Logos Hope, najveći svjetski plutajući sajam knjiga, čiji će lučki agent i domaćin u predstojećem periodu biti Allegra Montenegro, došao je u Bar.
Mnogi se sjećaju dolaska Doulos i Logos II u Crnu Goru, u septembru 2007.godine, kada je oko 10.000 ljudi bilo ugošćeno prilikom njihove posjete Kotoru.
Danas je ispisana nova stranica ove priče. U prisustvu gradonačelnika Bara Dušana Raičevića, predstavnika Logos Hope-a, predstavnika Luke Bar, TO Bar i lučkog agenta Allegra Montenegro, izvršena je tradicionalna razmjena plaketa, i tom prilikom nova atrakcija u gradu Baru je zvanično otvorena.
Za sve koji dođu na Logos Hope sajam, obezbjeđena je široka ponuda od preko 5,000 različitih naslova knjiga po pristupačnim cijenama.
Ove knjige obuhvataju različite teme poput: nauke, sporta, hobija, kulinarstva, umjetnosti, medicine, jezika i religije.
S dječijim naslovima, naučnim tekstovima, rječnicima, atlasima i drugim, sajam knjiga je pravo uživanje za cijelu porodicu.
Ostatak brodske palube je takođe otvoren za javnost, počevši od prostorije za dobrodošlicu, gdje će plovilo biti predstavljeno kroz kratak video materijal i interaktivne ekrane, do Internacionalnog kafea, gdje možete kupiti sladoled, piće ili grickalice. Za svakoga ponešto!
Logos Hope će biti otvoren za posjete u Luci Bar, na Putničkom terminalu do šestog novembra .
Vrijeme za obilazak je sljedeće: od utorka do petka 10:00 – 21:00, subotom i nedeljom: 14:00 – 21:00, a ponedeljkom brod je zatvoren za posjete.
Naknada za posjetu, za lica starosti od 13 do 64 godine plaća se 1 euro po osobi. Posjetioci koji imaju 65 godina i stariji ne plaćaju naknadu za ulaz.
Djeca koja imaju 12 godina i mlađa ulaze na sajam besplatno, uz obaveznu pratnju jedne punoljetne osobe.
Bazar autentičnih domaćih proizvoda i maštovitih rukotvorina „Luštica Bay Sunday Market“ održava se danas ispred Amfiteatra duž šetališta naselja Luštica Bay.
Ponudom povrća i domaćih proizvoda na promenadi će se predstaviti Gazdinstvo Garmash, a kvalitetan med će ponuditi pčelarsko gazdinstvo Cimbaljević. Vinska selekcija Kraken iz prvog podvodnog podruma u Crnoj Gori u naselje će stići iz specijalnih buradi, u kojima se čuvaju na 15 metara ispod površine mora.
U ponudi su i Julius nakit od kristala i ručno rađena kozmetika Koozmetik CG, a aksesoare od špaga i kućni dekor od novina ponudiće Jasna Janković.
Bazar – Luštica Bay
Dječije omiljeno mjesto, Kids Klub, biće otvoren od 9 do 21 sat, uz jednočasovnu radionicu izrade keksa i medenjaka “Cookie Class” (od 11 do 12 sati), i dvočasovno dječije filmsko veče koje počinje u 18 sati. Za nedjelju dana, 30. oktobra, uz Sunday Market će biti organizovan cjelodnevni program Halloween Day.
Preko 500 osnovaca učestvovalo je danas na “Trci radosti“, koja je organizovana u okviru programa u čast Dana opštine Herceg Novi.
Djevojčice i dječaci od prvog do petog razreda sve četiri hercegnovske osnovne škole trčali su od Vojničkih banja do platoa kod spomenika osnivaču grada, kralju Tvrtku I Kotromaniću, a rezultat se nije mjerio vremenom već osmjesima i druženjem.
Trci su prethodile vježbe zagrijavanja, a sve učesnike su na cilju čekali osvježenje, pohvale i brojni posjetioci, koji su ih podržali aplauzom.
