Novi ministar, isti zahtjev – zaštita Školja

0
Novi ministar, isti zahtjev – zaštita Školja
Budva – Sveti Nikola

Nakon što od dojučerašnjeg ministra Ratka Mitrovića ni nakon pola godine nije dobio nikakav odgovor, pomoćnik sekretara za zaštitu imovine Opštine Budva Đorđe Zenović zatražio je od novoimenovane ministarke ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković Đurović da taj resor pokrene postupak kako bi ostrvo Sveti Nikola sa Tunjom dobilo status parka prirode i na njemu zabranila gradnja.

Školj, kako ga zovu Budvani, odavno je napadnut divljom gradnjom na dijelu od 37 hiljada kvadrata zemljišta, u vlasništvu kompanije “Global TS Momntenegro” nekadašnjeg tajlandskog premijera i milijardera Taksina Šinavatre.

Planom posebne namjene za obalno područje, na ostrvu je predviđena gradnja marine sa 50 vezova i hotela sa 750 ležaja.

Zenović je izričit da ministarka predloži Vladi da donese moratorijum na gradnju na ostrvu, odnosno izbriše ono što je Planom na njemu ucrtano.

”Obraćam se zahtjevom da na osnovu člana 28, stav 1 i stav 2 Zakona o zaštiti prirode pokrenete postupak za izradu stručne studije za zaštitu ostrva Sveti Nikola (Školj) sa Tunjom, koja čini sastavni dio ostrva kao park prirode. Naime, na svega kilometar od budvanskog Starog grada nalazi se najveće ostrvo na Južnom Jadranu… Ostrvo se prostire na 47 hektara, od čega 90 odsto površine čine šume 4. kategorije, dok ostrvo okružuju plaže u dužini od više od 840 metara. Ostrvo obiluje bogatom florom i faunom, predstavlja pravi raj za ptice i sitnu divljač, a 60-ih godina prošlog vijeka su bila dovedena dva para jelena lopatara sa ostrva Brioni, koji su predstavljali svojevrsnu atrakciju”, naveo je Zenović u dopisu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Ocijenio je i da ostrvo predstavlja turističku atrakciju Budve i Crne Gore, kao jedno od omiljenih kupališta decenijama.

”Vjerujem da su vam ove činjenice, ili barem veći dio njih, dobro poznati i da ste kao resorna ministarka dobro upoznati sa prirodnom ljepotom i značajem ovog ostrva. Sekretarijat za zaštitu imovine izmrđu ostalog ima nadležnost I obavezu da se stara o imovini Opštine Budva, a na ovom lokalitetu Opština i Država Crna Gora raspolažu sa više od 100 hiljada kvadrata zemljišta, dok je preostali dio u vlasništvu mještana, a dio u vlasništvu fizičkih lica koja su na sumnjiv način došla u posjed nepokretnosti sa namjerom da je komercijalizuju i ugroze prirodni ambijent Školja. Naime, Planom posebne namjene za priobalno područje, na ostrvu je predviđena gradnja hotela sa 750 ležaja i marine za 50 plovila”, istakao je Zenović.

Navodi da je tim planskim dokumentom cijela teritorija ostrva šrafirana kao turistička zona, u kojoj će se građevinska područja odrediti detaljnim planom.

”Iz raspoloživih grafičkih skica i teksta Plana ne može se znati na kom dijelu će se graditi i na čijim parcelama i na osnovu kojih urbanističkih parametara. Ne moram da vam pojašnjavam da bi eventualna realizacija ove planirane namjene na ostrvu potpuno ugrozila ambijent i floru i faunu i prepoznatljivi ambijent i izgled ostrva, kao i da bi eventualna izgradnja marine poremetila kretanje morskih struja i nanošenje pijeska na Slovensku i Bečićku plažu, što bi u krajnjem vodilo postepenom nestanku ovih plaža”.

Pozvao je ministarku da, u skladu sa svojim nadležnostima, predloži Vladi stavljanje moratorijuma na gradnju na ostrvu, odnosno brisanje planirane gradnje iz Plana posebne namjene za obalno područje.

