Opština Herceg Novi nikako da riješi problem: Projekat deponije Duboki do 11 godina na čekanju

0
Duboki do

Projekat sanitarne deponije Duboki do ni nakon 11 godina od ispunjavanja uslova za početak gradnje, ni danas nije bliži dobijanju građevinske dozvole. Realizaciju su isprva prepriječili žitelji Morinja, tvrdeći da će deponija zagaditi njihova izvorišta, potom sudski procesi i Ministarstvo održivog razvoja i turizma bivše Vlade koje ni nakon četiri godine od pozitivne presude, nije dalo “zeleno svjetlo”. Potom se ispriječila Agencija za zaštitu životne sredine koja je zatražila dopunu Elaborata o uticaju sanitarne deponije Duboki do na životnu sredinu. Članica tima za izradu eleborata Olivera Doklestić kaže da izradi ovog dokumenta mora prethoditi državni dokument, Plan upravljanja otpadom čiji je rok trajanja istekao.

– Državnim planom upravljanja otpadom definišu se količine otpada, strateške tačke, gdje će se, na kojim mjestima i na koji način vršiti upravljanje otpadom. Iz Državnog plana proizilaze smjernice za loklani plan upravljanja otpadom. Mi sada, u ovom trenutku, nemamo zvaničnu odluku države da li na lokaciji Duboki do može da se gradi sanitarna deponija. Znači, neko mora da donese odluku o tome – kazala je Doklestić i dodala da je potrebno preispitati granice bafer i Unesko zone.


Morinjani strahuju od zagađenja izvora

Morinjani smatraju da je, kada je rađen Elaborat o procjeni uticaja sanitarne deponije Duboki do na životnu sredinu, trebalo voditi računa o morinjskim izvorima. Prema riječima predstavnika MZ Špira Vulovića voda u Morinju više nije za piće zbog postojeće deponije na Ublima.

– Bokokotorski zaliv je takav kakav jeste. Sva voda mornjiskih izvora, kojih ima 20, između Morinja i Sopota, ne računajući Sopot, koji ima sliv na drugu stranu, završava u more. Najbolje znamo mi koji živimo tamo šta to znači. Da ne spominjemo da će se deponija sa kruzera, koji su visoki 70 metara, vidjeti dok bude prolazio kroz Verige. To je sramota – smatra Vulović.

Mještani Morinja izričiti su stavu, da Unesko neće dozvoliti izgradnju deponije u Dubokom dolu.


Morinj foto Boka News

Direktor hercegnovskog preduzeća Čistoća Milovan Benderać ipak ne gubi nadu.

– Sanitarna deponija je potrebna Herceg Novom, čak i kada se izgradi Reciklažni centar u Nikšiću. Vjerujem da će doći do realizacije ovog projekta – optimista je Benderać.

Podsjetićemo, da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 28. septembra 2020.godine donijelo rješenje kojim odbijaju zahtjev Opštine Herceg Novi za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sanitarne deponije Duboki do, obrazlažući da je istekla važnost ekološke saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, te da nije urađena lokalna studija lokacije za sanitarnu deponiju. Opština Herceg Novi je na ovo rješenje uložila tužbu Upravnom sudu navodeći da je odbijajuće rješenje stiglo u trenutku kada se u Agenciji za zaštitu životne sredine nalazio urađeni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, kojeg je sačinio “Ekoboka projekat”. U odnosu na prvobitni elaborat iz 2013., u novom je u većem obimu opisan inženjersko-geološki i hidrogeološki sklop, uz sprovedena nova hidrogeološka ispitivanja radi uspostavljanja dobrih parametara o poznavanju tokova podzemnih voda. Ipak, ni ovo nije bilo dovoljno.

Sekretar Sekretarijta za komunalne djelatnosti i ekologiju Vasilije Seferović pojašnjava da je Agencija za zaštitu životne sredine dala rok od 100 dana da se elaborat koriguje.

– Sada imamo 100 dana za korekcije i to ćemo ispoštovati. Ponovo ćemo predati elaborat i očekujem pozitivan odgovor – kaže Seferović.

