Početak rada prve faze objekta za održavanje i servis superjahti u Bijeloj prije kraja 2022. – Uskoro stiže plutajući dok višemilionske vrijednost

0
Početak rada prve faze objekta za održavanje i servis superjahti u Bijeloj prije kraja 2022. – Uskoro stiže plutajući dok višemilionske vrijednost
Plutajuci dok

Iz kompanije Adriatic 42 najavili su za kraj juna značajan korak u transformaciji bivšeg brodogradilišta u Bijeloj, a riječ je o dolasku plutajućeg doka višemilionske vrijednosti, koji će omogućiti da se u Boki organizuje servis jahti.

Jadransko brodogradilište Bijela od svog osnivanja davne 1927. predstavljalo je najveće brodogradilište na južnom Jadranu a sada će stari i novi pomorski stručnjaci dobiti drugu šansu da pokažu znanje i umijeće.

Naime, brodogradilište će u narednim godinama biti potpuno redizajnirano u savremeni objekat za remont i održavanje superjahti. Iza takve vizije i projekta stoji kompanija Adriatic 42, odnosno konzorcijum koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai.

– Zahvaljujući zajedničkim naporima i ogromnom međunarodnom i domaćem iskustvu u jahtingu i pomorskoj industriji, Crna Gora dobija objekat koji može da obezbijedi remont i servis najvećih svjetskih jahti – istakli su u kompaniji Adriatic 42 te dodaju da su prvi, najznačajniji koraci već preduzeti.

Plutajući dok, koji predstavlja jednu od najznačajnijih karika u servisiranju i remontu jahti, stiže u Bijelu iz Turske krajem juna.

Dok koji dolazi iz renomiranog turskog brodogradilišta Hat-San, nužan je u zamjeni ogromnih kontejnera, balkera i tankera atraktivnim mega i superjahtama iz cijelog svijeta.

– Riječ je o plutajućem doku nove generacije vrijednom više miliona dolara, koji je dugačak 180 metara, širok 37 metara i ima kapacitet od 10.000 tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte. Pored pristaništa i raznih drugih investicija, ovaj projekat podrazumijeva i travel lift od 720 tona, najveći te vrste u regionu. Primarna misija i cilj kompanije je da, kroz strateška ulaganja, ponudi pouzdanost i visoke tehničke standarde svim svojim klijentima u budućnosti. Dugoročna posvećenost akcionara Adriatic 42 i odlučnost menadžmenta je da otpočne rad prve faze jedinstvenog Mega Yacht Repair & Maintenance objekta prije kraja godine – rekao je predsjednik Borda direktora Adriatic 42, Rado Antolović.

Izvršni direktor Adriatic 42 Pol Džon Grej istaknuo je da se u svom svakodnevnom radu često susrijeće sa pitanjem – kakve će koristi ova investicija donijeti stanovnicima Bijele?

– Odgovor je kristalno jasan. Ovaj projekat donosi novi život čitavoj zajednici, otvara stara i nova radna mjesta, nudi šanse za usavršavanje, dobre zarade i, najvažnije, preporod svakog sektora privrede. Svaka nova jahta znači produženje turističke sezone jer će velika plovila sa posadama dolaziti i tokom zimskih mjeseci. Važno je napomenuti da će Adriatic 42 koristiti najnoviju modernu generaciju plutajućeg doka u skladu sa najvišim ekološkim i bezbjednosnim standardima kako bi se izbjeglo izazivanje bilo kakvog zagađenja životne sredine. Ovo omogućava značajne prednosti za vlasnike lokalnih turističkih i ugostiteljskih preduzeća – kazao je Grej.
Brodogradilište Bijela – foto Vlada CG

Kako je naveo, kompanija Adriatic 42 je do sada u projekat investirala 40 miliona eura.

Dodaje da je Crna Gora dobro pozicionirana na svjetskoj jahting mapi zahvaljujući jedinstvenoj turističkoj ponudi i brzom razvoju jahting industrije.