Podsjetio je da je u proteklih nekoliko decenija Školj doživio devastaciju naplenskom gradnjom.

”Spojen je Školj sa takozvanim Školjićem i smatramo da je sazrelo vrijeme da se… zaštiti od dalje devastacije i dobije adekvatan režim zaštite. Koristim priliku da predložim i da cijela takozvana budvanska školjka, odnosno potez od poluostrva Zavala, preko Slovenske plaže, Luke Budva, do Staroga grada, sa ostrvom, dobije određeni režim i stepen zaštite, u skladu sa zakonom o zaštiti prirode, kako bismo svi zajedno dali doprinos da se bar preostali dio ove atraktivne lokacije zaštiti od dalje devastacije i propadanja, što je rezultat katastrofalnog planiranja prostora i drugih vidova ‘dvljanja’ u prostoru”, naveo je Zenović i podsjetio da se u oktobru prošle godine se istim zahtjevom obratio tadašnjem ministru Mitroviću, ali da nisu dobili nikakav odgovor, uz “uvjerenje da to ponovo neće biti slučaj”.

Od Đorđevića i Subotića, do Šinavatre

Najatraktivniji dio ostrva, kompleks od 37 hiljada kvadrata, više puta je mijenja vlasnike u proteklih dvije decenije.

Šinavatrina kompanija zaključila je u aprilu 2017. kupoprodajni ugovor sa podgoričkom firmom “San investments”, iza koje stoji srpski biznismen Stanko Subotić Cane, čime je postala vlasnik.

Šinavatra je dio najvećeg crnogorskog ostrva platio 24 miliona eura.

Zatekao je gotovo hiljadu kvadrata betonskih građevina, koje su izgrađene bez dozvole. Gradio ih je prethodni vlasnik – beogradski biznismen, nekadašnji funkcioner JUL-a Nenad Đorđević, koji je 2007. prodao atraktivnu nekretninu Subotiću za 20 miliona eura. Tada je naveo da je to učinio zbog opstrukcije državnih organa, koji mu nijesu omogućili da realizuje ambiciozne planove.

Subotić je za kupovinu uzeo kredit od Prve banke biznismena Aca Đukanovića, brata aktuelnog predsjednika DPS-a i države Mila Đukanovića. Mediji su tada spekulisali da je u prodaji posredovao i Miloš Marović, sin tadašnjeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića.

Šinavatra je 2009. dobio crnogorski pasoš po skraćenom postupku, iako je tada bio krivično gonjen u Tajlandu zbog korupcije. Njegov dolazak u Crnu Goru mediji su odavno povezivali sa bliskim vezama sa Đukanovićem.

Godinu nakon što je Šinavatra postao vlasnik dijela ostrva, Skupština Crne Gore usvojila je Prostorni plan posebne namjene kojim je predviđena urbanizacija – gradnja hotela i marine na dijelu Školja u njegovom vlasništvu.

/V.Lajović/

Tivat – Rekonstrukcija objekata sportske infastrukture

0
Tivat – Rekonstrukcija objekata sportske infastrukture
Škola – foto Opština Tivat

Direkcija za investicije Opštine Tivat raspisala je javni poziv za izbor izvođača za sanaciju rukometnog igrališta OŠ “Drago Milović”. Tender je objavljen prije prvomajskih praznika, a rok za predaju ponuda je 30. 5. 2022. godine.

Riječ je o prvoj fazi realizacije planiranih projekata sportske infastrukture u 2022. godini, u okviru koje je Uprava za sport i mlade za adaptaciju sportskog terena u Tivtu opredijelila 40.728,00 eura.

Opština Tivat je za drugu fazu prijavila projekat zamjene parketa u OŠ “Drago Milović”, kao i rekonstrukciju krova JU Sportska dvorana Tivat.

Promocija romana “Rival vječnosti”

0
Promocija romana “Rival vječnosti”
Promocija romana “Rival vječnosti”

Promocija romana “Rival vječnosti” Dušana Jabučanina, održaće se u atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru, u srijedu 11. maja u 20 sati.

