U susret proslavi Dana nezavisnosti, pored već najavljenog koncertnog dijela proslave u okviru kojeg će na Trgu od Oružja večeras, subota, 21. maj od 21 sat nastupiti grupa Van Gogh, i bend Nitro iz Kotora, održane su radne akcije na nekoliko lokacija na području opštine Kotor, i to:
U petak je kod Bogorodičnog hrama u saradnji sa župnim uredom Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju održana akcija sađenja sa ciljem ozelenjavanja površine koja se nalazi na desnoj strani balaustre. Sadnice je obezbjedilo Komunalno preduzeće Kotor, a građni su donjeli i sadnice mediteranskog bilja.
Danas, subota 21. maj, su u Gradskom parku, u saradnji sa Opštinom Kotor, Komunalnim preduzećem Kotor, NVO Naša Akcija i kompanijom KotorNest održali akciju farbanja klupa, uređenja parka i čišćenja rijeka.
Naša akcija farbanje klupa
-25.05. od 9 sati u Dobroti, kod prostorija Mjesne zajednice Dobrota I, u saradnji sa Opštinom Kotor, Komunalnim preduzećem Kotor i Mjesnom zajednicom Dobrota : akcija uređenja prostora i sađenja.
U svojoj knjizi “100 Kotorskih dragulja“ u dijelu “Umjesto predgovora“ mr Jovan Martinović kaže:
„..Jer zaista-Kotor daje svakom mnogo, ali istovremeno i zahtijeva mnogo. Kotor se ne smije i ne može voljeti napola, (…) Naprotiv, svako mu mora dati srazmjeran dio sebe, svako mu mora uzvratiti primjereno svojim mogućnostima, jer ovaj grad zaslužuje sve najbolje..“
Uzvratimo ljubav Kotoru, za sve što nesebično daje. U nadi da će ove akcije biti samo početak i pokretač u podizanju svijesti ljudi o važnosti očuvanja životne sredine i našeg grada, poručili su iz TO Kotor.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata registrovano je 58 novih slučajeva korone. Preminulih od posljedica korone od jučerašnjeg presjeka nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Prema podacima IJZ oporavilo se još 59 pacijenata, a trenutno oboljelih je 539.
Izvršni direktor Svjetske organizacije za održivost Paolo Bray dodijelio je u petak u Dubrovniku direktoru Instituta za more i priobalje Nenadu Antoloviću certifikat „Prijatelj mora” za dubrovački Akvarij, u sklopu istoimenog projekta promidžbe zaštite okoliša i održivog djelovanja.
Antolović je istaknuo kako su u postupku certificiranja uspješno ispunjeni svi potrebni uvjeti: održivo poslovanje, gospodarenje otpadom i društvena odgovornost te održavanje godišnjih obrazovnih tečajeva za posjetitelje.
„Najveći naglasak je na vrstama u akvariju, jer treba probati nabaviti što više organizama iz uzgoja, a ne iz prirode. Također, treba izbjegavati držanje zaštićenih ili ugroženih vrsta, a kod nas su to koralji koje ne držimo”, izjavio je Antolović i dodao kako je većinu uvjeta dubrovački Akvarij u svom radu još i prije ispunjavao.
„Još od ranije imamo bazen za karantenu, a sustav praćenja kvalitete mora smo unaprijedili novom opremom, gdje ćemo svakodnevno s automatske sonda Internetom dobivati podatke i na vrijeme reagirati”, rekao je Antolović.
Izvršni direktor Svjetske organizacije za održivost Paolo Bray istaknuo je kako certificiranje može biti vrlo važan alat u postizanju opipljivih rezultata u očuvanju prirode.
„Certifikat ‘Prijatelj mora’ najprije se ticao morske hrane iz održivih ribogojilišta i akvakulture. Tako javnost zna da takvi proizvodi dolaze iz održivih djelatnosti”, rekao je Bray.
