Ukrajinski mediji javljaju da su se tijekom noći na srijedu odvijale teške borbe na istoku i jugu Ukrajine dok ruske snage već sedmi dan nastavljaju s invazijom, a Rusija tvrdi da je osvojila Herson, prenose svjetske novinske agencije.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da su ruske oružane snage osvojile južni ukrajinski grad Herson, izvijestila je novinska agencija RIA, a prenosi Reuters.
– Postrojbe ruske vojske preuzele su potpunu kontrolu nad regionalnim glavnim gradom Hersonom, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konačenkov, uvjeravajući da “civilna infrastruktura” i javni prijevoz funkcioniraju normalno.
Ukrinform je izvijestio da su u Hersonu ruski tenkovi pucali na urede ukrajinske obavještajne agencije SBU.
Anton Herašenko, savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova, rekao je da je u borbama stradalo više civila i da stanovnici Hersona grad brane molotovljevim koktelima. Lokalni mediji izvještavaju da je grad okružen neprijateljskim snagama.
Gradski dužnosnici rekli su da je ruska vojska zauzela luku i željeznički kolodvor. Također su javili da ima više mrtvih među kojima su i civili i pripadnici ukrajinske vojske.
Prema izvještajima iz Harkiva, drugog po veličini ukrajinskog grada koji se nalazi u istočnom dijelu zemlje, ruske su snage napale vojni medicinski centar.
Ukrajinska novinska agencija UNIAN izvijestila je da su ukrajinske snage zarobile šest novih ruskih tenkova 5-80BWM.
Ni jedno od izvje[taja još nije neovisno potvrđeno.
Opština Tivat juče je u saradnji sa brojnim ustanovama i organizacijama, nizom događaja obilježila 1. mart – Međunarodni dan civilne zaštite i Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori. Aktivnosti su bile edukativnog karaktera, u cilju podizanja svijesti javnosti o opasnostima od velikih nesreća i katastrofa, kao i ulozi civilne zaštite u prevenciji i edukaciji.
Dan je počeo predavanjem u SMŠ Mladost, gdje je načelnica područne jedinice Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore, Lidija Petrone Kolar održala predavanja za najstariju generaciju srednjoškolaca. U jutarnjim časovima dobrovoljna vatrogasna društva Tivat, Boka i Krtole održala su pokazne vježbe u osnovnim školama u Donjoj Lastvi, Gradiošnici i Radovićima, na oduševljenje mališana koji su imali priliku da se edukuju o opremi i načinu gašenja požara, dok je Služba zaštite Opštine Tivat pokazne vježbe održala u popodnevnoj smjeni, učenicima III i IV razreda OŠ „Drago Milović“.
Međunarodni dan civilne zaštite – Pokazna vježba OŠ Drago Milović
Obilježavanju ovog dana pridružila se i Turistička organizacija Tivat, koja je uručila donaciju novih ormarića prve pomoći svim tivatskim školama, a pokaznu vježbu u popodnevnim časovima održao je i vatrogasni brod Porto Montenegra na rivi Pine, gdje su građani imali priliku da se upoznaju sa njegovom opremom i kapacitetima. Pored toga, Porto Montenegro podršku aktivnostima pružio je i štampanjem dvojezičnog informativnog flajera za građane, sa relevantim informacijama i pozivnim brojevima u slučajevima vanrednih situacija, koje su u toku dana domaćim i stranim prolaznicima u gradu dijelili mladi volonteri iz Omladinskog tima Tivat. Posljednju aktivnost dana, obuku o pružanju prve pomoći održao je Crveni krst Tivat u multimedijalnoj sali Opštine Tivat, kojoj je prisustvovalo preko 20 građana.
Međunarodni dan civilne zaštite proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1990. godine, dok se Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori obilježava od 2013. godine.
