe, daje odgovore na pitanja kuda ide Srbija, ko su vitezovi srpske privrede a ko čikaški momci, i iznosi zanimljive podatke o porezima, berzi, kreditima. U drugom dijelu govori o profiterima reforme, otvorenoj privredi, mafiji, o vlasti, teororu, strahu, ali i o smijehu. Izdavač je Katena mundi.

Guan Ju – Braća zauvek je strip-adaptacija istorijskog romana Tri kraljevstva. Scenarista Den Džoli napisao je ovu priču oslanjajući se na istorijske izvore, baš kao i umjetnik Ron Rendal koji je oblikovao vizuelni dio priče. Dakle, iz jednog od najpoznatijih kineskih epova dolazi nam pravični junak i bog rata. Guan Ju, drevni kineski ratnik, bori se rame uz rame sa svojim pobratimima Lju Bejem i Džang Fejem kako bi ugušio prijetnju Žutih šalova. On uspješno brani svoju zemlju i čast, ali njegove nevolje tek počinju. Duž cijele Kine protivnici postavljaju ozbiljne izazove, svaki teži od prethodnog. Izdavač je Pčelica.

Pravi golubovi jedu opasnost za doručak zanimljiva je knjiga za mlađe čitaoce autora Endrua Makdonalda i Bena Vuda. Pravi golubovi nisu samo sjajan odred boraca protiv zločina koji štite grad već su ujedno i najbolji drugari. No hoće li njihovo drugarstvo uspjeti da opstane i kad budu imali posla sa tajnim skladištem prepunim flaširanih ptica, odbjeglim nojem kriminalcem na slobodi i ibisom željnim moći? Čitajući ovu sjajno ilustrovanu knjigu možemo da se ismijemo do mile volje, ali i da mnogo mirnije spavamo znajući da se tamo napolju Pravi golubovi bore protiv zločina. Izdavač je Laguna.

Golubović: Cijene se neće dopasti gostima

0
Golubović: Cijene se neće dopasti gostima
Boka Kotorska – Stoliv – foto Boka News

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kaže da su najave za ovu turističku sezonu jako dobre.

-Projekcije za ovu turističku sezonu su jako dobe, neću reći odlične, ali vrlo dobre-poručio je Golubović u programu “Dobro jutro Crna Goro”.

on podsjeća da je zimska sezona bila na istorijskom maksimumu.

-Imamo predsezonu, koja je jako lijepo krenula, u smislu broja turista i noćenja, u tome prednjači Budva i sami ugostitelji sa kojim sam vršio anketu  su vrlo zadovoljni-poručio je Golubović.

On kaže da je već vidljivo da su cijene u kafićima, restoranima, prodavnicama povećane.

Navodi primjer i da je prošle sezone u jednom objektu na primorju pivo platio dva i po, a ove godine pet eura.

Golubović navodi i da turisti imaju određeni budžet koji potroše tokom odmora.

-Tako da umjesto dosadašnjih dva, tri ili četiri piva-popiće duplo manje-poručio je Golubović.

Kaže i da upravo skok cijena na primorju može negativno uticati na turiste iz regiona, na koje se u značajnoj mjeri oslanjamo.

-Imaćemo nezadovoljstvo turista koji, ako su nešto ranijih godina plaćali dvostruko manje, a sada više svakako će pokazati nezadovoljstvo-poručio je Golubović.

Podsjeća da će rat u Ukrajini uticati na turističku sezonu, ali smatra i da ima načina da se to nadomjesti.

-Fokusiranom marketinškom kampanjom i svim onim što imamo u predsezoni vrlo su, slobodno mogu reći dobre indicije da će turistička sezona nadomjestiti turista sa tih tržišta-poručio je Golubović.

Boka dobila nove Parkove maslina u akciji Info Sport CG Bar

0
Boka dobila nove Parkove maslina u akciji Info Sport CG Bar
Foto: Info sport CG Bar

Nevladina organizacija “Info sport CG” – Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumartsva i vodoprivrede, u saradnji sa obrazovnim ustanovama Boke nastavila je svoju misiju podizanja parkova maslina u dvorištima ustanova i institucija širom države.

U sklopu akcije “Eko dan Boke”, u dvorištima obrazovnih ustanova u opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi formirano je osam novih Parkova „Maslinjaka djece Bara i Crne Gore”, sa 55 novih maslina, piše  feral.bar

Masline su posađene u dvorištima OŠ “Nikola Đurković” i JPU “Radost”u Radanovićima,  SMŠ “Mladost”u Tivtu,  Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru,  OŠ “V. Drobnjaković” u Risnu, Dječijem domu  „Mladost˝ u Bijeloj, te u JPU “Naša radost” i SMŠ “Ivan Goran  Kovačić” u Herceg Novom.