Analiza izbora lokacije za deponiju Duboki do rađena je 2003. godine. Prostorni plan koji je definisao lokaciju urađen je 2008. godine. Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu urađen je 2010. godine, a Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje sanitarne deponije rađen je u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine iz Podgorice. Urađen je i dodatni elaborat detaljnih geotehničkih istraživanja terena lokacije buduće sanitarne deponije, koji je pokazao da nema bojazni da će morinjski sliv biti ugrožen. Sanitarna deponija predviđena je i nacrtom PUP-a koji je 31.decembra 2018.godine usvojen u lokalnom parlamentu.

/K.Matović/

Tegeltija: zašto bi zračna luka u Trebinju bila problem za Dubrovnik

0
Tegeltija: zašto bi zračna luka u Trebinju bila problem za Dubrovnik
Trebinje – foto Boka News

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je u subotu kako mu nije jasno zbog čega se u Dubrovniku i Hrvatskoj netko protivi gradnji zračne luke u Trebinju tvrdeći da je to projekt od kojega bi svi imali koristi.

Tegeltija je lokalnim medijima potvrdio da je primio pismo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića kojim je on zatražio da se zaustave sve pripreme za gradnju zračne luke u Trebinju dok se ne utvrdi mogući utjecaj tog projekta na okoliš uključujući tu i rijeku Omblu.

Franković je predsjedatelja Vijeća ministara BiH podsjetio kako je ta zemlja kao i Hrvatska te Srbija kao potencijalni investitor potpisnica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica te bi stoga gradnja zračne luke morala biti zaustavljena sve dok se činjenično ne utvrdi da nema opasnosti od utjecaja kojega bi izgradnja zračne luke imala na izvorište rijeke Omble koje je od lokaliteta planirane zračne luke udaljeno svega osam kilometara.

Zračnu luku u Trebinju uz to planiraju graditi na kraškom zemljištu koje je izrazito propusno.

Tegeltija je kazao da je spreman na razgovor s hrvatskom vladom o svim otvorenim pitanjima te je istaknuo da je za BiH važno i to što će biti s projektom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni a za Frankovićevo pismo kazao je kako ga “ne razumije”.

“Ne razumijem zašto se gradonačelnik Dubrovnika ne raduje izgradnji zračne luke u Trebinju s obzirom na ekonomski značaj koji njegova izgradnja ima ne samo za Trebinje, već za cijelu Republiku Srpsku i BiH”, izjavio je Tegeltija izbjegavši komentirati zabrinutost u Dubrovniku zbog mogućeg onečišćenja Omble.

Trebinjski gradonačelnik Mirko Ćuk koji je kao i Tegeltija član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predvođenog Miloradom Dodikom bio je još grublji poručivši Frankoviću “da ne smeta”.

“Ja sam za to da se svi uvjeti ispune, ali isto tako bez upletanja politike. Nema potrebe za suvišnim komentarima da će gradnja aerodroma u Trebinju utjecati na izvorište rijeke”, kazao je trebinjski gradonačelnik.

Vijeće ministara BiH je ranije ovog tjedna utvrdilo prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i suradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta zračne luke u Trebinju između Vijeća ministara BiH i vlade Srbije. Pokretanje tih pregovora još treba odobriti Predsjedništvo BiH.

U raspravu o ovom projektu u subotu se na Facebooku uključila i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković koju dužnosnici iz reda bosanskih Srba optužuju da koči taj projekt. Ona je navela kako zračna luka u Trebinju, ili bilo koji drugi projekt za koji postoji potreba, neće biti sporan ako je u skladu sa zakonom i svim pozitivnim propisima.

Zamisao o gradnji zračne luke u Trebinju prvi je prije dvije godine iznio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavivši da će to u cjelosti financirati Beograd. Ustvrdio je kako je to od značaja za prometno povezivanje istočne Hercegovine sa Srbijom i regijom.

Nova zračna luka planirana je uz grad koji ima jedva 30 hiljada stanovnika i u rijetko naseljenoj regiji a u krugu od 50-ak kilometara već postoje tri zračne luke u Mostaru, Dubrovniku i Tivtu.

Poljski premijer: “Treba uvesti prave sankcije Rusiji, sadašnje nisu dovoljne”

0
Poljski premijer: “Treba uvesti prave sankcije Rusiji, sadašnje nisu dovoljne”
Rusija – Izvor: DIMITAR DILKOFF / AFP

Poljski premijer pozvao je u subotu na strože sankcije Evropske unije Rusiji jer donesene mjere protiv Moskve ne smatra ni približno dovoljnima.

