Intenzitet crvenog surlaša smanjuje se, primjetno je opadanje zaraženosti stabala, ali je taj insekt do sada uništio više od 300 kanarskih palmi na području Kotora. Dobra je vijest da je sačuvano 130 stabala vrste feniks koji su obilježje Risna – saopšteno je iz Komunalnog preduzeća.
Dobra situacija je, objašnjavaju, rezultat mjera koje preduzimaju od pojave tog insekta, a u saradnji sa Opštinom i Upravom za bezbjednost hrane, veterine i fitosanitarne poslove.
– Opština Kotor je među prvim u Crnoj Gori preduzela sve mjere u suzbijanju crvenog surlaša koje su dale dobre rezultate. Godišnje lokalna uprava za tretiranje palmi izdvaja 20.000 eura – naveli su iz Komunalnog.
Koliko je stabala uništeno na privatnim površinama tom preduzeću, kažu, nije poznato.
Kada je riječ o konkretnim mjerama koje preduzimaju na suzbijanju crvenog surlaša navode sljedeće: postavljanje klopki i monitoring brojnosti jedinki, sprovođenje endoterapije (injektiranje), dendrohirurgija (rezanje napadnutog dijela palme). Kanarske palme kao simbol hortikulturno uređenih primorskih naselja tokom 20. vijeka bile su najbrojnija vrsta visokog zelenila. Međutim, nakon što se pojavio na području Mediterana crveni surlaš je desetkovao stabla stara po nekoliko desetina godina.
Kao jedan od načina očuvanja vrijednosti javnih zelenih površina neke opštine sprovode sukcesivnu zamjenu zaraženih stabala kanarske palme drugim vrstama koje su otpornije na napad palminog surlaša, a koje bi mogle da podnesu klimatske uslove (uz posebne oblike njegovanja tokom izrazito hladnih temperatura): kalifornijska vašingtonija i meksička vašingtonija. Obje su odavno zastupljene na Crnogorskom primorju. U Kotoru je zasađeno 50 lepezastih palmi uvezenih iz Italije i Španije.
Obavezno tretiranje dva puta mjesečno
Iz Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Kotoru podsjećaju da se zaražena palma prepoznaje po ,,vršnom dijelu koji je lučno ka zemlji“ i da je stabla neophodno tretirati dva puta mjesečno.
– Tretiranja se vrše hemijskim sredstvima, a neophodno je orezivanje, kao i monitoring palmi – kazali su iz Sekretarijata.
U Luku Bar uplovio je kruzer Mein Schiff 5 kompanije Tui Cruises, kojim je u Crnu Goru stiglo oko 2,5 hiljada njemačkih turista.
Turisti su imali priliku da obiđu znamenitosti Bara, ali i druge atraktivne lokacije u Crnoj Gori.
Direktor agencije Allegra Montenegro Port and Yaht, Mihailo Vukić, kazao je da ta agencija već duži vremenski period radi na promociji Crne Gore, Bara i Kotora.
„Brod Mein Schiff danas je prvi put stigao u Bar, sa 2,5 hiljada njemačkih turista, koji obilaze ne samo Bar, već i cijelu Crnu Goru”, rekao je Vukić.
On smatra da je značajno što Crna Gora ima i tu lokaciju za uplovljavanje kruzera, čime postaje sve važnija tačka na mapi kruzing industrije.
“Poznato je da putnici na kruzerima troše puno novca, a osim obilaska Bara, danas je organizovano 30 autobusa koji su tim putnicima omogućili da obiđu i druge gradove u našoj zemlji“, naveo je Vukić.
On je poručio da Allegra intenzvino radi na dovođenju novih brodova kada je riječ o Baru, kao i novih kompanija u Kotor, a tu su aktivnosti i novog predstavništva u Sloveniji.
„Mi ćemo se kao agencija truditi da još više kruzera dolazi u Bar i Kotor i vjerujemo da ćemo imati uspjeha u tome, jer iz kompanije Tui ističu da su izuzetno zadovoljni. Njihov brod će dolaziti još pet puta ove godine, a najavljeni su dolasci i za narednu godinu“, istakao je Vukić.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, kazao je da im predstavlja veliko zadovoljstvo što imaju priliku da ugoste predstavnike kompanije koja ponovo pokreće biznis u Luci Bar.
