Donja Lastva u vremenu prošlom – (peti dio)

Donja Lastva nekada

Donosimo završni peti dio teksta Donja Lastva u vremenu prošlom  retrospektivni prikaz ovog bokeljskog “malog mista” kroz njegovu istoriju, iz pera novinara dokumentariste Slava Krstovića.

Donja Lastva, tipično malo mediteransko mjesto, bogate prošlosti koja je nekada bila opština, urbana cijelina i imala sve karakteristike grada…

Piše: Slavko Krstović – Boka News

Foto, kino i video kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva

Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva

Kako je zapisano u katalogu izložbe povodom obilježavanja 60 godina trajanja Foto, kino i video kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva, ideju o osnivanju sekcije foto amatera u Gornjoj Lastvi pokrenuo je Matković Joza Anton (Sredan) u cilju obogaćivanja života mladih, sticanja znanja i vještina iz oblasti fotografije i amaterskog filma. Foto sekcija formirana je 1957. godine u okviru foto kluba „1. Maj“ Tivat, od kojeg su dobili neophodnu opremu i gdje su obučeni prvi foto amateri: Matković P. Đuro, Stjepčević Anđelko, Stjepčević J. Roko i Tomičić Krsto – Kiko. Prostorije sekcije bile su u prizemlju Kanonike u Gornjoj Lastvi.

Kad je već pomenut Klub foto amatera „1. Maj“, čiji su članovi prvi put sudu javnosti izložili 80- tak fotografija u okviru izložbe koju su 1952. godine priredila društva Narodne tehnike sa područja Tivta, da se od zaborava sačuva i Foto klub „Zvijezda“ u Lepetanima, osnovan početkom 1951. godine. Već naredne godine, klub, na čijem je čelu bio zaslužni član Saveza foto i kino amatera Crne Gore, Josip Kecelj, proširuje svoju djelatnost na Stoliv, Donju Lastvu i Kamenare.

„Foto kino i video klub pod imenom ‘Mladost’ osnovan je 1961. godine, a svoju djelatnost odmah je proširio i na Donju Lastvu. Od samog formiranja, u kontinuitetu odmah je organizovano 7 kurseva za foto amatere (4 u Donjoj, a 3 u Gornjoj Lastvi) u kojima su uzela učešća 84 polaznika. Od 1970. godine klub je proširio djelatnost na amaterski film. U tome je značajnu pomoć pružio Aleksandar Antonić, iskusni kino amater iz Beograda, koji je odžao prvi kurs domaćim polaznicima. Na tri kursa u Donjoj Lastvi, ovu obuku pohađalo je 36 polaznika. Obuku su organizovali iskusni članovi kluba: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Anton Marković i Roko A. Stjepčević“, zapisano je u pomenutom katalogu.

Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva

Članovi kluba bili su učesnici Jugoslovenskog kupa dispozitiva Fotokemike, a do saveznog nivoa stizalo se preko izbora na klupskim izložbama. Na prvoj, održanoj 1971. godine, žiri je prvu nagradu dodijelio Anđelku Stjepčeviću za dispozitiv „Plodovi mora“. Dvije druge nagrade dobili su Seka Marković („Za goli život“) i Krsto Tomičić („Svjedočanstva prošlosti“), a tri treće nagrade pripale su Toniju Markoviću za dispozitiv „Avet“, Graciji Aboviću („Moj noćni drug“) i Zvonku Rajčeviću („Jedrilice“). Pored šest nagrađenih diapozitiva, klub je na finalnom takmičenju u Beogradu predstavljalo još deset dispozitiva, među kojima su bili i dispozitivi koje su uradile Matković Mia i Luković Lea.

Dvije godine kasnije, u okviru drugog Jugoslovnenskog nagradnog takmičenja dijapozitiva u boji, na klupskoj reviji prva nagrada pripala je Tomičić Krstu (dijapozitiv „U ime mira“). Dvije druge nagrade osvojili su Marković Toni („Seka III“) i Berberović Stanko („Sidro“). Treće negrade pripale su Stjepčević Anđelku („Jesen“), Bilobrk Mariju („Ljubav“) i Rajčević Draganu („Osinjak“). Na Jugoslovenskom kupu, pored nagrađenih. predstavljeno je još deset dijapozitiva članova „Mladosti“.

Donja Lastva pod snijegom – foto Roko Stjepčević

Prvi festival amaterskog filma Crne Gore održan je u Tivtu 25. i 26. decembra 1971. godine, a organizator je bio Foto kino klub „Mladost“. Festival se organizovao u okviru proslave 50- godišnjice ustanka naroda Jugoslavije i 25-godišnjice Narodne tehnike Jugoslavije. Pokrovitelj festivala je bio Mato Krstović, predsjednik Skupštine opštine Tivat, a svjedočanstvo o ovom festivalu, koje je napisao Špiro Račeta, sačuvano je u listu „Boka“ (br. 12, str. 9, 01.01.1973.g.)