Premijer Mateusz Morawiecki susreo se u subotu s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom u prihvatnom centru blizu Varšave, namijenjenom izbjeglicama koje bježe od rata u Ukrajini.

Konzervativni nacionalistički političar primijetio je da se tečaj ruskog rublja vratio na razinu prije napada na Ukrajinu, što je pokazatelj da Moskva izmiče sankcijama.

“To znači da sve ekonomske mjere – mikroekonomske, makroekonomske, financijske, proračunske i monetarne – nisu funkcionirale na način na koji bi neki političari to željeli”, rekao je Morawiecki.

Morawiecki je rekao da su dužnosnici u nekim zemljama EU-a čak govorili o tome kako bi se odnosi s Rusijom mogli vratiti na razinu prije rata.

Morawiecki je rekao da “neće biti povratka u normalnost” sve dok je suverenitet Ukrajine ugrožen i pozvao na uvođenje “pravih sankcija” Rusiji, a Metsola je pozvala da EU osigura više novca za prihvat ukrajinskih izbjeglica.

Poljska je trenutačno dom najviše izbjeglica iz Ukrajine u Europskoj uniji – više od 2,4 milijuna.

Korona presjek: Jedna osoba preminula, 86 novooboljelih, Kotor 9, Tivat 8, H. Novi 3

0

Korona presjek: Jedna osoba preminula, 86 novooboljelih, Kotor 9, Tivat 8, H. Novi 3Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 01.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1174  uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano  86  novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 23
Bar 12
Kotor 9
Tivat 8
Nikšić 6
Pljevlja 5
Danilovgrad 4
Cetinje 3
Herceg Novi 3
Berane 2
Bijelo Polje 2
Budva 2
Rožaje 2
Ulcinj 2
Plav 1
Plužine 1
Žabljak 1
UKUPNO 86

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 01.04.2022. godine  iznosio je 7,33%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom iz opštine Bar, starosti 69 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 705.

Do 15:00 sati prijavljen je oporavak kod 102 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 603.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 233 265.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 200
Bar 71
Pljevlja 62
Kotor 40
Tivat 33
Budva 30
Nikšić 30
Herceg Novi 26
Cetinje 18
Ulcinj 18
Bijelo Polje 15
Rožaje 15
Berane 13
Plužine 8
Danilovgrad 6
Kolašin 6
Žabljak 4
Plav 3
Andrijevica 2
Petnjica 1
Šavnik 1
Tuzi 1
Gusinje 0
Mojkovac 0
Crna Gora 603

Od juna direktni letovi iz Rijada ka Tivtu

0
Od juna direktni letovi iz Rijada ka Tivtu
Flynasov avion tipa A320

Saudijska niskobudžetna aviokompanija Flynas saopštila je da uvodi sezonsku redovnu avio-liniju između glavnog grada Saudijske Arabije, Rijada i Tivta.

Time se otvara nova direktna avio veza Crne Gore sa jednim za nju potpuno novim potencijalnim velikim turističim tržištem, jer samo grad Rijad ima oko 7,7 miliona stanovnika.

Na liniji Rijad-Tivat Flynas će početi da saobraća 1. juna, a održavaće je do 30.septembra. Avioni saudijske kompanije za Tivat će letjeti tri puta sedmično – srijedom, petkom i nedjeljom a na ovoj liniji Flynas će koristiti svoje avione tipa airbus A320-200, kapaciteta 170 putnika.

Nakon Flydubaia iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, saudijski loukoster Flynas će biti drugi aviprevoznik sa Srednjeg Istoka koji uvodi redovne sezonske linije za Crnu Goru.

Flynas ima flotu od 34 aviona, sedmično obavi 1.500 letova na 35 domaćih i 53 destinacije u inostarnstvu za koje saobraća iz Saudijske Arabije i godišnje preveze 55 miliona putnika.

Đukanović raspisao prijevremene izbore u Budvi 5. juna

0
Đukanović raspisao prijevremene izbore u Budvi 5. juna
Budva foto Boka News

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštini Budva za 5. jun.