Svečano otvaranje Legata admirala Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) Branka Mamule 1921-2021 biće upriličeno u petak 4. marta sa početkom u 12 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je webinar pod nazivom Crna Gora – biser Jadrana za oko 40 predstavnika najznačajnijih turoperatora i agencija iz Češke i Slovačke.
Webinar su otvorili predstavnici NTO-a koji su istakli da će u narednom periodu tržišta Češke i Slovačke biti u fokusu Crne Gore, i da NTO planira da kroz različite promotivne aktivnosti na ovim tržištima, podstakne turiste iz Češke i Slovačke da odaberu Crnu Goru kao sledeću destinaciju za svoj odmor.
Na webinaru su, pored NTO, svoju ponudu predstavile i lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja i Kolašina, dok je predstavnik TO Herceg Novi turoperatore upoznao sa kompletnom turističkom ponudom Boke Kotorske.
Predstavnici nacionalne avio kompanije Air Montenegro informisali su turoperatore da od juna uvode letove na relaciji Tivat – Prag, dva puta sedmično, što je izazvalo značajno interesovanje turoperatora da u svoje programe za ovu godinu uvrste Crnu Goru kao turističku destinaciju.
„Webinar je bio prilika i da predstavnici Željezničkog prevoza upoznaju turoperatore sa mogućnostima upoznavanja Crne Gore i njenih prirodnih ljepota kroz putovanje vozom“, navodi se u saopštenju.
Webinaru su prisustvovali neki od najznačajnijih turoperatora iz Češke i Slovačke među kojima su, Axamit Travel, Cestovní kancelář FISCHER, CK Datour, CK Toulky Evropou, Exclusive Tour, Deluxea, KARETA Tour, MONOI, Metred, Eso Travel i Poznaj Travel.
Mario Borak iz turoperatora Poznaj Travel rekao je da su ponovo saznali nešto novo o Crnoj Gori, što im je koristilo u svakom pogledu, uključujući i više informacija o aktivnostima avio kompanije Air Montenegro.
„Takođe, upoznavanje sa lokalnim turističkim organizacijama biće od velike pomoći, ne samo u informisanju, već i u organizovanju obilazaka. Sa zadovoljstvom ćemo prenijeti ovo znanje našim klijentima kako bismo ih privukli da posjete destinaciju. Crna Gora ima šta da ponudi! Ukoliko se organizuju studijske posjete sa ove destinacije, u cilju upoznavanja i promocije Crne Gore, željeli bismo da učestvujemo u tome“, rekao je Borak.
Direktorka turoperatora Metred, Ivana Svěchotová, veoma je zadovoljna organizacijom webinara.
„Zbog činjenice da je cijeli webinar bio veoma dobro organizovan, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa glavnim prirodnim, kulturnim i istorijskim ljepotama Crne Gore. Zahvaljujući logističkoj podjeli webinara na pojedinačne oblasti i gradove, pružila se šansa da se Crna Gora upozna ne samo u cjelini, već i da se identifikuje ono glavno što je karakteriše i šta vrijedi vidjeti“, rekla je Svěchotová.
Ona je kazala da su impresivni video snimci i prijatne prezentacije pojedinačnih prezentera uljepšali turističko iskustvo.
„Veoma cijenim što je sastavni dio cjelokupnog webinara bila prezentacija kompanije Air Montenegro i nacionalnog željezničkog prevoznika. Oba ova prevoznika su pomogla svim slušaocima da steknu brzu sliku o tome kako doći do odredišta i kako putovati u destinaciji. Još jednom hvala cijelom timu na veoma inspirativnom webinaru. Vjerujem da će zahvaljujući takvoj prezentaciji popularnost Crne Gore rasti veoma brzo. Za sebe mogu reći da neću oklijevati da ovu destinaciju ponudim klijentima“, navela je Svěchotová.
Menadžerka u turoperatoru CTC – Czech Travel Center, Jessie Hronešová, zahvalila se na pozivu da prisustvuju i istakla da je događaj bio veoma koristan i da će rado vidjeti pezentacije i video snimke pojedinačnih destinacija ponovo, kako bi napravili atraktivne aranžmane za Crnu Goru.
