Finalna konferencija projekta ConsumeLess plus finansiranog u okviru Interreg MED programa održana je u Kotoru, čiji je cilj pokazati da Consumeless destinacija je ona, koja članicama uključenim u realizaciju projekta omogućava da budu dio mediteranske zajednice, koja valorizuje prirodne resurse, usluge ekosistema, kulturnu baštinu te se usmjerava na lokalnu ekonomiju i zajednicu.
ConsumeLess model povećava atraktivnost i konkurentnost odredišta poticanjem očuvanja resursa područja.
Takva destinacija teži dobrobiti građana i posjetioca što je dodatna vrijednost za konkurentnost destinacije, naročito u današnjem vremenu obilježenom pandemijom Covid-19.
U uvodnom dijelu konferencije, prisutnima su se obratili: ispred Agencije za energiju i vodu vlade Malte (vodeći partner), Manuel Sapiano, ispred Opština Kotor Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine Kotor.
O projektu i postignutim rezultatima su govorile ispred Ambiente Italia Srl, Marina Trentin i Tijana Vukasović, ispred kancelarije za međunarodne projekte Opštine Kotor.
Eudokia Balamou iz Turističke zajednice l’Arnaka-Kipar, Kristina Brščić, Upravni odsjek za turizam (IPTPO) iz Hrvatske, predstavili su dobrobiti koje su njihove zajednice imale od implementacije projekta.
Foto Opština Kotor
U drugom dijelu panela, govorile su Julia Bonello, ispred Agencije za energiju i vodu o kapitalizaciji alata Consumless projekta u cilju startegije razvoja turizma. Ispred Euromed programa, prisutnima se obratila Borka Lješković, nacionalna kontakt osoba za Interreg Med Program u Crnoj Gori pri Kancelariji za evropske integracije.
U drugom panelu, govornici su prof. Ilija Morić sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo i Filip Cicović, vlasnik Kotor Nest co-living space-a.
Razgovarali su o razvoju održivog turizma i o načinima njegovog unaprijeđenja.
U finalnom dijelu konferencije, potpisan je sporazum sa tri ugostitelja iz Kotora koji su ovom prilikom svečano dobili Consumless etiketu i na taj način se pridružili Consumless zajednici.
Ova konferencija je bila prilika da se veliki ciljevi proslave i naprave novi planovi za budućnost, zaključili su učesnici.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano novih 59 slučajeva infekcije koronavirusom.
Nije prijavljen nijedan smrtni ishod.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa, tokom četvrtka završile analizu i dostavile rezultate za 807 uzoraka.
Izložba ilustracija iz ovogodišnjeg Morž art programa, biće otvorena u foajeu hercegnovske Dvorane Park u četvrtak, 19. maja u 20 sati.
Festival alternativne kulture MORŽ, u svom trećem izdanju u tradicionalnom formatu oprobanom u Herceg Novom prije pandemije – koncert i film po večeri, uz izložbu ilustratora iz regiona, premijerno se ove godine održao u okviru novoosnovanog tivatskog Wind festivala, platforme za nezavisne kreativce iz Boke. U svom matičnom gradu, Herceg Novom će se predstaviti izložbom ilustracija nekim od vodećih imena jugoslovenskog prostora, pa tako postavku od 34 rade čine djela Srđe Dragovića, Igora Hofbauera, Mirona Milića, Jovane Marović, Bojane Bogavac i Marina Remića.
Nakon otvaranja MORŽ ART izložbe, na sceni Dvorane Park, mladi glumac iz Tivta, Matija Grabić i NVU ŠkArt prirediće performans/predstavu „Majmunska Posla“, po motivima pripovjetke Franca Kafke, u kojoj autor postavlja pitanje: Odabrati kavez ili preobrazbu – ostati majmun ili postati čovjek?
