Agencija za obalni i linijski promet izdala je Jadrolinji suglasnost za održavanje međunarodne linije između Zadar i Ancone u 2022. godini, javlja Zadarski.hr.
Plovidbeni red između najbližeg dijela hrvatske i talijanske obale preko Jadranskog mora održavat će se od 23. juna do 9. septembra, ali s tri različite dinamike prometovanja trajekta “Marko Polo” koji će, tijekom tih 80 dana, istovremeno biti angažiran i na liniji između Splita i Ancone.
Naime, u razdoblju od 23. juna do 17. jula te od 1. do 9. septembra trajekt će prometovati jednom tjedno. Trajekt će u četvrtak u 22 sati kretati iz Ancone, a u Zadar će doći u petak u 7 sati. Istog dana u 10 sati trajekt se Zadra vraća za Anconu (17 sati).
U razdoblju od 18. jula do 18.avgusta, kad se očekuje najveći promet u sezoni, trajekt će prometovati dvaput tjedno. Iz Zadra za Anconu polazit će ponedjeljkom u 22 sata (dolazak u Anconu u utorak u 7 sati) i petkom u 10 sati (dolazak u Anconu u 17 sati). Polasci iz Ancone za Zadar predviđeni su ponedjeljkom u 10 sati (u Zadru stiže do 18 sati), te četvrtkom u 22 sata (u Zadar dolazi u 7 sati).
Treća verzija plovidbenog reda odnosi se na razdoblje od 19. do 26. avgusta kada su također predviđene dvije linije sedmično. Iz Zadra se polazi ponedjeljkom i petkom u 22 sata (u Anconu dolazi u utorak odnosno subotu u 7 sati), dok će trajekt iz Ancone polaziti za Zadar ponedjeljkom i petkom u 18 sati (dolazak u Zadar ponedjeljak i petak u 10 sati).
Hidrogliserska linija posljednji put je plovila u 2020. godini, a ukinuta je zbog slabog interesa putnika. Njezina ponovna uspostava makar samo tokom dva i pol mjeseca ovogodišnje turističke sezone, tumači se kao rezultat pritiska lokalne politike i državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josipa Bilavera na upravu Jadrolinije.
Pogođena je ruska krstarica u Crnom moru, Rusi tvrde da je riječ o nesreći. Foto: Yoruk Isik/Arhiva / Reuters
Rusija je u četvrtak objavila da je glavni brod njezine crnomorske flote teško oštećen i da je njegova posada evakuirana nakon eksplozije za koju je ukrajinski dužnosnik rekao da je posljedica ukrajinskog raketnog pogotka.
– Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je požar na raketnoj krstarici Moskvi prouzročio eksploziju streljiva, javila je novinska agencija Interfax.
Nije navedeno što je uzrokovalo požar, ali Maksim Marčenko, ukrajinski guverner regije crnomorske luke Odese, rekao je da je Moskva pogođena s dvije ukrajinske protubrodske krstareće rakete Neptun.
– Projektili Neptun koji čuvaju Crno more prouzročili su vrlo ozbiljnu štetu, napisao je u objavi na internetu.
Ukrajinsko ministarstvo obrane nije odgovorilo na zahtjev za komentarom, a Reuters nije mogao provjeriti tvrdnje dvije strane.
Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je pretrpio ozbiljna oštećenja od početka rata. Prošlog mjeseca Ukrajina je priopćila da je uništila brod za podršku pri slijetanju, Orsk, u manjem Azovskom moru.
Ruska mornarica lansira krstareće rakete na Ukrajinu, a njezine aktivnosti u Crnom moru ključne su za potporu kopnenim operacijama na jugu zemlje, gdje se bori za preuzimanje pune kontrole nad lukom Mariupolj.
Ruske novinske agencije objavile su da je Moskva, sagrađena 1983., bila naoružana sa 16 protubrodskih krstarećih projektila Vulkan s dometom od najmanje 700 km.
Rusija je priopćila da se 1026 vojnika ukrajinske 36. pomorske brigade, uključujući 162 časnika, predalo u Mariupolju i da je grad u potpunosti pod njezinom kontrolom. Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane rekao je da nema informacija o predaji.