Bray je poručio kako akvariji promiču ljepotu i raznovrsnost morskog života, ali mogu imati i loš utjecaj na okoliš, ako jedinke određenih vrsta nabavljaju ribolovom, a ne iz održivih ribogojilišta. Dubrovački Akvarij ispunio je i važan uvjet o dobrobiti riba.
„Certifikatom potvrđujemo da u Akvarij stižu organizmi iz održivih ribogojilišta te da se ne utječe na ugrožene vrste. Znamo da su ribe osjetilna i društvena bića. Osjećaju bol i stres pa provjeravamo da se to u ovakvim akvarijima ne događa”, istaknuo je Bray.
Certifikat „Prijatelj mora” dodjeljuje se od 2008. godine, a uz Dubrovnik i Pulu na popisu nositelja je još osam održivih akvarija, od Brazila i Velike Britanije do Italije.
Rusija je u subotu prekinula isporuke prirodnog plina Finskoj koja je odbila plaćati energent u ruskoj nacionalnoj valuti, objavila je nacionalna finska energetska tvrtka Gasum.
Ruski Gazprom Export zatražio je da europske zemlje plaćaju ruski plin u rubljima zbog sankcija nametnutih Moskvi pošto je izvela agresiju na Ukrajinu.
U petak je Gazprom Export obavijestio finski Gasum da će isporuke prirodnog plina prestati 21. svibnja ujutro.
“Isporuke prirodnog plina Finskoj prekinute su”, objavila je kompanija u priopćenju.
Plin će se sada Finskoj isporučivati iz drugih izvora putem plinovoda Balticconnector, koji povezuje Finsku i Estoniju.
Iako najveći dio plina koji se koristi u Finskoj dolazi iz Rusije, plin čini samo 5 posto godišnje energetske potrošnje u toj zemlji.
Finska je već u petak predstavila planove za sljedeću zimu bez ruskog plina i najavila je da će na deset godina unajmiti zajedno s Estonijom, plutajući terminal za regasifikaciju prirodnog ukapljenog plina (LNG).
Finska je ovaj tjedan podnijela zahtjev za pridruživanje NATO-u, a taj je potez razbjesnio Rusiju koja se dugo žalila da zapadni obrambeni blok zadire do njezinih granica i pokrenula je invaziju na Ukrajinu kako bi, uz ostalo, zaustavila vladu te zemlje da razmotri članstvo u NATO-u i snažniju povezanost sa Zapadom.
Ulaz u nacionalne parkove danas je besplatan, povodom državnog praznika Dana nezavisnosti, saopšteno je iz Nacionalnih parkova (NPCG).
Direktor NPCG, Aleksandar Bulatović, kazao je da su oporavak ekonomske aktivnosti, stvaranje efikasnih rješenja koja imaju dugoročne pozitivne efekte, kao i održiv ekonomski model rezultirali oporavkom i stabilnim finansijama NPCG.
“Time su stvoreni uslovi za omogućavanjem besplatnog ulaza povodom Dana nezavisnosti”, rekao je Bulatović.
Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 16 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Dan državnosti
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je u u povodu 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore, da ta zemlja nepokolebljivo stoji na evropskom putu i danas je uvažena članica NATO-a.
Crna Gora u subotu obilježava Dan nezavisnosti 16 godina od kada je na nakon referenduma napustila državnu zajednicu sa Srbijom i obnovila samostalnost.
Đukanović je u čestitki rekao da u Crnoj Gori sve više građana uviđa važnost pobjede na referendumu 2006. godine.
“Razvoj situacije u Crnoj Gori, kao i regionalni i međunarodni kontekst potvrđuju koliko je bila vizionarska odluka o obnovi države. I koliko je važno, posebno u ovako turbulentnim vremenima, što kormilo upravljanja državom imamo u svojim rukama”, istaknuo je Đukanović.