Osim autora, učestvovaće književnik Obrad Pavlović i izdavač Marija Nenezić.

U luku Gruž uplovio školski brod “Shabab Oman II”

0
U luku Gruž uplovio školski brod “Shabab Oman II”
Shabab Oman II

Školski brod “Shabab Oman II” (Omanska mladost II) Kraljevske mornarice iz Omana uplovio je danas oko 8 sati u dubrovačku luku Gruž, a na vezu će ostati do 13. maja, piše HRT.

Radi se o jedinstvenom jedrenjaku na svijetu dužine 87 metara i s 29 jedara. Ovaj brod je uvijek u nekoj diplomatskoj misiji, a jedan od njegovih ciljeva je upoznavanje i povezivanje različitih kultura s kulturom Omana te otvaranje različitih mogućnosti suradnje, od kulturne, obrazovne, turističke, gospodarske…

Brod je izgrađen 2014. godine s ciljem da zamijeni svog starijeg prethodnika, Shabab Oman, u svrhu obuke za Kraljevsku mornaricu Omana. Ovaj četverostruki kliper ima tri jarbola i prepoznatljivi trup u obliku slova “V”, a kao i svi kliperi, izgrađen je za brzinu. Ima 29 jedara veličine 2630 četvornih metara, što mu omogućuje brzinu plovidbe do 17 čvorova. Brod ima najmanje 90 članova posade, od kojih je 54 stalnih članova i 36 učenika, piše Sail Training International.

Građani brod mogu posjetiti danas od 11 do 18 sati te u srijedu od 10 do 18 sati, vidjeti i unutrašnjost broda te se upoznati s omanskom tradicijom plovidbe, turističkim potencijalima i bogatim kulturnim nasljeđem Omana.

Prvom dionicom auto-puta kroz Crnu Goru u špicu sezone

0
Prvom dionicom auto-puta kroz Crnu Goru u špicu sezone
Autoput CG – Bar – Boljare

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić kazao je da očekuje da će završna testiranja za bezbjednost na prvoj dionici auto-puta Bar-Boljare biti uskoro završena, te da će u špicu sezone biti pušten saobraćaj.

“Mi dajemo sve od sebe da ta testiranja što prije završimo i da imamo auto-put pušten u saobraćaj za vrijeme ljetnje sezone. Očekujemo da će ta testiranja završiti i da ćemo u špicu sezone imati saobraćaj”, kazao je on.

Građevinski radovi na auto-putu potpuno su završeni, a ostali su fini radovi na sjevernom dijelu trase koji do sada nijesu mogli da se završe zbog vremenskih prilika.

“To su radovi na ozelenjavanju kosina, ostrva i neki fini radovi. A radovi koji se ne vide, a na kojima se intenzivno radi su ispitivanja i testiranje elektro-mašinskih instalacija u tunelima i svih sistema koji se odnose na bezbjednost saobraćaja”, kazao je Ljiljanić.

On objašnjavada se radi na testiranju protivpožarnih sistema i sistema video nadzora i kontrole saobraćaja kompletnog auto-puta.

“Čitav auto-put je pokriven kamerama. Imamo oko 500 kamera čiji se prenos slike i nadzor vrši iz komandnog centra. Ekipe koje će opsluživati auto-put će biti smještene na Pelevom brijegu. Formirali smo svoju vatrogasnu službu koja će imati oko 30 pripadnika”, kazao je Ljiljanić.

On je istakao da je na auto-putu prisutna i policija koja će u ovom probnom periodu početkom sezone vršiti kontrolu na putu.

Podsjetio je da naš auto-put ima 16 tunela od kojih su neki dosta dugački što je malo otežalo radove.

