Linija Tivat-Prag doprinijeće povećanju broja turista iz Češke

0
Linija Tivat-Prag doprinijeće povećanju broja turista iz Češke
Prvi-let-Air-Montenegra-za-Prag

Letovi od Tivta do Praga, koje od danas realizuje nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, trebalo bi da doprinesu povećanju broja turista sa tog tržišta, za koje je crnogorska kompanija prepoznala veliki potencijal.

Air Montenegro danas je realizovao prvi let od Tivta do Praga, a vrpcu su, po slijetanju na aerodrom, presjekli vršiteljka dužnosti direktorice nacionalne avio-kompanije, Dragana Frantov Nikolić i menadžer za razvoj mreže na aerodromu u Pragu Martin Tatek.

Tivat i Prag biće povezani letovima koji će biti organizovani dva puta sedmično, subotom i utorkom, do sredine oktobra.

Frantov Nikolić je kazala da je danas još jedan važan datum za nacionalnog avio prevoznika.

“Za prvi let iz Praga za Tivat se tražila karta više i vjerujemo da će veliko interesovanje da se nastavi do sredine oktobra do kada planiramo da obavljamo dva leta sedmično.”, rekla je Frantov Nikolić.

Kako je kazala, prijatelji iz Češke podjednako vole more, planine i aktivni odmor.

“Zbog toga vjerujemo da je Crna Gora sa svim prirodnim ljepotama koje nudi prava destinacija. Uz ostale gradove, a imamo preko deset ove sezone, vjerujemo da smo na dobrom putu da Crnu Goru povežemo sa regionom, Evropom, drugim tržištima i tako damo doprinos privredi i turističkoj sezoni”, rekla je Frantov Nikolić.

Član odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG), Eldin Dobardžić, kazao je da prvi put Air Montenegro uspostavlja direktne linije na toj relaciji i da im je veoma drago kada su uspostavljene neke nove direktne linije, što im ide u prilog.

“Zato što je Air Montenegro naš drugi najznačajniji partner u okviru prvih pet mjeseci ove godine oni su učestvovali sa nešto manje od 20 odsto po broju opsluženih aviona i broju putnika” koji su došli preko njihove kompanije”, rekao je Dobardžić.

Kako je rekao, ACG raduje i da se po prvi put uspostavlja direktna linija sa tržištem koje broji preko deset miliona stanovnika.

“Raduje nas što je i ovaj prvi let bio skoro 100 odsto popunjen. Što, ako gledamo po nekim perspektivama, očekujemo da i naredni letovi budu popunjeni otprilike na tom niovu”, rekao je Dobardžić.

Dobardžić je istakao da je Air Montenegro danas prvi put uspostavio direktnu liniju između Podgorice i Istanbula, što je takođe atraktivna turistička destinacija i, kako je rekao, sa tog tržišta očekuju značaj priliv turista.

“Vrlo optimistično smo ušli u novu turističku sezonu i očekujemo da ćemo u narednom period imati još novih direktnih avio-linija. Za nekih desetak dana očekujemo otvaranje linije iz Skandinavskih zemalja, iz Helsinkija, Osla i Stokholma, što će povećati tursitički promet u Crnoj Gori, a i broj aviona će biti značajno veći”, naveo je Dobardžić.

On je najavio da će Air Montenegro od 20. juna uspostaviti direktnu liniju sa Kopenhagenom, što je, prema njegovim riječima, značajno jer pored interesovanja turista iz Danske, Crna Gora tamo ima brojnu dijasporu koja će na taj način imati olakšan put.

Aerodrom u Tivtu pripremio je, na povratku aviona sa prvog leta, doček sa vodenim topovima, a Turistička organizacija Tivta crnogorske specijalitete.

Farma magaraca Martinići: Idilično mjesto za ljubitelje prirode, životinja i mira…

0
Farma magaraca Martinići: Idilično mjesto za ljubitelje prirode, životinja i mira…
Darko Saveljić

Na 17 kilometara od Podgorice, u mirnom i idiličnom predjelu, daleko od gradske buke i gužve, smještena je Farma magaraca Martinovići, prva farma ove vrste u Crnoj Gori.

Vlasnik farme Darko Saveljić došao je na ideju da otvori ovakav objekat prije sedam godina, u namjeri da zaštiti ovu životinju od izumiranja.

