Na tivatskoj rivi Pine sinoć je organizovana proslava i svečani doček fudbalera FK Arsenal koji su ostvarili veliki uspjeh i po prvi put u istoriji se plasirali u elitni rang crnogorskog fudbala.
Tivćani prošle sezone nisu imali sreće, izgubili su baraž za Telekom 1. CFL u penal-ruletu od Petrovca, ali ove sezone nije bilo greške, pokazali su da imaju dobar projekat i ozbiljne namjere.
Prvi meč protiv Podgorice dobili su kod kuće sa 4:0, dok je sinošnji revanš na “DG areni” bio samo formalnost i završio se 1:1.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović podsjetio je da je ovo jedan od najstarijih klubova u Crnoj Gori te da je ovo veliki uspjeh za klub ali i grad.
“Sada je naš zadatak, lokalne uprave, da poradi na sportskoj infrastrukturi i unaprijedi kapacitete stadiona u Gradskom parku da bi se na njemu mogle igrati prvoligaške utakmice.”
Doček fudbalera Arsenala
Dejan Kandić predsjednik FK Arsenal istakao je da su obećanje da će igrati prvu ligu ispunili i da je sada na redu takmičenje u Evropi.
“Koristim priliku da obećam da ćemo do 2025. godine FK Arsenal će igrati u nekom Evropkom takmičenju” poručio je Kandić
U Telekom 1. CFL u narednoj sezoni igraće Sutjeska, Budućnost, Dečić, Iskra, Mornar, Jezero, Petrovac, Rudar, Jedinstvo i Arsenal. Nova sezona počinje 23. jula.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u sklopu projekta “Endemic pathway – Put endema” skraćeno „ePATH“, koji se realizuje u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, organizovalo je drugi ciklus trodnevnih Radionica za endemske vrste i prirodno nasleđe u posebnom rezervatu prirode “Tivatska solila”, u periodu od 31.05.2022. godine do 02.06.2022. godine.
Cilj predstavljanje endemskih i ugroženih vrsta ptica, insekata, biljaka i prirodnog nasleđa na inovativan i drugačiji način kroz zanimljive edukativne obilaske, edukativno-kreativne radionice, likovne radionice, sportsko-rekreativne radionice kao i kulturno umjetnički program.
Tema koja je izazvala posebnu pažnju kod djece su bili insekti, a obuhvatile su predavanja i obilazak terena, edukativno – kreativne i likovne radionice, sportsko – rekreativnu radionicu – joga, te kulturno – umjetnički program – folklor.
Radionica – Solila
Preko 50 učesnika iz OŠ “Branko Brinić” iz Radovića i JPU “Bambi” iz Tivta su istraživali čarobni svijet leptira, vilinih konjica i drugih insekata u pratnji entomologa dr. Bogića Gligorovića. Za folklorni nastup bio je zadužen KUD “Boka” Tivat.
Projektne aktivnosti se nastavio i u Makarskoj gdje je se od 01. do 03.06. u Biokovskom botaničkom vrtu Kotišina održati radionice i takmičenje u posmatranju biljaka, od 07. do 09.06. u Parku prirode Hutovo blato će se organizovati radionice, kamp i takmičenje u posmatranju ptica, saopštili su.
Veliki broj ljudi ozlijeđen je u sudaru putničkog vlaka s lokomotivom u petak navečer u Slovačkoj, javlja agencija dpa.
Prema procjenama televizije Markiza, ozlijeđeno je najmanje 100 ljudi.
Ministarstvo prometa u Bratislavi i državna željeznička tvrtka potvrdili su nesreću novinskoj agenciji TASR, ali nisu dali nikakve informacije o broju ozlijeđenih ili mrtvih.
Policija je na društvenim mrežama pozvala vozače da izbjegavaju mjesto nesreće u blizini Strecna na sjeveru Slovačke kako bi olakšali pristup vatrogascima i hitnoj pomoći.
Ministarstvo prometa priopćilo je da je ministar Andrej Doležal na putu prema mjestu nesreće, koje se nalazi u blizini važnog željezničkog čvora.
Ribari i znanstvenici nezadovoljni su europskim planom za Jadran, upozorili su u Zadru sudionici konferencije Plan za Jadran – Budućnost ribarstva u Hrvatskoj i EU.