Organizator trke je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi zajedno sa Triatlon klub Herceg Novi, profesorima fizičkog vaspitanja i razrednim starješinama osnovnih škola i Herceg Novi Tourism Board – Turistička organizacija Herceg Novi.
Trka radosti – foto Opština HN
Zadovoljstvo zbog uspješne prve „Trke radosti“ iskazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, koja je izrazila nadu da će ovo postati tradicionalan događaj u čast praznika grada i uputila riječi zahvalnosti svima koji su pomogli organizaciju.
„Najvažnije je da smo iz grada poslali sliku da Herceg Novi jeste ono čemu stremimo – grad djece. Na tom fonu treba i ubuduće da osmišljavamo ovakve i slične programe“, poručila je Zambelić Pištalo.
Da se mališani pravilno zagriju i tako izbjegnu povrede naučili su ih novski triatlonci, a Luka Čupić nam je potvrdio da je sve prošlo u najboljem redu: „Djeca su bila srećna i umorna. Nakon 300 metara trčanja dobili su diplome i okrepu, a njihova nasmijana lica su pokazala da smo danas uradili pravu stvar“.
Trka radosti – foto Opština HN
Ovogodišnji program u čast Dana opštine Herceg Novi obuhvata sportske događaje na otvorenom za sve generacije – prethodnog vikenda je za mališane iz vrtića održana prva “Trotinetijada” u Igalu, danas “Trka radosti” za osnovce, a 30. oktobra će stariji takmičari imati priliku da učestvuju u “Uličnoj trci oslobođenja Herceg Novog”, čiji start je na platou ispred zgrade Opštine.
Postavljanje spomen ploče na objekat nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) za ratne zarobljenike u bokokotorskom mjestu Morinj izazvao je novi sukob između premijera Crne Gore u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i ministara odbrane i vanjskih poslova.
Ploču, posvećenu hrvatskim civilima i braniocima koji su tu bili zatočeni tokom opsade Dubrovnika 1991. godine, otkrili su ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević 10. oktobra, u prisustvu šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
Za premijera u tehničkom mandatu, koji je već duže u političkom nesaglasju sa ovom dvojicom ministara, postavljanje spomen-ploče sporno je iz više razloga.
Morinj / spomen plo;a / foto Vlada CG
“Stavili su ploču a nisu obavijestili Vladu, Ministarstvo kulture i Opštinu Kotor”, rekao je Abazović, dodajući da su Krivokapić i Konjević “doveli u zabludu hrvatsku državnu delegaciju” koja je tome prisustvovala i “napravili ogroman diplomatski skandal”.
Abazović je kvalifikovao i težinu njegovog poteza, ocijenivši da su počinili krivično djelo. On se založio i za uklanjanje ploče.
S druge strane, Konjević tvrdi da je spomen ploča postavljena u skladu sa propisima kojima se uređuje organizacija Vojske i odbrane.
“Spomen-ploča nije postavljena na javnoj površini već na ograđenom prostoru kojim upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega nije potrebna dozvola vlasti opštine Kotor niti saglasnost lokalne uprave”, kazao je Konjević 10. oktobra.
Krivokapić je ocijenio da im je Abazović presudio prije inspekcije, suda, tužilaštva.
Reagovala je i Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore nalogom Opštini Kotor, na čijoj teritoriji je mjesto Morinj, da ukloni spomen-ploču.
“Nema dokumentacije koja dokazuje da se ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade jer se radi o događaju od kojeg nije proteklo propisanih 50 godina”, naveli su iz Uprave.
ANIMA – Pamtimo logor Morinj – foto Boka News
Prethodno 2019. godine, a potom dvije godine kasnije, tri nevladine organizacije koje se godinama bave pitanjima suočavanja s prošlošću, Akcija ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Anima su podnijele inicijativu kotorskoj Opštini za postavljanje spomen-obilježja na logoru Morinj.
Nakon što je ploča postavljena 10. oktobra, ove organizacije su tražile objašnjenje pravnog osnova, “kako bi se uspostavila kultura sjećanja, a ne osporavanja”.