Turoperatori su tokom webinara imali priliku i da, odgovarajući na kviz pitanja o Crnoj Gori, učestvuju u nagradnoj igri i osvoje vrijedne hotelske aranžmane, avio i karte za željeznički prevoz koje su obezbijedili lokalne turističke organizacije Bara i Kolašina, nacionalna avio kompanija Air Montenegro i Željeznički prevoz.
NTO će, u cilju promocije Crne Gore na tržištima Češke i Slovačke, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, učestvovati na jednom od najznačajnijih centralnoevropskih međunarodnih sajmova turizma Holiday World 2022, koji će se održati od 18. do 20. marta u Pragu.
Dobre najave popunjenosti kapaciteta u hotelu Park u Bijeloj ohrabrujuće su kada je u pitanju ovogodišnja predsezona, ocijenila je njegova menadžerka Svetlana Kadić.
„Prvi gosti su došli 27. februara, što je svakako dobro, kako za hotel, tako i za turističku sezonu“, rekla je Kadić Mediabirou.
Prema njenim riječima, gosti su dominatno sa zapada, odnosno iz Francuske, Njemačke i Engleske.
Kadić je dodala da za predstojeću predsezonu imaju odlične najave i potvrde rezervacija.
„Već se nalazimo na nekih 80 odsto popunjenosti kapaciteta, što je zaista dobar signal za našu kompaniju i turističku privredu. Stoga, možemo očekivati i da će glavna turistička sezona ići u tom pravcu“, saopštila je Kadić.
Što se tiče njihovih hotela, Kadić je navela da već imaju produžetak sezone sa sedam na deset mjeseci, jer su sa zapadnim turoperatorima sklopili ugovor da sezona traje do 15. decembra.
Kadić je dodala da u hotelu Park trenutno boravi oko 450 gostiju i da su njihove reakcije i utisci pozitivni.
Ona je kazala da posluju i sa agencijom Carina DMC, koja se bavi organizacijom izleta.
„Stoga smo osmislili neke aranžmane koji gostima omogućavaju da upoznaju cijelu Crnu Goru. Uz to im nudimo i određene druge usluge i animacije“, navela je Kadić.
Ona je napomenula da i dalje poštuju i primjenjuju sve epidemiološke mjere.
Od četvrtka, 3. marta se očekuje popuštanje epidemijskih mjera, najavila je ministarska zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.
“Očekujemo i iskreno se nadamo da ćemo u narednih 15 do 20 dana ići prema ukidanu kovid potvrda. Što se tiče osnovnih elementarnih epidemioloških mjera pratićemo dlaju situaciju i smjernice”, kazala je ministarka novinarima.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje preminula su dva kovid pacijenta. Analizom 1.749 uzoraka potvrđeno je još 156 oboljelih. Ukupan broj inficiranih u Crnoj Gori je 1.299.
Na bolničkom liječenju je, 79 kovid pacijenata. Ministarka Borovinić-Bojović kaže da se nada da će se tokom ove godine proglasiti kraj epidemije.
U Modernoj galeriji u budvanskom Starom gradu sinoć je predstavljena knjiga „Statut Budve” i „Pravno uređenje srednjovjekovne budvanske komune” autora prof. dr Žike Bujuklića.
O knjigama profesora Bujuklića su govorili dr Mirjana Blagojević, akademik Siniša Jelušić i autor. Program je dio kulturne manifestacije „Ljubišini dani“ kojom se obilježava 200 godina od rodjenja znamenitog pisca i političara iz Budve i Paštrovića – Stefana Mitrova Ljubiše (1822–2022).