Sve opštinske firme u Tivtu u prošloj godini pozitivno poslovale

0
Sve opštinske firme u Tivtu u prošloj godini pozitivno poslovale
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Svih pet kompanija u potpunom vlansištvu ili suvlasništvu Opštinje Tivat poslovnu 2021. godinu okončale su sa ostatkom dobiti čime su neke od njih izašle iz gubitaka koje su imale godinu ranije, a koji su uzrokovani u njavećoj mjerio pandemijom kortonavirusa i sa njom povezanom propalom turističkom sezonom 2020.

Komunalno preduzeće Tivat lani je, prema podacijma sa sajta Uprave poreza i carina Crne Gore, poslovalo sa dobitkom od 15.051 euro nakon oporezivanja, čime je ta kompanija izašla iz gubitaka koje je imala u poslovnoj 2020. a koju je okončala sa minusom od 145.183 eura.

Komunalno je  lani imalo ukupne prohode od 2.666.991 euro, što je osjetno više nego godinu ranije kada su prihodi te kompanije iznosili 2.520.193 eura. Ta firma je tokom 2021. prosječno imala 114 radnika, što je neznatno više nego godinu ranije kada je u Komunalnom u prosnjeku bilo 105 zaposlenih.

Preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Tivat lani je ostvarilo dobit u iznosu od 29.401 euro nakon oporezivanja, što je skoro šest puta bolji rezzuluzat nego 2021. kada je dobit tivatskog Vodovoda iznosila samo 5.099 eura. U ViK-u je lani radilo 57 zaposlenih, a ta je firma imala ukupne poslevne prihode u iznosu od 3.338.384 eura.

Preduzeće „Parking servis“ Tivat osvrailo je dobit nakon oporezivanja u iznosu od 85.220 eura, što je više nego tri puta bolji rezultat nego 2020. kada je ta firma zbog drastičnog pada prometa uzrokovanog slabijom turističkom sezonom zbog pandemije koronavirusa, poslovala sa gubitkom od 50.482 eura. „Parking servis“ u kojem  je lani radilo u prosjeku 18 zaposlenih, u 2021. je imao ukupne prihode od  514.309 eura.

Iz gubitka koji je n 2020. iznosio 29.590 eura, tokom prošle godinje izašlo je i preduzeće „Autobuska stranica Tivat“ (AST) koje je poslovnu 2021. zaključilo sa dobiti od 13.706 eura nakon oporezivanja. Poslovanje te kompanije međutim, i lani je značajno zavisilo od manje-više redovnih subvencija iz budžeta Opštine Tivat kako bi AST mogla redovno izmirivati plate svojih ukupno 16 radnika i ostale troškove poslovanja. AST je lani imala ukupan priohod od 250.133 eura, od čega se 49.581 euro odnosi na prihode od subvencija iz opštinskog budžeta. Iako je pomoć Opštine kao osnivača i vlansika te kompanije AST-u lani voše nefo duplo smanjena u odnosu na 2020. kada je ona iznosila skoro 102 hiljade eura, ta firma je i tokom prošle godine poslovala sa problemima što je pokazalo ispravnost odluke aktuelne tivatske lokalne vlasti koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB da „Autobusku stanicu“ likvidira kao poseban pravni subjekt i njenu imovinu i poslove prebaci na finansijski mnogo uspješniju i bolju opštinskju kompaniju „Parking servis“.

Ipak, zbog dugotrajne prošlogodipnje blokade rada lokalnog parlamenta kojem je opozicija oličena u DPS, SDP, SD i HGI nedolaskom svojih odbornika, namjerno uskraćivala kvorum za zasijedanja, lani se nije mogla realizovati odluka o ukidanju AST kao  samostalnog pravnog lica i spajanju te kompanije sa „Parking servisom“.

Zajednička firma opština Tivat i Kotor – „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – PPOV“ koje radi u Tivtu u Đuraševićima, lani je ostvarilo dobit nakon oporezivanja u iznosu od 142.546 eura. To je skoro devet puta bolji rezultat nego 2020. kada je dobit PPOV-.a iznosila samo 15.641 euro. PPOV je lani imalo osam zaposlenih, a ostvarilo je ukupone prihode u iznosu od 627.330 eura što je značajno više nego godinu ranije kada su prihodi iznosili 389.275 eura.