„Magarac je dio crnogorske prirodne i kulturne baštine i bilo ih je na hiljade u ovom krševitom dijelu države. Nije bilo kuće da nije imala magarca, pa se čini da je magarac bio najveći saveznik u teškom životu na crnogorskom selu. Napravio sam ovu farmu da bih ih sačuvao od izumiranja. Bilo ih je na hiljade, danas ih nema preko 200-300 zajedno sa ovom farmom“, ističe Saveljić.

Farma je otvorena nedjeljom, a za četiri i po godine posjetilo ju je više od 80 hiljada ljudi. Ove godine, najveće interesovanje pokazuju njemački turisti.

„Imamo i dva apartmana gdje stranci dolaze da rade. Ovo je jedino mjesto u Crnoj Gori gdje stranac plati i radi, volontira na farmi. Boravak na Farmi je besplatan za porodice koje imaju djecu koja boluju od autizma, i djecu u invalidskim kolicima, i ta terapija može dosta da pomogne, naročito kada je riječ o djeci sa auzizmom jer će biti opuštenija, srećnija…“ navodi Saveljić.

Oduševljenje farmom pokazuju i domaći i strani gosti, a ocjena farme na bukingu ove godine je 10.

„Mislim da rijetko koje domaćinstvo ili hotel može da ima ocjenu 10. Ranijih godina ocjena je bila 9,9, a jedini problem je bio put koji je u lošijem stanju. Što se tiče posjetilaca, čini mi se da farma strance ne ostavlja ravnodušnim, to se vidi po reakcijama, po odnosu prema farmi i magarcima… Stranci reaguju eskplozivno pozitivno, naši ljudi uglavnom reaguju jako dobro“, zaključuje Saveljić.

Na Farmi se može kupiti i magareće mlijeko, kao i obići Muzej magarca i Centar za posjetioce.

Ispraćaj sportista na Mediteranske igre: Nosilac zastave biće jedriličar Milivoj Dukić

0
Ispraćaj sportista na Mediteranske igre: Nosilac zastave biće jedriličar Milivoj Dukić
Milivoj Dukić

U organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta, danas je upriličen svečani ispraćaj crnogorskih sportista na Mediteranske igre, koje će se ove godine održati u alžirskom gradu Oranu.

Predsjednik COK-a Dušan Simonović ocijenio je da Crna Gora ima solidan tim koji ima potencijal da osvoji neku od medalja.

„Ovo je naše četvrto učešće na Mediteranskim igrama, a u prethodna tri smo se okitili sa 15 odličja. Vjerujem da ovaj tim ima potencijal da nas obraduje nekom od medalja. Ovo je najveće takmičenje poslije Olimpisjkih igara na kojem nastupa 26 država sa tri različita kontinenta. Mediteran ima posebnu simboliku za nas i naše predstavljanje svijetu, te stoga učešće na ovom takmičenju ima poseban značaj i vrijednost“, poručio je Simonović.

Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević ovom prilikom je istakao da su najbolji ambasadori države sportisti.

„Mladost Crne Gore i ovoga puta kreće u pohod kako bi reprezentovala svoju državu. Na ovim igrama pokazaćemo da smo primorska, mediteranska zemlja i sav trud će se odraziti u dobrim rezultatima. Želim vasm srećan put i veliki uspjeh, a država će znati da vam se oduži“, naveo je Lalošević.

COK

Na svečanosti je saopšteno da će zastavu Crne Gore na predstojećim Mediteranskim igrama nositi jedriličar Milivoj Dukić.

On se zahvalio na ukazanoj časti i poručio da će dati sve od sebe da Crnu Goru prestavi u najboljem svijetlu.

„Ovo je velika čast i značajan momenat u mojoj karijeri. Nositi zastavu svoje zemlje na jednom ovakvom takmičenju je zaista jedan od snova svakog sportiste, te se nadam da ću dostojanstveno, uz veliku borbu i želju predstavljati Crnu Goru na Mediteranskim igrama“, istakao je Dukić.

Mediteranske igre biće održane u periodu od 25. juna do 5. jula.

Opština Tivat: Uklanjanje objekata i uređenje lokacije Kukoljina

0
Opština Tivat: Uklanjanje objekata i uređenje lokacije Kukoljina
Foto Opština Tivat

Postupajući shodno zaključcima Vlade Crne Gore, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom započelo je aktivnosti na čišćenju i uređenju prostora u zoni morskog dobra na lokaciji Kukoljina, u blizini aerodroma u Tivtu.

