Mala fešta od naranče koja je okupila 23 izlagača rukotvorina i domaćih proizvoda, organizovana je u subotu u Njegoševoj ulici od nekadašnjeg mliječnog restorana do Gradske kafane u Herceg Novom..
U okviru manifestacije pripremljen je i donatorski sto, a sav prihod namjenjen je za kupovinu dijagnostičkog aparata za porodilište bolnice Meljine.
Prema riječima Miline Kovačević iz NVU Ruke, svi izlagači uz svoje proizvode osmislili su neki suvenir ili jelo sa narandžom.
U donatorskoj trpezi učestvovali su restorani, poslastičarnice, hoteli i udruženja građana, a srednjoškolci su se potrudili da torte i slatkiši budu što bolje plasirani.
-Svi su se rado odazvali našem pozivu, tako da smo na donatorskom stolu imali 31 tortu kao i druge delicije iz naših kužina.
Prodaja torti je koncipirana kao i akcija „Zdravlje je umjetnost življenja“ koja traje sa izložbom u Dvorani „Park“, a biće nastavljena koncertom u okviru Dana muzike kada će nastupati nagrađeni učenici Muzičke škole.
Sav prihod namijenjen je kupovini dijagnostičkog aparata za porodilište bolnice Meljine-kazala je Kovačević.
U okviru Male fešte od naranče danas će biti organizovan nedeljni brunch u resto-baru Jadran, koji priređuje kompanija Lajthaus (Lighthouse).
-Ova kompanija podržava naš rad od početka. U ponudi će biti predjela hladna predjela, roštilj, sosova sa narančom, kao i nezaobilazni slatki sto-rekla je Kovačević.
Upravni odbor JP Morsko dobro pokrenuće postupak raskida ugovora sa kompanijom “Pomorski saobraćaj” na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane, preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj. Pokretanje postupka potvrđeno je u dokumentima objavljenim na sajtu Morskog dobra. Portal RTCG je kontaktirao predsjednika Upravnog odbora (UO) Blaža Rađenovića, koji je potvrdio informacije.
Upravni odbor, kako je rekao Rađenović za portal RTCG, na osnovu informacije o predmetu ugovora između “Pomorski saobraćaj” doo Herceg Novi i JP Morsko dobro Crne Gore tražio je da se pokrene postupak raskida ugovora zbog nepoštovanja, u smislu neplaćanja obaveza po ugovoru.
“Uz to, i da pravna služba spremi i proslijedi odluku UO kako bi Vlada stavila van snage zaključak kojim se dala saglasnost na potpisivanje ugovora sa ‘Pomorskim saobraćajem’ i tako ih stavila u povlašćeni položaj da bez tendera dobiju dva pristaništa u mjestima Lepetane i Kamenari, zona Morskog dobra Crne Gore. Takođe UO Morskog dobra je mišljenja da nakon raskida ugovora treba krenuti u proces davanja koncesija odnosno raspisivanja tendera za ovo područje”, rekao je Rađenović.
Kako kaže, ono do čega je UO Morskog dobra došao je da su ovaj postupak i odluka već jednom donijeti 2018. godine, te da je dobijena saglasnost od Vlade Crne Gore.
“Ali i tada iz nepoznatih razloga JP Morsko dobro nije sprovelo tender već potpisalo novi aneks sa ovim privrednim društvom ‘Pomorski saobraćaj’ DOO Herceg Novi. Sve ovo će i dalje biti predmet interesovanja UO i menadžmenta našeg preduzeća ali i mnogobrojni drugi ugovori o kojima ćemo javnost informisati ubuduće”, kazao je Rađenović.
Prema registru privrednih subjekata, “Pomorski saobaćaj” je u vlasništvu biznismena, braće Dejana i Dušana Bana i Željka Mihailovića.
Ugovor između JP Morsko dobro i “Pomorskog saobraćaja” zaključen je u februaru 2004. godine na rok od 15 godina koji je istekao 31. decembra 2018. godine.
