U Kotoru se danas 3. februara proslavlja Sveti Tripun – zaštitnik drevnog grada, čija katedrala čuva moći ovog sveca mučenika, koji je rođen u gradu Kampsadi u tadašnjoj rimskoj provinciji Apamei.
Poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Niceji gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Azije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na pitanje Akvilina: “Kojeg si stanja?” Tripun priznao da je hrišćanin izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”
Nakon suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Proslava blagdana Svetog Tripuna, svetim misama u 10 i 18 sati. Večernju misu predvodiće kotorski biskup, mons. Ivan Štironja.
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News
Vanjska proslava biti će u nedjelju, 5. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit splitske nadbiskupije, te apostolski administrator Porečke i Pulske biskupije. Procesija ulicama Grada.
Tripundanski bal u subotu 4. februara
Hrvatsko građansko društvo tradicionalno organizira Tripundanski bal u subotu 4. februara 2023. godine u hotelu Splendid – Bečići sa početkom u 20 sati.
Goste će zabavljati Ansambl “Toć” i VIS “Tri kvarta” iz Kotora.
Osma Mala fešta od naranče će se održati 4. februara u centru Herceg Novog od 10 do 16 sati.
“Mala fešta od naranče je prva iz ciklusa Stađunskih fešti koju organizuje Udruženje Ruke od februara 2015. a ove godine je najavljeno preko sedamdeset izlagača na Donatorskoj slatkoj trpezi, izložbi rukotvorina i domaćih proizvoda, radionica za djecu na temu naranče.
Orange party u Kantinu 65 zakazan je za subotu veče u 20 sati, za dobar stimung uz sweet blues, jazz & rock pobrinuce se Drasko i Oleg. Ove godine organizujemo i mali perfomans o oživljavanju divlje naranče” – kazala je za naš portal Milina Kovačević iz NVU Ruke.
Tema za torte je naravno naranča – plod koji nas inspiriše i liječi od novembra do februara.
“U akciji će nam se, prema dobrom iskustvu iz prethodne godine, pridružiti srednjoškolci sa profesorima da pomognu oko prodaje torti, a u pakovanju i degustaciji koristimo ekološku ambalažu, ostajući na liniji na kraju koje je cilj da budemo Zero Waste organizacija u cijelom nizu Stađunskih fešti“ – poručila je Kovačević.
Prodaja torti na komad i otkup doniranih torti. Torte su kreacije hercegnovskih restorana, poslastičarnica, hotela i gastro entuzijasta. Prikupljena sredstva namjenjena su za NVO „Nova šansa u Novom” koja se bavi pružanjem raznih vidova pomoći licima sa invaliditetom.
Mala fešta od naranče 2019.
Iz NVU Ruke podsjećajući da su donatori, ne samo oni koji torte prave, nego i oni koji na dan fešte dođu da otkupe parče ili dva za taj dan ili više za cijeli vikend, porodicu ili preduzeće.
Hrvatski sistem elektronskog prijavljivanja turista, e-visitor, koji Crna Gora planira da uvede, pomaže turizmu i poreskim vlastima i nužan je za svaku turističku zemlju, ocijenili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) čiji je to autorski proizvod.
Direktor Turističke zajednice Istre, koja je dio HTZ, Denis Ivošević, kazao je za Vijesti da sistem e-visitor daje preciznije podatke o broju turista, noćenjima, iskorišćenosti kapaciteta, strukturi gostiju.
„Da bi se ostvarila bolja naplata državnih prihoda i veći zvanični broj gostiju, potrebno je donijeti nove sisteme podrške koji će biti prije svega umreženi sa sistemom e-visitora, a nakon toga implementirati sistem inspekcijskog i poreskog nadzora“, kazao je za Ivošević.
Iz crnogorskog Ministarstva finansija je nadavno najavljeno da planiraju uvođenje sistema e-visitor, po ugledu na Hrvatsku, kako bi se dobili precizniji podaci, smanjila siva zona u turizmu i poboljšala naplata boravišne takse, poreza na dodatu vrijednost (PDV) i poreza na dobit i dohodak.