„On je majmun. Ali prikladnost ove oznake se dovodi u pitanje kad saznate da je on majmun koji je postao čovjek. Čovjek kojeg je “akademija” izdvojila da izvijesti o svom nekadašnjem životu i proces asimilacije od trenutka kada je zarobljen do njegovog trenutnog uspjeha kao umjetničkog izvođača koji pije crveno vino, puši i razgovara kao prosječan Evropljanin”, navodi se u opisu predstave koja je premijerno održana prošlog mjeseca u okviru tivatskog Festivala vjetra .
Prošlog vikenda u Kotoru je održano matematičko takmičenje “Kengur bez granica”. Radi se o međunarodnom takmičenju čiji je osnovni cilj popularizacija matematike među djecom i mladima, razvijanje logičkog razmišljanja i primjena matematičkog znanja. Održava se još od devedesetih godina prošlog vijeka u više zemalja svijeta, uključujući i zemlje našeg regiona.
Djeca iz devedesetak država cijelog svijeta u isto vrijeme rješavaju iste zadatke, podijeljeni u kategorije od 3.razreda osnovne škole, pa sve do 4.razreda srednje škole.
U Crnoj Gori je prvi put održano takmičenje 2021.godine i to samo u Podgorici, Danilovgradu i Tuzima. Ove godine je takmičenje prošireno na osam crnogorskih gradova, među kojima je i naš Kotor. Među 1008 prijavljenih takmičara u Crnoj Gori, učenici Gimnazije Kotor su bili vrlo uspješni. Učenik Nikola Vukšić je osvojio 1. mjesto u kategoriji Junior za III razred pod mentorstvom profesorice Jelene Nikolić. Učenik Nikola Kovač je osvojio 5. mjesto u kategoriji Cadet za I razred, što je takođe značajan uspjeh.
Foto Gimnazija Kotor
Na Univerzitetu Donja Gorica upriličena je svečanost dodjele medalja najboljim takmičarima. Ponosni smo na uspjehe naših učenika i nadamo se da će to biti motivacija ostalim učenicima da se oprobaju na ovom takmičenju sljedeće godine.
Crna Gora ima potencijal da ljetnja sezona bude uspješna i ostvari veće prihode, saopšteno je na Odboru udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, u čijem radu je učestvovao ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.
– Turizam predstavlja snagu i stratešku granu Crne Gore, a zadatak ovog ministarstva biće da doprinese tome da turistička sezona bude bolja i ostvari veće prihode – kazao je ministar.
On je istakao da je cilj ove Vlade i Ministarstva da uklone što više biznis barijera i turističkim poslenicima omoguće da rade bolje i više.
– Hajde da budemo bolji jer imamo potencijala. Ova država može imati veći prihod nego što je bio 2019. godine i moj i zadatak svih nas jeste da djelujemo sinergijski – rekao je Đurović.
Prema njegovim riječima, ohrabruje dobra predsezona, ali je ovo kritičan period jer se glavna sezona mora dobro pripremiti.
– Moramo da smanjimo buku, imamo čistija kupališta i šetališta. Treba da ostvarujemo male pobjede, jer će njihov zbir dovesti do velikih i percepcije da smo napravili iskorak u pripremi glavne turističke sezone – poručio je on.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kazala je da su problemi sa kojima se turzam svake godine suočava buka, nesređene plaže, te nedostatak radne snage.
– Insistiramo na promjeni Zakona kako bi se uvela kategorija stalnog sezonskog radnika. Service charge je takođe kategorija koja se mora uvesti u zakonodavstvo, kako bi zadržali i stimulisali radnu snagu – kazala je Drakić.
Kategorija “service charge” predstavlja naknadu za uslugu, koja bi se obračunavala u određenom procentu na iznos fiskalnog računa. Sredstva sa te pozije bi se koristila isključivo za uvećanje zarade zaposlenih, što bi se dodatno preciziralo internim aktima. Poslodavci bi imali pravo izbora da li žele da koriste ovu opciju, a sve treba definisati kroz poseban poreski tretman i zakonodavni okvir da bi koristi imali i država i zaposleni.
Foto PK CG
– Nama treba service charge jer nemamo dovoljno radne snage, a moramo da vratimo ljude turizmu- kazao je Tomo Knežević, Lipska pećina.