U avgustu 2019. godine tadašnji direktor Predrag Jelušić zaključio je Aneks Ugovora o korišćenju morskog dobra iz 2004. godine kojim se njegovo trajanje produžava na neodređeno vrijeme, odnosno – do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari-Lepetani.
Ugovor je produžen na osnovu Zaključka Vlade iz juna 2019. godine.
Norveška će ukinuti gotovo sve preostale mjere uvedene zbog COVID-a jer visoka razina zaraze vjerojatno neće ugroziti zdravstvene usluge, izjavio je u subotu premijer Jonas Gahr Stoere.
Norveška, koja je 1. februara ukinula većinu mjera, zadržat će neka ograničenja za arktički arhipelag Svalbard. Nova pravila na snazi su od subote ujutro.
– Ukidamo gotovo sve mjere protiv koronavirusa, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare.
– Pandemija COVID-a za većinu nas više nije velika zdravstvena prijetnja. Omikron varijanta uzrokuje daleko manje ozbiljne bolesti i dobro smo zaštićeni cjepivima, dodao je.
Norvežani više neće morati biti udaljeni najmanje metar jedan od drugoga, niti nositi maske za lice kad su gužve. Ukidanje ovih mjera znači da noćni klubovi i drugi prostori za zabavu mogu normalno nastaviti s radom.
Osim toga, zaražene osobe više se ne moraju izolirati. Umjesto toga, preporučuje se da ostanu kod kuće četiri dana.
Putnici koji idu u Norvešku više neće morati registrirati svoje dolaske unaprijed, a vlada također ukida prethodni zahtjev za dokaz o negativnom testu prije odlaska na put za neke posjetitelje, kao što su necijepljene osobe.
U Norveškoj je u prosincu uvedeno djelomično zatvaranje radi borbe protiv omikron-varijante koronavirusa koja se brzo širi.
Posjetitelji Svalbarda, gdje su zdravstvene usluge ograničene, moraju nastaviti s testiranjem prije i nakon dolaska, a međunarodni čarterski letovi na arhipelag i dalje su obustavljeni, priopćila je vlada.
Most “Çanakkale 1915”, viseći most preko tjesnaca Dardaneli, spreman je za rad, objavili su u srijedu turski dužnosnici. Ebru Özdemir, predsjednik Upravnog odbora Limak Holdinga, tvrtke odgovorne za izgradnju, rekao je da je projekt uspješno završen; javlja Geopolitikanews
“Obavijestili smo Ministarstvo prometa da smo spremni. Sada smo u završnoj pripremnoj fazi i čekamo datum otvaranja”, rekao je on, a prenosi turski list Akşam. Početni trošak projekta procijenjen je na 2.8 milijardi dolara, ali prema Özdemirovim riječima, njegova je cijena porasla za više od 300 milijuna dolara zbog globalnog povećanja cijena materijala i problema u opskrbnom lancu.
Most je dug 4.6 kilometara i s najdužim srednjim rasponom na svijetu od 2023 metra, a ujedno je i najduži viseći most na svijetu. To je i jedini most koji povezuje dvije strane tjesnaca Dardaneli i koji služi kao važna poveznica između Europe i Azije. Radovi na izgradnji započeli su u ožujku 2017., a službeno otvaranje zakazano je za 18. ožujka 2022. Izgrađen je u sklopu projekta “Vision 2023” koji ima za cilj povećati kapacitete cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa Turske. Most je dio autoceste Malkara-Çanakkale i bit će najvažniji dio rute od 101 kilometar. Kada se po završetku projekta formira lanac autocesta oko Mramornog mora, to će uvelike poboljšati protok prometa i ublažiti probleme prometnog zagušenja.
Neki elementi mosta Çanakkale iz 1915. stilizirani su kao topničke granate, u počast slavnoj pomorskoj bitci kod Čanakale prema kojoj je most i dobio ime. Bitka se održala kod Galipolja u Prvom svjetskom ratu, a njegov rekordni srednji raspon od 2023 metra referenca je na 100. godišnjicu osnutka Republike Turske, koju ta zemlja slavi iduće godine. Borba, u kojoj je Otomansko carstvo pobijedilo Francusku, Britaniju i Rusiju, je bila jedna od temeljnih simbola za Turski rat za nezavisnost i proglašenje Republike Turske osam godina kasnije s Mustafom Kemalom Atatürkom na čelu.