Niko iz ovih organizacija za Radio Slobodna Evropa nije želio da komentariše sporenja oko postavljanja spomen-ploče, koja osim formalnih procedura, sadrže i suštinski odnos suočavanja crnogorskog društva sa ratnim zločinima.
Šta je Morinj?
Nekadašnje ribarsko selo Morinj, nalazi se na pola puta između Kotora i Herceg Novog.
U zgradi nekadašnje pošte u Morinju za vrijeme agresije na Hrvatsku, bila je smještena uprava zatvora, koja je trebalo da služi za ispitivanje ratnih zarobljenika.
Morinj
Međutim, u taj objekat su, tokom agresije vojske bivše Jugoslavije (JNA) i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine, privođeni i zatvarani muškarce hrvatske nacionalnosti sa tog područja.
“Svjedoci tvrde da su svakodnevno udarani, tjerani da se međusobno tuku, čupaju travu, pjevaju četničke pjesme, a dio njih je vođen i na lažno strijeljanje”, navodi se u presudi tokom suđenja za ratne zločine u Morinju 2012. godine.
Logor je formiran 3. oktobra 1991. godine, a zatvoren 1992. godine.
Kroz logor Morinj prošlo je 292 zatvorenika. Prema nezvaničnim informacijama, od posljedica torture, preminulo je osam ljudi.
Logor Morinj – ANIMA – foto Boka News
Crna Gora i presude za Morinj
Sudski proces za Morinj započet je 2007. godine, a Apelacioni sud Crne Gore je u aprilu 2014. godine potvrdio osuđujuću presudu kojom su četvorica bivših rezervista JNA osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru 1991. i 1992. godine.
Osuđeni su od dvije do četiri godine zatvora.
Presuda Morinj
Zbog zlostavljanja, četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, a Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora.
Prvostepeno osuđeni Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle su nakon žalbi oslobođeni optužbi za ratni zločin. Konačne presude su donesene 2013. godine.
Crnogorski sudovi nikada nisu vodili postupak za komandnu odgovornost.
Crnu Goru je tužilo 207 bivših logoraša Morinja a država je do sada isplatila 1,4 miliona eura odštete za 145 logoraša. Crnu Goru su tužila i dvojica vojnika JNA za duševnu bol, a njima je isplaćeno 120.000 eura.
Učešće i odnos Crne Gore prema zločinima
Crnogorski rezervisti su, kao dio JNA, učestvovali u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u napadima na pod vođstvom Slobodana Miloševića.
Procjenjuje se da je u napadu na Dubrovnik oko 7000 rezervista bilo iz Crne Gore.
Milo Đukanović se 2000. godine, sa pozicije tadašnjeg premijera Crne Gore, zvanično izvinio Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika.
Logoraši iz Morinja Photo: Dubrovniknet
Početkom devedesetih Crnom Gorom je vladala Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića.
Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović i šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, su u oktobru 2021. godine prvi put zajedno posjetili mjesto na kojem se nalazio logor Morinj.
A da proces suočavanja s prošlošću ide sporo, pokazalo je i protivljenje grupe od 50 mještana Morinja koja je blokirala put uoči otkrivanja ploče 10. oktobra.
Logor Morinj – Ministar vanjskih poslova CG Đorđr Radulović – foto Boka News
Njima je, kako su naveli, zasmetala formulacija na spomen-ploči u kojoj se tvrdi da je Morinj bio logor „tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku”.
Međunarodni apeli za suočavanje s prošlošću
Da proces suočavanja Crne Gore sa ratnim zločinima ide sporo, godinama upozoravaju domaće nevladine organizacije, a sa međunarodnih da se ne čini dovoljno u rješavanju pitanja zločina iz devedesetih.
Morinj grafika
Evropska komisija godinama je ponavljala da su „dosadašnje sudske odluke sadržale pravne greške i nedostatke“, upozoravajući da ratni zločini treba da budu prioritet tužiocima, kako bi Crna Gora napredovala u pregovorima o pridruživanju.
