U Crnoj Gori u posljednja 24 sata registrovano je 119 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.
Prijavljen je oporavak 199 pacijenata, a trenutan broj aktivnih slučajeva iznosi 1.165.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/NSzTnLWsbJ
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) March 3, 2022
Superjahta “Galactica super nova”, ruskog tajkuna Vagita Alekperova, isplovila je u srijedu iz crnogorske luksuzne marine Porto Montenegro nakon što je natočila gorivo, izvijestili su u četvrtak crnogorski mediji.
Istovremno je ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo da vlasnik jahte i ruske naftne tvrtke Lukoil u trenutku kada je ona bila u crnogorskim vodama nije bio pod sankcijama EU.
Superjahta Galactica, vrijedna 75 miliona eura, prije dva dana uplovila je u marinu Porto Montenegro kod Tivta, a doplovila je iz Barcelone, nakon što je u međunarodnoj zajednici otvorena mogućnost zamrzavanja imovine ruskih milijardera koju imaju izvan Rusije.
U saopštenju crnogorskog ministarstva vanjskih poslova navodi se da se Vagit Alekperov do srijede u 13 sati, kada je jahta isplovila, nije nalazio na popisu osoba obuhvaćenih sankcijama EU.
Navodeći da “Crna Gora, kao kredibilan kandidat za članstvo u EU, dosljedno prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU i stopostotno se usuglašava s odlukama i stajalištima EU, što se odnosi i na sankcije prema Rusiji”, crnogorski MVP ističe da će se restriktivne mjere prema imovini ruskih državljana, obuhvaćenih sankcijama, primijeniti po zakonom predviđenoj proceduri.
CNBC, vodeći svjetski medij za poslovne informacije, ranije je javio da su jahte četiri ruska tajkuna isplovile iz evropskih luka, nakon što je otvorena mogućnost zamrzavanja imovine ruskih milijardera, te da se Galactica uputila ka crnogorskim vodama.
Nevladine udruge ranije su pozvale vladu u Podgorici da u najkraćem roku objavi popis fizičkih i pravnih osoba nad kojima će se na teritoriji Crne Gore provoditi sankcije zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Omiljena destinacija ruskih tajkuna
Nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručila je da zamrzavanje imovine i identifikacija kompanija povezanih s pojedincima s liste evropskih sankcija može predstavljati problem jer Crna Gora još uvijek nema u potpunosti funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanija. U prethodna tri desetljeća mnogi visoki državni i politički dužnosnici Ruske Federacije kupovali su vrijedne nekretnine na crnogorskoj obali, a nisu bili rijetki slučajevi da je stvarno vlasništvo bilo skrivano iza kompanija s off-shore destinacija, upozorava MANS.
U crnogorskim medijima spekulira se da se na vezu u crnogorskim lukama nalazi više jahti ruskih oligarha, ali nema i potvrde tih informacija.
Crna Gora je posljednjih desetljeća, a naročito prvih godina nakon obnove neovisnosti 2006., bila atraktivna ruskim tajkunima za ulaganja u biznis i nekretnine. Jedna od najvećih investicija bila je kupovina crnogorske tvornice aluminija u Podgorici, a ruski oligarh Oleg Deripaska, koji ju je kupio, ostavio je nakon što se povukao iz tog posla crnogorskoj vladi dug prema bankama od preko 100 milijuna eura, za jamstva koje je država Crna Gora dala za kredit.
Isti tajkun, koji je blizak Vladimiru Putinu, po navodima crnogorskih medija vlasnik je luksuznog kompleksa na rtu Platamuni nedaleko od Budve, na crnogorskoj obali.
Službena Podgorica u srijedu se pridružila sankcijama koje je Evropska unija uvela Ruskoj Federaciji. Crna Gora je i članica NATO saveza te je najavila Ukrajini pomoć u zaštitnim prslucima i balističkim kacigama, te financijsku donaciju od 50 hiljada eura.
Ta zemlja očekuje i da će agresija Rusije na Ukrajinu utjecati na financijske učinke crnogorskog turizma jer, kako je ranije procijenjeno, 20 posto turista koji ljeti posjećuju tu zemlju dolazi iz Ukrajine.
Pozorište mladih “Aleksandra Brjanceva” iz Sankt Peterburga, nakon nastupa u Beogradskom dramskom pozorištu, gostuje na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u nedjelju 6. marta 2022.g. sa komedijom „Lude pare“ po djelu Aleksandra Ostrovskog. Početak je u 18 sati.