Najbolji Lastovljani

U Radničkom domu „Gracija Petković“ u Tivtu održan je Prvi festival amaterskog filam Crne Gore. Na njemu su učestvovala četiri kino-amaterska kluba sa 35 filmova od sedamnaestorice autora. Deset filmova bili su igranog, a 25 dokumentarnog žanra. Žiri u sastavu Ivo Glibota, Dimitrije Diso Janičić i Rajko Cerović pregledao je sve i riješio da se na festival puste filmovi: „Uzaludno čekanje“ autora Krsta Tomičić (KK „Mladost“, Lastva), „Čovjek koji je bježao od groba (Milan Nikčević, KK Nikšić), „Mali mehaničari“ (Aleksandar Dedić, KK Titograd), „Svađe u dvorištu (kolektivni rad članova KK „Ratko Žarić“, Nikšić) i „Ubice se među nama (Krsto Tomičić).

Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva

U kategoriji dokumentarnih filmova za javnu projekciju žiri je odabrao filmove: „Bokeljske fešte“ Anđelka Stjepčevića, „Malo more (Momir Matović, Titograd), „Strast“ (Toni Marković, Lastva), „Tito u Crnoj Gori“ i „Razglednica Praga“ (Dušan Bogdanović, Titograd), „Tako prolazi ljeto“ (Toni Marković, Lastva), „Gornja Lastva“ (Đurica Nikolić), „Gradska muzika Tivta“ (A. Stjepčević), „Regata jedriličara“ (A. Stjepčević), „Radni dan moje bake“ (Gracija Abović), „Ostrvo cvijeća“ (K. Tomičić) i „Seljanovo“ (Zvonko Rajčević).

Žiri je odlučio da u kategoriji igranih filmova zlatnu plaketu i diplomu dodijeli filmu „Uzaludno čekanje“ Krsta Tomičića. Srebrna plaketa i diploma pripali su filnu „Djetinjstvo bez roditelha (Branko Matković), a bronzana plaketa i diploma filmu „Čovjek koji je bježao od groba“ (Milan Nikčević).

Zlatna plaketa i diploma u kategoriji dokumentarnog filma pripala je Anđelku Stjepčeviću za film „Bokeljske fešte“. Srebrnu plaketu i diplomu osvojio je film „Malo more“ Momira Matovića, dok je bronzana plaketa sa diplomom pripala filmu „Strast“ Tonija Markovića.

Diplomu za najuspješniju režiju dobio je Krsto Tomičić za filmove „Uzaludno čekanje“ i „Ubice se među nama“. Diploma za fotografiju pripala je Dušanu Bogdanoviću za filmove „Od planine do mora“, „Durmitor“, „Dobro došao, druže Tito“, „Razglednica Praga“, „Zimske radosti“ i „Tito u Crnoj Gori“. Diplomu za montažu dobio je Gracija Abović za film „Radni dan moje bake“. Nagradu Radio-televizije Titograd za najkvalitetniju i najuspješniju selekciju filmova za festival osvojio je Kino klub „Mladost“ iz Lastve. Po mišljenju žirija, kvalitet svih prispjelih filmova za Prvi festival Crne Gore bio je iznad očekivanja.

Donja Lastva Hotel Kamelija

U nedjelju su učesnici Festivala posjetili Gornju Lastvu, upoznali se sa njenim prirodnim ljepotama, prostorijama i opremom Kino kluba „Mladost“. Poslije podne je vođen razgovor o amaterskom filmu u RD „Gracija Petković“. Zatim je izvršena podjela nagrada. Naveče su predsjednik SO Tivat Mato Krstović i predsjednik Organizacionog odbora Festivala Anđelko Stjepčević dali prijem za sve učesnike u hotelu „Tivat“.

U Tivtu je dvije godine kasnije održan i treći Festival amaterskog filma Crne Gore na kome je prikazano 15 filmova. U kategoriji igranog filma zlatnu plaketu i diplomu dobio je Krsto Tomičić za film „Ćutati i živjeti“, koji je dobio i srebrnu plaketu u kategoriji dokumentaraca za film „Čitav svijet je u nama“. U  kategoriji dokumentarnog filma bronzanu plaketu dobio je Toni Marković za film „Portret jedne starosti“. Nagradu za najbolju režiju dobio je Krtsto Tomičić, za najbolju kameru Stanko Berberović, za najbolju montažu Zvonko Raičević, a Kino klub „Mladost“ dobio je nagradu za najbolju selekciju i nagradu za najuspješniji klub.