Kako je naveo, dolaskom kruzera i velikog broja turista u Bar potvrđuje se da su potencijali grada u toj oblasti turizma sjajni, kao i činjenica da Bar i te kako ima šta da ponudi u dijelu aktivnosti koji se realizuju van samog broda.
“Turisti su danas bili u prilici da biraju između više od šest ekskurzija, što svjedoči o tome da je Bar kao destinacija izuzetno aktraktivna za kruzing kompanije“, rekao je Raičević.
On je poručio da će nastaviti sa intenzivnim radom, u nadi da će ovo biti godina oporavka, a da će u narednim moći da govore čak i o boljim rezultatima u odnosu na one koji su ostvareni u rekordnoj 2019.
Kapetan broda Ioannis Anastasiou kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je danas prvi put uplovio brodom Mein Schiff u Bar.
„Brod je sagrađen 21. juna 2016. godine i uskoro ćemo slaviti šestu godišnjicu. On ima kapacitet za smještaj 2.574 putnika i još hiljadu članova posade“, naveo je Anastasiou.
Sara Jovićević iz Turističke organizacije (TO) Bara kazala je da je zadovoljna dolaskom tog kruzera, odnosno otvaranjem kruzing sezone u Baru.
Kruzing, kako je navela, doprinosi svim turističkim poslenicima.
Jovićević je rekla da je TO Bar pripremila info punktove i štandove sa propagandnim materijalom za turiste koji dolaze sa kruzera, a tu su i mape grada i štandovi za degustaciju tradicionalnih proizvoda.
„Pretendujemo da budemo destinacija u kojoj će uplovljavati sve više kruzera i veoma smo zadovoljni što imamo agenciju kao što je Allegra, jer je ona i port agent koji nam dovodi kruzere“, kazala je Jovićević.
U organizaciji Instituta za biologiju mora Kotor Univerziteta Crne Gore, u Kotoru je održana druga Međunarodna konferencija pod nazivom “Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro 2022”, koja je okupila 300 učesnika iz 15 zemalja. Na marginama konferecnije održano je više tematskih sastanaka i aktivnosti u kontekstu drugih projekata na kojima je Institut partner, među njima i ADRION projekta ARIEL PLUS.
Riječ je o nastavku projekta ARIEL koji je realizovalo devet partnera iz četiri zemlje Jadransko-jonske regije- Hrvatske, Italije, Grčke i Crne Gore, koji je doveo do značajanog napretka u prihvatanju inovacija u sektorima malog obalnog ribolova i akvakulture, dajući smjernice za buduće zajedničke inicijative i projekte.
U okviru projekta ARIEL, naučnici sa IBM su u saradnji sa ribarima i djelatnicima u marikulturi realizovali nekoliko pilot akcija kako bi testirali upotrebu više inovativnih rješenja. Testirana je upotreba pingera, akustičnih uređaja za odbijanje delfina od ribarskih mreža, konstrukcija trostrukih mreža potegača za tigrastog gambora sa okom manjih dimenzija od onih koje definiše crnogorski Zakon o ribarstvu. Testirani su i uslovi za potencijalni uzgoj sunđera žute sumporače, koji je zanimljiv zbog određenih jedinjenja koja se iz njega mog ekstrahovati, a koja se koriste u medicine.
ARIEL PLUS je kapitalizacijski projekat u trajanju od šest mjeseci, čiji je glavni cilj maksimizirati prenosivost i trajnost glavnih ishoda projekta ARIEL u smjeru ubrzanja i usvajanja inovacija u sektorima malog ribarstva i akvakulture unutar i izvan jadranskog i jonskog područja, iskorištavanjem budućih inicijativa i ulaganja u održivi plavi rast obalnih zajednica.
“Kod ovakvih projekata nema vremena sprovoditi nekakve detaljnije akcije, tako da su aktivnosti projekta ARIEL PLUS bile fokusirane na razgovore i sastanke sa zainteresovanim stranama, kroz koje smo pokušali definisati dodatne teme, dodatne inovacije koje bi im bile od koristi, koje bi im značile u njihovom daljem radu,” objašnjava koordinator aktivnosti za Crnu Goru, dr Zdravko Ikica sa Instituta za biologiju mora UCG.
Na marginama konferencije AdriBioPro 2022 održano je više sastanaka u kontekstu ARIEL PLUS projekta.