“Ovu priču u pet činova o nestašnom životu veleposjednika Save Vasiljeva, koji je došao u Moskvu iz provincije, o „slučajnim parama“, fatalnim strastima, o ljepotici iz višeg društva, ljubavi, iskušenjima, režirao je Aleksandar Kuzin, zaslužni umjetnik Rusije.
Predstava je dobitnik nagrade Međunarodnog pozorišnog festivala „Raduga“ („Duga“), nominovana je za glavnu pozorišnu nagradu Sankt-Peterburga „Zolotoj sofit“ 2003/2004.
Državno pozorište mladih “Aleksandra Brjanceva” njeguje tradicionalne i eksperimentalne komade zasnovane na ruskim i stranim klasicima, kao i dramaturgiji savremenih autora. Na repertoaru ima više od 50 predstava za djecu, omladinu i odrasle.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10,00 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra Kotor radnim danima od 10h do 13h,a 6.marta dva sata prije početka predstave” – saopšteno je iz Kulturnog centra.
Ribari iz Bandar Lampunga svakog dana bacaju mreže u moru punom plastičnog otpada.
Stoga su nakon izvlačenja mreža prisiljeni rukama odvajati ribu od uhvaćene plastike.
Bandar Lampung je glavni i najveći grad indonezijske pokrajine Lampung, smješten na južnom vrhu Sumatre.
Shodno povoljnijoj epidemiološkoj situaciji, Vlada Crne Gore usvojila je sljedeće mjere u borbi protiv novog korona virusa koje važe od 04. do 17. marta.
Nove mjere:
-Dozvoljavaju se posjete licima koja su smještena u ustanovama socijalne i dječije zaštite uz posjedovanje PCR testa koji nije stariji od 72 sata;
-Dozvoljavaju se posjete licima u ZIKS-u uz posjedovanje PCR testa koji nije stariji od 72 sata sa ILI bez PCR testa uz obezbjeđivanje fizičke pregrade i zabrane bliskog kontakta sa ovim licima;
-U zatvorenim sportskim objektima dozvoljava se prisustvo publike do trećine broja sjedišta uz posjedovanje COVID potvrde i uz po dva slobodna mjesta između gledalaca i poštovanje ostalih osnovnih epidemioloških mjera.
-Sportskim događajima koji se organizuju na otvorenom, dozvoljava se prisustvo publike do 50 odsto u odnosu na broj sjedišta bez COVID potvrde uz po jedno slobodno mjesto između gledalaca, ali uz pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera.
-Ukida se obaveza posjedovanja COVID potvrde u vjerskim objektima, uz obavezu poštovanja epidemioloških mjera;
-Ukida se obaveza zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i ustanovama dječije i socijalne zaštite da, nakon odmora, poslodavcu dostavljaju negativne testove ili potvrdu o vakcinaciji.
-Institut za javno zdravlje Crne Gore će kao i do sada pratiti epidemiološku situaciju i u skladu sa dobijenim podacima predlagati nove mjere.
Osmi je dan ruske invazije na Ukrajinu. Uoči za danas najavljenog, drugoga kruga pregovora, rusko je izaslanstvo doputovalo u Bjelorusiju.
Očekuje se da će glavne teme biti prekid vatre i uspostava humanitarnog koridora. Ruska je vojska u međuvremenu zauzela Herson, strateški važan grad na jugu zemlje. Noćas su Kijevom odjekivale mnogobrojne eksplozije. Pod teškim granatiranjem je i Mariupolj, važna ukrajinska luka na jugoistoku.
Što se trenutno događa u Ukrajini:
● Dok cijeli svijet iščekuje drugi krug pregovora, najavljen za danas, ruska vojska neprestano raketira najveće ukrajinske gradove.
● Do sada je poginulo više od dvije tisuće ljudi, među kojima i 21 dijete. Rusi su zasad potvrdili smrt 500 svojih vojnika.
● Prema Kijevu ide golem broj ruskih snaga, stanovnici su pozvani da se pripreme za obranu.
● Ruske rakete pogodile su Babin Jar – memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta – desecima tisuća ljudi koji su ondje ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata.
● I drugi najveći grad, Harkiv, neprekidno se raketira, a na njega su Rusi izveli i zračni desant. Mnogo je poginulih i ranjenih.