On je pozvao da se razmisli o podsticajnim mjerama za studente koji žele da se prijave za sezonski rad. Istakao je da je turizmu nephodna fiskalna strategija u turzimu kako se stope poreza ne bi mijenjale ad hoc, već bile predvidljive.
Prema njegovim riječima, treba čvršće povezati poljoprivredu i turizam, uvesti ponovo trajektnu liniju od Ulcinja do Herceg Novog, napraviti zone gdje mogu biti diskoteke na otvorenom a gdje ne, te digitalizovati turističke takse i prijave radnike gdje je to moguće. On se takođe založio za pronalaženje rješenja za velike gužve na graničnim prelazima, i smatra da bi zajednički punktovi doprinijeli njihovom bržem prelasku.
Ministar Đurović je u odgovoru na Kneževićevu diskusiju kazao da postoje razlozi za i protiv uvođenja service charge, jer treba imati u vidu da se time povećava i cijena usluga za domaćeg gosta, a ne samo za turistu. On je tražio da Privredna komora uputi Ministarstvu usaglašeni predlog na ovu temu koji će objediniti zajednički interes turističke privrede.
Tripko Krgović, Cherry Wine, kazao je da će, kako bi se ta procedura ubrzala, dostaviti cost –benefit analizu uvođenja service charge, kojim bi se u legalne tokove uvelo više od 30 miliona eura.
Ranko Jovović, predsjednik Odbora, istakao je da doprinos turizma BDP-u kontinuirano raste i da on ima multiplikativni efekat na druge privredne grane, povećanje standarda i zaposlenost. On je apelovao da se nađe rješenje kako bi se tranzitni gosti upućivali na alternativne puteve, te time doprinijelo rasterećenju glavnih saobraćajnica.
Novoizabrani državni sekretar za turizam Damir Davidović raduje se nastavku saradnje sa turističkim poslenicima na rješavanju izazova u ovom sektoru, kako bi se sva otvorena pitanja riješila brže i efikasnije, te kako bi privreda bila što manje opterećena.
– Generalno je veliki problem komunalni red i svi zajedno moramo da reaguemo i apelujemo na lokalne samouprave da naša turistička destinacija bude čista – kazao je Davidović.
Privrednici su tražili da se značajno poveća budžet Nacionalne turističke organizacije, sa čim je saglasan i ministar Đurović, ističući da to ne bi predstavljalo trošak, već ulaganje u promociju naše destinacije na svjetskim tržištima.
– Budžet za NTO će iduće godine biti višestruko veći – poručio je ministar.
Ana Tripković Marković, direktorica NTO kazala je da su ove godine imali na raspolaganju 300 000 eura za promociju Crne Gore na svim tržištima, te da je u njihovom fokusu bilo uvezivanje privrede.
– Zadovoljni smo bukingom – imamo dobre najave dolazaka iz Zapadne i Srednje Evrope, a u zemlji trenutno boravi oko 33 hiljade turista, što je skoro tri puta više nego prošle godine – istakla je ona.
Prema njenim riječima, Izrael je tržište sa odličnim bukingom ove godine i preko dvije agencije se očekuje dolazak većg broja turista, te charter linije sa svakodnevnim letovima iz ove države.
Privrednici smatraju da bi dobro rješenje bilo uvođenje privremene dozvole za rad stranca, odnosno sezonskih radnika, koju bi dobijali prilikom podnošenja prijave u MUP-u.
Sekretarka Odbora Sanja Marković istakla je da privremena dozvola za rad stranaca predstavlja dugogodišnje zalaganje turističlkih poslenika, te da bi turističku sezonu 2023 trebalo dočekati sa izmijenjenom zakonskom regulativom u ovoj oblasti. Ona je pozvala da se implementira član 81 Zakona o strancima, kako bi oni mogli da apliciraju za dozvolu za rad i privremeni boravak u našim diplomatskim predstavništvima.