U Luku Kotor ove će godine, ukoliko ne bude novih većih poremećaja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, uploviti oko 250 brodova na krupnim turističkim putovanjima sa nešto preko 130 hiljada putnika.
„To su procijenjeni podaci sa kojima baratamo u ovom momentu, a koji su izvedeni iz rezervacija, na osnovu analize i informacija kruzing industrije. Ovo je informacija koju možemo podijeliti jer su rezervacije do te mjere promjenjive da na dnevnoj bazi imamo i po više izmjena.
Još uvijek je inače, na snazi odluka da je otkazni rok minimalni, pa se izmjene mogu desiti praktično do pred sam dolazak broda, to jest 24 sata ranije od planiranog termina njegovog uplovljavanja”- kazala je PR savjetnica u Luci Kotor Maja Danilovic.
Ukoliko se ostvari očekivanih oko 250 dolazaka kruzera u Boku ove gpdine, to će biti oko polovine onoga što je u kruzingu u Luci Kotor ostvarivano u “redovnim” turističkim godinama prije pandemije.
Procjena menadžmenta Luke Kotor je da bi tokom narednog mjeseca u Kotor moglo uploviti šest manjih kruzera, u aprilu se očekuje tri puta više brodova, dok bi u maju u Boku trebalo da uplove 33 putnička broda. Tokom tri ljetnja mjeseca očekuje se dolazak ukupno 104 kruzera, a uplovljavnja ovih brodova bi i u septembru kada ih se očekuje 32 i oktobru (35) trebalo da budu jednako frekventna kao i tokom tri ljetnja mjeseca glavne nautičke sezone.
U Luci Kotor nastoje da se što bolje pripreme za glavnu sezonu iako je cijela svjetska kruzing industrija još uvijek vrlo ranjiva i oprezna, a njen oporavak od razornih ekonomskih posljedica koje je na tu granu pomorstva i turizma ostavila pandemija, ide nešto sporijim tempom od očekivanog. I dok neke kompanije objavljuju da im se buking vratio skoro na nivo onog od prije pandemije, druge, poput Crystal Cruisesa čijih je nekoliko brodova imalo rezervisane termine za dolaske ovog ljeta u Kotor, su u velikim problemima. Crystal Cruises je tako praktično bankrotirao , a nekoliko njegovih brodova je ovih dana već zaustavljeno i zaplijenjeno zbog dugova koje kompanija ima prema snabdjevačima i drugim poslovnim partnerima.
Luka Kotor – foto Boka News
Međunarodno udruženje krizing industrije CLIA čiji je inače, član i Luka Kotor, navodi da je nakon ogromnih gubitaka zbog panedimije kororne u 2020. kada je većina kruzera potpuno obustavila rad, ta industrija počela da se oporavlja i da je trenutno aktivno skoro 75 odsto flote u vlasništvu kompanija koje su članice CLIA. Očekuju da će do avgusta, skoro 100 posto njihovih kapaciteta biti ponovno u upotrebi, a što bi trebalo da rezultira i postepenim oporavkom turizma, ugostiteljstva i drugih sa kruzingom povezanih privrednih djelatnosti na destinacijama koje ti brodovi i njihovi putnici posjećuju. Prema računicama CLIA, jedan kruzer potroši 750 dolara po putniku u lukama koje posjeti tokom prosječnog sedmodnevnog krstarenja, uključujući novac koji putnici potroše na tim destinacijama, odnosno takse i druge usluge koje u tim lukama plaća sam brod.