– Sa modernim i dobro opremljenim remontnim centrom, cijela ova ponuda dobiće svoj puni i pravi značaj, a domaća javnost će imati jasnu potvrdu da radimo na projektu koji će suštinski transformisati ekonomske izglede Crne Gore – zaključio je Grej.

Dugotrajni nerad katastra u Tivtu napravio brojne probleme lokalnoj samoupravi

0
Dugotrajni nerad katastra u Tivtu napravio brojne probleme lokalnoj samoupravi
Katastar Tivat

Poteškoće u radu Područnog odjeljenja u Tivtu Uprave za katastra i držvnu imovinu Crne Gore (UIKD) a koje u manjoj ili većoj mjeri traju već duže od godinu dana, pričinile su i brojne probleme u funkcionisanju pojedinih organa lokalne uprave Tivta, ali i indirektno finansijski negativno uticale na opštinski budžet.

Naime, zbog toga što UIKD na čijem je čelu Koča Đurišić (DF) mjesecima nije odgovorila na viš puta ponovljene zahtjeve Sekretarijata za finansije Opštine Tivat da Katastar ovom opštinskom organu dostavi ažurirane katastarske podatke za nekretnine u Tivtu, Sekretarijat za finansije lani uopšte nije mogao da završi zaduženja za sva pravna lica – obveznike poreza na nepokretnosti u tom gradu. Između ostaloga, kako se navodi u izvještaju gradonačenika Željka Komnenovića (NP) o ostvarivanju funkicija lokalne uprave Tivta u 2021. zbog neažurnosti i nepostupanja UIKD, nisu završeni godišnji obračuni i zaduženja po osnovu poreza na nepokretnosti i za neke od tzv. velikih obveznika, poput vlasnika imovine na ostrvu Sveti Marko.

Inače, u toku 2021. godine, Sekretarijat za finasije Optine Tivat je za ukupno 13.007 obveznika plaćanja poreza na nepokretnosti, donio ukupno 20.287 rješenja o obračunu i naplati te dadžbine koja jedan od glavnih izvora finansiranja lokalne uprave. Od toga se 16.532 rješenja odnose na porez na objekte za fizička lica, 496 rješenja za pravna lica, a 3.659 su rješenja za porez na zemljište. U odnosu na godinu ranije, lani je donijeto 662 rješenja više.

„Ukupno poresko zaduženje za porez na nepokretnosti sa kamatom iznosi 6.351.962,29 eura. Ukupno zaduženje je manje nego prethodne godine, a razlog tome je u činjenici da na više dopisa i zahtjeva da se ovom organu dostave ažurirane katastarske podloge u DWG formatu, Uprava za katastar i državnu imovinu nije dostavila tražene podatke, te na taj način nisu završena zaduženja za sva pravna lica, a između ostaloga i „velika pravna lica“ kao što je „Ostrvo Sveti Marko“- piše u dijelu izvještaja gradonačelnika koji se odnosi na rad Sekretarijata za finansije.

Opština Tivat je tokom prošle godine prihodovala ukupno 6.099.100,51 euro od poreza na nepokretnosti, što je 17% više nego 2020.  Od ukupnih uplata, 4.386.365 eura se odnosi na zaduženja za 2021. a ostalo na neplaćene dugove za porez  na nepokretnosti iz ranijih godina.

Inače, problemi u funkcionisanju tivatskog katastra inače, počeli su krajem 2020. kada je u akciji policije i Specijalnog državnog tužilaštva kojim je tada rukovodio Milivoje Katnić, zbog sumnje u malverzacije prilikom upisa državne svojine u pojasu morskog dobra u Tivtu kao privatne imovine, uhapšen direktor tadašnje Uprave za nekretnine Dragan Kovačević (SD), načelnica tivatskog Katastra Ana Lakićević i još nekoliko sa njima povezanih lica. Zbog toga su narednih mjeseci građani i privreda u Tivtu trpjeli veliku štetu jer su prostorije ovdašnjeg Područnog odjeljenja UIKD bile zatvorene, pa građani i institucije poput Opštine nisu mogli završiti bukvalno niti jednu pravnu radnju koja je vezana za raspolaganje nekretninama na teritoriji te Opštine. Brojni apeli Opštine Tivat upučeni bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću i Ministarstvu finansija u čijem se resoru nalazi UIKD, ali i rukovodstvu te Uprave da se tivatski katastar popuni adekvatnim brojem ljudi i da ta služba konačno krene da radi na pravi način u skladu sa potrebama građana, instutucija i privrede, mjescima su bili neuslišeni. Tek nakon više od godinu dana skorio potpune blokade, prije par mjeseci stanje se pomalo, ali još uvijek nedovoljno u odnosu na realne potrebe grada, stanovnika i privrede, počelo poboljšavati.