Crnoj Gori je zamjereno i što istragom ni optužnicama za te ratne zločine nisu bili obuhvaćeni svi oni koji su morali biti, posebno po liniji komandne odgovornosti posebno zbog nesprečavanja tih zločina.
Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Dragoslav Šćekić i direktor JZU Dom zdravlja Kotor dr Igor Kumburović u petak su svečano otvorili rekonstruisane prostorije Centra za mentalno zdravlje.
Rekonstrukcijom Centra za mentalno zdravlje, koji se nalazi u okviru Doma zdravlja Kotor, zaokruženo je ulaganje u prostornu i tehničko-tehnološku modernizaciju te zdravstvene ustanove, ocijenio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.
Zahvaljujući, prije svega, viziji direktora DZ Kotor Igora Kumburovića, njegovim zavidnim organizacionim i menadžerskim sposobnostima, u Domu zdravlja Kotor stvoren je ambijent u kojem se pruža kvalitetna i efikasna zdravstvena zaštita, zasnovana na savremenim doktrinama medicine- rekao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, odgovornim i domaćinskim poslovanjem i pravilnim upravljanjem resursima, Dom zdravlja Kotor je finansiranje najvećeg dijela investicija i radova obezbijedio upravo iz sredstava ustanove.
– Danas Dom zdravlja Kotor po izgledu, opremi, kvalitetu i obimu zdravstvenih usluga stoji rame uz rame sa najsavremenijim zdravstvenim centrima tog nivoa zdravstvene zaštite- ocijenio je ministar.
Ščekić je napomenuo da je na putu razvoja Dom zdravlja Kotro imao i imaće nedvosmislenu podršku Ministarstva zdravlja.
On je poručio da će nastaviti da ulažu u izgradnju kvalitetnog i efikasnog zdravstvenog sistema.
Kako je rekao, konačno su počeli konretni projekti u zdravstvu i trenutno su u fazi izgradnje i rekonstrukcije objekti u vrijednosti više od 20 miliona eura.
Službenici Uprave policije će u nedjelju, u opštinama u kojima se održavaju lokalni izbori, snimati osobe i događaje na javnim mjestima, ukoliko dođe do spontanih javnih okupljanja ili narušavanja javnog reda i mira.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su najavili da će policija snimati javne površine i u slučaju vršenja krivičnih djela kao i drugih dešavanja kojim se ugrožavaju životi i zdravlje ljudi ili imovina.
Lokalni izbori održavaju se u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, na Žabljaku u Plužinama i Šavniku.
U nedelju 23. oktobra, nakon dvije godine pauze, u Beogradu se otvara 65. Međunarodni sajam knjiga pod sloganom: Povratak napisanih.
Tim hercegnovske Knjižare So biće sve vrijeme na toj prestižnoj manifestaciji, tako da sajamske hitove možemo očekivati u najkraćem vremenu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje čućemo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, geopolitike, bokeljologije, kulinarstva, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Sakupljač svetova knjiga je autora Ilije Trojanova koji je sredinom 19. vijeka krenuo stazama kojim se kretao ser Ričard Frensis Barton, britanski oficir, pustolov i špijun. Iz te avanture nastao je ovaj roman koji je dobio nagradu Lajpciškog sajma knjiga. Da bi ga napisao Trojanov je krenuo u Indiju, Tanzaniju, Arabiju. Proučavaj je islam prije nego što će, baš kao i Barton krenuti na hadžiluk. Kao i on živio je u Bombaju i Barodi. Ginter Gras je ovaj roman nazvao velikim evropskim romanom. Priča je ovo o Britancu koji se svrstava među najneobičnije ljude XIX vijeka, inače bogatog ekscentricima. Izdavač je Zlatni zmaj.