– Raspisujem prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštine Budva. Izbori će biti održani 5. juna 2022. godine – navedeno je u odluci predsjednika države.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore’’ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi’’.

Vlada Crne Gore je prije dva dana donijela odluku o raspuštanju Skupštine opštine Budva, a funkciju lokalnog parlamenta do njenog konstituisanja vrši Odbor povjerenika.

Odbor čine Sonja Vukićević, dipl. mašinski inženjer, građanka Budve, Miško Rađenović, dr docent u turizmu, građanin Budve, Saša Unčanin, zaposlen u lokalnoj administraciji, Snežana Mugoša, predstavnica Ministarstva finansija i socijalnog staranja, te Radmila Lainović, predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Iz Vlade su kazali da i nakon njihovog upozorenja Skupština opštine Budva nije održala sjednicu i nije obezbijedila ostvarivanje svojih funkcija i vršenje zakonom utvrđenih obaveza.

Ocijenjeno je da je na taj način dovedeno u pitanje ostvarivanje prava građana i da su se stekli zakonski uslovi za donošenje Odluke o raspuštanju Skupštine opštine Budva.

EK smatra da ne treba pristati na ruski zahtjev o plaćanju plina u rubljima

0
EK smatra da ne treba pristati na ruski zahtjev o plaćanju plina u rubljima
EU

Evropske kompanije ne bi trebale udovoljiti ruskom zahtjevu da plin plaćaju u rubljima jer je to u suprotnosti s potpisanim ugovorima, rekao je u petak glasnogovornik Europske komisije.

Komisija ističe da se potpisani ugovori moraju poštovati i da u 97 posto ugovora o nabavi plina stoji da se plaća u dolarima i eurima te da te tvrtke ne bi trebale pristati na ruske zahtjeve.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je potpisao uredbu prema kojoj kupci iz “neprijateljskih” zemalja ruski plin od početka travnja moraju plaćati u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji. Kupci u posredničkoj banci moraju otvoriti poseban račun i doznačiti iznos utvrđen ugovorom, uglavnom u eurima i dolarima.

Banka će ih potom na dražbi u organizaciji Moskovske burze prodati i prihod u rubljima doznačiti na račun dobavljača plina. Rusija je na popis “neprijateljskih” zemalja uvrstila one koje su joj uvele sankcije, uključujući SAD, članice Europske unije, Britaniju i Kanadu.

Njemačka i Francuska u četvrtak su odbacile zahtjev Rusije, rekavši da se radi o neprihvatljivom kršenju ugovora i “ucjeni”. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da je Njemačka spremna za sve scenarije, uključujući prekid isporuke ruskog plina Europi. Pokušaj Rusije da podijeli zapadne saveznike zahtijevajući plaćanje plina u rubljima je propao, kazao je Habeck. Nećemo se dati ucjenjivati, dodao je.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je da su Francuska i Njemačka odbacile ruski zahtjev.

Rast vrijednosti rublje 

Putinova odluka dovela je do rasta vrijednosti rublje, koja je pala na povijesno niske razine nakon što je Zapad uveo drastične sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. No, zapadne kompanije i vlade odbacile su takav potez kao kršenje postojećih ugovora po kojima se plin plaća u eurima i dolarima. Rusija osigurava oko trećine europskih potreba za plinom.

Velika Britanija – Plima je obrisala pješčane crteže, ali mladi se nadaju da njihovu divovsku poruku vladajući neće obrisati iz pamćenja

0
Velika Britanija – Plima je obrisala pješčane crteže, ali mladi se nadaju da njihovu divovsku poruku vladajući neće obrisati iz pamćenja
foto AFP

Brojni pripdnici udruga UK Youth for Nature, Sand In Your Eye i RSPB su potrošili  mnogo sati kako bi na plaži u Scarboroughu u pijesku nacrtali poruku političarima svijeta o nužnosti očuvanja planeta i bioraznolikosti u Velikoj Britaniji.

Plima je kasnije obrisala njihove pješčane crteže, ali se mladi nadaju da njihovu divovsku poruku vladajući neće obrisati iz svog pamćenja.

