Turistički obilazak Titanika počinje u maju 2023. – Cijena jednog odlaska oko 260.000 eur-a po osobi

0
Turistički obilazak Titanika počinje u maju 2023. – Cijena jednog odlaska oko 260.000 eur-a po osobi
Titanik

Titanik i danas privlači mnogo pažnje. Brod koji je potonuo, iako su za njega rekli da je nepotopiv, postao je izuzetno atraktivan turistički sadržaj. Simbol napretka i gordosti jednog vremena svake godine postaje dostupniji javnosti, nekadašnja mračna grobnica Titanika postaje sve svjetlija i otvorenija za javnost. “Mission specialists” je potpuno novi turistički obilazak Titanika.

Kompanija OceanGate se bavi istraživanjem morskih dubina. Njihova misija je slična misijama Ilona Maska ili Ričarda Brensona, s osnovnom razlikom da oni ne promovišu svemiska putovanja. OceanGate želi da omogući putovanja na dno mora i okeana, naravno, onima koji to mogu da priušte.

Njihova baza se nalazi na oko 600 kilometara od obale Njufaundlenda, na mjestu gjde je i potonuo Titanik. Olupina broda se nalazi na 3.800 metara dubine, što u velikoj mjeri otežava istraživanje, jer su neophodne posebne podmornice. OceanGate je za tu priliku dizajnirao novu vrstu podmornice napravljenu od lakih i čvrstih materijala koja bi mogla odvesti posadu, koja broji do pet članova, na samu olupinu.

Nova misija pod imenom “Mission specialists” je namijenjena prije svega naučnicima i istraživačima, ali takođe i avanturistima koji žele da posjete Titanik i iskuse kako izgleda boravak na velikim dubinama. Najveći problem oko turističke posjete Titanika je cijena, i za sada jedino oni sa dubljim džepom mogu sebi da obezbijede to jedinstveno iskustvo.

Iz kompanije OceanGate kažu da će doći vrijeme kada će ljudi ići redovno u svemir po nižoj cijeni, i da će se ista stvar dogoditi sa odlaskom u dubine mora. Cijena jednog odlaska do Titanika iznosi oko 260.000 EUR po osobi. Prva civilna misija obilaska Titanika je zakazana za maj 2023. godine, navodi Euronews.

Putin zaprijetio Sarmatom, najavio i proizvodnju hipersoničnih projektila

0
Putin zaprijetio Sarmatom, najavio i proizvodnju hipersoničnih projektila
Vladimir Putin na stadionu Lužnjiki Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Pool / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija zadržati povećani fokus na jačanju svojih nuklearnih snaga, u obraćanju u povodu obilježavanja državnog praznika Dana branitelja domovine u četvrtak, dan prije prve godišnjice invazije na Ukrajinu.

Putin je to izjavio nakon suspenzije bilateralnog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Američkim Državama.

– Kao i do sada, povećanu pozornost usmjerit ćemo prema jačanju nuklearne trijade, rekao je Putin, misleći na tri načina lansiranja nuklearnih projektila.

Putin je rekao da će ove godine prvi put biti raspoređene interkontinentalne balističke rakete Sarmat. To oružje koje može nositi više nuklearnih bojevih glava.

Dodao je kako će Rusija “nastaviti masovnu proizvodnju” aerobalističke hipersonične rakete Kinžal, dok će započeti masovnu proizvodnju produbrodskog hipersoničnog projektila Cirkon.

Rusija bi u petak trebala započeti vojne vježbe s Kinom u Južnoj Africi na koju je poslala i fregatu opremljenu hipersoničnim projektilima.

Putin je u utorak suspendirao sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START sa SAD-om, optuživši Washington da rat u Ukrajini pretvara u globalni naoružavanjem Ukrajine.

Biden je u srijedu u Varšavi upozorio da je suspenzija START-a “velika pogreška”, ali je dodao kako smatra da Putin “ne razmatra korištenje nuklearnog oružja ili nečeg sličnog”.

Visoki ruski vojni dužnosnik rekao je da će se Moskva držati dogovorenih ograničenja o nuklearnim projektilima i da će nastaviti obavještavati SAD o raspoređivanjima.