KORONA POKOSILA KRUZING U SVIJETU
Prema podacima CLIA, pandemija koronavirusa izuzetno je jako pogodila kruzing industriju u svijetu jer je tokom 2020.zabilježeno ukupno samo 5,8 miuliona ukrcaja putnika na kruzere, što je čak 81% manje nego 2019. koja je bila posljednja redovna predpandemijska poslovna godina. Zbog toga je lani za čak 51 posto opao broj zaposlenih radnika u kruzing industriji kojih je u 2020. bilo oko 576 hiljada šiurom svijeta.
Iako je i u takvoj veoma lošoj godini, kruzing industrija dala ukupan globalni ekonomski doprinos koji se procvjenjuje na 63,4 milijarde dolara, to je pad od čak 59% u ekonomskoj dinamici ove grane pomorsko-turističke privrede u odnosu na njene performanse iz 2019.
Napeto je u centru Pariza, gdje su se sukobili policija i motorizirani prosvjednici. I to po modelu dugotrajnih kanadskih prosvjeda protiv epidemioloških ograničenja nazvanih Konvoj slobode koji još traju. Uz najavu ublažavanja restriktivnih mjera u Francuskoj, na ulicama glavnoga grada raspoređene su tisuće policajaca, oklopnih transportera te kamiona s vodenim topovima.
Stao je promet oko Slavoluka pobjede, suzavac na Elizejskim poljanama. Konvoj slobode stigao je u Pariz. Od 2018. i prosvjeda “žutih prsluka” francuske snage sigurnosti nisu bile u većoj pripravnosti. Prosvjednici iz mnogih dijelova Francuske jutro su dočekali u predgrađu. Na društvenim mrežama razmjenjivali su informacije o tome kako ući u grad te izbjeći policijske provjere i zapreke na cesti.
– Prošle su dvije godine i sada nam je dosta. Ništa nam nije jasno, postoje zakoni, ali mi ih ne razumijemo. Sada shvaćamo samo da je riječ o diktaturi, rekla je jedna od prosvjednica.
Policija je zaustavila stotine vozila, a vozače kaznila. Uhićeno je sedam osoba. Ne prosvjeduju samo protivnici epidemioloških mjera nego i ljudi nezadovoljni ubrzanim rastom cijena energenata.
– Da pitate ove ljude, rekli bi vam da nemaju novca za struju, plin ni gorivo. Cijena goriva gotovo se udvostručila, sada je dva eura po litri. Ne možemo ovako živjeti jer plaće ne rastu, rekla je jedna od prosvjednica.
Do predsjedničkih izbora u Francuskoj manje je od dva mjeseca. Vlasti žele spriječiti prosvjede kako ne bi dosegli razmjere protuvladinih prosvjeda od prije 4 godine kada je “žutu revoluciju” pokrenuo rast cijena goriva, a prerasla je u bunt protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona.
Vozači kamiona u Nizozemskoj zaustavili su se u središtu Haaga. Prosvjednike ne pokreće samo otpor prema zdravstvenim mjerama.
– Poljoprivrednike su protjerali iz zemlje, oduzeta nam je sloboda, mnogo je razloga za prosvjede, rekla je prosvjednica.
Europskim prosvjednicima uzor su kanadski vozači koji zbog obveze cijepljenja već dva tjedna blokiraju glavni grad Ottawu i paraliziraju granični promet sa Sjedinjenim Državama. Kanadski sud naredio je deblokadu prometnica, vlasti prijete novčanim i zatvorskim kaznama.
– Ne želite izgubiti licenciju i završiti s dosjeom koji će utjecati na vaš posao, egzistenciju, pa i na mogućnost da putujete u inozemstvo, uključujući i SAD. Čuli smo vas. Sada je vrijeme da odete kući, rekao je kanadski premijer Justin Trudeau.
Samo blokada mosta koji Ontario povezuje s američkim Detroitom kanadsku automobilsku industriju stoji stotine milijuna dolara.
Prethodna godina bila je izuzetno teška, neizvjesna i zahtjevana za organizaciju jubilarnog 20. Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP) koji je održan na kraju ljeta, 10. i 11. septembra 2021. u uslovima pandemije koronavirusa. Uprkos svemu zadovoljni smo što smo u takvim uslovima uspjeli održati Festival, te nastavili kontinuitet očuvanja klapske pjesme u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, čulo se u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru na 21. Skupštini Međunarodnog festivala klapa Perast.