Područno odjeljenje UIKD Tivat od nedavno ima i novu načelnicu Tijanu Dašić za koju gradonačelnik Komnenović smatra da je ambiciozna i odgovorna te da će ona brzo popuniti kadrovske praznine među službenicima ovdašnjeg Katastra. Iako priznanje da je UIKD time što duže od godinu nije vratila rad tivatskog katastra u normalu, Opštini nanijela direktnu finansijku štetu, Komnenović ističe da “vjeruje u dobru namjeru  aktuelne kadrovske postavke” u tivatskom Područnom odjeljenju i da će ona uspjeti da rad te važne službe koja godiššnje rješava i preko 3.000 predmeta, uspjeti da  vrati na pravi kolosjek.

NEFUNKCIONALNI KATASTAR LANI ZAKOČIO I EKSPROPIJACIJU

Ogromnih teškoća u radu zbog nefunkcioniusanja Područnog odjeljenja UIKD za Tivat, lani je imala i Direkcija za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat jer je katastar organ koji po zakonu, iupisuje razna prava na nepokretnostima.

Direkcija je stoga lani imala problema sa neblagovremenim rješavanjem i dugotrajnošću upravnih  postupaka, a posebno sa postupcima ekpropijacije privatne imovinje za potrebe gradnje novih javnih objekata i infrastruktrure. Takvi postupci gdje je Opština korisnik ekspropijacije, bi trebali da se vode po hitnoj procedutri jer je u pitanju ostvarivanje javnog interesa.

“Ni u jednom od 13 aktivnih predmeta od kojih su dva iz 2021. godine a ostali su iz 2020. i ranijih godina, nije bilo postupanja (saslušanja stranaka – vlasnika zemljišta, te donošenja odluka) i pored niza pismenih i usmenih urgancija”- stoji pored ostaloga, u izvještaju o radu Direkcije za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat u prošloj godini.

Dijelovi Morskog dobra neće se više davati u bescjenje

0
Dijelovi Morskog dobra neće se više davati u bescjenje
Budva – foto Boka News

Na VIII sjednici Vlade Crne Gore održane juče usvojene su Izmjene i dopune Cjenovnika početnih naknada za zakup i korišćenje morskog dobra. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je stava i akcenat stavlja da se svi resursi koji pripadaju morskom dobru neće davati ispod realnih vrijednosti zakupa, kakva je praksa bila u prethodnom periodu, saopšteno je iz Morskog dobra.

-JP je, vodeći računa o lokacijama u zoni morskog dobra, konstatovalo da je važeći Cjenovnik iz 2019. u pogledu zona pojedinih lokacija, u prethodnom periodu bio prilgaođen željama i zahtjevima pojedinaca.

Dijelovi morske obale koje su lokalno stanovništvo i turisti po njihovoj posjećenosti, opremljenosti i ekskluzivnosti prepoznali kao atraktivne destinacije, bili su u visini godišnje naknade ispod svake realne cijene.

Iz tog razloga, bilo je neophodno da se predmetne lokacije zoniraju na drugi način u odnosu na važeći Cjenovnik iz 2019. –naglasili su iz Morskog dobra.

Prema istim navodima, ovo Javno preduzeće  započelo je u 2021. „i nastavilo u tekućoj godini“ izmjene i dopune Cjenovnika, „kako bi ga formirali da po realnim cijenama pristupimo objavljivanju tendera za sve lokacije za ustupanje na korišćenje morskog dobra“.