Tivat – sastanak sa kriznim štabom za pomoć ukrajinskim državljanima

0
Tivat – sastanak sa kriznim štabom za pomoć ukrajinskim državljanima
Sastanak-sa-ukrajinskim-kriznim-stabom

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u četvrtak je razgovarao sa predstavnicima kriznog štaba koji je Ukrajinska Ambasada u Crnoj Gori, nedavno formirala u Tivtu radi pružanja pomoći izbjeglim licima iz te zemlje. Komnenović je prethodne sedmice održao i online sastanak sa Ambasadom, kako bi razmotrili vidove pomoći koje bi Opština Tivat mogla pružiti tim licima. Pored opštinskih predstavnika, sastanku sa kriznim štabom prisustvovali su i predstavnici Crvenog krsta Tivat, tivatske filijale Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, kao i Odjeljenja bezbjednosti Tivat.

Koordinatorka kriznog štaba Ukrajinske Ambasade za Tivat Viktorija Nistor upoznala je prisutne rukovodioce lokalnih organa i službi sa načinom rada i aktivnostima koje štab sprovodi, a pružanje humanitarne pomoći, posebno u vidu smještaja bila je jedna od glavnih tema razgovora. Komnenović je saopštio da Opština Tivat ne raspolaže smještajnim kapacitetima, zbog čega je u saradnji sa Turističkom organizacijom Tivat pokrenuta inicijativa da se omogući registrovanim izdavaocima privatnog smještaja koji žele da pomognu, da se prijave i ukrajinskim državljanima kojima je to potrebno, ponude svoje kapacitete.

Pored toga, predsjednik opštine je donio odluku da se koordinatorki kriznog štaba besplatno ustupi kancelarija u staroj zgradi Opštine, kao i da se institucionalno pomogne u skupljanju humanitarne pomoći za izbjeglice i ukrajinski narod, za šta će na raspolaganje biti stavljeni i svi opštinski zvanični kanali komunikacije.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, od usvajanja Odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine 14. marta, u Crnoj Gori je do sada podnijeto 903 zahtjeva za ostvarenje tog prava, od čega je 617 odraslih a 286 maloljetnih lica. Pored Bara i Budve, Tivat je najčešća destinacija za koju se ova lica odlučuju po dolasku u Crnu Goru. Iz Crvenog krsta Tivat ističu da su do sada ostvarili kontakt sa oko 25 ukrajinskih porodica i pružili im pomoć, pretežno u vidu garderobe. Iz te organizacije navode da su u njihovim prostorijima volonteri na raspolaganju svakog dana u periodu od 8 do 12 časova, dok je dežurni broj telefona uvijek aktivan.

Budva i Trebinje će sarađivati u pravcu razmjene iskustava iz oblasti turizma

0
Budva i Trebinje će sarađivati u pravcu razmjene iskustava iz oblasti turizma
Saradnja TO Budva i Trebinje

Delegacija Turističke organizacije grada Trebinja, koju je predvodila direktorka, Mirjana Andrić Putica, boravila je u petak u Budvi, u posjeti Turističkoj organizaciji opštine Budva.

Kako su kazali iz TO Budva, posjeta delegacije iz Trebinja je dogovorena tokom susreta na 43. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, koji se održao prethodne nedjelje, u cilju definisanja detalja Protokola o saradnji koji će između turističkih organizacija opštine Budva i grada Trebinja biti potpisan sredinom aprila.

„Saradnja dvije turističke organizacije, odnosno bliskih gradova, Budve i Trebinja, dodatno će se razvijati u pravcu razmjene iskustava iz oblasti turizma, promocije i organizacije zajedničkih događaja. Protokol će ozvaničiti lijepu saradnju i biti putokaz u daljim aktivnostima, posebno u promociji Budve u Trebinju i promociji turističke ponude Trebinja građanima i gostima Crne Gore“ – istakao je direktor Turističke organizacija opštine Budva, Nemanja Kuljača.

Direktorka TO Trebinje je zahvalila na pozivu i prijemu, te izrazila zadovoljstvo povodom potpisivanja Protokola, odnosno podizanja saradnje dva grada na viši nivo, kao i svim planiranim aktivnostima o kojima se diskutovalo tokom susreta.

Gosti iz Trebinja su tokom kraćeg boravka bili u prilici i da se upoznaju sa kulturnim znamenostima i istorijom Starog grada Budve.