Dragan Dašić, načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisiju u MUP-u kazao je da naš zakon ne prepoznaje privremenu dozvolu, pa je potrebna dopuna ili izmjena regulative.
Privrednici su, između ostalog, tokom diskusije ukazali na problem što se ne daje prioritet domaćim agencijama I mjesta u avionima Air Montenegra daju agencijama koje koriste Crnu Goru isključivo za tranzit prema drugim destinacijama.
Smatraju da je neophodno izmijeniti kategorizaciju hotela jer, kako kažu, nisu svi objekti sa četiri zvjezdice isti. Potrebno je riješiti infrastrukturne probleme u Nacionalnom parku Durmitor, kao i u Herceg Novom. Od velike je važnosti i organizacija promocije destinacije kod turoperatora, te pribavljanje saglasnosti od nadležnog ministarstva za obavezne praktične nastave u ugostiteljskim i turističkim objektima tokom ljetnjeg raspusta koja bi ponovo trebala da traje 21 dan. Apelovali su da se nađe rješenje za uvođenje radne nedelje tokom trajanja sezone, o čemu će se diskutovati sa predstavnicima sindikata i Vlade u narednom periodu.
Tokom sjednice, svoje aktivnosti su predstavile lokalne turističke organizacije Žabljaka i Cetinja, kao i predstavnici Uprave za inspekcijski nadzor.
Gradska muzika Kotor povodom jubileja – 180 godina postojanja organizuje niz događaja u petak, 20. maja.
Program proslave Dana Gradske muzike Kotor počinje u 19 sati promenadnim koncertom ulicama Starog grada.
U 20 sati u crkvi Svetog Duha planirana je svečana sjednica, a u 21 sat u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor biće otvorena izložba “180 godina Gradske muzike Kotor”.
Festivalska sezona na Pelješcu otvara se atraktivnom pričom o pelješkoj pomorskoj tradiciji. Festival kapetana od 15. maja do 15. juna kreće iz Orebića i širi čitavim poluotokom, piše Južni.
Tura Orebićem uz kostimirane vodiče, izložba „Moda Pelješke rivijere kroz 19. stoljeće“ u čitaonici orebićkog Pomorskog muzeja, klapske večeri, zanimljive predstave – dio je bogatog programa prvog ovogodišnjeg festivala u mjestu poznatom po kapetanima i jedinstvenim kortama, prostranim dvorištima s mediteranskim i egzotičnim biljem kojeg su pomorci donosili s putovanja.
Uključilo se i pedesetak peljeških restorana, vinarija i školjkara. Sve one koji posjete Pelješac u vrijeme održavanja naših festivala očekuju vrhunska vina i fina jela po promotivnim cijenama. Vina će se u vinarijama prodavati uz popust od 20 posto, a nudit će se i dva kapetanska menija u restoranima po cijeni od 150 i 230 kuna. – ističe Mladen Đeldum, novi direktor TZ opštine Orebić.
Festival kapetana vratit će vas u zlatno doba poluotoka, kada je Pelješac bio jedno od pomorskih središta ovog dijela Mediterana. Brodovi su pozdravljali zvukom sirene i to bez obzira na zastavu koju su nosili. Mještani Orebića i okolnih mjesta vraćali su im pozdrave, mahali su plahtama s obale, zvonila su zvona na Franjevačkom samostanu Gospe od Anđela i pucalo se iz topa s današnje zgrade Pomorskog muzeja.
U Orebiću je 1865. osnovano Pelješko pomorsko društvo (Associazzione Marittima di Sabioncello), a 1875. i brodogradilište Archiduca Rudolfo. Na vrhuncu slave područje Pelješke rivijere brojilo je 2.000 pomoraca, 250 kapetana te 90 jedrenjaka ukupne tonaže 45.000 tona. Pelješki pomorci bili su poznati i po herojskim podvizima na svojim plovidbama zbog kojih su dobili brojna odlikovanja, a gotovo da nije bilo kuće koja nije dala barem jednog kapetana. Stoga je Pelješac i danas poznat kao kolijevka kapetana, ali i plavca malog.