Trajekti Pomorskog saobraćaja danas odlaze iz Kamenara

0
Trajekti Pomorskog saobraćaja danas odlaze iz Kamenara
Pomorski saobraćaj

Šest trajekata Pomorskog saobraćaja koji od petka stoje na vezu u Kamenarima i Lepetanima, danas će biti premješteni na drugu lokaciju, prenosi TVCG. Trajekti bi trebalo da napuste Kamenare oko 10 sati, saznaje TVCG.

Podsjećamo, na osnovu odluke predsjednika Odbora direktora JP Morsko dobro Blaža Rađenovića od 17. februara, raskinut je ugovor sa kompanijom Pomorski saobraćaj, pa je od tada JPMD zaduženo za održavanje linije Kamenari-Lepetane.

Iz Pomorskog saobraćaju su tada rekli da su odlukom Morskog dobra prisiljeni da prekinu saobraćaj na toj trajektnoj liniji, koju sada “pokriva” samo jedan trajekt “Vasilije”, kompanije “Yu Briv” iz Kotora, a prevoz je besplatan.

Taj trajekt može da primi samo 20-ak vozila.

Vlada je prethodno dala saglasnost na odluku o izmjenama i dopunama odredbi Statuta Morskog dobra, koji toj kompaniji omogućava upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane.

Traži se Fjako Južinović!

0
Traži se Fjako Južinović!
Snimak iz serijala Kljuc Mimoze

Potraga je počela. Ukradeni su ključevi grada nakon otvaranja Praznika mimoze. Da li je počinilac kriv za sve nedaće u Herceg Novom? Javno suđenje optuženom će se održati u subotu 04. Marta u 20 sati na plaži La Bamba u Igalu sa ili bez prisustva optuženog.

Poznato je da se svake godine na Prazniku mimoze posljedjeg dana spaljuje Krnevo –  optuženi za sve “loše situacije, nedaće i probleme Novljana” u prethodnoj godini koje su se dešavale u gradu. Svi ovi problemi su već poznati građanima, a ove godine će i posjetioci moći da se informišu o značaju čina spaljivalja karnevala koji već 54 godina ima svoju tradiciju, putem ove televizijske forme.

Da bi Festival bio inovativniji i moderniji, reditelj i scenarista Vladimir Milošević, direktor marketinga Praznika mimoze Damir Kokeza i Ivan Peulić iz NVO Maškare osmislili su zabavno humoristički televizijski format, koji će se emitovati u 14 kratikih epizoda na Radio televiziji Herceg Novi i zvaničnom YT kanalu festivala pod nazivom “Ključ mimoze”.

 “Htjeli smo da ove godine napravimo nešto novo, interesantno gledaocima. Ove godine sam dobio priliku da pišem scenario za spaljivanje krnevola. Ivan Peulić iz NVO Maškare, Damir Kokeza i ja, došli smo na ideju da smislimo nešto novo, tako da smo smislili serijal od 14 epizoda, koje su uvertira za spaljivanje. Protagonista koji je glavni junak serijala pravi nemile situacije po gradu, a mi rado izvještavamo o tome” rekao je reditelj i scenarista serijala Vladimir Milošević.

Pozivamo vas za ispratite svih 14 epizoda ovog dinamičnog formata i da nam javite ukoliko ste negde ugledali počinioca.

Oficijalni YT kanal 54. Praznika mimoze – https://www.youtube.com/@praznikmimoze/

Prva epizoda: Ključ grada (Nepoznati počinilac napao je kapa karnevala i oteo je ključeve. Ključ grada je sve, bez njega nema praznika, kaže kapo koji je zadobio tjelesne povrede u prvoj epizodi nakon borbe sa NN licem koju je pogledalo do sada 16 000 ljudi)

Link ka epizodi: https://www.youtube.com/watch?v=s2_wjn5ybpo

Druga epizoda: Razbojnik se ne zaustavlja dok sve ne upropasti. Čovjek nepoznat policiji, ali poznat javnosti Fjako Južinović. Identitet je otkriven, ali strah i dalje postoji gdje će se pojaviti I šta je sljedeće.