Na samom početku se ispred JU Muzeji i galerije Budve obratila Itana Lalović, koja je najavila učesnike programa, i pročitala obraćanje Dušana Medina, arheologa iz Petrovca, koji je bio spriječen da učestvuje:
„Prilika večerašnjeg okupljanja u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ je veoma posebna, jer se nakon više godina pa i decenija, budvanskom gradu „vraća“ storija o njegovom srednjovjekovnom Statutu – najvišem pravnom aktu koji je stoljećima bio u upotrebi u ovoj komuni. U vjekovima koji su uslijedili sve verzije Statuta i njegovih prepisa, spletom različitih istorijskih okolonosti, izmještene su van zidina grada, daleko od Budve, gdje se i danas nalaze. Dopustite samo da uzgred spomenem, na tragu najnovijih naučnih saznanja koje je dr Zlata Marjanović iznijela na stranama 53 i 54 svoje novoobjavljene monografije, nedavno štampane u izdanju JU Muzeji i galerije Budve – da je upravo Stefan Mitrov Ljubiša, tada opštinski sektetar, zime 1854. ovjerio kupovinu prepisa gradskog Statuta od strane Mijata Sabljara iz Dubice na Uni, čijem je putešestviju po Primorju autorka posvetila svoju knjigu. Eto još jedne povezanosti velikog Ljubiše s temom današnjeg skupa. Nakon gotovo vijek i po od tada upravo je zahvaljujući preglaštvu posvećenih istraživača, poštovalaca i znalaca budvanske prošlosti – Nikole Vučkovića, dr Miroslava Luketića, kao i našeg cijenjenog autora, prof. dr Žike Bujuklića, drevni Statut grada Budve, makar i simbolično, posredstvom njihovih prevoda, priređenih izdanja i kritičkih komentara, krajem XX vijeka ponovo vraćen Gradu „na velika vrata“.
Dr Mirjana Blagojević, inače učenica prof. dr Žike Bujuklića, govorila je o djelu Pravno uredjenje srednjovjekovne budvanske komune, ali se osvrnula i na profesorski rad Žike Bujuklića i na uspjeh koji je ostvario na ovom polju.
„Ova knjiga nastala je na osnovu profesorove magistarske teze, i zapravo predstavlja proširenu magistarsku tezu, kojom nisu bile obuhvaćene određene odredbe. Osnova ove knjige je Staut Budve, koji je prof. Bujuklić priredio sa dr Miroslavom Luketićem, i na sreću se očekuje novo izdanje ove knjige uskoro. Budvanski Statut je nastao u XIV vijeku u periodu vladavine Nemanjića, a neke njegove odredbe su bile na snazi do vladavine Austrougarske i XIX vijeka. Statutom je Budvi priznat samostalni Status, koji nije bio kao onaj koji je imao Kotor – bio je manji.“
Akademik Siniša Jelušić je o radu prof. dr Žike Bujuklića govorio iz aspekta jezika prava, naglašavajući da je jezik i stil koji prof. Bujuklić koristi u svojim djelima čist, precizan, živ, dinamičan, da se osjeća korespodencija sa književnim disciplinama. Akademik Jelušić se osvrnuo na odredbe Statuta koje su bile posebno interesantne, dublje ih analizirajući.
Prof. dr Žika Bujuklić je govorio o motivima koji su ga podstkli na bavljenje istorijom Budve.