Foto: Info sport CG Bar

-Bilo je planirano i da se u dvorištu OŠ “Branko Brinić” u Radovićima zasadi 25 maslina.

S obzirom da se ruši stara i gradi nova zgrada ove škole, iz opravdanih razloga formiranje ovog parka maslina odložili smo do završetka gradnje-kazao je mr Miodrag Banović iz NVO Info sport CG” Bar.

Foto: Info sport CG Bar

Pod Banovićevim vođstvom, do sada su ekološki aktivisti formirali 62 Parka „Maslinjaka djece Bara i Crne Gore sa ukupno 1.456 maslina.

Infosport CG Bar

Od toga, 45 parkova maslina sa 1.235 maslina je na području Opštine Bar.

Kotor – Zoran Kesić za kraj CIM foruma

0
Kotor – Zoran Kesić za kraj CIM foruma
Zoran Kesić u Kotoru

Završna noć CIM foruma u Kotoru upriličena je nastupom satiričara Zorana Kesića, kao i dodjelom CIM nagrada.

Kesić je tom prilikom kazao da od samog nastanka emisije “24 minuta” nemaju političare kao goste, i dodao, da se nada da će tako biti i ubuduće.

“Mi se njima bavimo , to je dominantna  tema naše emisije, ali smo uspjeli da održimo to naše pravilo koje smo sami uveli, da političare ne dovodimo u emisiju. Privatno, ja se i ne družim sa političarima, ne odgovaram na njihove pozive i povremene pokušaje da stupimo u kontakt”, rekao je on.

Navodi da ekipa sama osmišlja koncept emisije, i da se tako osjećaju najlagodnije, jer , kako je kazao, trenutna forma odgovara cijeloj ekipi. Komentarišući društvene mreže, Kesić kaže da je po tom pitanju prilično staromodan, te da je Tv format njegov jedini pravac.

“Ja sam od svoje osamnaeste godine na televiziji, i ona mi je jedini i glavni mediji. Mišljenja sam da je, generalno, televizija najdominantniji mediji i nekako mi ne predstavlja izazov da bilo što kreiram na You tube. Ja sam televizijski čovjek, jedina društvena mreža koju koristim je Facebook”, kazao je Kesić.

Dodaje da je suština emisije koju radi da ponudi nešto drugačije, što predstavlja način razmišljanja cijele ekipe koja realizuje emisiju.

“Svaka tema koju obrađujemo je naš stav. Naša emisija je sve samo ne objektivna. Ona je potpuno subjektivna, to je naše viđenje neke teme, i mi smo definitivno predstavnici netipične današnje televizije”, poručio je on.

Kesić ističe da je Crnu Goru zavolio prvenstveno zbog duha ovdašnjih ljudi, i dodaje , da je vrlo rano uočio specifičnost crnogorskog naroda.

“Još u period kada nisam bio poznat, uspio sam da u Crnoj Gori uspostavim dosta divnih prijateljstava, i naravno da se takva bliskost, i takvo prepoznavanje ureže u čovjeka, jer to se ne sreće svuda”, naveo je Kesić.

Pucnjava u Baošićima, ranjena jedna osoba

0
Pucnjava u Baošićima, ranjena jedna osoba
Policija

U Baošićima u ugostiteljskom objektu, danas u 17.50 sati došlo je do pucnjave u kojoj je u kojoj je M.J.( 32) ranio T.L. (49) u nogu, saopšteno je CdM-u iz OKC-a Uprave policije.

M. J. je u bjekstvu i policija traga za njim.

Istraga je u toku…

Veče posvećeno Andriću i Crnjanskom u KNIA

0
Veče posvećeno Andriću i Crnjanskom u KNIA
Foto Opština HN

Sveobuhvatne, naučno utemeljene biografije „Pisac i priča – Stvaralačka biografija Ive Andrića“ Žanete Đukić Perišić i „Agon i Melanholija – Život i delo Miloša Crnjanskog“ Gorane Raičević predstavljene su sinoć u Kuća nobelovca Iva Andrića. Ovom književnom večeri pod nazivom „Andrić-Crnjanski: Sudbine i komentari“ počela je nova sezona programa u domu nobelovca u Herceg Novom.