Rusija će od subote prestati isporučivati struju Finskoj, zbog neplaćenih računa, objavio je u petak dobavljač RAO Nordic Oy, koji je u stopostotnom vlasništvu ruskog poduzeća InterRAO.
Odluka je objavljena u vrijeme rasta napetosti između Moskve i Helsinkija zbog odluke Finske da “bez odgode” pristupi NATO-u, što je prekretnica u dosadašnjoj politici Finske nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Poduzeće RAO Nordic Oy sa sjedištem u Helsinkiju priopćilo je da nije primilo novac za isporučenu struju Finskoj od 6. svibnja, navodi grupa u priopćenju.
– Riječ je o izvanrednoj situaciji koja se dogodila prvi put u više od 20 godina, navodi poduzeće i objašnjava da nema sredstava za rad pa je “prisiljeno prekinuti uvoz struje od 14. svibnja”.
“Nadamo se da će se stanje uskoro poboljšati” i da će se isporuke iz Rusije obnoviti, dodaje grupa.
Finski predsjednik i premijerka u četvrtak su iskazali spremnost za ulazak Finske u NATO “bez odgode”, a Kremlj je rekao da je takva odluka “sigurno” prijetnja Rusiji.
Rusija će “biti primorana poduzeti recipročne mjere, vojno-tehničke i druge, kako bi zaustavila prijetnje svojoj nacionalnoj sigurnosti”, reagirala je ruska diplomacija.
Glavni uvoznik struje iz Rusije prema nordijskim tržištima, RAO Nordic posluje u Europskoj uniji od 2002.
Opština Tivat realizovala je 10.802.113 eura prihoda, ili 57,96% u odnosu na plan budđeta za cijelun 2022., dok stanje na računima Opštine trenutno iznosi 5.861.488,47 eura. To su podaci Sekretarijata za finansije na dan 11. maja – saopšteno je juče iz lokalne uprave Tivta.
Prihodi u periodu od početka godine do 11. maja veći su za 1,2 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, a razlog tome je dobra naplata poreza, komunalija, ali i poreza na promet nepokretnosti. Povećanje prihoda bilježi se i kod naplate zakupa zemljišta i poslovnih prostora, koje je prošle godine naplaćeno u manjem obimu kao posljedica usvojenih mjera podrške privredi, uslijed pandemije koronavirusa.
Prihod od poreza na nepokretnosti na istom je nivou realizacije kao u 2021. godini i iznosi 792.266 eura, dok je naplata prireza porezu 231.750 eura i bilježi uvećanje za 11%. Opština Tivat do 11. maja naplatila je i 627.234 eura naknade za komunalno opremanje, što je čak za 70% više u odnosu na isti period lani, dok je prihod od lokalnih komunalnih taksi 40.825 eura ili čak je 338% veći u odnosu na 2021.
Za zakup zemljišta i poslovnih prostora naplaćeno je 104.208 eura – 392% više u odnosu na 2021. godinu, a od prodaje nepokretnosti prihodovano je 190.224 eura. Prihod u budžetu na ovoj stavci za cijelu prošlu godinu iznosio je 42.866 eura.
„Što se tiče ustupljenih prihoda, porez na dohodak fizičkih lica naplaćen je u iznosu od 198.308 eura i na sličnom je nivou realizacije kao prošle godine, dok je porez na promet nepokretnosti veći za 386% i iznosi 786.085 eura. Naplata naknade za regionalni vodovod takođe bilježi povećanje za 68% u odnosu na 2021. i iznosi 59.391 eura.“- saopšteno je iz Opštine.
Sa druge strane, rashodi budžeta do sada su bili 2.966.242 eura, što predstavlja izvršenje na nivou od 15,92%. Do značajnog smanjenja realizacije rashoda došlo je zbog neusvajanja budžeta za 2022. godinu i privremenog finansiranja u prvom kvartalu ove godine, koje je uključivalo brojna zakonska ograničenja u trošenju budžetskih sredstava. Odluka o privremenom finansiranju ostala je na snazi sve do raspuštanja SO Tivat i imenovanja Odbora povjerenika koji je usvojio Budžet tek 29. marta. U međuvremenu su, usljed zakazivanja vanrednih izbora, nastupila i nova budžetska ograničenja u trošenju novca iz gradske kase.