Platforma e-visitor je autorski proizvod HTZ, koji je uveden prije sedam godina i od tada je više puta unapređivan i povezan sa institucijama na lokalnom, županijskom i državnom nivou.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Ilija Vukčević, kazao je na konferenciji prije dvije sedmice da pripremaju uvođenje sistema e-visitor, po ugledu na Hrvatsku, kojim se povezuju hoteli i drugi izdavaoci smještaja sa sistemom poreskih vlasti i policije.
Tako da će poreske vlasti imati uvid gdje taj gost boravi, da li je izdavalac smještaja za njega uplatio boravišnu taksu i PDV na smještaj, koliko je imao gostiju i da li je i koliko na kraju platio poreza na dobit.
Iz HTZ su Vijestima kazali da se od uvođenja tog sistema sve prijave i odjave gostiju odvijaju preko njega i da goste u komercijalnom smještaju prijavljuju pružaoci usluga smještaja, dok se prilikom nekomercijalnih posjeta stranaca oni sami prijavljuju.
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News
“Sistem e-visitor je naš jedinstven proizvod, a 2018. godine sa njim smo osvojili treće mjesto i nagradu Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za inovativnost u istraživanju i tehnologiji”, naveli su iz HTZ.
Kako su objasnili, e-visitor je ispunio sva očekivanja kao centralno mjesto prijave i odjave turista, odnosno za obračun i kontrolu naplate boravišne takse.
Platforma je za korisnike besplatna, maksimalno pojednostavljena i dostupna s bilo koje lokacije koja ima pristup internetu. Svi podaci o turistima vidljivi su u realnom vremenu, odnosno odmah po prijavi, čime institucije dobijaju vrlo detaljan uvid u različite strukture turističkog prometa.
Ivošević je kazao da je Hrvatska među prvima, ako ne i jedina destinacija, koja je uvela jedan takav moderan i napredan sistem.
”On je u potpunosti usklađen, a rekao bih da je model za sve destinacije u svijetu, kojima je turizam izuzetno važna grana. Osim toga u potpunosti je usklađen sa novim direktivama EU o potrebi digitalizacije svih operativnih sistema. Nakon nulte godine uvođenja i testiranja sistema na svim nivoima, sistem je do kraja posložen, usavršen i fino podešen, tako da nam služi kao ključan alat za praćenje turističkih kretanja“, saopštio je Ivošević.
Sistem analitički prikazuje stanje turizma od broja gostiju, ostvarenih noćenja, iskorištenosti i popunjenosti kapaciteta, nacionalnoj, uzrasnoj, polnoj strukturi, strukturi prema jedinici smještaja, kao i da li je agencijski ili individualni gost.
„Omogućava i niz analitičkih prikaza. Sve to možemo pratiti na dnevnom, sedmičnom, mjesečnom, godišnjem nivou”, kazao je Ivošević.
On smatra da su podaci koje pruža e-visitor neophodni radi donošenja kvalitetnih, konkurentnih i pravovremenih odluka turističke zajednice i javnih institucija.
”Vrlo detaljno se mogu pratiti ključni trendovi sa tržišta, popunjenost smještajnih kapaciteta i to posebno za svaku vrstu i kategoriju. Poređenja se mogu raditi u odnosu na prethodnu godinu, ali isto tako vertikalno na državnom nivou i horizontalno prema ostalim turističkim zajednicama županija”, naveo je Ivošević.
Na pitanje koliko bi vremena trebalo za implementaciju tog sistema u Crnoj Gori, odnosno da li bi mogao biti u funkciji do ljeta, ukoliko bi se odmah, prema najavama iz Vlade, krenulo sa tim projektom, Ivošević je odgovorio da je uvođenje tog sistema u Hrvatskoj trajalo godinu.
On je naveo da je u početku to složen posao, ali da u današnjem digitalnom svijetu nema alternative.