-Nova cjenovna politika će doprinijeti uvećanju prihoda Javnog preduzeća koji će biti usmjeren na ulaganje u obalnu infratukturu, a samim time i upotpuniti turističku ponudu Crne Gore kao atraktivne destinacije.

Važno je napomenuti da se usvojene Izmjene i dopuna cjenovnika početnih naknada ne odnose na zakupce koji izvršavaju obaveze u skladu sa zaključenim Ugovorima o korišćenju do 31.12.2023.-zaključuje se u saopštenju Morskog dobra.

Evropska komisija predložila status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju

0
Evropska komisija predložila status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju
EU UkraijnaFoto: Frank Rumpenhorst/dpa

Evropska komisija predložila je u petak da Ukrajina i Moldavija dobiju zvaničan status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ukrajina i njoj susedna Moldavija tako preskaču prvu prepreku na putu u EU, ali im preostaje još mnogo.

Evropska komisija je svojom odlukom postavila osnov za moguću podršku država članica EU, čiji lideri o statusu kandidata za dve zemlje treba da razgovaraju na samitu u Briselu krajem sledeće nedelje.

Ukrajina, koja ima oko 40 miliona stanovnika, zahtev za članstvo u EU je podnela pre oko tri i po meseca, ubrzo po početku ruske agresije. Odmah za njom članstvo su zatražile i Moldavija i Gruzija. Moldavija ima oko 2,6 miliona stanovnika, a Gruzija 3,7 miliona.

Evropska komisija je istakla da će dalji napredak Ukrajine i Moldavije na evropskom putu da bude vezan za konkretne uslove. U obe države reč je i o nedostacima u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Gruzija prema mišljenju Komisije status kandidata treba da dobije tek pošto ispuni određene obaveze. Ta zemlja, kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo, ostaju samo mogući kandidati za članstvo.

Kada je reč o podršci država EU, stavovi pojedinih vlada se za sada potpuno razilaze.

Tako zemlje poput Portugala i Holandije dodelu statusa kandidata smatraju preuranjenom i čistom simbolikom, rekli su diplomatski izvori.

Dodatni argument skeptika je da je Evropska unija sa svojim sistemom odlučivanja konsenzusom, na primer u spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima, već sada troma. Oni zahtevaju da se prvo sprovedu unutrašnje reforme, a tek onda otvore vrata za nove članove.

Nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) su u četvrtak u Kijevu podržali želju Ukrajine da bude kandidat.

Oni, doduše, insistiraju i da status kandidata ne određuje odluku o članstvu, i da ne podrazumeva bilo kakav rok. Na primer, Turska je kandidat za članstvo još od 1999.

Nakon oporavka u pulskom Aquariumu, mala kornjača Viktorija puštena u more

0
Nakon oporavka u pulskom Aquariumu, mala kornjača Viktorija puštena u more
Kornjača – foto Hina

Pulski Aquarium u petak je dobio dva važna certifikata, a istoga dana u more je, nakon devet mjeseci oporavka, puštena mala trogodišnja kornjača Viktorija.

Kad su malu kornjaču Viktoriju primili u pulski Aquarium, u rujnu prošle godine, imala je 1,3 kilograma težine i bila dugačka 21 centimetar. Sada je samo malo narasla, na 25 centimetra, a ima i kilogram više –  2,3 kilograma.

Pulski akvarij, koji je 2000. godine pokrenula biologinja Milena Mičić, trenutno je najveći akvarij u Hrvatskoj i sudjeluje u brojnim programima očuvanja, pokazujući značajnu predanost u spašavanju i rehabilitaciji morskih kornjača i plemenitih školjki pa je samo tijekom 2001. spašeno više od 180 morskih kornjača, kao i 10 plemenitih školjki.

Direktorici i osnivačici Mileni Mičić u petak su uručena dva certifikata – Friends of the Sea, kojim je potvrđeno da je to održivi aquarium u skladu s kriterijima Svjetske organizacije za održivost te pravo korištenja loga oporavilišta za morske kornjače.