O ovoj aktivnosti, koja će trajati narednih deset dana, Morsko dobro je pismenim putem obavijestilo Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat.

Službenici Sekretarijata tim povodom obišli su lokaciju, na kojoj su zatečena 3 plovila, plovna kolica, 2 drvena montažna objekta, metalna konstrukcija, kao i drugi otpadni materijal. Vlasnicima navedenih predmeta izdata je pismena naredba o uklanjanju istih u roku od jednog dana. Određen broj njih postupio je po naredbi i objekte u svom vlasništvu uklonio u datom roku, dok se dio objekata i dalje nalazi na lokaciji.

Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor ovim putem apeluje na vlasnike preostalih objekata da postupe po izdatoj naredbi i sami uklone iste. U suprotnom, biće pokrenuti postupci protiv nn lica, a objekti će biti uklonjeni administrativnim putem.

U Tivtu trenutno 33 odsto više gostiju u odnosu na prošlu godinu

0
U Tivtu trenutno 33 odsto više gostiju u odnosu na prošlu godinu
Tivat – foto CG News

Prema projekcijama i planovima Turističke organizacije destinacija bi ove godine trebala ostvariti prihod na nivou od 85 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu kazala je Tamara Krstović PR TO Tivat.

Ona ističe da su turistički poslenici zadovoljni predsezonom koja je kada je broj posjeta u pitanju na nivou one iz 2019. godine.

„Trenutno u Tivtu, u hotelskom i privatnom smještaju, borave 3963 prijavljena gosta što je za oko 33 odsto više u odnosu na predhodnu godinu. Kada je o struktruri gostiju riječ na prvom mjestu su gosti iz Srbije odnosno regiona a zatim slijede gosti iz Velike Britanije i Njemačke.“

Krstović kaže da su prema njihovim informacijama hotelijeri zadovoljni kako se odvija sezona ove godine dodajući da već imaju jako dobar buking.

Ona je podsjetila da će ove godine izostati gosti sa dva velika tržišta Rusije i Ukrajine ali je zato rađena dobra kampanja i promocija u regionu ali i ostalim tržištima kako bi privukli što veći broj gostiju.

„Osim digitalnog markentinga i promocija odradili smo i veliki broj direktnih promocija i ugostili brojne grupe novinara. Odradili smo sajamske nastupe u Pragu, Beogradu, Zagrebu, Banjaluci i regionalnu kampanju Road show dok je u Beogradu predstavljen  i kalendar dešavanja za ljeto 2022.“

Tamara Krstović – foto CG News

Ona kaže da je ove godine  u Tivtu pripremljen jako bogat kalendar dešavanja koji je Turistička organizacija uradila u saradnji sa Porto Montenegrom, Lušticom i Centrom za kulturu.

„20. juna nas očekuje drugi koncert i nastup Marka Luisa, pripremamo nekoliko ribljih večeri, izložbe suvenira, Lastovsku feštu, Bućarsku olimpijadu i naravno nezaobilaznu gastro manifestaciju Žućenica fest. Bogat program pripremaju i Porto Montenegro, Luštica bay i Centar za kulturu koji i ove godine realizuje pozorišni festival Purgatorije“

Krstović ističe da ih očekuje još jedna promocija I to u Velikoj Britaniji gdje će predstaviti  Solila kao birdwatching destinaciju.

Korona presjek: Preminula jedna osoba, 101 novooboljeli, Kotor 7, Tivat 7, H. Novi 6

0
Korona presjek: Preminula jedna osoba, 101 novooboljeli, Kotor 7, Tivat 7, H. Novi 6
corona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 17.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 673 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno su dijagnostikovana 101 novopozitivna slučaja  infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 33
Bar 13
Budva 10
Kotor 7
Tivat 7
Herceg Novi 6
Nikšić 6
Pljevlja 4
Rožaje 4
Petnjica 3
Andrijevica 2
Bijelo Polje 2
Cetinje 2
Berane 1
Ulcinj 1
UKUPNO 101