Zauzimanje industrijske četvrti Azovstal u kojoj su marinci bili utaboreni Rusiji bi dalo kontrolu nad glavnom lukom u Azovskom moru u Ukrajini, ojačalo bi južni kopneni koridor i proširilo okupaciju na istok zemlje.
– Ruske snage pojačavaju svoje aktivnosti na južnoj i istočnoj bojišnici, pokušavajući se osvetiti za svoje poraze, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju u srijedu navečer.
Novinari Reutersa koji prate separatiste koje podupire Rusija vidjeli su u utorak kako izbija požar u području Azovstala, dan nakon što je ukrajinska 36. brigada objavila da je njezinim vojnicima ponestalo streljiva.
Sjedinjene Države priopćile su u srijedu da će Ukrajini poslati vojnu opremu u vrijednosti od 800 milijuna dolara, uključujući topništvo, oklopne transportere i helikoptere. Francuska i Njemačka također su obećale više.
Visoki američki dužnosnici razmišljaju hoće li u Kijev poslati visokog člana vlade poput državnog tajnika Antonyja Blinkena i ministra obrane Austina Lloyda u znak solidarnosti, rekao je izvor upoznat sa situacijom.
– Rusija je objavila da će smatrati da su vozila SAD-a i NATO-a koja prevoze oružje na ukrajinskom teritoriju legitimne vojne mete, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov za novinsku agenciju TASS.
Najavila je nametanje sankcija protiv glave 398 zastupnika u Zastupničkom domu američkog Kongresa i 87 kanadskih senatora, prenio je Interfax rusko Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je Washington ciljao 328 članova donjeg doma ruskog parlamenta.
Britanija je najavila nove financijske mjere protiv proruskih separatista, a Australija je u četvrtak uvela ciljane financijske sankcije za 14 ruskih državnih poduzeća.
Fidži je rekao da istražuje dolazak superjahte Amadea, u vlasništvu ruskog milijardera Sulejmana Kerimova, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Država, Britanije i Europske unije.
‘OSLOBODITI NAS OD ČEGA?’ Ukrajina vjeruje da su deseci tisuća ljudi ubijeni u Mariupolju i optužuje Rusiju da je blokirala konvoje pomoći civilima koji su tamo ostali.
Njegov gradonačelnik Vadim Bojčenko rekao je da je Rusija dopremila mobilne krematorije “kako bi se riješila dokaza o ratnim zločinima” – izjava koju nije bilo moguće provjeriti.
Moskva okrivljuje Ukrajinu za smrt civila i optužila Kijev za ocrnjivanje ruskih oružanih snaga.
U selu Lubjanka sjeverozapadno od Kijeva, odakle su ruske snage pokušale i nisu uspjele pokoriti prijestolnicu prije nego što su otjerane, na zidu kuće koju su zauzele ruske trupe bila je ispisana poruka Ukrajincima.
– Nismo htjeli ovo, oprostite nam, piše.
Kremlj kaže da je pokrenuo “posebnu vojnu operaciju” za demilitarizaciju i “oslobađanje” Ukrajine od nacionalističkih ekstremista, poruka koju su seljani rekli da su im ruske trupe ponovile.
– Da nas oslobode od čega? Mi smo miroljubivi. Mi smo Ukrajinci, rekao je stanovnik Lubjanke Viktor Šapošnjikov.
Poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je u posjetu Kijevu sa svojim litvanskim, latvijskim i estonskim kolegama da oni, koji su počinili i naručili zločine, moraju biti izvedeni pred lice pravde.
Njemački predsjednik im se nije pridružio kako je planirao. Zelenski je zanijekao novinsko izvješće da je odbio posjet zbog donedavnih Steinmeierovih dobrih odnosa s Moskvom.
BIDENOVE RIJEČI O GENOCIDU Kremlj je osudio opis djelovanja Moskve u Ukrajini, koje je američki predsjednik Joe Biden okvalificirao kao genocid, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je rekao da je to neprihvatljivo jer dolazi od čelnika zemlje koja je sama počinila zločine.