Glavni cilj Svjetske organizacije za održivost (World Sustainability Organization) je poticanje razvoja tvrtki u održivom smjeru, a primitkom certifikata ‘Friend of the sea’ Aquarium Pula se obvezuje na društvenu odgovornost i aktivno uključivanje u programe uzgoja ugroženih vrsta, sve u svrhu očuvanja divljih populacija životinja te morskih ekosustava kroz vlastito poslovanje.

Pulski Aquarium tako je još jednom prepoznat od nacionalnih i međunarodnih institucija zbog provođenja aktivnosti zaštite morskih kornjača i ostalih gmazova te kritično ugroženih plemenitih periski.

Friend of the sea i – Grad Pula

Dobitnik plakete Friend of the Sea, vodećeg certifikacijskog standarda za proizvode i usluge koji poštuju i štite morski okoliš, je i Grad Pula.

Pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Anja Ademi, koja je plaketu primila od osnivača i direktora Svjetske nevladine organizacije za održivost Paola Braya, rekla je kako Grad Pula kontinuirano uvodi održiva rješenja, koja dugoročno pridonose neposrednom unaprjeđenju stanja okoliša i dodatnom podizanju kvalitete života. Osim uspostave i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, zelenog modela odvodnje oborinskih voda u urbanom okruženju, formiranja kišnih vrtova i podzemnih retencija, tu je i nabava i prometovanje novih ekoloških autobusa na stlačeni prirodni plin i drugo.

Mediteranska fešta “Srdelada” u Budvi, nedjelja 19. jun

0
Srdelada

Peti po redu mediteranska fešta Srdelada 2022. biće održana u nedjelju, 19. juna 2022. godine u Budvi sa početkom u 20.30 sati u Gradskoj kafani hotela Mogren, a u organizaciji NVO Feral.

U muzičkom dijelu programa će nastupiti Gradska muzika Budva i klapa Stari kapetan.

Riječ je o događaju koji promoviše mediteransku, lokalnu kulturu i kuhinju, i podrazumijeva degustaciju raznovrsnih jela čiji je osnovni sastojak srdela. Srdela zauzima istaknuto mjesto u kulturnoj istoriji Budve i Mediterana, a u narodu je poznata kao sirotinjska majka, jer je u vremenima gladi i oskudice bila osnovna prehrambena namirnica. Budvani su srdelu najčešće jeli usoljenu, jer je tako mogla dugo da traje, ali su osmišljavali i raznovrsne recepte da im ne bi dosadila.

Društvo Feral ovim događajem srdelu stavlja na pjedastal mediteranske gastronomije, dajući joj mjesto koje joj pripada. Takođe se akcenat stavlja na lokalnu gastronomiju, namirnice i načine pripreme, koja kao grad i turistička destinacija Budva treba da njeguje zbog autentičnosti i prepoznatljivosti, ali i njegovanja kulturnog nasleđa.

Ustanove, organizacije i firme koje su podržale događaj su Opština Budva, kompanije Rokler i Sanraf, Talas M, brending agencija Unibrend, Turistička organizacija Budve, Komunalno Budva, Akademija znanja, HTP Miločer, HG Budvanska rivijera i hotel Mogren.

Mediteranska fešta “Srdelada” u Budvi, nedjelja 19. jun
Srdelada 2022. foto Boka News

Srdelada se održava već četiri godine zaredom (2017. i 2018, 2019. i 2021.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.

NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri.

Zima bi mogla donijeti smrzavanje, Evropi prijeti ozbiljna nestašica plina

0
Zima bi mogla donijeti smrzavanje, Evropi prijeti ozbiljna nestašica plina
Plinovod – foto Shutterstock

Glavni opskrbnim plinovodom Sjeverni tok 1, kojim Evropa dobiva plin od Rusije teče sve manje plina. Moskva koristi plin kao iznimno učinkovito oružje u gospodarskom ratu s Europom, a kako sada stvari stoje ove jeseni nitko neće pitati koliko plin košta, nego hoće li ga uopće biti. Loše vijesti stižu i iz SAD-a koji ipak neće moći brodovima dovesti dovoljno LNG-a da namiri cijelu EU.