”Koliko će vremena trebati za implementaciju jednog takvog sistema zavisi prije svega o postojećem stanju i nivou komunikacije i usklađenosti turističkih subjekata, od saradnje privatnog i javnog sektora, javnog i javnog međusobno, te privatnog i privatnog međusobno”, zaključio je Ivošević.
Dan uoči proslave Svetog Tripuna 3. februara zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.
Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, na inicijativu pokojnog don Antona Belana, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023. - foto Boka News
1 od 13
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Dan uoči proslave Svetog Tripuna 3. februara zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023. foto Boka News
Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, na inicijativu pokojnog don Antona Belana, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023. foto Boka News
Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca.
Proslava blagdana Svetog Tripuna je u petak 3. februra svetim misama u 10 i 18 sati. Večernju misu predvodiće kotorski biskup, mons. Ivan Štironja.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2023.
Vanjska proslava biti će u nedjelju, 5. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit splitske nadbiskupije, te apostolski administrator Porečke i Pulske biskupije.
Svetac nepodijeljene crkve
Sveti Tripun rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Norveški niskotarifni avioprijevoznik, Flyr, jučer je, 01. februara ove godine, i službeno potvrdio kako obustavlja sve operacije te kompanija odlazi u bankrot
Još jedan avioprijevoznik prekinuo je sve operacije i proglasio bankrot. Flyr, norveški niskotarifni avioprijevoznik, neće obnoviti prometovanje te je zbog financijskih problema morao u likvidaciju.
Kompanija je osnovana 2020. godine, a prvi let je obavljen u ljeto 2021. godine. Uz niz međunarodnih odredišta u Europi, prijevoznik je prometovao i prema dva odredišta u Hrvatskoj: prema Zadru i Dubrovniku.
Zrakoplovi tipa B737-800 te B737 MAX 8 prometovali su na linijama između Osla i Dubrovnika, te iz Bergena i Osla prema zadarskoj zračnoj luci.
Prije nekoliko dana u povijest je otišao i Flybe, koji je pod istim imenom tek nedavno obnovio promet, a sada je i ovaj norveški avioprijevoznik morao obustaviti svoje operacije. Na norveškom tržištu i dalje dominantna ostaju dva avioprijevoznika – niskotarifni Norwegian te SAS Scandinavian Airlines.
Talijanski ledolomac Laura Bassi, u vlasništvu Nacionalnog instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (OGS), oborio je svjetski rekord, dosegnuvši najjužniju tačku do koje je ikada doplovio neki brod.
Istraživači su tijekom 38. talijanske oceanografske ekspedicije Nacionalnog programa istraživanja Antarktike stigli do točke 78° 44,280′ S, u zaljevu Bay of Whales, koji je dio Rossovog mora.
Putovanje ledolomca započelo je 17. novembra, kada je isplovio iz Trsta prema Ravenni, gdje su ukrcani znanstvenici i materijali, te krenuo prema Novom Zelandu. Laura Bassi je 5. siječnja isplovio iz luke Lyttelton i krenula prema Rossovom moru, a 4. februara brod će se zaustaviti na stanici Mario Zucchelli na Antarktici, gdje će se obaviti smjena istraživača, a istraživanje Antarktike nastavlja se 7. veljače, prenosi Primorski.eu.
“Sretan sam zbog rekorda, ali u isto vrijeme sam tužan jer se situacija na Antarktici tako brzo mijenja”, rekao je kapetan broda Franko Sedmak. Kapetan je 2017. brodom Explora doplovio do istog područja, no tada je ovdje bilo toliko leda da nisu mogli proći dalje.
“Nikada nisam mislio da ću nakon nekoliko godina doživjeti da se led toliko otopio da možemo doseći toliko južnu tačku”, kazao je kapetan Sedmak, prenosi Reuters.
Istraživači s ledolomca Laura Bassi istraživali su dubine od 216 metara kako bi bolje razumjeli morske struje te uzeli uzorke kako bi proučavali životinjske vrste.