Prvo izvješće misije stručnjaka koju je uspostavila Organizacija za europsku sigurnost i suradnju dokumentira “katalog nečovječnosti” ruskih vojnika u Ukrajini, prema američkom veleposlaniku pri OESS-u.
– To uključuje dokaze o izravnom gađanju civila, napadima na medicinske ustanove, silovanjima, pogubljenjima, pljački i prisilnoj deportaciji civila u Rusiju, rekao je Michael Carpenter.
Rusija je zanijekala da je ciljala civile.
Šef policije okruga Kijev rekao je da je 720 tijela pronađeno u regiji oko glavnog grada odakle su se povukle ruske snage, a više od 200 ljudi je nestalo.
Narednog mjeseca biće poznat izvođač radova na sanaciji puta Kruševice – Vrbanj. Uprava javnih radova, koja finansira ovaj projekat planira i drugi tender za asfaltiranje ulica na Vrbanju.
Za sanaciju puta Kruševice – Vrbanj Uprava javnih radova opredijelila je preko pola miliona eura, kazao je v.d. direktora Uprave javnih radova Boro Lučić.
– Raspisali smo jedan tender i očekujemo izbor najpovoljnije ponude, a potom i potpisivanje ugovora sa izvođačem. Spremni smo da raspišemo tender i za drugu fazu radova za asfaltiranje ulica na Vrbanju, koji će postati pravo turističko mjesto, kazao je Lučić.
Putna infrastruktura neophodna je za razvoj hercegnovskog zaleđa.
– U planu je da se naredne godine radi i put prema Ublima, tako da će podorjenska sela da ožive, a mislim da je ovo pravi način da se povežu more i naše planine jer je Herceg Novi unikat u regionu i može mnogo toga da pruži, a Uprava javnih radova će stajati iza razvojnih potencijala HN.
Odluka o najpovoljnijoj ponudi za sanaciju puta Kruševice – Vrbanj biće donesena 4. maja.
Crna Gora je uz Albaniju najveći zagađivač Jadranskog mora plastikom, poručeno je na radionici Upravljanje plastičnim otpadom-Borba protiv zagađenja mora.
Radionici, koju su organizovali Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija Evropske komisije-TAIEX i Opština Budva, su prisustvovali predstavnici javnih institucija, lokalnih samouprava, lokalnih javnih preduzeća i nevladinog (NVO) sektora uključeni u oblast upravljanja otpadom.
Kako je saopšteno iz EU Info centra, direktor direktorata za ekologiju Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Dušan Bugarin je poručio da 89% otpada u more dolazi sa kopna, dodajući da je zato neophodno pristupiti izgradnji regionalnih deponija.
– Crna Gora ove godine očekuje usvajanje novog plana upravljanja otpadom i formiranje nadzornog organa koji če vršiti superviziju tretmana otpada u skladu sa inviranim zakonskim regulativama – kazao je Bugarin.
Slađana Gvozdenović Nikolić iz Instituta za biologiju mora, je ukazala na zabrinjavajuće podatke o stepenu zagađenosti mikroplastikom, u istraživanju Instituta u saradnji sa kolegama iz Italije, Albanije i Hrvatske kroz fondove i instrumente EU.
Gvozdenović Nikolić je naglasila da je neophodno preventivno djelovanje, kampanje podizanja svijesti o smanjenju plastičnog otpada ali i o potrebi efikasnije međuopštinske i regionalne saradnje, kao i snažnijoj povezanosti državnih i lokalnih institucija.
Ona je ocijenila da jedan od ključnih problema Crne Gore jeste nedostatak reciklaže i nepostojanje kvalitetnih politika za stimulaciju reciklaže.
Šef odjeljenja za strategije i politike Agencije za upravljanje otpadom Flandrije, Kristof Delater naglasio je da je jedan od ključnih uspjeha Belgije u upravljanju otpadom bio uticaj na smanjenje proizvodnje otpada u domaćinstvima, kroz legislativu ali i kampanje u koje su bili uključeni i građani.