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 17.06.2022. godine iznosio je 15,01%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG  prijavljen je  jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Preminuli je iz opštine Bar starosti 89 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 723.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 58 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 639.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 238 416.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 241
Bar 82
Budva 58
Kotor 46
Tivat 40
Nikšić 39
Herceg Novi 31
Rožaje 16
Cetinje 14
Pljevlja 11
Ulcinj 11
Danilovgrad 9
Bijelo Polje 8
Berane 7
Tuzi 7
Mojkovac 5
Petnjica 5
Andrijevica 4
Kolašin 2
Plužine 2
Žabljak 1
Gusinje 0
Plav 0
Šavnik 0
Crna Gora 639

Koncertni pozdrav ljetu u utorak u Gornjoj Lastvi

0
Koncertni pozdrav ljetu u utorak u Gornjoj Lastvi
pozdrav-ljetu

U Gornjoj Lastvi u utorak, 21. juna, u 21 sat biće priređen koncert kao pozdrav ljetu i u počast svjetskom Danu muzike.

Koncert organizuje Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” Gornja Lastva kao prvi u nizu kulturnih manifestacija u okviru Dana pejzaža, koje su podržali Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Porto Montenegro.

Nastupiće ženska klapa Bellezza i mješovita klapa Camerton. Ulaz je slobodan, a do Gornje Lastve će biti organizovan besplatni prevoz. Kombi kreće u 20.40  sa autobuske stanice u centru Tivta.

Ruski brod potonuo na putu do Zmijskog otoka nakon ukrajinskog napada

0
Ruski brod potonuo na putu do Zmijskog otoka nakon ukrajinskog napada
Vojni brod – foto HINA-EPA

Ruski brod koji je dostavljao oružje strateški važnom Zmijskom otoku potopljen je nakon što je pogođen ukrajinskim raketama, potvrdio je vojni dužnosnik kasno u petak.

Ruski crnomorski tegljač “Vasilij Beh” oštećen je ranije u petak protubrodskim raketama, koje je Ukrajini dostavila Danska.

“Kasnije je postalo poznato da je potonuo”, rekao je Maksim Marčenko, vojni guverner Odese, u izjavi na svom kanalu na Telegramu.

Tvrdnja se nije mogla nezavisno provjeriti, a ruska strana nije komentirala slučaj.

Plovilo, opremljeno protuzračnim sustavom obrane Tor, pogođeno je raketama Harpoon i teško je oštećeno u petak.

Odredište tegljača bio je Zmijski otok blizu južne ukrajinske obale, koji su ruske snage okupirale krajem veljače.

Vasilij Beh nije prvi brod koji je ruska crnomorska flota izgubila tijekom rata. Ruska strana je potvrdila gubitak desantnog broda “Saratov” i raketne krstarice “Moskva”.

Albanija zaustavlja smeće na putu prema Hrvatskoj

0
Albanija zaustavlja smeće na putu prema Hrvatskoj
Greenpeace na Mljetu – arhiva

Tokom zimskih mjeseci, osobito kada zapuše jači jugo, more nosi smeće od Albanije, preko Crne Gore, sve do Hrvatske gdje ono ispliva na južnim otocima i obali.

Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro (56) preuzela je funkciju u septembru 2021. godine, a prošli mjesec je u Tirani sudjelovala na Jadransko-jonskom forumu, skupu deset zemalja koje izlaze na Jadransko i Jonsko more ili se pak nalaze u njegovom zaleđu.

“Onečišćenje mora nam je izuzetno bitna tema”, rekla je u prolazu za Hinu, te obećala dati odgovore oko problema o kojem mediji izvještavaju duže od 10 godina.

U širem području Dubrovnika, turističkog bisera Hrvatske, stanovnici se žale da im struje donose razne otpatke posebno plastiku opasnu za morski život.

Kumbaro, mjesec dana nakon foruma, kaže da je već poduzela konkretne korake u zaustavljanju zagađenja mora, koje šteti i samoj Albaniji čiju obalu zadnjih godina posjećuju brojni strani turisti.

“Okoliš je glavni prioritet aktualne albanske vlade u njezinu trećem mandatu”, istaknula je Kumbaro u intervjuu za Hinu napravljenom e-mailom.

“Kao ministrica, bila sam inicijatorica nacionalnog plana i kampanje čišćenja te podizanja svijesti u zemlji. Također sam povela nove investicije u odlagališta otpada i njihovu obnovu”, kaže.

Loše upravljanje smećem u prošlosti

Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.