“Ciljano smo koristili konferenciju, jer je time spektar eksperata sa kojima smo mogli razgovarati bio znatno veći. U diskusiju su bili uključeni i predstavnici Agencije za poljoprivredu i hranu FAO Ujedinjenih nacija, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kolege sa instituta u Splitu i Dubrovniku, što je proširilo vidokrug samih tih razgovora. Kroz prethodne sastanke u okviru ARIEL PLUS ribari i uzgajivači su iznijeli ideje za različite inovacije koje mogu podrazumijevati novi proizvod, novi način organizacije posla, bilo što novo što se uvodi u sistem. Sa učesnicima konferecije smo pokušali destilirati te ideje da bismo došli do konkretnih zaključaka koji će poslužiti kao osnova za prijavljivanje narednih projekata,” zaključio je dr Ikica.
ARIEL PLUS projekat traje do kraja juna ove godine, a podržan je kroz INTERREG Jadransko-jonski program ADRION koji finansiraju Europski fond za regionalni razvoj i IPA II fond.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata zabilježeno 94 novoinficiranih koronavirusom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG). Preminulih, kako su naveli, nije bilo.
Lokalnoj vlasti u Herceg Novom je sve relativno i sve se može mijenjati, pa se pomjeraju i rokovi završetka kolektora i prečišćivača otpadnih voda, radova na saobraćajnicama, uređenja plaža itd.
Fleksibilni su i kada se radi o broju zaposlenih u lokalnoj samoupravi i njenim preduzećima. Tu je samo nebo granica. Za njih je relativno i pitanje obaveza i zaduženja opštine, tako da koji milion gore i dolje ne znači ništa, ionako će sve to narod platiti.
Urbanistički planovi im daju maksimalnu slobodu da pokažu svoju kreativnost i inspiraciju, posebno ako se u prethodne dvije godine ne usvajaju. Termini održavanja sjednica Skupštine opštine su potpuno fleksibilno postavljeni, mogu da se održavaju a i ne moraju. Program rada Skupštine će i onako biti ispoštovan pa makar se o pripremi turističke sezone razmatralo i kada ona otpočne.
Tradiciju, po stavu lokalne vlasti, očigledno ne treba poštovati, pa se stoga i pomjeraju termini i lokacije Praznika mimoze, Filmskog festivala i drugih programa i manifestacija.
Otvaranje sezone HN
Tako je i sada odlučeno da 11.06. počne ljetnja turistička sezona. Zašto baš tog datuma nije nam poznato, ali je pripremljeno svečano otvaranje na najvišem nivou u elitnom restoranu, za probrane goste na čelu sa konzulom Srbije, dok odbornici Skupštine opštine nijesu ni pozvani. Očekivano, sa sve sa koncertom muzičke zvijezde samo za njih.
Kako se u isto vrijeme održavao i skup podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu ovo je moguće poslužilo kao opravdanje za nepojavljivanje na Trgu gdje je inače izostala masovna posjećenost, što je donekle razočaravajuće za lokalnu vlast. No, i to je relativno. U svakom slučaju nije izostao vatromet pa je makar on svima bio vidljiv. Dakle, građanima Herceg Novog na znanje: ljetna turistička sezona je počela! Doduše i prije kalendarskog početka ljeta ali zar je to uopšte važno – ma sve je relativno.
Kako se čulo, Herceg Novi nudi mirise Jadrana i Orjena. U Meljinama, dok stojite u koloni, to možete osjetiti na specifičan način, ili kako je nazvana nova turistička kampanja Herceg Novi – Feel it! – poručuju iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi
Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je odluku o raspodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2022. godinu, kojom je podržano ukupno deset projekata NVO sa sjedištem u Tivtu, budžetskim sredstvima u ukupnom iznosu od 34.800 eura.
Kako je juče saopšteno iz lokalne uprave, NVO “MK Modest” podržana je sa 4.360 € za projekat „Modest Tivtu – sa Vama 30 godina“. NVO „Udruženje Egipćana“, koja je prijavila projekat „Prevencija ranih brakova u RE zajednici“ odobrena su sredstva u iznosu od 4.936 €, dok je NVO „Ars praesentia Boke kotorske“ dobila 3.264 € za projekat „Muzička sinteza od klasike do džeza“.
