U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, preminule dvije osobe od posljedica koronavirusa, a registrovano je 86 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne gore (IJZCG).
Iz IJZ dodaju da je prijavljen oporavak 121 kovid pacijenta.
Konfrencija IJZ povodom predstavljanja novih epidemioloških mjera – foto Mediabiro
Kako je epidemiološka situacija sve povoljnija Vlada Crne Gore je odlučila od petka 11. marta do 25. matra dodatno ublaži epidemiološke mjere, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZCG) Igor Galić.
On je to kazao na konferenciji za novinare.
Ukida se obaveza posjedovanja COVID potvrda za:
1. Ulazak u Crnu Goru;
Uz pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera, i poštovanje dozvoljenog broja posjetilaca, COVID potvrda više nije potrebna ni za:
2. Boravak u ustanovama kulture (pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije i sl.);
3. Boravak u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i sl.);
4. Boravak u objektima koji organizuju igre na sreću (kladionice, kazina, automat klubovi i sl.);
5. Boravak u sportskim objektima i na otvorenom i u zatvorenom prostoru;
6. Boravak u fitnes centrima i teretanama;
7. Boravak u dječijim igraonicama;
8. Prisustvo i boravak na okupljanjima na zatvorenim javnim mjestima (javne priredbe, politički i privatni skupovi, proslave, žurke, svadbe, kao i druge manifestacije);
Novine su i to:
9. Povećava se broj posjetilaca javnim priredbama i ostalim manifestacijama na otvorenom, sa 50 na 100;
10. Dozvoljava se primanje saučešća i obavljanje sahrane, uz prisustvo najviše do 100 lica;
11. Dozvoljava se organizacija zabavnih, sportskih i rekreativnih aktivnosti za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, ringišpil, grupni treninzi, klizališta i sl.) uz prisustvo najviše do 100 lica.
Iz IJZCG naglašavaju da su posjete pacijentima u bolnicama i dalje zabranjene.
Covid
“Izuzetak su posjete COVID pacijentima jednom nedjeljno uz negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata”, kazao je Galić i dodao da sve ostale mjere ostaju na snazi.
Broj novooboljelih u posljednje dvije sedmice manji za oko 61% u odnosu na prethodne dvije nedjelje, takođe i broj preminulih u poslednje dvije sedmice je manji za oko 64% u odnosu predhodne dvije nedelje. U poslednje dvije nedelje 90% pacijenata koji su izgubili bitku sa ovom bolešću je bilo nevakcinisano.
Institut za javno zdravlje Crne Gore će kao i do sada pratiti epidemiološku situaciju i u skladu sa dobijenim podacima predlagati nove mjere.
Rusija je svojim građanima zabranila kupnju američkih dolara, čime je dovršena izolacija ekonomije koja je nekoć imala ambicije pridružiti se globalnom klubu financijskih sila, piše CNN.
Tek nakon globalne financijske krize 2008., ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi poručnici promovirali su rublju kao potencijalnu alternativu američkom dolaru, tvrdeći da bi trebala biti sastavni dio globalnog financijskog sustava. Rusija će postati jedna od pet najvećih svjetskih ekonomija, tvrdili su.
Putinova želja za dominacijom nad svojim susjedima, počevši od napada na Gruziju 2008. pa do aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu, uništila je ono što je ostalo od ekonomskih snova autoritarnog čelnika, navodi CNN.
Početkom 2008. za jedan američki dolar se moglo kupiti otprilike 25 rubalja. Ruska valuta je od tada značajno deprecirala, a sankcije Zapada uvedene kao odgovor na invaziju na Ukrajinu gurnule su je u slobodan pad.
U srijedu je jedan američki dolar mogao kupiti 117 rubalja, nakon što je valuta pala za 10% i dosegnula novi rekordno nizak nivo. Rublja je ovog tjedna još slabija na offshore tržištu.
Posljednji pad uslijedio je nakon što je ruska središnja banka zabranila Rusima kupnju američkog dolara i naredila bankama da limitiraju isplate s računa u stranoj valuti na 10.000 dolara u sljedećih šest mjeseci.