Konferenciju je organizirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Ladislav Ilčić, u suradnji s grupom Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u EP-u.
Europska komisija donijela je višegodišnji plan za Jadransko more koji je, čulo se na konferenciji, štetan za ribare jer uvodi kvote odnosno ograničenja ulova male plave ribe.
– Plan je donesen bez znanja sudionika u ribarstvu. Takvo ponašanje Europske komisije nije dobro. Jedine učinkovite odluke za ribarstvo i očuvanje zdrave hrane mogu se donijeti u komunikaciji s ljudima na terenu, rekao je Ilčić.
Konferencija je održana u dvije panel-diskusije. U prvoj, o konkretnim nedostatcima postojećih europskih regulativa govorio je Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu. On smatra da je jedan od načina rješavanja problema zaštite okoliša i ribarstva da se cjelokupni hrvatski gospodarski pojas strogo zaštiti tako da se zabrani bilo kakav ribolov osim ribolova migratornih vrsta koje nisu povezane s tim pojasom.
Ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura pojasnio je situaciju u vezi ribljih stokova i ograničenja korištenja tradicionalnih ribolovnih alata, a Kristina Mišlov govorila je potencijalu ribarstva iz poduzetničke perspektive, istaknuvši kako je hrvatsko ribarstvo na trećemu mjestu izvoznika u sektoru hrane, ali europske administrativne uredbe znatno ograničavaju razvoj.
O zaštiti Jadrana od morskog otpada govorio je Pero Tutman, istraživač sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji je kao najopasnije čimbenike za ekološku održivost izdvojio plastiku te medicinski otpad. Naveo je kako je “more postalo smetlište”, a ribari (koćari) nisu dio problema nego rješenja, jer, kako je rekao, najviše uklanjanju taj otpad iz mora.
Potrošnja plastike u svijetu gotovo će se utrostručiti za manje od četiri desetljeća, po novom istraživanju čiji su rezultati objavljeni u petak.
Godišnja proizvodnja plastike na putu je da dosegne 1,2 milijardi tona do 2060., dok će plastični otpad premašiti milijardu tona, po podacima OECD-a.
Čak i s agresivnim mjerama za smanjenje potražnje i poboljšanje učinkovitosti, proizvodnja plastike gotovo će se udvostručiti za manje od 40 godina, navodi se u izvješću.
Takve globalno koordinirane politike mogle bi jako povećati udio budućeg plastičnog otpada koji se reciklira, s 12 na 40 posto.
Međunarodna zajednica je sve više zabrinuta zbog količine i sveprisutnosti zagađenja plastikom.
Mikroplastika je otkrivena u ribama u najdubljim područjima oceana i u ledu na Arktiku.
Procjenjuje se da plastični otpad uzrokuje smrt više od milijun morskih ptica i više od 100.000 morskih sisavaca svake godine.
– Zagađenje plastikom jedan je od najvećih ekoloških izazova 21. stoljeća, nanoseći dalekosežnu štetu ekosustavima i ljudskom zdravlju, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Od 1950-ih, proizvedeno je gotovo 8,3 milijardi tona plastike, a više od 60 posto od toga završilo je na odlagalištima otpada, bilo je spaljeno ili bačeno izravno u rijeke i oceane.
Gotovo 460 milijuna tona plastike potrošeno je 2019., dva puta više nego 20 godina prije.
Količina plastičnog otpada također se gotovo udvostručila, premašivši 350 milijuna tona, a manje od 10 posto toga je reciklirano.
Plastika i CO2
Sa sadašnjim trendovima, očekuje se da će se potrošnja plastike gotovo udvostručiti u Sjevernoj Americi, Europi i istočnoj Aziji. U drugim zemljama u razvoju, očekuje se da će se povećati tri do pet puta, a više od šest puta u subsaharskoj Africi.
Politike mogu značajno promijeniti situaciju u zbrinjavanju otpada.
Sada je gotovo 100 milijuna tona plastičnog otpada ili loše zbrinuto ili može završiti u okolišu, a ta bi se brojka do 2060. trebala udvostručiti.
– Koordinirani i ambiciozni globalni napori mogu gotovo eliminirati zagađenje plastikom do 2060., zaključuje se u izvješću.