– U Belgiji su opštine odgovorne za tretman otpada iz domaćinstava. Njihov uspjeh u odnosu na EU regulative ogleda se upravo u međuopštinskoj saradnji, odnosno kontinuiranom radu na uspostavljanju kvalitetnog procesa komunikacije – rekao je Delater.
Štefan Trdan iz Instituta za vode Slovenije, objasnio je značaj prikupljanja podataka vezanih za upravljanje otpadom i način na koji opštine treba da upavljaju tim podacima.
Trdan je učesnicima konferencije ukazao na potrebu stalne edukacije, čime bi, kako smatra, akcija bila usmjerena na trajne i održive rezultate.
Šefica odjeljenja za praćenje morskog otpada u Ministarstvu ekologije Ivana Stojanović je ponovila potrebu čvršćeg uvezivanja svih institucija, ali i potrebe da se u tu saradnju aktivno uključi NVO sektor.
U saopštenju se kaže da je, na poziv Komiteta regija, Evropska Komisija 2018. godine pokrenula pilot šemu tehničke pomoći i razmjene informacija (TAIEX) za podršku lokalnim vlastima u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Kako se navodi, od prošle godine, TAIEX podrška je proširena na sve zemlje Zapadnog Balkana.
– Inicijative će se posebno fokusirati na teme usklađene s prioritetima i implementacijom Evropskog Investicionog Plana – kazali su iz EU Info centra.
Oni su dodali da je Zapadni Balkan prioritet za Evropsku uniju i Komisiju.
– Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan će mobilisati do devet milijardi EUR iz EU fondova za investicije u oblastima kao što su transport, energija, zelena i digitalna tranzicija – kazali su iz EU Info centra.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore apeluje na sve zakupce plaža i kupališta u zoni morskog dobra, ali i na nadležne opštinske komunalne službe da u što kraćem roku pristupe čišćenju i uređenju zone morskog dobra, kako bi spremno dočekali goste koji već u predsezonskom periodu posjećuju našu obalu.
Prema Ugovoru o korišćenju morskog dobra Zakupci su dužni da i u periodu van sezone obezbijede redovno i uredno održavanje plaža i akva prostora, uz obavezu da uklanjanje i odvoz sakupljenog otpada urade na propisan način sa lokalnim komunalnim preduzećem.
Tim povodom apelujemo da korisnici preduzmu sve aktivnosti kako bi uredili i stavili kupališta u funkciju do 01.maja.
Služba za kontrolu i održivi razvoj Javnog preduzeća će u okviru svojih nadležnosti, u narednom periodu intezivno obilaziti teren i samim tim kontrolisati sprovođenje Ugovorenih obaveza.
Kontroverzni budvanski biznismen Branislav Savić Gugi danas je davao izjavu u tivatskoj policiji povodom ometanja i sprečavanja pripadnika Službe zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat da intervenišu na gašenju manjeg požara na Opatovu.
Na poziv građana tivatski vatrogasci uputili su se oko 14.30 sati na Opatovo gdje su radnici na zemljištu u vlasništvu Savića zapalili veću vatru na kojoj su spaljivali posječeno rastinje.
Po nalogu Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine, vatrogasci su upućeni na tu lokaciju da spriječe eventualno širenje vatre na okolni prostor i da ugase lomaču.
Međutim, na ulazu na plac ih je po kazivanju vatrogasaca, dočekao Savić koji im nije dozvolio da uđu na njegovo zemljište i nije želio da pomjeri automobil koji je parkirao na prilazu.
Zbog toga su pripadnici SZS Tivat pozvali policiju i tek nakon toga im je omogućeno da vatrogasna cisterna uđe na plac na kojem Savićeva firma “Gugi Commerce” vrši pripreme za izgradnju manjeg hotela, te da ugasi vatru.
Opatovo manji požar
Savić je navodno, na licu mjesta tvrdio da vatru nisu zapalili njegovi radnici, ali i da ona nikoga ne ugrožava te da zbog toga nema potrebe da vatrogasci ulaze na njegovu privatnu imovinu.