Foto Vlada CG
Crna Gora, već uvažena članica NATO, nepokolebljivo stoji na evropskom putu, rekao je.
Premijer Dritan Abazović poručio je s prijema koji je organizovao u povodu Dana nezavisnosti da se nakon 16 godina treba zapitati je li učinjeno dovoljno da se Crna Gora osnaži i učini prihvatljivom za sve.
“Naša intencija je da ovaj dan slave svi građani i građanke naše države, bez obzira kako su glasali prije šesnaest godina, kako se izjašnjavaju i kom se Bogu mole…. Tvrdim da bez svih vas nema ni pomirene i razvijene Crne Gore”, istaknuo je Abazović.
Zato, poručio je crnogorski premijer, ne smijemo dozvoliti da nepoštovanje drugačijeg mišljenja proizvodi polarizaciju unutar društva, odbojnost prema državi i njezinim simbolima.
Foto Vlada CG
“Tome moramo stati na kraj jer nema većeg protivnika prosperitetnu i bogatstvu Crne Gore od umjetnih podjela u društva”, rekao je Abazović.
Na referendumu održanom 2006. godine je, prema službenim rezultatima, glasalo 419.240 stanovnika Crne Gore, ili 86,5 posto od ukupnog broja birača.
Neovisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 posto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, a za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo je 185.002 ili 44,5 posto.
Gradska muzika Kotor 1842. obilježila je u petak 180 godina postojanja, promenadnim koncertom ulicama Starog grada, svečanom Skupštinom u crkvi Svetog Duha i izložbom “180 godina Gradske muzike Kotor” u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
Brojni turisti i Kotorani dugotrajnim aplauzom pozdravili su Gradsku muziku Kotor koju je u promenadnom koncertu ulicama grada predvodio kapelnik Dario Krivokapić.
„Na današnji dan prije 180 godina Gradska muzika Kotor podnjela je zahtjev Austrougarskim vlastima da dozvoli registraciju ovog orkestra. Dakle, Gradska muzika Kotor osnovana je samo dva mjeseca nakon Bečke filharmonije“ – kazao je predsjednik Upravnog odbora orkestra, Vladimir Begović u uvodnoj riječi na svečanoj skupštini.
On je podsjetio na brojne generacije muzičara koje su prošle kroz ovaj orkestar, kojima je odata počast minutom ćutanja.
„Izgradnja dobrih međuljudskih odnosa, ljubav, jedna pozitivna energija, poštovanje, temelj su ove Gradaske muzike i mislim da smo to u potpunosti do sada gradili, izgradili i postigli. Zadatak svih nas je bio i ostao da održimo orkestar, jer on zavisi od svih vas, Kotora, Crne Gore i svih ljudi koji mogu da na bilo koji način da pomognu Gradskoj muzici Kotor“ – poručio je Begović.
180 godina Gradske muzike Kotor
Begović je posebno pozdravio i zahvalio se jedinom počasnom članu Gradske muzike Kotor, Nikoli Konjeviću koji je 2000. godine kao predsjednik Opštine Kotor imao razumijevanja i napravio fantastičan napor te pomogao da se nabave nove uniforme i stvore elementarni uslovi za rad, što je bila prekretnica u očuvanju ove institucije.
Opštini Kotor dodijeljena je zlatna plaketa u ime dugogodišnje podrške.
„Nadam se da će u budućnosti naša država i grad pronaći način da Gradsku muziku Kotor, kao i Bokeljsku Mornaricu i SPD „Jedinstvo“, pravno i formalno prepozna kao instituciju dugog trajanja i velike tradicije i da ne budu NVU već institucije koje je država prepoznala“ – kazao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
180 godina Gradske muzike Kotor
Plakete za dugogodišnju uspješnu saradnju i podršku u radu dodijeljene su Turističkoj organizaciji Kotor, Rotari klubu Kotor, Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, Muzičkoj školi “Vida Matjan” Kotor, NVO Karampana, i muzičaru Slobodanu Čelanoviću iz Tivta.