To bi moglo smanjiti i količinu stakleničkih plinova koji će završiti u atmosferi.
Puni životni vijek primarne plastike, od proizvodnje do dezintegracije, sada pridonosi oko dvije milijarde tona CO2 ili ekvivalent tomu u drugim plinovima, što je oko tri posto zagađenja ugljikom koje uzrokuju ljudi.
Bez ciljanog političkog djelovanja, ta brojka vjerojatno će se udvostručiti do 2060., upozorava OECD.
UN je ranije ove godine pokrenuo proces pripreme međunarodno obvezujućeg sporazuma za smanjenje zagađenja plastikom.
Martin Leitner, vlasnik kompanije “Leitner“, članice konzorcijuma koji gradi žičaru Kotor-Lovćen, uručio je u petak Opštini Kotor 100 tablet računara za vaspitno-obrazovne ustanove na teritoriji opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić izrazio je zadovoljstvo što je nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora vlasnik kompanije „Laitner“ posjetio Kotor.
,,To je još jedan pokazatelj da se bliži realizacija projekta kojeg smo čekali trideset godina. U ime Opštine Kotor želim da se zahvalim investitoru i Upravi za javne radove na proaktivnom djelovanju u pripremi realizacije projekta. Za očekivati je da tokom ljeta počnu pripremni radovi, a da ćemo već tokom naredne godine imati priliku da žičarom stignemo do Lovćena, što će biti veoma značajna investicija u našem gradu koja će doprinijeti boljoj turističkoj ponudi“- kazao je Jokić.
Leitner je najavio da bi radovi na izgradnji žičare trebali da počnu 13. jula.
“Veoma smo blizu postavljanja kamena temeljca za izgradnju žičare Kotor-Lovćen. Nadamo se da će radovi početi na državni praznik Crne Gore 13. jul. Prije pet godina smo došli na ovu ideju ,kada smo i identifikovali Novi Volvox kao našeg partnera, a ono što je takođe značajno jeste dobra saradnja na lokalnom nivou.
Želimo da investiramo u Crnu Goru i realizujemo projekat koji nije samo značajan za Crnu Goru već i za cijelu Evropu. Juče smo razgovarali sa arhitektama i ubijeđen sam da će ovaj projekat biti jedan od najljepših u svijetu. Kao prvi korak ka potvrdi naše dobre namjere da sarađujemo sa ovom lokalnom zajednicom je donacija tablet računara učenicma“- kazao je Leitner.
Predrag Poček, direktor kompanije “Novi Volvox- Leitner” istakao je da je projekat već u odmakloj fazi, a namjera je investitora da bude završen za 12 mjeseci.
Vlaović: Zaštita Kotora i očuvanje njegovog statusa na UNESCO listi
Zaštita Kotora i očuvanje njegovog statusa na UNESCO listi mora biti jedan od prioriteta Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstva kulture i medija, s potrebno je i ubrzati aktivnosti projekta sanacije i opremanja Centralnog depoa Narodnog muzeja Crne Gore.
To je saopštila ministarka kulture i medija Maša Vlaović, koja je juče sa saradnicima posjetila četiri institucije kulture koje djeluju u okviru Ministarstva kulture i medija – Upravu za zaštitu kulturnih dobara, Centar za konzervaciju i arheologiju, Državni arhiv i Narodni muzeju u cilju unapređenja rada i jačanja saradnje.
Tokom sastanka ministarke sa v.d direktorom Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladenom Zagarčaninom pokrenute su brojne teme od značaja za unapređenje stanja u oblasti zaštite kulturne baštine.
Ministarka Vlaović je ukazala na značaj zaštite i očuvanja izuzetnih vrijednosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine Crne Gore, ističući važnu ulogu Uprave za zaštitu kulturnih dobara u ovom procesu.
Direktor Zagrčanin se posebno osvrnuo nedostatak kadrovskih kapaciteta, kao i dugogodišnje probleme u radu, posebno u sprovođenju projekta Revalorizacije kulturnih dobara.
Posebno je bilo riječi o Prirodnom i kulutrno-istorijskom području Kotora, koje je pod zastitom UNESCO-a.
„Zaštita Kotora i očuvanje njegovog statusa na UNESCO listi mora biti jedan od prioriteta Uprave i Ministarstva“, istakla je ministarka.