„Značajno smanjene rashode Opština Tivat ove godine ima i zbog toga što su u prvom dijelu 2021. godine, velika sredstva izdvojena za otplatu duga iz 2020. i ranijih godina, i to u iznosu od 1.380.620 eura, kao i za troškove eksproprijacije po sudskim presudama, za šta je utrošeno 1.258.681 eura. Ukupan iznos rashoda po ovim stavkama u 2021. godini iznosio je više od 2.6 miliona eura, dok je u 2022. za iste svrhe ukupno izdvojeno nešto preko 534 hiljade eura.“- objašnjavaju iz lokalne uprave.
Na bruto zarade zaposlenih u lokalnoj administraciji do sada je utrošeno 888.705 eura, 5% više u odnosu na 2021. godinu, a za ostala lična primanja 52.962,05 eura, što je 28% manje u odnosu na 2021. Za materijal i usluge plaćeno je 202.395 eura, za transfere 350.976 eura, dok je za otplatu duga utrošeno 42.773 eura. Otplata obaveza iz prethodnog perioda iznosila je 491.419 eura, dok su kapitalni izdaci bili 634.726 eura.
Izložba „Brodovi – Instrumenti“ Igora Hajdarhodžića biće svečano otvorena u ponedjeljak 16.maja u 19 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru u Tvtu.
Igor Hajdarhodžić je umjetnik sa zavidnom međunarodnom karijerom, a publici u Tivtu će predstaviti svoje instalacije: skulpture u formi brodova napravljene od raznog materijala među kojim dominira drvo i metal, i predmeta kojima on svojim radom daje novi život i novu suštinu.
Izložba je osmišljena i kao omaž staroj i tradicionalnoj brodogradnji u drvetu i metalu i posebno radnicima koji su takve brodove gradili, a Tivat je sa svojim Arsenalom upravo i bio jedno takvo mjesto. Tako da je ova izložba, prema umjetnikovim riječima, ujedno i omaž tivatskim meštrima brodogradnje.
Brodovi – Instrumenti Igora Hajdarhodžića
„Igorove skulpture vraćaju nas u vrijeme davnih putovanja morima na parnim brodovima i jedrenjacima, u vrijeme kada je prva stvar nakon uplovljenja u novu luku bilo slanje razglednica umjesto postavljanja statusa na društvenim mrežama, a putni koferi izlijepljeni imenima dalekih destinacija. Njegove skulpture usporavaju vrijeme i vraćaju nas stotinjak godina unazad, otvarajući nam sada već davne, zaboravljene i prošle horizonte. Podsjećaju nas na činjenicu koliko je vještine nekada bilo potrebno za napraviti brod, ali i hrabrosti sa njime „tući mora“, kaže Dražen Jovanović, menadžer Zbirke pomorskog nasljeđa, dodajući:
„Igorova umjetnost nas i opominje. Živjeći u modernom i brzom vremenu čovjek današnjice stvari uzima zdravo za gotovo često ih koristeći jednokratno da bi ih nakon toga odbacio, a Igor upravo od takvih stvari pravi svoje skulpture, skrećući nam pažnju da novi život, uz malo mašte može da postoji u svemu pa i u predmetima koji nam se čine odavno mrtvim. Za svoje skulpture, umjetnik često koristi stare muzičke instrumente ili njihove dijelove, dijelove satnih mehanizama, odbačene drvene ramove ili komade starih drvenih škura i prozora, dijelove starih mašina i uopšte, sve čemu običan čovijek više ne vidi svrhu i ne pridaje značaj.“
Pored ovoga, Igor Hajdarhodžić predstaviće i svoje umjetničke slike i fotografije kojima će zaokružiti priču koju pričaju njegovi brodovi – instrumenti.