● Pod neprestanim je raketiranjem luka Mariupolj, u Azovskom moru – gdje je pola milijuna ljudi, koji su u gotovo potpunom okruženju. Govori se o mnogobrojnim žrtvama i golemim razaranjima.
● Teške se borbe vode za Herson na Crnom moru – stratešku lokaciju na rijeci Dnjepar, koja presijeca Ukrajinu na dva dijela. Rusi tvrde da su grad zauzeli, Ukrajinci to demantiraju.
● Najveću osudu izazvala je izjava ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova – da će treći svjetski rat uključivati i nuklearno oružje, i to samo dva dana nakon što je Moskva stavila svoje snage za odvraćanje u stanje visoke pripravnosti.
● Američki predsjednik Joe Biden svoj je prvi govor o stanju nacije u Kongresu najvećim dijelom posvetio ratu u Ukrajini. Istaknuo je jedinstvo i moć demokracije u odgovoru na rusku agresiju. Najavio je nove sankcije Rusiji i obećao da će natjerati Vladimira Putina da “plati cijenu” zbog invazije, a oligarsima koji podržavaju Kremaljski režim zaprijetio zapljenom luksuznih jahti i zrakoplova.
● Opća skupština je donijela rezoluciju kojom traži da Rusija odmah prestane primjenjivati silu u Ukrajini te osuđuje odluku Rusije da podigne stupanj pripravnosti svojih nuklearnih snaga. Za je glasovala 141 zemlja, pet je bilo protiv – Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija, a 35 se suzdržalo, među njima Kina, od ukupno 193 zemlje u toj organizaciji. Ishod glasovanja dočekan je burnim pljeskom.
● Dramatično raste broj izbjeglica iz Ukrajine. UNHCR je objavio da je zemlju od početka ruske invazije napustilo gotovo 900 tisuća ljudi. Najviše ih je otišlo u Poljsku – oko 450 tisuća, u Mađarsku 116, Moldaviju 79 tisuća, Slovačku 67 tisuća, Rumunjsku 44 tisuće izbjeglica. UN procjenjuje kako bi do ljeta iz Ukrajine moglo izbjeći oko 4 milijuna ljudi.
● U Ukrajini je još između 20 i 30 hrvatskih državljana. Polovina se želi vratiti u zemlju, a dio je već u humanitarnom konvoju koji ide prema Poljskoj.
Institut za biologiju mora organizovao je obuku o izradi priručnika za regionalnu politiku za uspostavljanje saradnje institucija važnih za funkcionalno upravljanje zaštićenim morskim područjima.
Obuka je dio projekta TUNE UP – Promocija upravljanja na više nivoa morskih zaštićenih područja.
Kako objašnjavaju u Institutu, pilot područje projekta TUNE UP u Crnoj Gori je Kotorsko-risanski zaliv, koji uživa status preventivne zaštite do izrade studije i faktičkog dobijanja statusa zaštićenog morskog područja, što zaslužuje zbog svojih biodiverzitetskih vrijednosti, prije svega kolonija Zlatnog korala na lokalitetima Sopot i Dražin vrt.
“Projekat ima za cilj da obezbijedi veću koordinaciju među zainteresovanim stranama i donosiocima odluka, ograničavajući izazivanje konflikata između zaštite i ekonomskih pitanja s ciljem unapređenja očuvanja i zaštite biodiverziteta. Kada je započela implementacija projekta TUNE UP, Crna Gora još uvijek nije imala zaštićena morska područja, te je razmjena iskustava na nivou 12 partnera iz sedam zemalja Mediterana od izuzetnog značaja za našu zemlju. Danas zaštićena područja Rt Platamuni, ostrvo Katič i ostrvo Stari Ulcinj uživaju samo formalnu zaštitu, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom sa ostalim nadležnim institucijama, tek treba da uspostavi saradnju u cilju funkcionalnog upravljanja i zaštite ovih područja. Stoga upravo Priručnik za regionalnu politiku koji je Institut za biologiju mora izradio temeljem metodologije TUNE UP projekta može biti od značaja u tom procesu”, navodi se u saopštenju Instituta.
Crna Gora, kako naglašavaju, nije podijeljena u regije, zbog čega se primjena regionalnog alata definiše ranije potpisanim Memorandumom o razumijevanju, kojim je deklarisana saradnja Instituta za biologiju mora, Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave pomorske sigurnosti, Uprave za inspekcijske poslove, Opštine Kotor i Luke Kotor.