Donja Lastva u vremenu prošlom – (peti dio)
Donja Lastva – foto Anton Gula Marković

Klub je od osnivanja radio na omasovljavanju članstva, posebna je pažnja poklanjana đacima Školskog centra i OŠ „Drago Milović“, a potvrda ispravnosti tog opredjeljenja stigla je 1977. godine,  kada je na Prvoj republičkoj izložbi pionirske fotografije u organizaciji Foto-kino saveza Crne Gore i Foto-kino kluba Bijelo Polje, Miroslav Miro Marušić iz FKK “Mladost” Donja Lastva osvojio prvo mjesto.

Minulih šest decenija članovi „Mladosti“ su hroničari brojnih društvenih, kulturnih, sportskih i privrednih zbivanja u Tivtu, a grad im se odužio dodjelivši im najveće priznanje, „Nagradu oslobođenja Tivta“, koju je za filmsko stavralaštvo dobio i Krsto Kiko Tomičić.

Ljetnja kino bašta – Donja Lastva – foto Anton Gula Marković

Brojne nagrade osvajane su na republičkim i saveznim izložbama i festivalima, a filmovi članova Kluba prikazivani su i na međunarodnim festivalima amaterskog filma u Lozani, Trstu, Verldenu, Berlinu i Plzenu. Kiko Tomičić je na međunarodnom festivalu u Trstu osvojio prvu, a na festivalu UNIC u Holandiji drugu nagradu, a Savez organizacija amaterskog filma Jugoslavije mu je dodijelio zvanje kandidata za majstora amaterskog filma.

Najviše nagrada na izložbama i festivalima osvojili su: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Anton Marković, Roko A. Stjepčević, Srećko Krasan, Đurica T. Nikolić, Vicko Matković, Roko J. Stjepčević, Stanko Berberović, Zdravko Nikolić i Đuro Matković.

Prvi predsjednik Kluba bio je Anđelko Stjepčević, koji je bio i predsjednik Foto saveza Jugoslavije i Foto kino saveza Crne Gore. Poslije njega, predsjednici su bili Vicko A. Matković, Đurica T. Nikolić, Krsto Kiko Tomičić i Anton M. Marković, koji je svojevremeno bio i predsjednik Foto kino saveza Crne Gore.

Mar & Mar – Donja Lastva

U prizemlju klupskih prostoja, 1991. g. članovi Kluba u Donjoj lastvi, Anton Gula Marković i Miroslav Miro Marušić, otvorili su kafe galeriju „Mar- Mar“, koja tokom 20 godina postojanja postaje kultno mjesto, u kojoj su se održavala brojna kulturna dešavanja, multimendijalne izložbe i gdje su alternativni umjetnici imali priliku da pokažu svoje radove.

ZANIMLJIVOSTI

Učiteljski natječaji:

Na mjesta učiteljica obospolnih jednorazrednih škola u Stolivu, Lepetanim, Lastvi Gornjoj, Lastvi Donjoj, Baošiću, Pokriveniku, Toploj, Kastellastvi; …

„Katolička Dalmacija“, br. 51, str. 3, 12.09.1883.g.

Mali oglasnik

Prodaje se imanje u Lastvi kraj Tivta na krasnom morskom položaju, sastojeći se od jedne kuće za stanovanje, ista je fino uređena sa svim komfortom. Imade druga kuća za služinčad i živad te veliko zemljište od 36.000 m² sa raznim voćkama. Za dodatne obavijesti obratiti se: Ernesto Fragiacomo. Lastva.

„Novo doba“, br. 116, str. 7, 19.05.1923.g.

Hrvat Bokelj – narodni poslanik.

Mjesto pokojnog Josipa Vandekara, zeta Stj. Radića, dolazi za narodnog poslanika Ante Petković, drvodjela iz Donje Lastve u Boci Kotorskoj. Ovo je u zadnjih nekoliko decenija prvi Bokelj Hrvat, koji dolazi za narodnog poslanika.

„Narodna Svijest“, br. 7, str. 3, 15.02.1927.g.

PVK Lastva 1981. – Stoje – sa lijeva na desno Budo Mandić, Beri Đukić, Neno Sršen, Boško Stipanić, Nikša Medvidović, Darko Lučić, Mladen Jelaković, Ile Abović, Branko Pean
Čuće – sa lijeva u desno tehniko Eso Zeničanin, Ivica Điki Pasković, Miro Marušić, Gago Arsić,Stipe Medved, Miško Rajević,Zoran Nikolić, Ivan Stipanić
Ljeto 1981. avgust
Foto arhiv Miro Marušić

Prodaje se jedan motorni čamac u dobrom stanju.