Nevladinoj organizaciji „Centar za savjetovanje i lični razvoj Tivat“ za projekat „Mentalna higijena porodice – pričajmo o tome“ odobren je iznos od 5.212 €, dok je NVO „ŠkArt“ za projekat „BOX“ podržana sa 3.064 eura.
NVO “Djeca Tivta”, za projekat „Tamo gdje dobrota raste“ odobrena su sredstva u iznosu od 2.008,48 eura. Projekat NVO „Humanitarno društvo slijepih i civilnih invalida rata Tivat“ pod nazivom „Kulturno – umjetnički i zabavni sadržaji: Humanitarni koncerti“ podržan je sa 4.734,34 eura. NVO „Boka“ za projekat „Tivatski brevijar III“ dobila je 2.368 €, dok je NVO „UBNOR“ za projekat „Sloboda nema alternativu“, dobila 2.690,24 €. NVO “Zeleni vrh” odobrena su sredstva u iznosu od 2.162,94 eura za projekat „Virtuelna tura kroz uređene pješačke staze na panoramskoj ruti „Život na Luštici“.
“Budžetom Opštine Tivat za 2022. godinu, sredstva za podršku nevladinim organizacijama planirana su u iznosu od 58.000 eura od čega je 40% namjenjeno nevladinim organizacijama sa posebnim statusom, dok je preostali iznos raspodjeljen na osnovu javnog konkursa. Na konkurs je pristiglo 14 projekata koje su ocjenjivali nezavisni procijenjivači shodno utvrđenoj proceduri, a na osnovu ovih bodova Komisija je sačinila rang listu”-naveli sui iz lokalne uporave Tivta. Svi projekti koji su zadovoljili kriterijume a takvih je bilo ukupno 10, obuhvaćeni su raspodijelom sredstava.
Turistička organizacija Tivat je 15. juna u 20 h, u dvorištu prošlogodišnjeg dobitika G-dina Janović Borisa u Mrčevcu obilježila završetak 29. po redu tradicionalne akcije „Turistički cvijet 2022“.
Najboljima su po ocjeni komisije, angažovane od strane Turističke organizacije Tivat, dodjeljena priznanja za hortikulturna ostvarenja u uređenju: dvorišta, balkona, zelene površine ispred ugostiteljskog objekta, javne površine, mini jestivog vrta, kao i priznanje za najviše online glasova u akciji Turistički cvijet, na FB stranici Turističke organizacije Tivat. Uz priznanja i prigodan poklončić dodjeljena je i glavna nagrada svim učesnicima, a radi se o izletu u Kolašin sa posjetom Botaničke bašte Dulovina, nakon čega će u restoranu ,,Amanet’’ biti upriličen ručak.
Nagrađeni u akciji su: Zorica Serventi, Lepetane, Najljepše uređeno dvorište
Eco hotel Carrubba, Najljepša zelena površina ispred ugostiteljskog objekta
Dragana Nikolić, Opatovo, Najljepši mini jestivi vrt ( Eko vrt)
Đurđa Tripinović, Gošići, Najljepši mini jestivi vrt ( Eko vrt)
Zgrada Bokeljska 17a i 17b- Seljanovo, Najljepša javna površina
JPU Bambi, Zahvalnica za vješte ruke naših mališana
Sandra Kostić, Tripovići 17, Priznanje za najveći broj glasova putem online glasanja ( svoju nagradu predala je Vrtiću ,,Bambi“ koji su bili drugoplasirani.)
Foto TO Tivat
Podsjećamo da je i sam cilj akcije animiranje građana da daju svoj doprinos u uređenju grada, u susret nastupajućoj turistčkoj sezoni.
Ove godine uveli smo i jednu novu kategoriju Mini jestivi vrt ( eko vrt) kako bi podstakli građane na zdravu proizvodnju i ishranu i u istoj kategoriji već prve godine smo imali dvoje nagrađenih. Veče je uveličala Jelena Božović uz predivan muzički program, a gosti su uživali i u mnogobrojnim gastro specijalitetima Friend4event ketering službe.
Zahvaljujemo svim dobitnicima i ostalim učesnicima u akciji, kao i domaćinu g-dinu Borisu Janoviću sa porodicom, koji su svojim gostoprimstvom i ogromnim trudom koji ulažu u uljepšavanje svog dvorišta doprinjeli tome da ovo bude zaista jedno nezaboravno veče.