Link ka epizodi:

https://www.youtube.com/watch?v=JeT0zz7yCpI

Treća epizoda: Dio plana sabotiranja Praznika mimoze je pomeranje sata na čuvenom simbolu grada, na Sahat kuli. Poseban problem nastao je u Opštini Herceg Novi gde su zaposleni ranije napustili radna mjesta. A zločinac i dalje slobodno šeta ulicama grada, čak se drznuo da reporteru našeg serijala “uleti” u kadar.

Link ka epizodi: https://www.youtube.com/watch?v=32V7WRGDIp0

Četvrta epizoda: Nema kraja novskoj drami. Fjako udara još jače napao je Jokinu kužinu. Kuvarica je baš u momentu pravljenja tradicionalnih njoki ugledala počinioca…

Link ka epizodi:  https://www.youtube.com/watch?v=800nv0Kd5iY

Postavljena izložba „Dizeldorf – Tivat“

0
Postavljena izložba „Dizeldorf – Tivat“
dizeldorf – tivat

U galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat postavljena je izložba „Dizeldorf – Tivat“. Ova umjetnička kolekcija predstavlja vrijednu donaciju savremene njemačke likovne scene. Zahvaljujući tivatskom slikaru Ivici Aranđusu, koji je prikupio i poklonio sve radove, 2004. godine  kolekcija postaje trajno vlasništvo ustanove i grada.

Kolekcija broji ukupno 94 rada i sastoji se iz dva dijela. Jedan dio su lični pokloni 52 umjetnika (74 rada: slike, skulpture, objekti, fotografije i grafike) dok je drugi dio poklon Bernda Švacera (20 radova različitih umjetnika).

Postavkom na dva galerijska nivoa prikazan je samo dio radova iz donacije koji se mogu pogledati do 6.marta 2023. godine.

Karotrc 2023. biće održan 12. marta

0
Trka karića 2023.

Zbog najavljene kiše i jakog južnog vjetra koji je najavljen za vikend, organizatori trke  Karotrc 2023. odlažu manifestaciju za 12. mart.

Kako je najavljeno iz NVO Maškare, organizacioni odbor  odabrao je termin za koji su najavljene stabilnije vremenske prilike i koji omogućava svim takmičarima iz Crne Gore i država iz okruženja da organizuju svoje vrijeme jer žele biti dio trke.

“Vidimo se na najluđoj trci bez konja i benzina 12.marta! ” poručuju iz Maškara.

Trku kariću karića organizuje udruženje Maškare, trka je zvaničan dio programa 54. Praznika Mimoze.

Klub odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”: Inicijativa za hitnu sjednicu SO posvećenu Institutu Igalo

0
Klub odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”: Inicijativa za hitnu sjednicu SO posvećenu Institutu Igalo
Institut Igalo

Svjesni teške i neizvjesne situacije u kojoj se našao Institut “Dr Simo Milošević” u Igalu te neodgovarajućeg reagovanja nadležnih organa Crne Gore da se ova situacija prevaziđe, Klub odbornika “Evropski tim za Herceg Novi” predaće inicijativu predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi za sazivanje hitne vanredne sjednice Skupštine posvećene Institutu.

Kako Klub odbornika “Evropski tim za Herceg Novi” nema dovoljan broj odbornika za sazivanje vanredne sjednice u skladu sa Statutom Opštine Herceg Novi, nadamo se i očekujemo da će i ostali klubovi u Skupštini podržati našu inicijativu i tako omogućiti njeno održavanje.

DPS – Evropski tim za Herceg Novi

Na toj sjednici trebalo bi pozvati pored predstavnika Instituta i Odbora direktora, i predstavnike Vlade Crne Gore i Fonda zdravstva Crne Gore kako bi se donijeli konkretni i operativni zaključci o pomoći ovom našem velikom privrednom subjektu i nosiocu razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore.

Institutu je sada potrebna pomoć i svaki dan je dragocjen i može biti presudan za njegovu budućnost.

Ne dozvolimo da opstanak Instituta bude doveden u pitanje, kaže se u saopštenju kluba odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”.