„Jubilarni 20. Međunarodni festival klapa Perast prošle godine nije bio takmičarskog karaktera, već su nastupile dosadašnji pobjednici i nagrađene klape tokom 20 godina Festivala klapa u Perastu. COVID-19 prijetio da ugrozi i ovaj jubilej: pokrovitelji su limitirali sredstva na minimum, ogromna većina potencijalnih donatora (preko 50 zamoljenih za pomoć – od najvećih privrednika, banaka, hotela, institucija …) ostavila nas je i bez odgovora. Stoga smo već tokom proljeća odustali od plana sa 4 koncerta i 50 nagrađenih klapa tokom 19 proteklih festivala, zatim klapskih nastupa povodom 8. marta, Mađa, Zavjetnog dana, Fašinade, stručnih seminara za domaće klape, devetog izdanja festivalskog almanaha LIRICE, takmičarskog programa i nagrada, novih klapskih pjesama, stručnog žirija… A sve to je zasluživao jubilej u Perastu. Festival smo uspjeli održati zahvaljujući pokroviteljstvu Opštine Kotor i Ministrstva kulture“- kazala je predsjednica MFK Perast Tina Braić Ugrinić.
Izvršni direktor Festivala, Mikan Kovačević podsjetio je da su programi svedeni na dva humanitarna koncerta (tradicionalno-bez naplate ulaznica, sa dobrovoljnim prilozima posjetilaca za Djecu iz Bijele), revijalnog karaktera, sa idejom da klape, bez takmičarskog naboja i nervoze, spontano otpjevaju svoje omiljene pjesme.
„Upravo to se osjetilo u nastupima klapa- uživanje u pjesmi i interpretaciji, a znalačka publika u Perastu je oduševljeno odgovorila takvom klapskom doživljaju i jubileju 20 godina MFK Perast“- kazao je Kovačević.
Ovogodišnji 21. MFK Perast biće održan od 9. do 11.septembra.
Skupština MFK Perast 2022. – foto Boka News
„Kao dio projekta „Fašinada“ planirali smo da 10. septembra nastupe i četiri dječije klape u revijalnom programu. Tokom sve tri večeri u revijalnom dijelu smo planirali program koji smo nazvali „Zavičajne pjesme klapa učesnika“, kada će klape izvesti tradicionalne pjesme iz svog zavičaja. Takmičenje je planirano u kategorijama ženske, mješovite i muške klape.
Inače, projektom „Fašinada“ planirali smo osnovati 12 dječijih klapa u 12 muzičkih škola širom Crne Gore. Na tom projektu već radimo, u saradnji sa rukovodiocima muzičkih škola, i mogu kazati da su prve reakcije odlične. Završni koncert 12 dječijih klapa planiran je za 21. novembar Dan opštine Kotor. Festivalski almanah Lirica br. IX je već odštampan sa 36 partitura za dječije klape i biće promovisana tokom 21. Festivala.
Treći naš projekat smo nazvali „2 u 1 Kotorski umjetnici svojoj državi“ povodom Dana državnosti 21. maja. Projekat podrazumjeva nastup kotorskih umjetnika i snimanje filma o njihovim stvaralaštvu“– između ostalog najavio je Kovačević.
MFK Perast za 8. mart planira interesenatnu donatorsku večeru, insprisanu kapetanom Vladom Ivelićem koji je na brodu Pjerino 1881. ispred Kube napravio večeru za kubanske zvaničnike. Taj originalni jelovnik je sačuvan kao historijski dokument po kome je planirana ova donatorska večera.
Skupština MFK Perast 2022. – foto Boka News
Na Skupštini su izabrani novi članovi UO Festivala, za predsjednika Andro Radulović, novi članovi su Biserka Milić, Dalibor Labudović (klapa Camerton) i muzikolog Mario Katavić.
Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finasiski izvještaj i Program i plan aktivnosti sa planom prihoda i troškova za 2022. godinu.
Festival klapa u Perastu, postao je manifestacija od posebnog kulturnog značaja za Crnu Goru, prepoznatljiv u regionu, koji prevazilazi organizacione okvire koje može ispratiti jedna NVO bez značajne pomoći šire društvene zajednice, čulo se na Skupštini.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak 11.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 224 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 402 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
108
Ulcinj
68
Bar
56
Nikšić
39
Bijelo Polje
18
Budva
17
Herceg Novi
17
Tivat
17
Kotor
13
Pljevlja
10
Danilovgrad
8
Cetinje
7
Rožaje
7
Tuzi
7
Plav
5
Berane
3
Andrijevica
1
Šavnik
1
UKUPNO
402
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 11.02.2022. godine je iznosio 18,07%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom iz opština: Tuzi (1) i Herceg Novi (1). Među preminulima mlađi je imao 77 godina, a stariji 80 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2634.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 532 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3 379.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 226 142.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, kulinarstva i književnosti za djecu.
Psi raja roman je Abela Posea koji nas vodi na putovanje kroz zakulisnu istoriju otkrića Amerike. Davne 1492. novoimenovani admiral kreće u potragu za novim i kraćim trgovačkim putem do Indije, ali umjesto toga trijumflno pronalazi naizgled Ovozemaljski raj. Psi raja predstavljaju briljantan uvid u sudar različitih kultura, ali i sumorno svjedočanstvo konkistadorske epohe, koja je započela espedicijom i dolaskom Španaca na nov kontinent, a završila osvajanjem, pljačkom i genocidom nad domorodačkim narodima. Pose takođe govori o dubokim korijenima američkog identiteta, religijske netolerancije i fašizma. Izdavač je Dereta.
Osmi povjerenik Renata Baretića kultni je i višestruko nagrađivani roman po kojom je snimljen istoimeni film. Mladom političaru konkurencija namješta aferu usred predizborne kampanje, zbog čega ga premijer šalje u najveću hrvatsku nedođiju, ostrvo Trečić, na kome nema ni pošte, ni interneta ni signala mobilne telefonije. Njegov zadatak je da izolovanu zajednicu inkorporira u pravni sistem Hrvatske tako što će organizovati prve slobodne izbore na ostrvu i uspostavniti lokalnu vlast. Prethodih sedam povjerenika propalo je na ovom zadatku, naprosto zato što zajednica savršeno funkcioniše van ingerencija države. Izdavač je Laguna.
Svetli tračak nade roman je poznatog Itana Hoka. Uzbudljiva je ovo priča o mladom glumcu koji debituje na Brodveju u Šekspirovom HenrijuČetvrtom, dok mu istovremeno brak doživljava krah. Očaravajuća knjiga o umjetnosti, o slavi i ljubavnim jadima, iz pera najprije poznatog glumca, a potom pisca i reditelja. Inspirativno promišljanje o svijetu slave i poznatih, ali i o iscjeliteljskim moćima koju nosi umjetnost. Svetli tračak nade roman je o sramu, ljepoti, vjeri, priča o praznini koja ostaje poslije razočaranja i razvoda, pronicljivo razmišljanje o tome šta znači biti otac i muškarac, ali i strastvena oda svijetu pozorišta. Izdavač je Geopoetika.
Najkraća istorija Nemačke Džejmsa Hoza poučna je knjiga, s više od sto mapa i slika koja nas vodi od Julija Cezara do Angele Merkel. Mnogi zanimljivi odgovori nas čekaju na pitanja: jesu li Germani razorili kulturu Rima, kako je rođena Pruska, da li je Bizmark ujedinio Njemačku ili ju je pokorio, gdje su korijeni Trećeg rajha Adolfa Hitlera, kakvim čudom se iz ruševina podigla bolja Njemačka, da li je ona danas bastion industrijskog napretka ili su Evropska Unija i euro tek fasada nove njemačke hegemonije. Izdavač je Laguna.