“Ove institucije su se saglasile da će raditi na integraciji resursa, i planova po pitanju upravljanja pilot lokacijom, a shodno usaglašavanju koje projekat ima za cilj da uspostavi na cijelom Mediteranu. Priručnik za regionalnu politiku se bavi pitanjima upravljanja, finansijama i politikama specifičnim za svaki region, u našem slučaju cijelu zemlju. Izrađen je na osnovu analize pilot područja s ekološkog, društvenog, kulturnog i privrednog polazišta, kao i rezultata prikupljenih analizom nacionalnih i regionalnih teritorijalnih strategija i potencjalne integracije MPA memoranduma i informacija razvijenih i sadržanih u Zajedničkoj metodologiji, dobijenih kroz diskusije u sklopu teritorijalnih laboratorija. Ovaj dokument sadrži opis vrijednosti i ključna pitanja područja Kotorsko-risanskog zaliva, zakonski okvir, ciljeve kojima treba težiti, aktivnosti i korake koje treba sprovesti, definiciju upravljačke strukture, vrijeme trajanja, te uloge i odgovornosti potpisnika”, navodi se u saopštenju.
Obuka je organizovana za predstavnike svih relevantnih institucija uključujući predstavnike Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat.
Privredna komora Vojvodine prodala je hotel „Vojvodinu“ u Igalu. S obzirom na to da je potpisivanje ugovora predviđeno za 14. mart i da je procedura u toku, iz Privredne komore nisu željeli saopštiti ime kupca, piše Radio-televizija Herceg Novi.
Prema saznanjima tog medija, kupac je jedna crnogorska firma.
Podsjećaju da je tender za a prodaju hotela “Vojvodina” bio je otvoren do 14. februara, a početna cijena iznosila je 3,76 miliona eura.
-Tenderom je obuhvaćena prodaja hotela površine 421 kvadrata u osnovi i poslovni prostor ugostiteljstva čija je površina 365 m². Predmet prodaje je i dvorište površine 110 kvadrata. Predmet prodaje je i imovina koju čine hotel spratnosti podrum+prizemlje+dva sprata i potkrovlje, površine u osnovi 930 m². Na istoj parceli nalazi se i hotel – trospratna zgrada čija je površina u osnovi 1.065 kvadrata a tenderom je obuhvaćeno i dvorište površine 2.589 kvadrata i zemljište pod objektima.
Kako je navedeno u oglasu, zainteresovani kupac je u obavezi da se upozna s teretom zabilježbe spora koji se vodi pred Privrednim sudom Crne Gore.
Dva neuspjela tendera za prodaju odmarališta “Vojvodina” raspisana su 2020. godine; u martu po početnoj cijeni 4,7 miliona eura, i u junu iste godine, za milion eura manje. U martu prošle godine Vlada Vojvodine prodala je svoj suvlasnički udio u odmaralištu Privrednoj komori Vojvodine za 147.614.940 dinara, putem prava preče kupovine.
Turistička organizacija Herceg Novi konstantno, kroz redovno poslovanje, radi na različitim oblicima diverzifikacije ponude i unaprjeđenju boravka turista. Između ostalog, podizanje atraktivnosti destinacije postiže se oplemenjivanjem lokacija primamljivim sadržajima za boravak na otvorenom. U skladu s tim, a u cilju jasnijeg prepoznavanja grada kao destinacije pogodne za djecu, kroz EU projekat “Wonder”, potpisan je ugovor za rekonstrukciju dječijeg igrališta u parku Leopolda Mandića, u centralnoj urbanoj zoni Herceg Novog, uz Njegoševu ulicu. Ugovorena vrijednost radova je 19 800 €.
Jelenu Osipovu, 77-godišnju umjetnicu i aktivisticu, policija odvela je dok je protestovala protiv ruske invazije na Ukrajinu u Sankt Petersburgu.
Hiljade ljudi u gradovima diljem Rusije prkose policijskim prijetnjama i organiziraju proteste protiv invazije na Ukrajinu. Vlasti imaju nisku toleranciju na proteste i marševe, a prisustvovanje njima može imati ozbiljne posljedice uključujući novčane kazne, hapšenja, pa čak i zatvor.
© BokaNews, 2021