Željeznička nesreća kod Beča, jedna osoba poginula

0
Željeznička nesreća kod Beča, jedna osoba poginula
zugunglueck-muenchendorf-Bild: dpa

Jedna je osoba poginula u ponedjeljak navečer kada je putnički vlak nedaleko Beča iskočio iz tračnica, objavio je Crveni križ.

Jedna je osoba poginula, dvije su teško ozlijeđene a 11 lakše, rekao je glasnogovornik Crvenog križa.

Do nesreće je došlo južno od austrijske prijestolnice, na području grada Muenchendorfa.

Uzrok nesreće zasad nije poznat.

TO Tivat predstavlja turističku ponudu u sklopu roadshow kampanje

0
TO Tivat predstavlja turističku ponudu u sklopu roadshow kampanje
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko

Turistička organizacija (TO) Opštine Tivat učestvuje u regionalnoj roadshow kampanji na tržištu Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, koja ima za cilj promociju ljetnje turističke sezone.

TO Tivat je na tom događaju učestvovala zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO) i lokalnim turističkim organizacijama Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja i Podgorice.

“Tokom Međunarodnog sajma turizma i sporta u Prištini, koji se u organizaciji TO Ulcinj održao prošle sedmice, štand Crne Gore je privukao pažnju brojnih posjetilaca koji su imali priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom naše destinacije”, navodi se u saopštenju TO Tivat.

Predstavnici velikog broja medija sa Kosova su na konferenciji za novinare imali priliku da se bolje upoznaju sa manje poznatim, a vrlo atraktivnim i zanimljivim mjestima za odmor u Crnoj Gori.

Nakon promocije u Prištini uslijedila je prezentacija destinacije u Skoplju.

U organizaciji TO Budva, u nedjelju je održano druženje sa makedonskim medijima koji su bili zainteresovani za novitete u ponudi destinacije, cijene u hotelskom i privatnom smještaju, kao i uslove za ulazak u zemlju.

Promotivni članak o Crnoj Gori je ubrzo nakon konferencije objavljen na najpoznatijem makedonskom portalu Tocka.com.mk, na linku https://tocka.com.mk/vesti/410228/turistickiot-sojuz-na-crna-gora-ja-pretstavi-letnata-ponuda-pred-makedonskata-javnost.

Nakon oficijelnog dijela, organizovana je i nagradna igra za novinare, u okviru koje je TO Tivat dodijelila dobitniku amforu – suvenir ateljea Slaby.

Susret sa novinarima završen je koktelom u hotelu Tims, a promocija ponude crnogorskih gradova održana je i u šoping molu East Gate Skopje.

Promotivne aktivnosti na tržištu Sjeverne Makedonije se nastavljaju danas u Ohridu, a zatim slijedi promocija u Albaniji.

“TO Tivat očekuje pozitivne efekte ove roadshow kampanje budući da posljednjih godina bilježimo trend rasta posjete Tivtu kada su gosti sa ovih tržišta u pitanju”, zaključuje se u saopštenju.

Šolc: Putin nam nije dao izbora

0
Šolc: Putin nam nije dao izbora
Šolc – Foto: Fabian Sommer/dpa

Berlin (dpa) -Napadom na Ukrajinu Rusija je Zapadu zatvorila svaki put, osim naoružavanja Ukrajine za odbranu, ocenio je nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz). Predsednik Vladimir “Putin nam nije dao drugu opciju,” rekao je Šolc na kongresu Saveza njemačkih sindikata DGB u ponedeljak.

Putin je agresivnim ratom na kocku stavio mir u Evropi, “a to ne sme tako da prođe, i zato pomažemo Ukrajini,” dodao je kancelar. Ruski predsednik je “revanšištičkim projektom imperije” princip nepovredivosti granica “bacio u vodu.”

“Prihvatanje toga ne znači samo prepuštanje žrtve sudbini, nego i osnaživanje agresora u prekršaju,” rekao je Šolc.