Na samom početku Balkanskog kuvara Stevana Starčinskog, autor nas upoznaje sa specifičnostima Balkana i njegovim neobičnim krčmama u koje su putnici namjernici zastajali da se odmore i okrijepe. Nakon toga slijedi pravo bogatsvo recepata na preko sto pedeset stranica: supe i čorbe, predjela, glavna jela, slane i slatke pite, kolači i poslastice, prilozi, umaci, sosevi. Ono što je zanimljivo je to da su posna jela posebno obilježena. Izdavač je Mala velika knjiga.
Mali pirat Anta Staničića govori o pobuni mornara iz Boke u 18. vijeku. Predvođeni kapetanom Ilkom željeli su da se osvete Ali-Kosi koji je oteo Ilkovu sestru Jelenu. Ilko sa dobrim, snalažljivim i hrabrim drugom Miljanom kreće u potragu za njom. Roman Mali pirat je interesantan jer obiluje starim bokeškim običajima kao što su, na primjer, onaj da otac mora prvi da čestita sinu ili ćerki vjenčanje ili da mladoženja prije ženidbe mora u dvorištu da zasadi maslinu, Izdavač je Publik Praktikum.
Srpske junačke pesme knjiga je u kojoj se nalazi izbor najpoznatijih narodnih epskih pjesama koje je sakupio i objavio u više knjiga Vuk Stefanović Karadžić. One predstavljaju dragocjenu riznicu srpske istorije, književne tradicije i narodne mudrosti. Svojom originalnošću očarale su evropsku literarnu elitu Vukovog vremena, a danas su jedan od najvažnijih segmenata očuvanja nacionalnog identiteta. Epske pjesme čuvaju spomen na velike junake i znamenite događaje. Car Lazar i carica Milica, Marko Kraljević, Starina Novak i Deli Radivoje i mnoge druge pjesme čekaju vas unutar korica ove knjige. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Žičara K7, kojom će se povezati ski centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450, biće od utorka, 15. februara dostupna svim posjetiocima.
Iz preduzeća Skijališta Crne Gore su kazali da ski centar Kolašin 1600 bilježi izvanredne rezultate kada je u pitanju ovogodišnja zimska sezona, sa rekordnim brojem posjeta, prodatih ski pasova, ali i karata za panoramske vožnje.
“Osim dodatnih sadržaja koji su upotpunili ponudu, od utorka će svim posjetiocima biti dostupna K7 žičara, koja donosi novih 10,5 kilometara staza za sve ljubitelje zimskih sportova”, navodi se u saopštenju.
Iako je, kako su dodali, ostalo još dosta do kraja zimske sezone, ovogodišnja se već sada može proglasiti najuspješnijom od otvaranja ski centra Kolašin 1600, kako po brojkama tako i po poboljšanju kvaliteta pružanja usluga, dostupnih sadržaja i infrastrukture.
“Kako je i najavljeno, ono što će sezonu učiniti besprekornom je i otvaranje nove K7 žičare, koja će povećati dužinu dostupnih staza za 10,5 kilometara”, navodi se u saopštenju.
Iz Skijališta su kazali da je važno napomenuti da su sjajni rezultati stvorili preduslove da se dvije žičare ski centra Kolašin 1600 mogu koristiti sa standardnim ski pasovima, ali i sezonskim – bez dodatnih troškova.
“U slučaju da se posjetioci odluče za objedinjenu ponudu i korišćenje naše i infrastrukture ski centra Kolašin 1450, formirali smo pristupačnu cijenu kojom smo konkuretni i van Crne Gore”, poručili su iz Skijališta.
Nova K7 šestosjedna žičara kapaciteta je 2,6 hiljada skijaša na sat i predstavlja najsavremeniji proizvod austrijske kompanije Doppelmayr.
Opremljena je grijačima sjedišta, sistemima za ozvučenje i video nadzor, wi-fi sistemom, info tablom i kapijama za kontrolu prolaza skijaša.
Cjenovnici se mogu naći na sajtu www.skijalista.me.
