Advokati koji imaju kancelarije u Herceg Novom obratili su se Sudskom savjetu povodom nezvanične informacije ukidanja Osnovnog suda u tom gradu. Iako je, kažu, riječ o neformalnim saznanjima, nekoliko posljednjih odluka Sudskog savjeta potvrđuju da je zatvaranje tog pravosudnog organa planirano. Ukazuju da će, između ostalog, posljedica takve odluke biti da nadležnost u sporovima preuzme sud u Kotoru.
Nakon što je u decembru Ivan Perović izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici, funkciju v. d. predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom obavlja Vesna Gazdić.
KADAR
Advokati u pismu navode da je prema odluci o broju sudija predviđeno da sud u Herceg Novom ima predsjednika i šest sudija.
– Nakon odluke Sudskog savjeta od 29. decembra 2022. godine, Osnovni sud u Herceg Novom je ostao bez predsjednika suda, sa četvoro sudija, od kojih se jedna sutkinja nalazi na porodiljskom odsustvu. Navedeni broj je ispod minimuma za zakonito odlučivanje, jer nijesu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima na odluku sudije pojedinca. Dakle, ne mogu se formirati vijeća shodno Zakoniku o krivičnom postupku, ni Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, što znači da nema minimuma procesa rada u postupcima koji su hitne prirode – navode advokati u dopisu.
Dodatno ih brine odluka koju je Sudski savjet donio 19. januara 2023. godine, da od desetoro novoizabranih sudija nijedno nije raspoređeno u Osnovni sud u Herceg Novom.
– Na istoj sjednici odlučeno je i o raspisivanju internih oglasa za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta u više osnovnih sudova, ali ne i za Osnovni sud u Herceg Novom. Nije jasno zbog čega kad postoji očita potreba o kojoj je Osnovni sud informisao Sudski savjet 22. februara 2022. godine. U odnosu na tadašnje obavještenje, deficit aktivnih sudija u ovom momentu još je veći – piše u dopisu hercegnovskih advokata.
ISTORIJAT
Autori ukazuju na višedecenijski kontinuitet suda u Herceg Novom, koji smatraju, potvrđuje važnost njegovog postojanja.
– Prije donošenja Zakona o uređenju narodnih sudova iz 1946. godine, Sud u Herceg Novom postojao je i funkcionisao za vrijeme postojanja tri različite države Mletačke Republike, Austro–Ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije u čemu se ogleda kontinuitet te institucije. U okviru svoje nadležnosti ovaj sud vodio je i zemljišne knjige po Austrijskom zemljišno–knjižnom sistemu i to od 1888. godine do stupanja na snagu Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima, što je praktično značilo sve do 1995. godine s obzirom na prelazne odredbe citiranog zakona – ukazuju advokati.
U obzir, kažu, treba uzeti i činjenicu da 40 advokata ima u Herceg Novom kancelarije, te da su njihove odbrane i zastupanja prevashodno vezana upravo za postupke pred Osnovnim sudom u tom gradu.
– Nadalje, Herceg Novi sastoji se iz 27 katastarskih opština, a u koje se ubrajaju i one se područja poluostrva Luštica, a koji imovinski sporovi su veoma komplikovani i zahtjevni, pri čemu svi ti postupci spadaju u nadležnost Osnovnog suda – ističu advokati u dopisu Sudskom savjetu.
Pobjeda je ovim povodom pokušala da stupi u kontakt sa v.d. predsjednika suda Vesnom Gazdić ali ona nije odgovarala na broj dostupan našoj redakciji.
Raspisati interni konkurs za sudije
Sudskom savjetu predlažu na koji način da se riješi problem nedostatka sudija i stvore uslovi za zakonito odlučivanje.
–Na osnovu Zakona o sudskom savjetu i sudijama raspiše se interni oglas za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog osnovnog suda u Osnovni sud u Herceg Novom, odnosno interni oglas za trajno dobrovoljno raspoređivanje u Osnovni sud u Herceg Novom, te ukoliko ima mogućnosti i za raspoređivanje po članu 85 istog propisa — da se usljed reorganizacije i smanjanja broja sudija u nekom drugom sudu, isti rasporedi na rad u Osnovni sud u Herceg Novom, ili da se zbog potrebe ispomoći u ovom momentu, sudija nekog drugog suda rasporedi na rad u navedeni sud – navode advokati u dopisu.
Advokati pisalii Sudskom savjetu
Sud ima četvoro sudija, od kojih se jedna sutkinja nalazi na porodiljskom odsustvu. Sa tim brojem nijesu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima. Ne mogu se formirati vijeća, što znači da nema minimuma procesa rada u hitnim postupcima – navode advokati u dopisu Sudskom savjetu.
/Dragica Šaković/