Cijena plina na europskom tržištu u Nizozemskoj (TTF) u srijedu je skočila čak 24 posto nakon što je američka kompanija Freeport objavila da se veliki kvar na njezinom postrojenju za ukapljivanje plina u Teksasu neće moći otkloniti sve do rujna. Budući da se dvije trećine proizvodnje iz Freeporta izvozi u Europu, dotok američkog plina smanjit će se ne samo u sljedeća tri mjeseca, nego do kraja godine, dokad postrojenje neće moći raditi punom snagom. Freeport ima 17 posto američkih kapaciteta za ukapljivanje plina, javlja Novi list.

Da stvar bude gora, ruski Gazprom je u utorak objavio rezanje isporuka plina Njemačkoj za 40 posto, putem starog cjevovoda Sjeverni tok. Dan kasnije, kompanija ENI je objavila da je primila obavijest Gazproma o smanjenju isporuka plina Italiji za 15 posto. Gazprom je prije toga zatvorio ventile Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj jer, za razliku od Njemačke, Italije i ostalih zemalja, nisu pristale plaćati plin u rubljima. Tome treba dodati da je početkom svibnja Ukrajina zatvorila trećinu svojih kapaciteta kojima ruski plin dolazi u Europu, tvrdeći da ih neće pustiti u rad sve dok su pod okupacijom ruskih snaga.

Ukratko, u ovom trenutku dva najveća plinovoda koja dovode ruski plin u Europu, putem Ukrajine i Njemačke, rade kapacitetom smanjenim za 30 do 40 posto, dok je treći cjevovod – onaj koji prolazi Poljskom – izvan pogona jer Varšava, ne želi plaćati plin u rubljama.

Njemačka javnost bila je šokirana kad je čula da su joj Rusi odlučili smanjiti dnevne isporuke plina sa 167 na 100 milijardi prostornih metara. Gazprom je tu odluku obrazložio time što Rusima još nisu vraćene kompresorske postaje nužne za normalno funkcioniranje plinovoda, koje se nalaze na remontu u Njemačkoj kod Siemensa. Dok se to ne dogodi, prema Gazpromu, plinovod Sjeverni tok 1 neće moći raditi punim kapacitetom. Siemens Energy na to je odgovorio da kompresorske postaje ne može vratiti jer su proslijeđene na remont u Montreal, gdje su zapele zbog sankcija koje Kanada provodi protiv Rusije. Njemački vicekancelar Robert Habeck, međutim, misli da odgovornost leži na Rusiji koja putem Gazproma pokušava izvršiti pritisak na njegovu zemlju.

Prema ocjeni televizije Deutsche Welle, smanjenje dotoka plina u Njemačku neće imati kratkoročnih posljedica jer blizu je ljeto i potrošnja je pala. Međutim, to bi moglo otežati osiguravanje dovoljnih količina plina za iduću zimu, dao je do znanja DW.

Skladišta plina u članicama Europske unije nakon završetka ogrjevne sezone uglavnom su ispražnjena, a do studenoga trebala bi se popuniti do razine od 90 posto, prema preporuci Europske komisije. Istodobno, Njemačka i ostale članice EU-a objavile su da namjeravaju do kraja ove godine smanjiti uvoz plina iz Rusije za dvije trećine, kako bi se do 2027. postupno riješile energetske ovisnosti o Moskvi i kaznile je zbog agresije na Ukrajinu, piše Novi list.

Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, imaju u ladici planove za izvanredne situacije u slučaju nestašice plina, koja se sljedeće zime čini sve izvjesnijom. Prema tim planovima, energetske kompanije u slučaju potrebe najprije bi obustavile plin velikim industrijskim potrošačima, dok bi građane nastojale poštedjeti od restrikcija kako bi njihovi domovi ostali zagrijani.

Ipak, vlade već sada preporučuju građanima štednju energije. Brojni europski mediji bave se izračunima koliko se struje i plina može uštedjeti ako se na klimatizacijskim uređajima temperatura ovog ljeta povisi za stupanj-dva i ako se grijanje na radijatorima od jeseni spusti ispod 20 stupnjeva Celzijevih. Budući da se iz plina proizvodi i dio električne energije, svaka ušteda struje tijekom ljeta, kažu, omogućit će više energije tokom zime.