Vlada će na narednoj sjednici staviti van snage zaključak kojim je 2019. godine bez koncesije dato Pomorskom saobraćaju da upravlja linijom Kamenari-Lepetane, nakon čega će se raspisati tender, najavio je premijer Dritan Abazović.
„Bez koncesije ne može da se upravlja našim najvećim dobrima. Raspišite tender, neka se javi svako, sretno mu bilo ko god da pobijedi. Zaključite ugovor i kraj priče. Dok toga nema, svim dobrima će upravljati država na način na koji misli da je najbolje“, rekao je Abazović na sjednici Vlade.
On je kazao da će proslijediti Ministarstvu kapitalnih investicija zaključak kojim je Vlada bez koncesije dala upravljanje Pomorskom saobraćaju, koji će se na narednoj sjednici staviti van snage.
Država, kako je naveo, sada od trajekta profitira 200 hiljada EUR.
„Pomorski saobraćaj četiri godine radi bez koncesije. Ne optužujem njih, već naše institucije što nijesu raspisale tender. Ali 200 hiljada neće biti, neka zaborave za sva vremena da će monopol liniju držati za 200 hiljada godišnje“, rekao je Abazović.
On je kazao da nema nikakav negativan stav prema tim ljudima, ali da se sve radi po procedurama.
„Da raspišemo tender da bi sve uveli u legalne tokove, a do tada, dobrima upravlja država“, naveo je Abazović.
Dritan-Abazovic
Abazović je dodao da je ista situacija sa Lukom Budva, koja se isto koristi bez koncesije.
„To je nastavak javašluka iz prethodnog sistema“, smatra Abazović.
On je objasnio da je zaključak za Luku Budva stavljen van snage poodavno i da sada pravo svakog mogućeg raspolaganja ima država.
„Vjerovatno ćemo ustupiti na privremeno upravljanje, dok neko ne preuzme na zakonski način“, rekao je Abazović.
On je kazao da ako neko misli da su mu povređena prava, neka da državu na sud.
„Ne želim da vidim da se javna administracija i ljudi koji rade u državnom interesu povlače pred ljudima koji stiču enormu dobit i vrlo su nezahvalni na tome. Sad ćemo mi malo ofanzivno krenuti, a neka koriste pravne ljekove ako misle da im je bilo koje pravo povređeno“, poručio je Abazović.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović boravio je u dvodnevnoj posjeti Novom Sadu, na poziv gradonačelnika Milana Đurića, a povodom obilježavanja 275. rođendana Grada Novog Sada.
U organizaciji tamošnje gradske uprave, u utorak 31. januara za gostujuće delegacije priređen je koktel dobrodošlice, a centralne svečanosti povodom Dana Grada održane su juče /1. februar/.
Foto Grad Novi Sad
Gradonačelnik Đurić zajedno sa predsjednicom Skupštine Jelenom Marinković Radomirović, bio je domaćin prijema u Gradskoj kući delegacijama Opštine Tivat i ostalih gradova, nakon čega je u Srpskom narodnom pozorištu priređena Svečana akademija, a zatim i posjeta Muzeju Grada Novog Sada, uz obilazak izložbe “Mileva” na Petrovaradinskoj tvrđavi.
Foto Grad Novi Sad
Prošle godine Opština Tivat i Novi Sad potpisali su Pismo o namjerama o uspostavljanju saradnje, čime je formalizovana dugogodišnja saradnja i prijatelјski odnosi između dva grada.
U Velikoj sali Skupštine opštine Herceg Novi danas je održan sastanak podrške u borbi za spas Bolnice Meljine i Instituta „Dr Simo Milošević“. Sastankom su predsjedavali predsjednik lokalnog parlamenta, Ivan Otović i potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević, a o značaju očuvanja zdravstvenog turizma u našem gradu govorili su: dr Ljubinka Krivokapić, predsjednica Sindikata bolnice Meljine, Slavica Drobnjak, direktor Instituta „Dr Simo Milošević“, dr Savo Marić, odbornik u lokalnom parlamentu i advokat, Zoran Lazarević.