Zahvalnice su dodijeljene Ministarstvu kulture, klapama Bisernice Boke i Inkanto, Srpskom pjevačkom društvu “Jedinstvo”, Gradskom horu Nikola Đurković, Biskupskom ordinarijatu Kotor, KotorArt-u, preduzeću “Luka Kotor”, kustos Pomorskog muzeja i autor izložbe o Gradskoj muzici Iliji Mlinareviću, Kotoraninu Zvijezdanu Šantiću, Krstu Vuloviću, Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat, Gradskoj muzici Budva, Gradskoj muzici i mažoretkama Herceg Novi, Mjesnoj muzici Đenovići, Radio “Kotoru”, portalu “Boka News” i drugima.
Gradska muzika je na Skupštini odsvirala “Marš Dobrota” Antona Kopitovića.
Izložbu “180 godina Gradske muzike Kotor” u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore otvorio je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
180 godina Gradske muzike Kotor
„Orkestar je kroz ova skoro dva vijeka mijenjao imena, način organizovanja, ali svo vrijeme bio ono što je i danas Gradska muzika ovoga grada i građana koji ovdje žive. Večerašnja izložba nije samo hronika jednog orkestra, izložba Gradske muzike je hronika našeg grada.“ – kazao je Vladimir Jokić.
Fešta se nastavila na trgu ispred prostorija Gradske muzike u Starom gradu
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija .
Na samo šezdesetak kilometara od gradova u Boki Kotorskoj i pet kilometara od Cetinja, prvo speleološko nalazište u Crnoj Gori namijenjeno za turističke posjete, Lipska pećina, otvorena je za posjetioce.
Nikada se nije ni krila, vjekovima je bila na istom mjestu. Za Lipsku pećinu se znalo od davnina, a posebno su na nju bili ponosni mještani sela Lipa Dobrska. Za vrijeme austrijske okupacije, početkom XX vijeka, austrijski vojnici su proširili ulaz dižući u vazduh kamenje koje ga je zaklanjalo. Ciljevi su bili strateški, a razlog je bila potreba za pitkom vodom. Pećina je plijenila ljepotom i bogatstvom ukrasa, a posebnu pažnju su joj poklanjali Petar II Petrović Njegoš i kralj Nikola I.
Lipska pećina – foto Boka News
Na putu od Prijestonice prema Podgorici, skreće se desno, starim putem, pored poznatog restorana “Belvedre” i stiže na novouređeni plato- parking sa objektima, restoranom, suvenirnicom, uredom za prodaju karata. Mali voz polazi tačno na vrijeme u određenim terminima i vozi vas nekih osamsto metra do ulaza u Lipsku pećinu. Tura traje oko četrdeset minuta. Prolazite kroz ledene dvorane, od kojih je najljepša Njegoševa, susrećući se usput, sa neobičnim ledenim ukrasima. Možete vidjeti: totem, ledeni slap, orgulje, malu kapelicu… i to sve, vajano sigurnom rukom prirode, koja dugi niz godina oblikuje stalaktite i stalagmite.
Samo 21. maja popust na Pećinsku turu
Vodiči na nekoliko jezika daju objašnjenja. Prvo ulazite u tunel koji vodi u podzemni svijet. Već na vratima vas dočekuje prilično jak vjetar i znatna razlika u temperaturi. Temperatura u pećini je između 10-12 stepeni. Prekrasne bravure netaknute prirode u dužini od 2,5 km, nude jedinstven i neponovljiv doživljaj.
Posjetioci osnovnog paketa obilaze nekih četiristo metara pećine, sedamdeset metara ispod zemlje, prolazeći osvijetljenim, besprekorno uređenim stazama, uz dobru ventilaciju. Kada završite ovo putovanje i ponovo se vratite na svjetlo dana, sve što ste vidjeli čini vam se nestvarnim i čudesnim.