„Kada sam započinjao pisanje knjige Pravno uređenje srednjovekovne budvanske komune“ upustio sam se u mukotrpno traganje za dalekom prošlošću ovoga grada, želeći da od zaborava otrgnem bar delić istine o tome kako se tada živelo u uskim mediteranskim uličicama, na koji način se trgovalo na pjacetama, kako su se njegovi stanovnici venčavali, nasleđivali, sudili se, kako su obrađivali zemlju i vinograde izvan zidina, kako su birali organe komunalne vlasti i na koje su sve načine odlučno branili svoja autonomna gradska prava od moćnih suseda. Tada sam došao do gorkog saznanja da sem srednjovekovnog gradskog statuta iz vremena Nemanjića (odnosno njegovog kasnog prepisa na italijanski jezik) i nekoliko sačuvanih dokumenta, drugih izvora o tom periodu nema. (…) Međutim, to ne znači da oni koje interesuje novija prošlost ovoga grada ne mogu naći značajne dokumente koji, i kada ih ne krasi velika starina, ipak mogu pružiti dragocene podatke istraživačima različitih struka – istoričarima, pravnicima, etnolozima, sociolozima, lingvistima itd. Uz to, pojedina svedočanstva postaju još značajnija za istraživača ukoliko su i lično vezana za prošlost njegove porodice. Upravo sam se i sam našao u takvoj situaciji kada sam želeo da doprem do svojih dalekih budvanskih predaka čudnog prezimena – Čalak.“
Prof. Bujuklić je izrazio žaljenje što se niko nakon njega nije dublje pozabavio ovom temu, uz nadu da će novo izdanje knjige Statut Budve koje je u pripremi, podstaći interesovanja za dalja istaživanja.
Rat u Ukrajini Foto: Ukrainian State Emergency Service/Alexander Ermochenko/Umit Bektas/Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS
Nakon jučerašnjih pregovora i kratkotrajnog zatišja – Rusi su nastavili sa žestokim napadima na ukrajinske gradove. Sve je više žrtava, raste broj poginulih civila, među njima i djece. U Kijevu je pogođen televizijski toranj, konvoj ruskih tenkova stigao je do predgrađa. Ruske snage ušle su večeras u grad Herson, na jugu zemlje. Uoči za sutra najavljenog – drugog kruga pregovora – pred Ukrajincima je još jedna besana noć.
Ruski konvoj dug čak 64 km došao je do periferije Kijeva. Rusko ministarstvo obrane upozorilo je građane Kijeva da se sprema gađati određene mete u gradu.
➡️ U današnjem napadu na grad Harkiv na istoku zemlje poginulo je najmanje 10 ljudi.
➡️ Čelnik separatističke samoproglašene narodne republike u Donecku rekao je da njegove snage danas žele okružiti Marijupolj.
➡️ Informacije s terena govore da je Herson okružen ruskim snagama.
➡️ Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski videovezom se obratio eurozastupnicima pozvavši ih da dokažu da su uz Ukrajinu.
➡️ Od početka invazije najmanje 136 civila je ubijeno, uključujući 13 djece, objavio je OHCHR. Ukrajinska vojska tvrdi da je u prvih pet dana borbe poginulo 5710 ruskih vojnika.
Kino magistrala, projekt koji duž Jadranske magistrale povezuje hrvatska kina s ciljem da se publika nakon pandemijske krize u njih vrati, održavat će se do kraja ljeta, a počinje u ožujku projekcijom filmskog hita “Košnica”.
Udružena kina pripremaju niz zanimljivih sadržaja za širu publiku, od suvremenih filmskih hitova do nostalgičnih prisjećanja, od školskog programa do posebnih filmskih događanja za mlade, najavljeno je iz Hrvatskog audiovizualnog centra.
Ovogodišnji program otvara film “Košnica”, apsolutni pobjednik Sundance Film Festivala, 4.martaa u riječkom Art-kinu Croatia, dva dana kasnije igra u dubrovačkom kinu Sloboda, te 7. marta u splitskim Zlatnim vratima. Na projekcijama će gostovati redateljica Blerta Basholli i glavna protagonistica Fahrije Hoti.
Film je snimljen prema istinitom događaju, a govori o upornosti žene koja unatoč velikom pritisku okoline uspijeva izgraditi bolji život za sebe i sumještane.
Muž joj je nestao za vrijeme rata na Kosovu, čime je nestao i glavni izvor prihoda obitelji pa Fahrije počinje raditi ono što najbolje zna – ajvar. Pokreće mali poljoprivredni obrt s još nekoliko žena iz sela s ciljem da postanu neovisne.