“Drugi faktor je loše upravljanje smećem u općinama i gradovima što također utječe na ulazak plastičnog otpada u Jadransko more”, objašnjava Kumbaro, članica Socijalističke stranke Albanije.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo je njezi no ministarstvo oko tog problema. U veljači je HDZ-ov član Europskog parlamenta Karlo Ressler priopćio da je pisao Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a, kako bi upozorio da više od 90 posto otpada pristiže na hrvatsku obalu s juga Europe, osobito iz Albanije.

“Albanska vlada je još prije desetljeća najavila istragu oko plastičnog zagađenja koje iz Albanije svakodnevno stiže na hrvatsku obalu, ali rezultata nije bilo”, istaknuo je.

Ressler je u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje Albanije Europskoj uniji.

Brojne kampanje čišćenja

Albanija, koja očekuje datum početka pregovora s EU-om, prije četiri godine je uz pomoć švicarske vlade počela identifikaciju svih odlagališta nastalih blizu albanske obale, te ih je klasificirala prema albanskom pravnom okviru.

“Počele su zatim investicije u premještanje smeća iz riječnih korita, a u sklopu teritorijalne reforme svo smeće ide prema odlagalištima otpada ili drugim konačnim krajnjim destinacijama, određenima u tu svrhu”, kaže Kumbaro.

Svaka regija, prema zakonu, treba imati konačno odredište – sanitarno odlagalište otpada ili spalionicu – a regije koje još uvijek nemaju takvo konačno odredište trebaju adaptirati smetlišta u svakoj općini tijekom prijelaznog razdoblja.

“Albanska vlada je podruprla lokalne vlasti financirajući upravljanje otpadom”, napominje Kumbaro. Adaptacija smetlišta financira se novcem iz državnog proračuna i putem donacija. Ulaganja su podržana u svim dijelovima zemlje.

“Također smo podigli standard upravljanja otpadom te pooštrili nadgledanje od strane kompetentnih struktura. Proces nadgledanja uključuje i kazne lokalnim vlastima, zajednici i aktivnostima povezanim uz stvaranje otpada”, dodaje ministrica.

Kumbaro, koja je od 2013. do 2019. bila ministrica kulture, kaže da se u Albaniji održavaju brojne kampanje čišćenja u kojima sudjeluju javnost, predstavnici općina i škole a da je cilj aktivnosti buđenje svijesti o čistom okolišu. Tvrdi da čišćenje riječnih korita već pokazuje pozitivne efekte.

“Ministarstvo podržava sve općine u obalnim područjima u uslugama čišćenja, skupljanja i prijevoza otpada tijekom ljetnih mjeseci”, kaže.

Albanija je prije 13 godina aplicirala za članstvo u EU no nije dobila datum početka pregovora jer je Bruxelles njenu aplikaciju vezao za onu Sjeverne Makedonije, koju pak blokira Bugarska zbog spora o jeziku i identitetu. To izaziva nezadovoljstvo u Tirani.

Kumbaru, međutim, kaže da je Albanija već napravila “korak naprijed prema integriranom upravljanju otpadom u skladu s europskim standardima”.

Zabrana plastičnih vrećica

Najveća inicijativa njezina ministarstva jest zabrana korištenja plastičnih vrećica.

“To bi trebalo dati rezultate u kratkom roku”, naglasila je.

U Albaniji je zakon o zabrani korištenja plastičnih vrećica usvojen u ožujku 2022. godine a stupio je na snagu 1. lipnja 2022. Također je započela i priprema zakona koji bi trebao regulirati shemu upravljanja različitom vrstom smeća u zemlji.

Na pitanje zašto je Albaniji trebalo toliko dugo za te poteze, Kumbaru odgovora da je “za implementiranje politika trebalo puno vremena jer je za samu decentralizaciju procesa potrebno vremena”.

“Općine imaju više odgovornosti nego profesionalnih (ljudskih) kapaciteta i financijskih sredstava”, pojašnjava.

Posljednjih dana pristižu turisti na pješčanu obalu Albanije, cjenovno povoljniju od susjedne Crne Gore i Hrvatske.

Kumbaru je uvjerena da morska struja više neće od tamo nositi otpatke prema sjeveru Jadrana.

“Uvođenje i prisilna provedba svih ranije navedenih mjera u praksi jest izazovan zadatak”, kaže ministrica.