Sergej Aleksašenko, bivši dužnosnik ruskog ministarstva financija i središnje banke, opisao je strategiju kao “nevjerojatnu glupost” koja bi mogla dovesti do napada na banke.
“Očito je odljev deviznih depozita iz ruskih banaka premašio prognoze Banke Rusije i doveo u pitanje sposobnost banaka da podmire svoje obveze”, napisao je u biltenu. “Najveća pogreška koju monetarna vlast može napraviti u Rusiji je dirati privatnu štednju”, dodao je Aleksašenko.
Rusija se trudi spriječiti financijski krah otkako su Sjedinjene Države, Europska unija i drugi zapadni saveznici uveli sankcije velikom dijelu bankovnog sustava zemlje, uključujući zamrzavanje stotina milijardi dolara vrijednih rezervi koje je Moskva godinama gomilala kako bi zaštitila gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da je više od polovice ruskih rezervi strane valute i zlata sada izvan granica.
Središnja banka je više nego udvostručila kamatne stope na 20 posto i privremeno je zabranila ruskim brokerima prodaju vrijednosnih papira u vlasništvu stranaca. Vlada je naredila izvoznicima da razmijene 80% svojih deviznih prihoda za rublje, a rezidentima Rusije zabranila je bankovne transfere izvan Rusije.
Rublja je bila pod jakim pritiskom, a neuspjeh Moskve da obrani valutu dovest će do teške situacije. Rusija je vodeći izvoznik nafte i plina, ali mnogi drugi sektori njezina gospodarstva oslanjaju se na uvoz.
Agencija Fitch smanjila je kreditni rejting Rusije i upozorila na neispunjavanje obveza.
“Daljnje pojačavanje sankcija i prijedlozi koji bi mogli ograničiti trgovinu energijom povećavaju vjerojatnost političkog odgovora Rusije koji uključuje barem selektivno neplaćanje njezinih obveza prema državnom dugu”, stoji u priopćenju agencije za ocjenjivanje.
Čak i s Rusijom na rubu bankrota, zapadne zemlje nastavljaju sa sankcijama. Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranile su uvoz ruske energije, a Europska unija je rekla da će ove godine pokušati smanjiti uvoz prirodnog plina za 66%.
Odluka središnje banke da spriječi Ruse da kupuju američke dolare označava kraj rublje, smatra Anders Åslund, ekonomist i bivši savjetnik ruske vlade.
“Svaka konvertibilnost rublje je gotova. Putin je uništio rublju”, napisao je Åslund na Twitteru, prenosi Index.
Građani Herceg Novog dobiće u svom gradu pristup materijalima nacionalnog filmskog arhiva Crne Gore, zahvaljujući projektu „Kinoteka u svakom gradu“ koji će biti realizovan u saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Javna ustanove Crnogorska kinoteka.
Korisnicima će biti omogućeno da u Herceg Novom pristupe filmskim materijalima od istorijskog, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog i naučnog značaja, tačnije imaće mogućnost neograničenog pregledavanja arhiva, dok će za dalje korišćenje biti neophodna saglasnost Kinoteke radi regulisanja autorsko-producentskih prava.
Takođe, po zahtjevu korisnika biće moguć pregled i prikazivanje arhiviranih filmskih materijala u edukativne svrhe u prostorijama ustanova kulture, navedeno je u Sporazumu o saradnji koji su potpisale Opština Herceg Novi i Crnogorska kinoteka. Koordinator aktivnosti na projektu u ime lokalne uprave je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
„Herceg Novi je prva Opština koja je sa Kinotekom potpisala sporazum o saradnji, jer želimo da sve što nudi ova ustanova bude dostupno korisnicima u našem gradu. Mogu slobodno reći da ovim projektom Novi dobija istureno odjeljenje Kinoteke, u kojem će svi zainteresovani moći da pregledaju bogatu filmsku građu. Vjerujem da će ovo obradovati zaljubljenike u kinematografiju, a svakako će biti od posebnog značaja za one koji se bave filmom i edukacijom o sedmoj umjetnosti“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Partneri su se obavezali da za potrebe realizacije ovog projekta nabave i instaliraju neophodnu računarsku opremu i obezbijede tehničke uslove za nesmetano i kvalitetno pregledavanje sadržaja.