Iz Kina magistrale najavljuju da će do kraja ljeta ugostiti desetak filmskih ekipa dajući gledateljima mogućnost da s njima uživo razgovaraju o pogledanom filmu.
Sljedeći u programu je canneski pobjednik francuski film “Titane” redateljice Julie Ducournau, a potom malteški “Luzzu” redatelja Alexa Camillerija.
‘Kino magistrala’ obuhvaća Kino Mediteran, Art-kino Croatia u Rijeci, Kinoteku Zlatna vrata u Splitu i Kinematografe Dubrovnik.
Po riječima Alena Munitića, koordinatora projekta, ono što ih povezuje kao partnere od Rijeke do Dubrovnika velika je posvećenost nezavisnom, europskom filmu, ali i sezonalnost našeg rada jer se naše ljetne aktivnosti odvijaju u predivnim ljetnim kinima, a zimske u kino dvoranama.
“Detaljno smo osmislili pristup u kojem je svaki partner snažan u određenom segmentu te svojom ekspertizom i iskustvom može pomoći drugim kinima da poboljšaju određene segmente svog poslovanja”, ustvrdio je.
Kaže da je ključ strategije povratka gledatelja u kina njihovo uključivanje u aktivnosti, gdje on nije samo objekt i konzument sadržaja, a takav doživljaj daje mu jedno novo iskustvo, povezuje ga sa samim kinom i stvara osjećaj pripadnosti kino zajednici.
Pod nazivom #kinostalgija putem istoimene internetske stranice uskoro započinje prikupljanje svjedočanstava i uspomena vezanih uz filmove, kino dvorane i ljetna kina, a s namjerom oživljavanja priča koje će gledatelje inspirirati da se vrate u kino.
Prikupljene snimke, fotografije i drugi materijali postat će dijelom putujuće izložbe i baze uspomena dostupne svim ljubiteljima kina.
Dio projekta je i kreiranje zajedničkog školskog programa u svim kinima partnerima, a koji će se provoditi u suradnji s osnovnim i srednjim školama – više od 60 filmskih naslova postaje dijelom jedinstvenog kataloga za nastavnike, a jadranska regija bit će prva koja će već od ove jeseni implementirati originalni školski program medijske kulture i pismenosti.
“Za možda najzahtjevniju publiku mladih od 18 do 24 godine organizirat će se filmske projekcije u ljetnim kinima, a sve detalje – od izbora filma, organizacije do promocije i realizacije, preuzet će mladi iz lokalnih sredina dok će im profesionalno osoblje biti samo podrška”, napominje se u najavi.
‘Kino magistrala’ jedan je od petnaest europskih projekta i jedini iz Hrvatske koji je financijski podržala mreža Europa Cinemas i Kreativna Europa potprogramom MEDIA, a podržali su ga i Hrvatski audiovizualni centar te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Crna Gora se, nakon napada na Ukrajinu, pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
“To znači da će u Crnoj Gori iste mjere važiti u odnosu na Rusiju. Ovim targetiranim mjerama pogođeni su politički, ekonomski i lični interesi aktivnih učesnika u neprihvatljivom kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Navedenim odlukama, Crna Gora nastavlja svoju politiku stoprocentne usaglašenosti sa politikom EU. Još važnije, njima na djelu pokazujemo svoju solidarnost sa Ukrajinom, kao i riješenost da, sa ostalim partnerima i širokim spektrom država međunarodne zajednice, damo svoj doprinos ponovnom uspostavljanju mira u Evropi. Pored EU, bilateralne sankcije Rusiji su uvele i brojne druge zemlje poput SAD, UK, Australije, Japana, Novog Zelanda, ali i tradicionalno neutralne Švajcarske”, saoptilo je Ministarstvo.
Individualne mjere EU se, između ostalog, odnose i na predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i na članove Nacionalnog savjeta za bezbjednost RF i preostale članove ruske Dume, dok ekonomske sankcije obuhvataju finansijski, energetski, saobraćajni, tehnološki i vizni sektor.