Pogledajte: Ovako sada izgleda korito Morače nakon višegodišnje eksploatacije

0
Pogledajte: Ovako sada izgleda korito Morače nakon višegodišnje eksploatacije
Morača – foto Mediabiro

Višegodišnje nelegalne privredne aktivnosti u koritu rijeke Morače ogolile su životnu sredinu na tom prostoru i negativno uticale na pad izdašnosti vodoizvorišta ,,Bolje sestre“, koje je UNESCO uvrstio među 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu.

Nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska, te dodatno podizanje privrednih objekata za proizvodnju betona i asfalta na području II i III zone sanitarne zaštite izvorišta, takođe su doveli u opasnost uredno snabdijevanje vodom crnogorskog primorja.

Morača – foto Mediabiro

Uzimajući u obzir nesagledive posljedice i upitan oporavak korita rijeke Morače, Vlada Crne Gore odlučila je prošle sedmice da počne sa rušenjem postrojenja Montenegro petrola. Događaju su prisustvovali premijer Dritan Abazović, ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Snimci iz vazduha najbolje prikazuju trenutnu situaciju na terenu i daju uvid dokle se stiglo sa rušenjem objekata za separaciju i preradu šljunka.

U Francuskoj učenik izbo profesoricu u školi

0
U Francuskoj učenik izbo profesoricu u školi
Policija SAD – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Srednjoškolac je izbo na smrt profesoricu španjolskog jezika u školi u francuskom gradu Saint-Jean-de-Luzu.

Profesorici je pružena potrebna pomoć, ali tužitelj Jerome Bourrier je rekao za AFP, piše BBC, da je žrtva preminula od zadobivenih rana. Profesorica, u pedesetima, umrla je od srčanog zastoja kada su hitne službe stigle u školu, javljaju lokalni mediji. Učenik je uhapšen.

Ministar obrazovanja, mladih i sporta Francuske Pap Ndiaye potvrdio je na Twitteru da odlazi u Saint-Jean-de-Luz.

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore: U cilju sigurnosti izvršiti inspekcijski pregled plovila na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore: U cilju sigurnosti izvršiti inspekcijski pregled plovila na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane
Kapetani

U cilju sigurnosti plovidbe odnosno putnika, vozila i roba na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane hitno pozivamo Upravu pomorske sigurnosti i upravljanje lukama da obave vanredno utvrđivanje sposobnosti za plovidbu plovnih objekata koji obavljaju ili će obavljati ove pomorske usluge, kaže se u saopštenju Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

Oni pozivaju Direktorat za inspekcijski nadzor pri MKI da izvrši inspekcijski pregled plovila koji trenutno obavlja servis ali i onih koji će eventualno obavljati servis u narednom periodu.

“Takođe ih pozivamo da rezultate ovog vanrednog utvrđivanja sposobnosti za plovidbu ovih plovila odnosno inspekcijskog pregleda obavijeste stručnu i laičku javnost. Na kraju, pozivamo Vladu da, u svijetlu pomorske sigurnosti, još jednom razmotri odluku da li firma koja nema nikakvog iskustva u pomorskom menadžmentu može biti nosilac ove pomorske privredne aktivnosti” – kaže se u sopštenju Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

Povod ovom obraćanju je isključivo odnosi na sigurno obavljanje pomorskog prijevoza na ovoj frekventnoj i značajnoj pomorskoj liniji, upravljanje pomorskom firmom i rad na brodu ili plovnom objektu zahtijeva posebna znanja i vještine.

Godinama je ovo Udruženje upozoravalo nadležne na kašnjenju sa implementacijom međ. pomorskih standarda, na bezbroj loših pomorskih zakonskih rješenja i na njihovu primjenu u praksi, itd. Takođe, upozoravali smo nadležno ministarstvo i ostale relevantne državne organe na njihov nedostatak kapaciteta i nerazumijevanja ove specifične privredne djelatnosti.  Tražili smo da se krene, po ugledu na druge pomorske zemlje, u izmjenu i dopunu pomorske zakonske regulative, prije svih Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe ali nažalost bez uspjeha. Davali smo i konkretne prijedloge i sugestije koje su sve mahom odbijane, poručuju iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.