Fotografije nagrađenih će narednih dana biti izložene na panou ispred turističkog biroa u centru grada. Iste će biti objavljene i na sajtu www.tivat.travel
„Oj talasi, talasajte“ naziv je Međunarodnog festivala folklora koji će se, u organizaciji Folklornog ansambla “Nikola Đurković”, održati 17. juna u Kotoru.
Nastupiće učesnici iz Grčke (KC”Gefira” Solun), Bugarske (FA”Veselie” Simitli), Srbije (ADZNM”Gusle” Kikinda), Bosne i Hercegovine (KUD”Baščaršija” Sarajevo), nekoliko ansambala iz Crne Gore (KUD”Mijat Mašković” Kolašin, FA JU” Zahumlje” Nikšić, FA”Crna Gora” Podgorica), kao i domaćin FA „Nikola Đurković“.
Programi festivala, čiji je pokrovitelj Opština Kotor, će se održati u petak 17. juna u 20.30 u velikoj sali Kulturnog Centra Kotor, zatim u subotu od 20.30 na Ljetnjoj pozornici Kotor, kao i u nedjelju od 19 sati na trgu Sv.Tripuna.
Aerodrom Tivat je tokom prošlog mjrseca zabilježio ukupam promet od samo 48.885 putnika na 803 operacije polijetanja i slijetanja vazduhoplova.
Iako je to bolji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine, kada Crna Gora još uvijek nije imala letove nove nacionalne aviokompanije Air Montenegro, ovo je je značajno lošije u odnosu maj mjesec do sada rekordne, pretkoronakrizne 2019. godine.
Glavni razlog za slab fizički obim prometa u tivatskoj vazdupnoj luci je gubitak tri od četiri največa tržišta koje ovaj aerodrom imao: Rusije odakle avioni za Crnu Goru iz političkih razloga, ne lete već treću godinu za redom, Bjelorusije gdje su isti razlozi uzrok zašto letova nema već drugu godinu za redom, te Ukrajine zbog rata koji bjesni u toj državi. Ukrajina je lani sa čak pet prevoznika koji su iz te države svakodnevno sa čak ukupno i po sedam letova na dan, saobraćali za Tivat iz pet gradova, bila poslije Srbije, drugo najznačajnije tržište tivatskog Aerodroma.
U toj vazdušnoj luci lani je u ovo doba godine dnevno u prosjkeu opsluživano između 20 i 25 velikih putničkih aviona. Ove godine, broj prevoznika koji lete za Tiovat je drastično manji nego lani, pa ovdašnji aerodrom trenuto, na početku špica glavne ljetnje turističke sezone, u prosjeku opslužuje samo oko 10 aviona na dan.
Iako su neki prevoznici sa zapada i sjevera Evrope pojačali saobraćaj sa Tivtom a pojavili su se i neki potpuno novi poput Turkish Airlinesa, to je bilo apsolutno nedovoljno da kompenzira ogromne minuse koje aerodrom trpi zbog prekida saobraćaja sa Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijomm a izostalo je i ovtaranje nekih gromoglasno ranije od mendžmenta ACG najavljivanih novih linija i tržišta, poput linije iz Rijada kompanije Flynas iz Saudijske Arabije.
Za pet mjeseci ove godine aerdrom Tivat ostvario je ukupan promet od samo 110.847 putnika što je znatnmo slabije od rezultata u prethodnim sezonama, ne računajući koronakriznu 2020.godinu. U odnosu na prošlogodišnji ukupan promet od 667.200 putbnika, ispada da je aerodrom Tivat za pet mjeseci ove godine postigao tek na nepunih 17% tog ostvarenja.
Turisti se ponovno vraćaju u Hrvatsku nakon što je pandemija desetkovala njezin ključni turistički sektor, no ta zemlja na obali Jadranskoga mora ima problem: manjka joj radnika koji bi se brinuli o velikom broju posjetitelja, piše francuska agencija AFP.
Zbog hroničnog manjka radnika u turizmu, Hrvatska regrutira ljude u susjednim balkanskim zemljama pa čak i u Aziji.
To je problem koji su iskusile i druge popularne turističke destinacije u Europi – Francuska, Španjolska i Grčka – od ukidanja covid restrikcija.