Foto Crnogorska-kinoteka
„Plan nam je da jedan računar bude instaliran u Gradskoj biblioteci, jedan u Omladinskom centru u Starom gradu nakon završetka adaptacije tog objekta, a namjera nam je da nabavimo i treći ukoliko se ukaže potreba. Kinoteka je već pristupila pripremi softvera, pa očekujemo da do početka maja on bude dostupan korisnicima“, objašnjava Zambelić Pištalo.
Crnogorska kinoteka osnovana je 2000. godine, sa primarnim ciljem prikupljanja i čuvanja crnogorskih filmova, filmova crnogorskih autora, te filmova proizvedenih u Crnoj Gori i o Crnoj Gori. U isto vrijeme, započeto je formiranje kolekcije filmova koji su dio svjetskog filmskog nasljeđa. Osnovne aktivnosti kinoteke su prikupljanje i čuvanje filmova, kao i pratećeg filmskog materijala. Prikazivanjem filmova od umjetničkog, kulturnog, istorijskog i naučnog značaja, publici se pruža uvid u nacionalnu i svjetsku filmsku baštinu. Crnogorska kinoteka je otvorena za sve istraživače koji se bave istorijom i teorijom filma, studente filmskih škola i poklonike filma uopšte.
Bojanić na Kopanik biznis forumu (Foto: Ministarstvo kapitalnih investicija)
Svi vozači iz Srbije koji na ljeto krenu na more u Crnu Goru moći će da koriste novu dionicu auto-puta Podgorica-Mateševo, poručio je na Kopaonik biznis forumu crnogorski ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić.
“Izvjesno je da će se ovog ljeta koristiti taj put iz Srbije i biće na zadovoljstvo svih koji tradicionalno krenu na more u Crnu Goru”, rekao je ministar i podsjetio da je taj dio auto-puta dugačak 41 kilometar.
“Izgradnja te prioritetne dionice na auto-putu Bar-Boljare bila je veoma kompleksna. Bio je to skup i problematičan put koji je koštao 900 miliona eura, od 41 kilometara 50 odsto bili su tuneli i vijadukti”, rekao je ministar i dodao da put ide i do 1.000 metara nadmorske visine.
Naveo je da će brzini protoka ljudi, robe i usluga doprinijeti i završetak radova na zgradi modularnog prelaza u Bjelom Polju između Srbije i Crne Gore, što je dio velikog projekta koji se radi u saradnji sa svim zemljama okruženja, naveo je ministar, prenosi Tanjug.
“Uzalud nam novi putevi i pruge ako nam je za prelazak granice potrebno par sati i zato nam je cilj kad već imamo granice da bar pelaze učinimo efikasnijim”, naveo je on i dodao da će sve službe biti objedinjene u renoviranoj zgradi u Bijelom Polju.
Izrazio je očekivanje da će, “ako se sklope stvari” ove godine biti završen i tender za izvođenje radova na preostaloj dionici puta do granice sa Srbijom.
“Cilj je da se povežemo sa Srbijom, a drugi po važnosti projekat za nas je brza saobraćajnica do Debelog brijega i veza sa zaleđem do Albanije, kako bi se vezali za Plavi put”, rekao je ministar.
Bojanić je zajedno sa ministrom Tomislavom Momirovićem učestvovao na panelu KBF koji je iskoristio da prestavi kapitalne investicije u Crnoj Gori. Između ostalog govorio je i o planu Podgorice da preuzmu dio ranijeg prodatog vlasništva Luke Bar kako bi luka povatila regionalni značaj.
„Karotrc“ 53. Praznika mimoze, koji je prošle sedmice odložen zbog kiše, biće održan u centru Herceg Novog u nedjelju, 13. marta. Vozači iz Crne Gore i regiona će pokušati da za što kraće vrijeme na svojim karićima pređu stazu dugu 700 metara od nekadašnjeg hotela „Rudnik“ do gradske luke.
„U nedjelju očekujemo fenomenalno vrijeme! Više od 130 takmičara na ručno izrađenim vozilima – karićima spustiće se iz srca grada do luke Škver. Nagrađujemo najbrže, ali i najsporije, najatraktivniju vožnju, najstarijeg takmičara, najmaškaraniji karić…sve se ocjenjuje. Dođite i budite dio jedinstvene trke“, poručuju iz novske nevladine organizacije „Maškare“.