O biografijama i stvaralačkim procesima Andrića i Crnjanskog, recepciji djela dva pisca u svijetu, o njihovom prijateljstvu, okrenutosti ka kulturi svog naroda i želji za njenim poboljšanjem, kao i o pristupu pisanju biografija i izdavaštvu govorile su autorke Žaneta Đukić Perišić i Gorana Raičević, direktorica „Akademske knjige“ Bora Babić, a publiku je kroz razgovor vodio književnik Vule Žurić.

U publici su, među brojnim ljubiteljima književnosti, bili i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo i autor postavke u Kući Iva Andrića, dr Vladimir Roganović.

„Počastvovana sam što sam na ovom mjestu i što mogu, okružena Andrićevim duhom, da govorim nešto o onome kako sam ja razmjela njegovu književnost i o ovoj knjizi“, kazala je Žaneta Đukić Perišić.

Kako je istakla, kroz stvaralačku biografiju pokušala je da otkrije Andrićeve biografske znakove pored puta i da pokaže kako život i biografija utiču na stvaranje umjetničkog teksta.

Andrić i Crnjanski su bili cjeloživotni prijatelji, kazala je Raičević, navodeći da su oni dva najveća jugoslovenska pisca dvadesetog vijeka, te da su obojica, iako potiču iz različitih oblasti, bili Jugosloveni.

„Drago mi je što sjedimo na ovom posebnom mjestu, u Andrićevoj kući. U neku ruku, on je ovdje ugostio i svog prijatelja Miloša Crnjanskog. Kažem da su bili prijatelji zato što se nikada nisu posvađali, život ih je odveo na dvije različite strane, ali njihova prepiska svjedoči o tome, iako je sačuvano samo ono što je Crnjanski pisao Andriću“, rekla je Gorana Raičević.

Foto Opština HN

Podsjećajući na riječi Miloša Crnjanskog da će „život uvijek biti nešto više od literature“, Raičević je istakla da je za nastanak dvije studije koje govore o životnim sudbinama književnih velikana zaslužna izdavačica, direktorica „Akademske knjige“, Bora Babić.

„Sada kada smo u ovom ambijentu ja zaista mislim da samo gradovi koji ulažu u kulturu imaju budućnost“, poručila je Bora Babić, zahvaljujući se publici na prisustvu, a Opštini Herceg Novi što je podržala organizaciju ove književne večeri.

Monografije Žanete Đukić Perišić i Gorane Raičević su svojevrsne sinteze onoga što je do sada napisano o životima dva pisca, a u isto vrijeme  podsticaj da se ide dalje u iščitavanja i istraživanja. Obje knjige su nastale nakon godina istraživanja i pisanja o Andriću i Crnjanskom, objasnila je Babić i zaključila da su ovo nezaobilazna djela, bez kojih se „više nijedna knjiga o ovim piscima ne može napisati“.

Učesnici su razgovarali i o razlici između publicističkog pristupa biografiji, navodeći da je njega u pisanju o Andriću koristio Mihael Martens, i naučno utemeljenog pristupa kojim su se u pisanju svih studija vodile Žaneta Đukić Perišić i Gorana Raičević.

Književnik Vule Žurić kazao je da monografije „Pisac i priča“ i „Agon i Melanholija“  na sebi svojstven način nastoje da „spoje, priljube jedno uz drugo ono što su Andrić i Crnjanski živjeli i ono što su pisali“.

„Ovo je zaista jedno veče za pamćenje  svima nama, u ovom okruženju, miru i mirisu provesti veče sa dva pisca, dvije žene koje su o njima tako dobre knjige napisale i jedne koja ih je objavila“, rekao je Žurić.

Tema je bila i izdavačka produkcija Akademska knjiga, čiji je cilj objavljivanje kapitalnih djela. Kako je istaknuto, ova izdavačka kuća orjentisana je na naučno utemeljena ostvarenja i posmatra knjigu ne kao tržišnu, već kao kulturnu vrijednost.

Pokrovitelj programa „Andrić-Crnjanski: Sudbine i komentari“ je Opština Herceg Novi, a organizator Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Na dubrovački aerodrom sletio zrakoplov na izravnoj liniji iz New Yorka

0
Na dubrovački aerodrom sletio zrakoplov na izravnoj liniji iz New Yorka
Aerodrom Dubrovnik

U zračnu luku Dubrovnik u subotu je sletio prvi ovogodišnji zrakoplov na izravnom letu iz New Yorka, čime se nastavlja linija koja je i prošlog ljeta redovito povezivala jug Hrvatske s najvećim gradom SAD-a.

Prvim ovosezonskim letom United Airlinesa stiglo je iz New Yorka 170 putnika. Do kraja rujna prometovat će nekoliko puta tjedno.