Crnogorska plovidba sklopila unosan aranžman za brod Kotor, koji će dnevno zarađivati…

0
Crnogorska plovidba sklopila unosan aranžman za brod Kotor, koji će dnevno zarađivati…
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Kompanija Crnogorska plovidba (CP) iz Kotora sklopila je ugovor o vremenskom najmu (time charter) za svoj brod „Kotor“ sa jednim unajmiteljem iz SAD, po cijeni nešto većoj od 20.000 dolara na dan.

Potvrđeno je to iz menadžmenta ove džavne pomorske kompanije, uz napomenu da će „Kotor“ za novog unamljitelja početi da plovi već od naredne nedjelje, čim brod izađe iz brodogradilišta Jalova u Turskoj u kome se upravo privodi kraju njegov remont, dokovanje i tzv. petogodišnja obnova klase.

„Na „Kotoru“ su u proteklih mjesec ana Turskoj završeni skorio svi planirani i neophodni remontni radovi na brodskom trupu, mašinskom kompleksu, instalacijama, štivama i palubnoj opremi, a koje su nadgledali i ispektori klasifikacionog društva Bureau Veritas koje je brodu obnovilo tzv. klasu, odnosno produžilo važenja papira o tehničkoj ispravnosti za plovidbu za narednih pet godina. Pored toga, tokom remontra na brod je ugrađen i novi sistem za tretman balastnih voda UV i infracrvenim zracima, ašto je obaveza za ugradnju na sve brodove po međunarodnim konvencijama, pa računamo da će nas kompletan remont koštati preko milion eura“- kazao nam je  sagovornik iz menadžmenta CP.

Pored posade broda kojim komanduje kapetan duge plovidbe Vido Perović, dokovanje i remont „Kotora“ u Turskoj nadgledao je i tehnički direktor CP, kao i dvojica članova Odbora direktora te kompanije koji su po struci mašinski i inženjeri brodogradnje, a kako bi se učinilo sve da se na brodu najjeftinije i najefikasnije, otklone razni tehnički i nedostraci uzrokovani lošijim odžavanjem proteklih godina.

Kompanija  je novac za remont odnosno obevezni petogodišnji tzv. dry dock and special survey „Kotora“ obezbijedila iz sopstvenih sredstava, kao što je to uspjela da uradi i sa novcem za predstojeću uplatu redovne polugodišnje rate kineskoj Exim banci, za gradnju i kupovinu „Kotora“ i njegovpog blizanca, broda „Dvadesetprvi maj“ u šangajskom brodogradilištu 2012.godine. Ta rata Kinezima će biti uplaćena do kraja mjeseca.

CP je zbog lošeg poslovanja kompanije za vrijeme bivšeg DPS-SD-BS menadžmenta u nekadašnjim Odborima direktora te firme, u proteklom periodu najčešće nije mogla sama da uplaćuje polugodišnje rate u iznosima od po 2,62 miliona dolara za otplatu kineskog kredita, pa je to u njeno ime kao garant, činila država. Međutim, stvari su se u pomorksoj kompaniji iz Kotora drastično promijenile na bolje od prošle godine kada je imenovan akteelni Odbor direktora kojeg čine kapetan duge plovidbe Jovo Lazarevič kao predsjednik i članovi Vojislav Ilić, Damir Stojanović, Željko Dedijer i Nemanja Petrović  CP je lani redefinisala odnose sa dotadašnjim dugogodišnjim iskljuličivim unajmiteljem njenih brodova – kompanijom „Sea Pioneer“ iz Londona i za između dva ipo i tri puta, povećala najamnine po kojima su „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ plovili u time charteru za tog partnera.  Stoga je CP lani izašla iz višegodišnijih gubitala i poslovnu godinu okončala sa skromnom dobiti, a kompanija je u januaru ove godine, mogla sama iz sopstvene zarade, da Kinezima plati prvu ratu kredita za 2022 u iznosu od 2,62 miliona dolara, a isto će sada učiniti i sa drugom ovogodišnjom ratom u istom iznosu.