Policija je pozvala budvanskog biznismena da u Odjeljenju bezbjednosti (OB) Tivat da izjavu u vezi sa ovim incidentom, a Savić je u njoj, kako saznajemo, negirao da je ometao intervenciju vatrogasaca i da im je zapriječio ulaz na svoj plac.
Nakon što zvanične izjave daju i vatrogasci koji su bili na licu mjesta, policija će spise dostaviti dežurnom tužiocu u ODT Kotor koji će se izjasniti da li u onome što se danas desilo na Opatovu ima elemenata krivičnog djela ili prekršaja.
Savić je pravosnažno osuđivani pripadnik budvanske organizovane kriminalne grupe pod vođstvom Svetozara Marovića a koji je preko svoje firme “Gugi Commerce” kako su utvrdili sudovi, pričinio oko sedam miliona eura štete Opštini Budva u nekoliko različitih kriminalnih afera.
Tužilac iz Kotora Srđa Jovanović uhapšen je danas po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru Srđa Jovanović uhapšen je zbog sumnje da je učinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, saopštili su iz Specijalnog (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT).
IZ SDT-a i VDT-a su kazali da je Jovanović uhapšen po nalogu postupajućeg specijalnog tužioca Miloša Šoškića, koji je, nakon saslušanja, donio rješenje o zadržavanju Jovanovića do 72 sata.
– Po nalogu vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović istovremeno je formirana Komisija koja će kontrolisati sve predmete kojima je bio zadužen S.J. – kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, Jovanović se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i učinio krivično djelo iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Tim zakonom je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica ovlašćenja ili nevršenjem službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog.
Nizom lijepih događaja za najmlađe, u Budvi će se obilježiti manifestacija “Od Uskrsa do Vaskrsa“ koju će Turistička organizacija opštine Budva realizovati u saradnji sa brojnim predškolskim i školskim ustanovama, nevladinim organizacijama, plesnim društvima i kreativnim pojedincima.
Događaji koji će početi već u petak, 15. aprila, održavaće se na platou ispred hotela „Mogren“ i „Avala“, a pored prepoznatljivih uskršnjih instalacija, koje će osmisliti budvanski umjetnici, sadržaj će upotpuniti karusel i ponuda budvanskih ugostitelja.
Tokom deset dana trajanja manifestacije, u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima je predviđen niz zanimljivih radionica, takmičenja, koncerata, priredbi, predstava, plesnih i folklornih nastupa, koji će se svojim sadržajem u potpunosti uklopiti u prazničnu, uskršnju atmosferu. Detaljan program nalazi se na oficijelnom web sajtu TO Budve – www.budva.travel
Od Uskrsa do Vaskrsa
Manifestacija „Od Uskrsa do Vaskrsa“ podržana je od strane privrednika Budve i redovnih partnera u realizaciji manifestacija Turističke organizacije opštine Budva: Megapromet d.o.o., restoran „Torch“, restoran „Pivnica Nik Gold“, autobuski prevoznici „Mediteran Express“ i „Kavex“, bioskop „Cadmus Cineplex“.
U Crnoj Gori su u prethodna 24 sata registrovana 74 nova slučaja koronavirusa, dok smrtnih ishoda povezanih sa covidom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavila su se 73 pacijenta, a trenutno oboljelih je 451.
Ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov, otvorio je u utorak u Tivtu, izložbu fotografija posvećenu prvom čovjeku koji je poletio u svemir – heroju Sovjetskog Saveza, kosmonautu Juriju Aleksejeviču Gagarinu.
Izložba koju su organizovali predsjednik Društva slovenačko-rusklog prijateljstva i NVO „Vrhovi ruske civilizacije“ Just Rugel i federalna agencija „Rossotrudničestvo“, postavljena je u foajeu tivatskog Centra za kulturu, a čini je dvadestak panoa sa fotografijama Gagarina i kljulnih momenata u njegovoj karijeri, odnosno u vezi sa pripremama, relaizacijom i efektima njegovog istorijskog leta u svemir, 12.aprila 1961.godine. Otvaranju izložbe pored brojnih posjetilaca, prisustvovali su i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović i potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić.