“Tijekom sezone najavljeno je 70-ak letova na liniji New York – Dubrovnik i očekuje se oko 15.200 ljudi u dolasku. Prvi letovi su gotovo potpuno popunjeni, a za kasnije je dobar booking i tu se očekuje dobra popunjenost”, izjavio je za HTV  komercijalni  direktor dubrovačke ZL Ivan Maslać.

Dodao je da se danas u Zračnoj luci Dubrovnik očekuje ukupno 100 slijetanja i polijetanja, a oko 12.500 putnika bi trebalo proći kroz zrakoplovnu luku.

Komentirajući promet u dubrovačkoj Zračnoj luci u odnosu na turističku sezonu 2019., Maslač je rekao kako su na nekakvih 65 do 70 posto i da su zadovoljni.

Zračna luka Dubrovnik je povezana s 50-tak destinacija, a u špici sezone s gotovo 80 destinacija, a putnike prevoze 50-tak zrakoplovnih kompanija.

Izgradnja žičare Kotor-Lovćen počinje 13. jula, ako država ispuni obaveze

0
Izgradnja žičare Kotor-Lovćen počinje 13. jula, ako država ispuni obaveze
Žičara – Ilustracija foto: Novi volvox

Država je u posljednje vrijeme intenzivirala aktivnosti na stvaranju preduslova za početak glavnih radova na izgradnji žičare Kotor-Lovćen i pod pretpostavkom da ispuni određene obaveze, koncesionar će glavne radove početi 13. jula, saopšteno je iz kompanije Novi Volvox.

Ta kompanija zajedno sa italijanskom kompanijom Leitner čini konzorcijum sa kojim je Vlada 15. decembra prošle godine potpisala koncesioni ugovor za izgradnju ove žičare, pišu Vijesti.

Konzorcijum je dobio koncesiju na 30 godina, uz minimalno ulaganje od 24 miliona i koncesionu naknadu 15% od neto profita.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja za Vijesti su kazali da koncedent odnosno država i koncesionar odnosno konzorcijum na ovom projektu intenzivno rade, uz saradnju sa ostalim državnim institucijama čiji predstavnici su članovi Operativnog tima za praćenje i realizaciju ovog projekta.

– Očekujemo da ovaj značajan projekat bude otvoren u sljedećoj godini, pred ljetnju turističku sezonu – kazali su iz Ministarstva.

Prema ugovorenim obavezama država se obavezala da za potrebe izgradnje žičare izgradi pristupni put na stanici Kuk (Prijestonica Cetinje), kao i parking na stanici Dub u Kotoru. Oba projekta su predviđena ovogodišnjim kapitalnim budžetom i za njih su raspisani tenderi.

– Ugovorom je definisana izgradnja energetskih postrojenja na stanici Kuk i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je već preuzeo aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju realizacije izgradnje nedostajuće infrastrukture. U toku je izrada projektne dokumentacije od koncesionara, kao i pribavljanje svi neophodnih saglasnosti od nadležnih organa. Koncesionar je shodno obavezama iz ugovora, osnovao projektnu kompaniju Žičara Kotor-Lovćen, izvršio geodetska mjerenja kompletne lokacije, uradio geodeziju mikrolokacije stubnih mjesta i krajnjih stanica žičare. Elaborat o eksproprijaciji je urađen i predat Upravi za katastar i državnu imovinu 12. aprila ove godine na dalje postupanje – kazali su iz ovog Vladinog resora.

Na pitanje Vijesti da li je završen period pripremnih radova, iz kompanije Novi Volvox su odgovorili da shodno ugovoru o koncesiji taj period obuhvata značajan broj administrativnih i faktičkih radova posebno u dijelu infra-strukturnog opremanja lokacije.

– U trenutnoj fazi glavne obaveze koncesionara su snimanje i utvrđivanje konačne lokacije i priprema glavnog projekta, uključujući i pribavljanje vezanih saglasnosti. U tom pogledu osnovali smo projektnu kompaniju Žičara Kotor-Lovćen preko koje će se realizovati ugovor i o tome uredno obavijestili državu, završena su geodetska mjerenja kompletne lokacije, definisan konačan linijski profil žičare, urađena geodezija stubnih mjesta i stanica, kompletirani geološki radovi, geološki elaborat i elaborati eksproprijacije koji je predat na ovjeru – rekli su iz kompanije.

Oni su dodali da pripremaju tehničku i projektnu dokumentaciju, opremu i pogonske stanice, pa završetak glavnog projekta očekuju ovog mjeseca, do nivoa da su sa radovima spremni krenuti odmah nakon što država ispoštuje dio svojih obaveza.