„Najviše nas međutim, raduje što smo uz pomoć jednog američkog brokera i svesrdnu podršku menadžmenta čuvene bokeljske privatne brodarske kompaniuje „Dabinović Shipping“ iz Monaka za koju taj broker najčešće radi, uspjeli da napravimo vrlo dobar anaržman za brod „Kotor“ sa novim unajmiteljej iz SAD. Brod je zakljulen u time charetr na godinu dana uz dnevnu najamninu nešto veću od 20.000 dolara sa ugovorenim područjem Sjeverni Atlantik-Mediteran za tzv. redelivery, odnosno vračanje broda vlasniku kada najam istekne, kao i sa ugovorebnom brzinom plovidbe od „oko 13 čvorova“ što nam potpuno odgovara s obzirom na  stanje i tehničke mogućnosti broda“ – kazao nam je sagovornik iz vrha CP koji iz poslovnih razkloga, nije želio da saopšti ime novog unajmitelja broda „Kotora“, napominjući samo da je riječ o mnogo renomiranijoj kompaniji od „Sea Pioneera“ za koga je ovaj brod plovio u proteklih deset godina.

Jendogodišnji time charter tzv. handy size bulkcarriera kakav je „Kotor“ za preko 20.000 dolara dnevno se može smatrati vrlo dobrim poslom, imajući u vidu činjenicu da vozarine na svjetskom tržištu za takav tip brodova za prevoz rasutog tereta su već neko vrijeme u laganom, ali stabilnom opadanju. To uzrokuje činjenicu da se neki bulkeri od 35.000 tona kakav je „Kotor“ trenutno već ugovaraju i na kraće periode za samo jedno putovanje (a ne na duže vrijeme kao u slučaju tog broda CP na godinu dana) i po značajnoj nižoj vozarini od ove koju CP ima sa novim unajmiteljem iz SAD.

Drugi brod CP, „Dvadesetprvi maj“ trenutno plovi iz njemačkeluke Roštok za zapadnu Afriku, a on je jopšu najmu „Sea Pioneera“ i to po cijenu od 18.200 dolara na dan. Brodu ovaj najam ističe krajem jula, a u avgustu i „Dadesetprvom maju“ ističu papiri, pa i on mora na redovni petogodišnji remont, dokovanje i pregled od klasifikacionog društva. U CP računaju da će i novac za remont ovog broda kompanija moći da obezbijedi iz sopstvenih sredstva, a što bi uz već završeni remont i obnovu klase „Kotora“ i plaćene obje ovogodišnje rate kredita Kinezima, značilo vrlo dobru perspektivu za kompaniju u narednom periodu.

U Tivtu upotrijebljeno vatreno oružje, policija radi na rasvjetljavanju događaja

0
U Tivtu upotrijebljeno vatreno oružje, policija radi na rasvjetljavanju događaja
Policija Tivat – foto Boka News

Tivatskoj policiji je sinoć oko 22 sata prijavljena upotreba vatrenog oružja, u bašti jednog ugostiteljskog objekta u turističkom kompleksu Porto Monteregro u tom gradu, a radi se na utvrđivanju okolnosti ovog događaja – saopšteno je iz Uprave policije.

Na terenu je izvršen uviđaj, te upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

– U odnosu na okolnosti ovoga događaja od više osoba prikupljena su obavještenja na zapisnik. U saradnji sa postupajućim tužiocem policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti i činjenica i rasvjetljavanju događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena – rekli su iz UP.

Korona presjek: 98 novih slučajeva, Kotor 9, H. Novi 6, Tivat 3

0
Korona presjek: 98 novih slučajeva, Kotor 9, H. Novi 6, Tivat 3
kovid – korona virus

Institut za javno zdravlje IJZ je saopštio da je od jučerašnjeg presjeka registrovano 98 novih slučajeva koronavirusa.

U prethodna 24 sata nije bilo preminulih od oisljedica koronavirusa.

Oporavila su se još 54 pacijenta, a trenutno je 597 aktivnih slučajeva.