On nije komentarisao Putinov govor na paradi povodom 77. godišnjice od kraja Drugog svetskog rata, odnosno pravdanje napada na Ukrajinu pretnjom NATO.

Njemačka je dva dana posle ruskog napada okončala decenijsko uzdržavanje od slanja oružja u zone sukoba. Pre dve nedelje, berlinska vlada je odobrila i slanje teškog naoružanja.

Za sada Njemačka planira da Ukrajini pošalje oklopljene protivavionske sisteme Gepard i haubice sa dometom od 40 kilometara.

Šolc je u ponedeljak popodne u Berlinu imao zakazan sastanak sa nedavno ponovo izabranim predsednikom Francuske Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron).

Potpisan ugovor Opštine Herceg Novi i Uprave javnih radova o raspisivanju tendere za izgradnju autobuske i uređenje šetališta u Igalu

0
Foto Opština Herceg Novi

Opština Herceg Novi će raspisati tendere za izbor izvođača radova na dva značajna kapitalna projekta, izgradnju autobuske stanice i uređenje šetališta u Igalu, od vile „Galeb“ do Titove vile.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i direktor Uprave javnih radova Crne Gore, Boro Lučić potpisali su danas ugovore kojima je lokalna uprava obavezana da za ova dva projekta pripremi dokumentaciju, sprovede tendere i potom zaključi ugovor sa izvođačem radova i stručnim nadzorom.

„Izrada ta dva projekta je pri kraju i očekujemo da u narednih petnaestak, dvadeset dana bude završena. Nakon toga će naša Služba za javne nabavke raspisati ta dva tenderska postupka, kako bi tokom ljetnje turističke sezone imali mogućnost da se prijave svi zainteresovani izvođači. Na jesen, odnosno od kraja septembra ili početka oktobra, očekujemo da počnu radovi na ova dva kapitalna projekta za opštinu Herceg Novi“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.

Riječ je o dugo očekivanim projektima koji su među najznačajnijim infrastrukturnim ulaganjima planiranim u Herceg Novom iz kapitalnog budžeta države, a preko Uprave javnih radova, istakao je direktor Uprave, Boro Lučić.

„Autobuska stanica je negdje procijenjena na oko 3,5 miliona sa pdv-om, dok je šetalište skoro 4 miliona, tako da su to zaista dva kapitalna projekta. Pored njih, mi smo prije neki dan raspisali i tender za sanaciju krova fiskulturne sale školskog centra „Ivan Goran Kovačić“, očekujemo sjutra raspisivanje tendera za sanaciju osnovne škole u Sutorini, a danas počinju radovi na izgradnji pasarele u Bijeloj“, kazao je Lučić.

Potpisan ugovor Opštine Herceg Novi i Uprave javnih radova o raspisivanju tendere za izgradnju autobuske i uređenje šetališta u Igalu
Buduća Autobuska stanica Herceg_Novi

Ovo je period velikih investicionih ulaganja u Herceg Novi od strane države, istakao je Lučić, dodajući da je u toku i potpisivanje ugovora po pojedinim tenderima, kao što su pristupna saobraćajnica za autobusku stanicu i put na Luštici, a uslijediće i za rekonstukciju bazena.

Izrazio je zadovoljstvo što će Opština, u saradnji sa Upravom, direktno učestvovati u realizaciji projekata za izgradnju autobuske stanice i uređenje šetališta u Igalu. Kako je objasnio, ovo je princip prema kojem su radili sa još nekim opštinama, kako bi ubrzali procese.

„Zaista će Herceg Novi biti jedno veliko gradilište. Kada pogledate da su svi tenderi dobro primijećeni i da se dosta firmi javlja, znači da je zaista Uprava postala jedan od glavnih pokretača građevinske industrije u Crnoj Gori trenutno, raspisali smo preko 50 tendera. Ovo je vrlo važno za Herceg Novi, siguran sam da će ovi projekti poboljšati turističku infrastrukturu i doprinijeti razvoju grada i primorja“, poručio je Lučić.