„U Rusiji se danas, na godišnjicu istorijskog Gagarinovog leta, obilježava dan kosmonautike. 12.april 1961. je dan kada je počela nova etapa u razvoju cijele ljudske civilizacije- svemirsko doba, u kojem su ljudi dobili mogućnost da ostvare svoj davnašnji san i da se približe zvijezdama, otisnu u svemir i krenu istraživati njegove tajne. To je bio dan važan za sve ljude na svim kontinetima, za čitavu planetu Zemlju i njemu se radovalo čitavo čovječanstvo. Mi ćemo uvijek biti ponosni na činjenicu da je prvi čovjek koji je poletio u svemir bio građanin naše zemlje, Jurij Aleksejevič Gagarin“- kazao je ambasador Rusije Vladislav Maslenikov.
Naglasio je da mu je posebnmo drago što se usponena na Gagarina sa pijetetom čuva u Crnoj Gori, posebno od ruskih turista rado posjećivanom gradu Tivtu gdje jedna od ulica nosi ime slavnog sovjetskog astronauta, odnosno gdje je u Radovićima prije šest godina, podignut i spomenik Gagariu. Ovaj spomenik je 2016. na 55-tu godišnjicu Gagarinovog leta u kosmos, na svom imanju u Radovičima podigao slovenačko-ruski biznismen Just Rugel.
„Sjećajuči se danas Jurija Gagarina, mi se moramo sjetiti i svih drugih sovjetskih ljudi koji su dali svoj doprinos u ostvarenju izvanrednog poduhvata slanja prvog čovjeka u svemir. O svima njima govori ova izložba koju danas otvaramao u saradnji ambasade Rusije, agencije „Rossotruničestvo“ i uz podršku gradskih vlasti Tivta i ovdašnjeg Centra za kulturu.”-istakao je Maslenikov.
Ambasador Rusije u Crnoj Gori
O istorijatu razvoja svemirskog programa SSSR-a i Gagarinovom letu govorio je predstavnik „Rossotrudničevstva“ u ambasadi u Podgorici, Aleksandar Fomin, naglasivši naučno-tehnolopki, ali i civilizacijski i simbolički značaj Gagarinovog leta u kosmičkom brodu „Vostok-1“ koji je trajao 108 minuta i tokom kojeg je on napravio jednu orbitu – krug oko Zemljine kugle. Fomin je istakao da je Gagarin, nakon trijumfalnog povratka na Zemlju, u SSSRu ali i širom svijeta, bio dočekan i slavljen kao heroj i da je u diplomatskim misijima mira nakon svog istorijskog leta u svemir, sovjeski kosmonaut posjetio više od 30 država.
„Ovaj događaj ušao je u svjetsku istotriju i mi smo ponosni što je upravo jedan sovjetski građanin bio prvo ljudsko biće u svemiru. Zahvaljujuli Gagarinu, danas svi zajedno širom svijeta slavimo međunarodni dan kosmonautiuke.“- istakao je Fomin.
Ambasador Maslenikov je potom, u pratnji tivatskih čelnika, građana i ruskih državljana koji žive i rade u Tivtu i Boki, položio i vijenac na spomenik Juriju Gagarinu u Radovićima. Prisutnima se ovdje obratio inicijator postavljanja tog psomenika, Just Rugel koji je naglasio da je istorijski prvi let čovjeka u svemir, tadašnji SSSR uspio da napravi samo 15 godina nakon što je ta država bila bukvalno razorena do temelja u Drugom svjetskom ratu u kojem je SSSR izgubio milione svojih građana.
„Uprkos tome, SSSR je uspio da napravi tehnološki podvig vrijedan najvećeg divljenja i da pošalje prvog čovjeka u svemir. Dana 12.aprila 1961 godine, Jurij Gagarin upisao se u vječnost, postavši prvo ljudsko biće koje je kročilo van nama do tada znanih prostora. To je ogromno dostignuće ne samo za ruski narod, već i za kompletan ljudski rod. Gagarinom let u svemir je od opštecivilizacijskog značaja, ali je ipak činjenica da je to u tom trenutku mogla napraviti samo Rusija.“- istakao je Rugel.