Start ove atraktivne i izazovne trke zakazan je za 12 časova, čemu će prethoditi lična prijava takmičara, tehnički pregledi ispravnosti samih karića, provjera zaštitne opreme i probna trka u 11 časova. Ekipe će biti podijeljene u tri kategorije: jednosjedi, dvosjedi i trosjedi.
Za učešće na trci prijavili su se vozači iz: Trebinja, Banja Luke, Beograda, Kruševca, Šibenika, Prugova, Tivta, Kotora, Cetinja, Podgorice i Herceg Novog.
Cilj je na Škveru, gdje će biti upriličeni gozba za takmičare i dodjela nagrada, uz muzički dio programa u kojem će nastupiti novski sastav „Low Voltage“.
Trka karića je prva trka takve vrste u Crnoj Gori i Herceg Novom, a i ove godine je organizuje NVO „Maškare“ u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i JUK „Herceg-fest“, u okviru programa Praznika mimoze.
Tradicionalna izložba „Umjetničke vještine i kreativnost Tivćanki“ biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u petak, 11. marta 2022. godine u 19 sati.
Na ovogodišnjoj izložbi svoje radove predstaviće dvadeset dama: Elena Begu, Laura Browne, Ana Bulatović, Iva Gopčević Čelanović, Dragica Damjanović, Jana Farkaš, Danka Ivin, Ivona Jovičić / Eve Jo, Sanja Kosovac, Ivana Lolin, Anka Marković, Hana Mirkov, Valentina Mirkov, Seka Rada Burić Nađ, Tanja Nikolić, Gorica Nikšić, Tatjana Radonić, Irena Čapo Trajčevska, Anuška Vlahović, Silvija Vrhovac. Talentovane i kreativne Tivćanke se i ove godine predstavljaju različitim umjetničkim poetikama, likovnim izrazima i tehnikama što ovu izložbu čini posebnom i vrijednom pažnje.
Izložbu koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, svečano će otvoriti direktorica JU Muzej i galerija Tivat mr Jelena Bošković.
Royal-Caribbean’s-Wonder-of-the-Sea Photo Credit: Royal Caribbean
Royal Caribbean International objavio je da je najveći kruzer na svijetu Wonder of the Seas isplovio na svoje prvo krstarenje od Fort Lauderdalea do Kariba. Prije nego krene za Barcelonu i Rim na ljetna krstarenja Mediteranom, kruzer će do travnja ploviti Karibima, piše Cruise Industry News.
S 236.857 bruto tona, novi kruzer gotovo je pet posto veći od prvog kruzera klase Oasis kojeg je Royal Caribbean predstavio prije više od desetljeća, a čak je i nešto veći od četvrtog broda te klase – Symphony of the Seas, koji je predstavljen prije tri godine. Wonder of the Seas, koje je dug 362 metra, također ima veći putnički kapacitet, s 6.988 putnika o kojima će brinuti 2.300 članova posade, piše The Maritime Executive.
Prema Royal Caribbeanu, kruzer ima niz novih značajki u osam različitih “četvrti”. Tu je Suite Neighbourhood, koji sadrži bazen, bar i Ultimate Family Suite za deset osoba, te Mason Jar Southern Restaurant & Bar gdje gosti mogu uživati u večeri uz živu country glazbu i kolekciju od 19 američkih viskija. Uz to, za one najmlađe tu je interaktivno dječje igralište Wonder Playscape s toboganima, stijenama za penjanje, igrama, Wonder Dunes, igralištem za mini golf, bazenima na palubi, živom glazbom i brzim toboganima. Na brodu se također nalazi simulator surfanja FlowRider, Ultimate Abyss – najviši tobogan dosad, ali i Central Park, ispunjen s oko 20.000 pravih biljaka, prenosi Morski.hr.
Za prvu europsku sezonu, Wonder of the Seas nudi itinerare od sedam noćenja do Napulja i Firence u Italiji; Palma de Mallorca u Španjolskoj i Provence u Francuskoj, a zatim se vraća u matičnu luku u Cape Canaveralu na Floridi.
Prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu sastali su se ruski i ukrajinski šefovi diplomacije – Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba.
Sastanak se održava u Turskoj. Ukrajina i Rusija od početka invazije nisu razgovarale na ovako visokoj razini. Na sastanku je i Mevlut Cavusoglu, turski ministar vanjskih poslova, koji se prije toga sastao zasebno s ruskom i ukrajinskom delegacijom.
Britanci šalju Ukrajini novo moćno oružje protiv ruskih aviona
Velika Britanija odlučila je Ukrajini poslati svoje protuzračne projektile Starstreak, piše Defense News.
Ministar obrane Ben Wallace rekao je zastupnicima jučer da vlada razmišlja o slanju Starstreaka, ali je kasnije potvrdio da je odluka već donesena. Wallace je također rekao Parlamentu da će Britanija isporučiti ograničeni broj protutenkovskih projektila Javelin, koje su proizveli Lockheed Martin i Raytheon.
“Vjerujemo da će ovaj sustav ostati unutar definicije obrambenog oružja, ali će omogućiti obrambenim snagama da bolje brane nebo”, rekao je Wallace.
Starstreak je sustav protuzračne obrane dizajniran za pružanje zračne obrane od helikoptera, niskoletećih mlažnjaka s fiksnim krilima i bespilotnih letjelica dometa od četiri milje. Nakon lansiranja, raketa se ubrzava na više od četiri Macha, što je čini najbržom raketom zemlja-zrak kratkog dometa na svijetu.
Budva dobija još jedno mjesto u prirodi za uživanje, šetnju i odmor, novi turistički proizvod koji će unaprijediti ponudu i uljepšati boravak ljubiteljima prirode i aktivnog odmora na budvanskoj rivijeri.
Turistička organizacije opštine Budva je u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja Budva, d.o.o. „Komunalno“ i lovačkim društvom „Primorje“ počela realizaciju prve faze projekta čišćenja i uređenja pješačkih staza u dužini od 3 kilometra na ostrvu Sv. Nikola i stavljanja ovog lokaliteta u turističku svrhu.
Cjelokupan projekat podrazumijeva, pored čišćenja i uređenja staza, adekvatnu markaciju istih sredstvima vizuelne komunikacije, uređenje nekoliko lokacija na ostrvu u manja izletišta sa svim pratećim sadržajima, postavljanja kamera za nadzor životinja, zaštitnih ograda na kritičnim tačkama, kao i tabli sa instrukcijama za zaštitu od požara. Projekat takođe podrazumijeva obogaćivanje životinjskog fonda fazanima, muflonima, jelenima, srnama i ostalim životinjskim vrstama koje se mogu prilagoditi specifičnim uslovima života na ostrvu.
„Nakon više decenija zanemarivanja punog turističkog potencijala ostrva Sv. Nikola, radujemo se početku realizacije ovog projekta koji za cilj ima unapređenje kvaliteta turističke ponude Budve i čijom ćemo realizacijom dobiti potpuno nov sadržaj za građane i posjetioce Budve koji žele da promijene ambijent i, osim u moru, uživaju u nešto drugačijim predjelima. Posebnu zahvalnost dugujemo kolegama iz Službe zaštite i spašavanja Budva, kojima će korišćenje ovih staza olakšati obavljanje svoje djelatnosti, kao i kolegama iz d.o.o. „Komunalno“ i lovačkog društva „Primorje“. Svi su odmah prepoznali značaj uređenja i stavljanja u turističku svrhu ovog dijela ostrva Sv. Nikola i aktivno se uključili u realizaciju projekta.“ – istakao je Nemanja Kuljača, v.d. direktora Turističke organizacije opštine Budva.
Ovaj projekat predstavlja jedan u nizu planiranih koje Turistička organizacija opštine Budva realizuje ili podržava sa ciljem unapređenja i poboljšanja turističke ponude ruralnog područja Budve, a sam značaj realizacije tih projekta posebno je naglašen u vremenu koje obilježava pandemija virusa COVID 19 koje je podsjetilo na važnost boravka u prirodi i očuvanja životne sredine.