Priručnik za solidan život roman je Olivere Zulović. Priča je ovo o Ljubici i Ljubi, njihovom nježnom prijateljstvu. Njih dvoje hrabro kreću u nezaboravnu avanturu kako bi pokušali ispraviti loše stvari u životu. Kroz roman se isprepliću i njihovi odnosi sa roditeljima koji na život gledaju iz sasvim drugog ugla, ali i u neprestanom preispitivanju da li je ono što čine ispravno ili ne. Priručnik za solidan život knjiga je pisaana kroz prizmu djeteta, a u suštini, namijenjena je odraslima. Izdavač je Lom.
Kineski vek knjiga je Volframa Elznera zahvaljujući kojoj ćemo se upoznati sa rađanjem nove svjetske velesile. Kina je vodeća svjetska sila 21. vijeka, ne samo na ekonomskom, tehnološkom i ekološkom planu nego i na socijalnom. Za vrlo kratko vrijeme ona je od jedne od najsiromašnijih zemalja u razvoju postala prosperitetno društvo. Ali njena dostignuća ne svode se isključivo na ekonomski rast. Elzner nam pruža zapanjujuće i mnogima nepoznate uvide u kinesku svakodnevicu i sve aspekte društveno-političkog sistema koji funkcioniše drugačije u odnosu na razvijene zapadne zemlje. Izdavač je Laguna.
Pomorska urbosozologija knjiga je Danila A. Đurovića. Specifičnosti pomorskog profesionalizma nameću ozbiljan zadatak savremenim naučnim disciplinama. Specifičnost broda sa druge strane uslovljava prostorne, vremenske fiziobiološke i socio-fizičke restrikcije. Uticaj pomenutih ograničenja negativno se manifestuje na psihosomatsko, i socio-fizičko stanje pomorca. Snaga i dubina uticaja pomenutih poremećaja evidentna je i nakon iskrcaja pomorca sa broda odnosno njegovog povratka porodici. Ova knjiga se bavi sveukupnom zaštitom integriteta ličnosti pomorca.
Divlji kuvar Momčila Antonijevića knjiga je koja nam donosi recepte sa divljim, ljekovitim i mirisnim biljem. Od ljekovitih biljaka mogu se praviti ne samo čajevi, melemi i tinkture već i veoma ukusna jela. Autor sugeriše da, ako već nismo, obavezno probamo da samoniklo, mirisno i ljekovito bilje koristimo u kuhinji. Pred nama je zbirka recepata koja će nas ubijediti da se i u kuvanju okrenemo prirodi. Bićemo iznenađeni kako ovi zeleni rudnici zdravlja mogu da budu ukusni. Tekst je propraćem brojnim fotografijama. Izdavač je Harmonija.
Tajne dedinog kofera knjiga je za mlađe čitaoce Bojana Ljubenovića. Kad osnovac Ognjen sazna da ljeto neće provesti sa roditeljima na moru već u očevom rodnom selu Jabukovu, potpuno je uvjeren da će to biti najgori raspust u njegovom životu. A kad njegovi vršnjaci iz Jabukova saznaju da im u selo dolazi dječak iz Beograda učiniće sve da ga stave na iskušenja i zagorčaju mu odmor što više mogu. Međutim, spas stiže od naizgled običnih sitnica iz djedovog starog kofera, koji krije mnoge nevjerovatne tajne. Izdavač je Laguna.
Dinosaurusi – traži i pronađi autorke Ilarije Barsoti knjige je za mlađe čitaoce. Praistorijski svijet sa malim, velikim i džinovskim dinosaurusima oživljava u ovoj knjizi sa zanimljivim ilustracijama. Moćni mesojedi i miroljubivi biljojedi lutaju njenim stranicama, uživajući u svojim staništima sa drvećem, planinama, vulkanima i kometama koje šibaju nebom u pozadini. Pronaći ćemo sve najpoznatije vrste dinosaurusa susrećući se sa mnoštvom aktivnosti koje će podstaći čitaočevu maštu i probuditi interesovanje da se što više nauči o ovom fascinantnom svijetu koji je nekada postojao na planeti Zemlji. Izdavač je Publik Praktikum.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Luka Rotterdam, jedna od najprometnijih morskih luka na svijetu, testira dronove kako bi olakšali niz zadataka inspekcije i praćenja. Lučka uprava izvijestila je da će sljedećih nekoliko mjeseci testirati bespilotne letjelice u blizini Europoorta i zapadnog proširenja Maasvlaktea koje uključuje terminale za kontejnere i rasuti teret.