“Ali će sigurno biti uspješan u prevenciji zagađenja smećem, te za uspostavljanje integriranog upravljanja otpadom”, zaključila je ministrica.

Početak rada prve faze objekta za održavanje i servis superjahti u Bijeloj prije kraja 2022. – Uskoro stiže plutajući dok višemilionske vrijednost

0
Početak rada prve faze objekta za održavanje i servis superjahti u Bijeloj prije kraja 2022. – Uskoro stiže plutajući dok višemilionske vrijednost
Plutajuci dok

Iz kompanije Adriatic 42 najavili su za kraj juna značajan korak u transformaciji bivšeg brodogradilišta u Bijeloj, a riječ je o dolasku plutajućeg doka višemilionske vrijednosti, koji će omogućiti da se u Boki organizuje servis jahti.

Jadransko brodogradilište Bijela od svog osnivanja davne 1927. predstavljalo je najveće brodogradilište na južnom Jadranu a sada će stari i novi pomorski stručnjaci dobiti drugu šansu da pokažu znanje i umijeće.

Naime, brodogradilište će u narednim godinama biti potpuno redizajnirano u savremeni objekat za remont i održavanje superjahti. Iza takve vizije i projekta stoji kompanija Adriatic 42, odnosno konzorcijum koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai.

– Zahvaljujući zajedničkim naporima i ogromnom međunarodnom i domaćem iskustvu u jahtingu i pomorskoj industriji, Crna Gora dobija objekat koji može da obezbijedi remont i servis najvećih svjetskih jahti – istakli su u kompaniji Adriatic 42 te dodaju da su prvi, najznačajniji koraci već preduzeti.

Plutajući dok, koji predstavlja jednu od najznačajnijih karika u servisiranju i remontu jahti, stiže u Bijelu iz Turske krajem juna.

Dok koji dolazi iz renomiranog turskog brodogradilišta Hat-San, nužan je u zamjeni ogromnih kontejnera, balkera i tankera atraktivnim mega i superjahtama iz cijelog svijeta.

– Riječ je o plutajućem doku nove generacije vrijednom više miliona dolara, koji je dugačak 180 metara, širok 37 metara i ima kapacitet od 10.000 tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte. Pored pristaništa i raznih drugih investicija, ovaj projekat podrazumijeva i travel lift od 720 tona, najveći te vrste u regionu. Primarna misija i cilj kompanije je da, kroz strateška ulaganja, ponudi pouzdanost i visoke tehničke standarde svim svojim klijentima u budućnosti. Dugoročna posvećenost akcionara Adriatic 42 i odlučnost menadžmenta je da otpočne rad prve faze jedinstvenog Mega Yacht Repair & Maintenance objekta prije kraja godine – rekao je predsjednik Borda direktora Adriatic 42, Rado Antolović.

Izvršni direktor Adriatic 42 Pol Džon Grej istaknuo je da se u svom svakodnevnom radu često susrijeće sa pitanjem – kakve će koristi ova investicija donijeti stanovnicima Bijele?

– Odgovor je kristalno jasan. Ovaj projekat donosi novi život čitavoj zajednici, otvara stara i nova radna mjesta, nudi šanse za usavršavanje, dobre zarade i, najvažnije, preporod svakog sektora privrede. Svaka nova jahta znači produženje turističke sezone jer će velika plovila sa posadama dolaziti i tokom zimskih mjeseci. Važno je napomenuti da će Adriatic 42 koristiti najnoviju modernu generaciju plutajućeg doka u skladu sa najvišim ekološkim i bezbjednosnim standardima kako bi se izbjeglo izazivanje bilo kakvog zagađenja životne sredine. Ovo omogućava značajne prednosti za vlasnike lokalnih turističkih i ugostiteljskih preduzeća – kazao je Grej.
Brodogradilište Bijela – foto Vlada CG

Kako je naveo, kompanija Adriatic 42 je do sada u projekat investirala 40 miliona eura.

Dodaje da je Crna Gora dobro pozicionirana na svjetskoj jahting mapi zahvaljujući jedinstvenoj turističkoj ponudi i brzom razvoju jahting industrije.

– Sa modernim i dobro opremljenim remontnim centrom, cijela ova ponuda dobiće svoj puni i pravi značaj, a domaća javnost će imati jasnu potvrdu da radimo na projektu koji će suštinski transformisati ekonomske izglede Crne Gore – zaključio je Grej.