Otvoreno pismo Vladi Crne Gore, koje su potpisali predstavnici turističke privrede, prenosimo integralno:
„Polazeći od činjenice da turizam predstavlja stratešku privrednu granu Crne Gore, kao i toga da je jedan od osnovnih preduslova za njegov razvoj adekvatno ostvarivanje zdravstvene zaštite za sve koji borave na teritoriji jedne opštine,turistički privrednici Herceg Novog snažno podržavaju borbu za spas Bolnice u Meljinama i Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu i apeluju na Vladu Crne Gore da sačuva ove ustanoveu kapacitetu koji je adekvatan za građane i građanke Herceg Novog i sve goste grada.
Bez Bolnice u Meljinama i Instituta “Dr Simo Milošević”Herceg Novi ostaje bez sekundarne zdravstvene zaštite i uslova za dalji razvoj, a Crna Gora bez centra i okosnicezdravstvenog turizma, koji je prepoznat kao državni interes. Bolnica predstavlja uslov za rad jedine banje u Crnoj Gori, kao i za razvoj kompletne turističke privrede u našem gradu.
Dr Savo Marić direktor Instituta
Vladinim Programom razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore od 2021. do 2023. godine, Institut i Bolnica prepoznati su među nosiocima potencijala koji Crna Gora ima u medicinskom turizmu.
Nažalost, danas svjedočimo borbi za spas tih ustanova koja je na novskim ulicama okupila zaposlene i brojne građane – zaposleni u Bolnici zbog nezadovoljstva načinom na koji se obavlja prelazak ove ustanove u sistem javnog zdravstva, a radnici Instituta kako bi pozvali državu da počne domaćinski da se odnosi prema svojoj imovini i ne dozvoli privatizaciju.
Herceg Novom je neophodna bolnica koja može tokom cijele godine da obezbijedi sekundarnu zdravstvenu zaštitu za oko 30 hiljada građana, kao i za više desetina hiljada turista, te da bude oslonac Institutu Igalo u slučaju potrebe za hitnim liječenjem njihovih pacijenata.
Ako posjetiocima Herceg Novog ne možemo obezbijediti sekundarnu zdravstvenu zaštitu, ne možemo računati na rast posjete i dalje jačanje hotelskih kapaciteta. Da ne pominjemo uticaj koji bi gašenje Bolnice imalo na kvalitet života svih nas u Herceg Novom, zbog činjenice da putovanje do bolnice, koje bitrajalo najmanje 40 minuta do sat vremena duže nego sad, može činiti razliku između života i smrti.
Peticija HN
U slučaju da Herceg Novi ostane bez adekvatne bolnice, imali bismo situaciju da tokom perioda kada je u gradu najveći broj posjetilaca, a samim tim i najveća potreba za sekundarnom zdravstvenom zaštitom, put do najbliže bolnice može da traje satima. Postavlja se pitanje koliko će u takvim okolnostima naš grad biti sigurna i bezbjedna destinacija za boravak, a samim tim i za poslovanje turističke privrede i dalja ulaganja u razvoj najznačajnije privredne grane.
Obezbjeđivanje adekvatnog liječenja i zdravstvene zaštite za svakog pojedinca u Herceg Novom pitanje je u čijem rješavanju ne smije biti mjesta za lične interese, politička nadgornjavanja i odugovlačenje, već samo za hitno rješavanje problema i dogovor koji će biti u najboljem interesu države, grada i zaposlenih u ovim ustanovama, a samim tim i turističke privrede i budućeg razvoja.
Imajući u vidu sve navedeno, mi, dolje potpisani predstavnici turističke privrede Herceg Novog, podržavamo borbu za opstanak i unaprijeđenje funkcionisanja Bolnice u Meljinamai Instituta Igalo.
Apelujemo na Vladu Crne Gore da hitno reaguje i nađe način da stane na kraj alarmantnoj situaciji u kojoj se nalaze Bolnica i Institut, jer je pitanje opstanka ovih ustanova ujedno i pitanje opstanka zdravstvenog turizma i turističke privrede“.