Finansijske sankcije EU usmjerene su na ključne državne kompanije, posebno u oblasti odbrane, kao i na oko 70% ruskog bankarskog tržišta, sa ciljem da u potpunosti ograniče ruski pristup najvažnijim tržištima kapitala, kao i da značajno limitiraju finansijske prilive iz Rusije u EU.
Energetske sankcije odnose se na zabranu prodaje, kupovine, prenosa ili izvoza u Rusiju specifične robe i tehnologija namjenjenih prečišćavanju (rafinisanju) nafte, kao i na pružanje povezanih usluga, čime se onemogućuje sposobnost Rusije da unaprijedi svoje rafinerije nafte po novim standardima.
Kada je u pitanju saobraćajni sektor, EU je uvela sankcije koje se odnose na robu i tehnologije u vazduhoplovnoj i svemirskoj industriji. Takođe, zabranjeno je pružanje usluga osiguranja i reosiguranja, relevantnih usluga održavanja, kao i povezane tehničke i finansijske pomoći. Zabranom prodaje aviona, rezervnih djelova i opreme ruskim aviokompanijama (3/4 aviona u komercijalnoj floti RF konstruisano je u EU, SAD ili Kanadi), namjerava se značajno oslabiti jedan od ključnih sektora ruske ekonomije i ograničiti povezanost Rusije. U skladu sa mjerama Savjeta EU, Crna Gora je pokrenula proceduru za donošenje odluke o zatvaranju vazdušnog prostora za ruske avione.
EU je uvela i dodatna ograničenja na izvoz robe i tehnologija za dvostruku namjenu, kao i određene robe u sektorima odbrane i bezbjednosti. Kada je u pitanju vizna politika, diplomate, drugi ruski zvaničnici i biznismeni više neće biti u mogućnosti da koriste odredbe koje se odnose na vizne olakšice, a koje omogućavaju privilegovani pristup u EU (odluka neće pogađati “obične” ruske građane).
Istovremeno, na listu lica prema kojima se sprovode restriktivne mjere zabrane ulaska na teritoriju, ali i tranzita preko zemalja EU dodato je 336 člana Dume. Takođe, pomenute mjere podrazumijevaju zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa. Uspostavljene su i dodatne mjere za sprečavanje ulaska na teritoriju EU ili tranzit za lica koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, njenu stabilnost i bezbjednost, te ometaju rad međunarodnih organizacija, imaju bilo kakvu ulogu u aneksiji Krima, obavljaju transakcije sa Donbasom ili jednostavno podržavaju RF materijalno i finansijski ili imaju koristi od RF. Odlučeno je da se licima povezanim sa gore navedenim akcijama zamrzavaju sva sredstva.
Pomenutim mjerama je obuhvaćeno još 98 novih lica, među kojima su predsjednik Putin, šef diplomatije Lavrov, zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev, predsjednik ruske Vlade Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoltsev, te više savjetnika predsjednika RF, kao i bjeloruskih vojnih lica.
Takođe, donijete su restriktivne mjere koje podrazumijevaju zabranu uvoza robe porijeklom iz oblasti Donjecka i Luganska u EU, kao i direktno i indirektno finansiranje, osiguranje i reosiguranje robe iz ovih područja, ali i trgovinu akcijama ili hartijama od vrijednosti.
Istovremeno, na postojeću odluku, dodaje se odredba zabrane kupovine, prodaje, direktnog ili indirektnog pružanja investicioniih usluga hartijama od vrijednosti sa Rusijom i njenom Vladom, ruskom Centralnom bankom, te pravnim subjektima, licima ili entitetima koji rade po nalozima Vlade ili Centralne banke Rusije. Takođe, mjera podrazumijeva zabranu učešće u bilo kojoj vrsti kreditnih/zajmovnih transakcija.