Prvi put u klupskoj istoriji, Tivćani su izborili elitni rang domaćeg takmičenja – ekipa Arsenala je u dvomeču baraža bila bolja od Podgorice.
Nakon ubjedljivih 4:0 u prvoj utakmici,fudbaleri Arsenala nisu imali problema da u revanšu ovjere plasman Prvu ligu.
Večerašnji susret na DG areni završio je 1:1. Domaći su poveli golom Pajovića, a izjednačio je Pepić.
Duel u Lješkopolju obilježio je skandalozan potez sportskog direktora “žuto-plavih” Voja Pejovića koji je u 55.minutu nasrnuo na napadača gostiju Jasmina Muhovića.
FK Arsenal
FK“Arsenal“ ima bogatu istoriju, pored FK „Lovćen“(1913) sa Cetinja, jedan je od najstarijih klubova u Crnoj Gori. Prva lopta na ovim prostorima stigla je davne 1904.godine,donijeli su je inžinjeri iz tadašnjeg austrougarskog remontnog zavoda, a 1907.godine prvu utakmicu pod reflektorima odigrali su mornari sa broda Engleske Kraljevske Mornarice protiv grada Tivta na Tivatskoj rivi.
Novljanima i turistima ove sezone na raspolaganju će biti novo parkiralište na Toploj čime će se ublažiti jedan od najvećih komunalnih problema grada koji do izražaja dolazi ljeti.
“Parking servis“ raspolaže sa nešto manje od 1.000 parking mjesta na opštim parkiralištima, ulicama i oko 300 na posebnim i garažama. U podzemnoj garaži ispred zgrade Opštine, koja je otvorena u julu 2021. godine, i u koju je uloženo četiri miliona eura, ima mjesta za 180 automobila.
Prema studiji iz 2017. koju je uradila Agencija za izgradnju i razvoj, Herceg Novom je neophodno 8.160 da bi se izbjegle sezonske gužve.
Izvršni direktor ,,Parking servisa“ Miladin Vidaković kaže da u saradnji sa Opštinom iz godine u godinu radi na poboljšanju situacije u oblasti mirujućeg saobraćaja.
– Nova parking mjesta se mogu obezbijediti investiranjem u nove garaže na lokalitetima gdje je predviđeno parkiranje i kroz privatno javno partnerstvo. Za ovu sezonu smo ušli u partnerstvo sa vlasnikom parcele na Toploj, ispod semafora, gdje će se dobiti novih 130 parking mjesta. Otvaranjem novih parkirališta osjetilo se veliko rasterećenje i situacija u centru grada znatno je bolja – kaže Vidaković i dodaje da je mirujući saobraćaj specifičnog karaktera zbog jednosmjerne ulice koja se pruža od Igala kroz centar Herceg Novog.
On dodaje da preduzeće planira nabavku automobila sa sistemom za kontrolu i naplatu parkiranja, propisnog i nepropisnog parkiranja kao i primjenu sistema parking senzora u pojedinim ulicama.
U željezničkoj nesreći koja se dogodila na jugu Njemačke, u blizini Garmisch-Partenkirchena, poginulo je četvero putnika, a više od 30 ozlijeđeno.
Nesreća se dogodila oko podneva u blizini Garmisch-Partenkirchena kada je regionalni vlak na kat prepun putnika iskočio iz tračnica.
Prema izjavama svjedoka nekoliko vagona se prevrnulo i otklizalo niz željeznički nasip. Među putnicima se nalazilo i mnogo djece. Vlak je prometovao na liniji Garmisch-Partenkirchen Muenchen.
U pomoć vatrogascima su priskočili i pripadnici Bundeswehra i savezne policije koji su stacionirani u ovom dijelu Njemačke zbog predstojećeg samita zemalja G7 u obližnjem Elmauu.
U Njemačkoj danas počinje trodnevni vikend za blagdan Duhova na koji se nastavljaju jednotjedni školski praznici. Istodobno je u srijedu započela prodaja mjesečnih karata za devet eura i koje vrijede u lokalnim vlakovima na području cijele zemlje što je već sad prouzročilo neuobičajeno velike gužve u lokalnim i gradskim vlakovima, posebice u turistički atraktivnim područjima.