Ali Hrvatska, poznata po svojoj idiličnoj obali s više od tisuću otoka i otočića, s time se bori već godinama, a situacija se pogoršala otkako je nastupila pandemija.
Turističkoj industriji moglo bi ove godine nedostajati 10.000 radnika, po službenim procjenama.
„Situacija je zabrinjavajuća”, rekao je Stanislav Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju i predsjednik Ceha ugostitelja.
Hrvatska očekuje turistički oporavak: već je ugostila gotovo tri milijuna posjetitelja u prvih pet mjeseci ove godine, gotovo tri puta više nego prošle godine, što je dobar znak za vrhunac ljetne sezone u srpnju i kolovozu.
Zemlja od 3,8 milijuna stanovnika ugostila je 2019. rekordnih 21 milijuna posjetitelja.
„Želja za putovanjima je velika… turisti će doći”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Turizam je važan izvor prihoda za Hrvatsku i čini petinu gospodarstva.
Ostojić je rekao da bi se mogao oboriti rekord iz 2019., osim ako rat u Ukrajini ne eskalira.
Ali sektoru trebaju radnici.
Prilika koja se pruža jednom u životu
Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju 2013., više od 250.000 Hrvata otišlo je iz zemlje u potrazi za boljim životom u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj.
‘Zaključavanja’ zbog pandemije prisilila su radnike u ugostiteljstvu i turizmu da potraže posao u drugim sektorima u kojima su na kraju i ostali jer su dobili bolje plaće i radno vrijeme.
Hrvatska je prošle godine ukinula kvote za strane radnike primivši najviše radnike iz susjednih balkanskih zemalja koje nisu u EU-u te Azije.
Do lipnja izdala je više od 51.000 radnih dozvola za strance, većinom u građevinskom sektoru, a slijede ugostiteljstvo i turizam.
To je gotovo dva puta više nego u istom razdoblju 2021., a očekuje se da će ove godine biti izdano gotovo 100.000 dozvola.
„Raditi ovdje, u Europi, prilika je koja se pruža jednom u životu”, rekao je James Pepito (32), vrtlar u kampu Mon Perin kod Rovinja.
Taj Filipinac, koji je radio u Omanu i Kataru prije nego li je stigao u Hrvatsku prije dvije godine, nada se da će ostati još godinu dana.
„Imam dobro iskustvo, zato sam još uvijek u Hrvatskoj”, rekao je, hvaleći plaću, vrijeme i dobre kolege.
Pinoy 385, agencija za zapošljavanje Filipinaca, pronašla je posao za Pepitu i još 1700 ljudi. Još 500 trebalo bi biti zaposleno do kraja godine na radnim mjestima kuhara, sobarica, konobara i pekara.
„Trebali bismo shvatiti da manjak radnika nije samo aktualni nego dugoročni problem i planirati zapošljavanje u skladu s time”, rekao je vlasnik agencije Stjepan Jagodin.
David Trajanović, 21-godišnji Srbin koji radi kao konobar u restoranu u Balama, kao razloge zašto radi u Hrvatskoj naveo je “bolju plaću nego kod kuće, malo dobre zabave, ljeto, more”.
Velika ostavka
Dok strani radnici popunjavaju radna mjesta, insajderi u turističkoj industriji kažu da bi trebalo pokušati privući i Hrvate.
Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju, rekao je da bi vlada trebala promicati strukovne škole, koje sada imaju manje polaznika nego prije, kako bi obrazovale mlade za zanimanja u turizmu.
Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje u turizmu, rekla je da mladi imaju drugačiji mentalni sklop.
„Ako im se ispune uvjeti i ciljevi, ljudi brzo promijene radna mjesta i to se događa i u turizmu”, rekla je Kačar.
Dodala je da bi se i poslodavci trebali također prilagoditi situaciji i omogućiti bolje uvjete rada.
„Tko god daje pristojnu plaću i dobre uvjete nema problema pri pronalasku radnika”, naglasila je.
Marin Medak, koji zapošljava 60 ljudi uključujući devetero Filipinaca u svoja dva restorana u Zagrebu, vjeruje da su opći radni uvjeti daleko važniji od novca.
„Radnici u ugostiteljstvu očekuju normalne radne uvjete, ne previše prekovremenih sati, normalne smjene, ne prenaporan rad, pristojnu plaću”, rekao je Medak, bivši predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.