Ispitivanja su usmjerena na korištenje dronova za inspekcije pomorske i unutarnje plovidbe koje provodi Odsjek lučke kapetanije. To uključuje bunkering operacije, praćenje onečišćenja, transfer s broda na brod, opasne terete, transfer s obale na brod, praćenje onečišćenja zraka (dimom ili čađom), i popravke na brodovima, piše The Maritime Executive.
Luka je za testiranje odabrala najnoviji model dronova nizozemskog proizvođača Avy, Aera 3. Dron ima raspon krila od gotovo 2,5 m, brzinu od oko 90 km/h i domet od približno 97 km uz nisku potrošnju energije. U Lučkoj upravi kažu da bi dva ili tri drona bila dovoljna za pokrivanje cijelog lučkog područja.
Primarni zadatak dronova bit će praćenje aktivnosti u luci, ali koristit će se i za nadzor tijekom incidenta u luci. Dron također može nositi male terete do 3 kilograma, kao što su medicinske potrepštine, dijelovi plovila ili uzorci tereta, olakšavajući prijenos takvih predmeta u luci.
Dronovi će automatski polijetati sa stanice instalirane u Rotterdam-Rijnmond Pilotage Service u Pistoolhavenu. Dronovi i helikopteri dijelit će isti zračni prostor, stoga bi trebala postojati jasna pravila o tome kako se taj zračni prostor koristi. Operacije pilotiranja, potrage i spašavanja koje se izvode s helikopterima uvijek će imati prioritet nad operacijama dronovima.
Dronovi su postali sve uobičajeniji za razne operacije nadgledanja na moru. Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) stavlja bespilotne letjelice na raspolaganje za niz zadataka uključujući praćenje i testiranje emisija s brodova koji plove u ograničenim područjima kao i koordinaciju s obalnom stražom za sigurnosne i spasilačke operacije.
Luka Antwerpen također je testirala dronove za praćenje aktivnosti i održavanje sigurnosti u cijelom lučkom kompleksu. Istraživali su upotrebu bespilotnih letjelica u raznim situacijama, uključujući inspekciju infrastrukture, nadzor i praćenje, upravljanje incidentima, upravljanje vezovima i otkrivanje izlijevanja nafte. Ranije ove godine, Antwerpen je testirao bespilotne letjelice za praćenje vode u luci u potrazi za plutajućim otpadom kako bi se ubrzalo čišćenje luke te smanjile šanse za oštećenja brodova.
SAD će razmotriti sva sredstva za unaprjeđenje diplomacije s Rusijom ako primijete otvaranje, ali Moskva trenutno ne pokazuje znake spremnosti da se uključi u značajne razgovore, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.
“Svi ukazuje na to da se predsjednik Putin nije voljan uključiti u smislenu diplomaciju, već nastavlja gurati u suprotnom smjeru”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare sa svojom francuskom kolegicom Catherine Colonna.
“Razmatramo i razmotrit ćemo sva sredstva za unapređenje diplomacije ako vidimo mogućnost da je unaprijedimo na bilo koji način, naravno da ćemo to uvijek gledati”, rekao je Blinken, ali i dodao da Moskva umjesto toga “udvostručuje i utrostručuje” svoju agresiju.
Rusija je ove sedmice pojačala svoje napade raketama i bespilotnim letjelicama na ukrajinsku energetsku i vodovodnu infrastrukturu.
Ranije ovog mjeseca, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu da je Rusija voljna sarađivati sa SAD-om ili Turskom o načinima okončanja rata, koji je sada u osmom mjesecu, ali još nije dobila nikakav ozbiljan prijedlog za pregovore.