Dužina čamca 6.20 m., širina 1.55 m. Čamac je izgrađen iz tikovine. Motor je na benzin, marke „Austro Daimber“, 16 konjskih sila, sa 4 cilindra. Brzina 8 ½ do 9 morskih milja. 8 mjesta za sjedanje. Za potanje informacije obratiti se na Ernesta I. Stjepčevića, mehaničara, Donja Lastva Boka Kotorska.

„Glas Boke“, br. 8, str. 4, 14.01.1933.g.

Odlikovanja poštara povodom Dana ujedninjenja

U ime Nj. V. Kralja Petra II, ukazom Kraljevskog Namesništva, a na predlog Ministra Pošta, telegrafa i telefona odlikovani su: … Zlatnom medaljom za revnosnu službu: … Donja Lastva: Perušin I, Franja, ugovorni poštar.

„Vreme, br. 5.347, str. 9, 02.12.1936.g.

Upozorenje

Pošto odlazim iz Boke Kotorske, ne preuzimam obaveze za dugove, koje bi učinila moja žena K. G. iz Donje Lastve.

Kotor, 7-XII-1936                                                                   E. G.

„Glas Boke“, br. 206, str. 4, 12.12.1936.g.

Tivat Donja Lastva - foto Anton Gula Marković - Boka News
Tivat Donja Lastva – foto Anton Gula Marković – Boka News

Služba

Gospođice, koje imaju volju učiti pevati i svirati, neka se jave boljoj putujućoj kapeli sa fotografijom na adresu: Kapelnik, restoracija Istra, Donja Lastva, Boka Kotorska. Imaju platu, stan i hranu.

„Pravda“, br. 11.886, str. 21, 21.11.1937.g.

Muzičke kapele

Traže mesto 2 harmonikaša sa hromatičnim harmonikama, džaz, 3-4 lepe ženske; svirka i pesma dobra; slobodni 15. Sporazum brzojavno. Ismet Hodžić, gost. „Istra“, Lastva – Tivat.

„Vreme“, br. 5.742, str. 15, 12.01.1938.g.

Izjava

kojom ja niže potpisani izjavljujem, da je moja žena Marija Zirkelbach, svojevoljno napustila mene; sav dug kojeg bi učinila ja ne priznajem.

Donja Lastva, 20 aprila 1939.                                              Zirkelbach Aloiz

„Glas Boke“, br. 330, str. 4, 10.06.1939.g.

Odlazak regruta- Svečanost u Donjoj Lastvi

Omladinci iz Donje Lastve priredili su oproštajno veče mještanima pred svoj odlazak u Jugoslovensku narodnu armiju. Kulturno-prosvjetno društvo „Josip Marković“ sa svojim horom izvelo je umjetnički program, koji je u potpunosti uspio i samim tim uveličao ovaj oproštaj.

Buduće vojnike Armije pozdravio je sekretar društva, poželivši im da budu požrtvovani, hrabri i svjesni vojnici Titove Armije.

„Pobjeda“, br. 124, str. 2, 25.09.1952.g.

Donja Lastva, kartolina iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Agrumar

Tivatska poljoprivredna zadruga je veliku pažnju posvećivala proširenju agrumara u Donjoj Lastvi, gdje je u ovoj godini zasađeno još 150 sadnica pomorandži i mandarina. Tako agrumar broji oko 1.200 južnih voćaka, većinom pomorandži koje su i pored vrlo oštre zime, zahvaljujući blagovremenoj zaštiti, ostale potpuno neoštećene, pa se ove jeseni očekuje normalan rod. U agrumaru je takođe zasađeno i oko 1.200 stabala divljih sadnica koje će se kasnije kalemiti za potrebe zadruge i zadrugara.

„Pobjeda“, br. 38, str. 4, 16.09.1956.g.

Rijedak lov

Pomoću male udice namijenjene za lovljenje bukvi, prošlog ponedjeljka Blažo Deković, ribar iz Donje Lastve kraj Tivta, ulovio je morskog psa teškog 17 kilograma a dugog 185 santimetara. Čitavih dvadeset minuta Deković se borio sa svojim opasnim plijenom i tek tada ga je savladao. Nešto kasnije Deković je zajedno sa ulovljenim morskim psom došao u Tivat, gdje su radoznali građani nekoliko sati razgledali neman i smjelog pecača.

„Pobjeda“, br. 35, str. 11, 24.08.1958.g.

Peradarnik u Donjoj Lastvi

Zemljoradnička zadruga u Tivtu podigla je moderan peradarnik u Donjoj Lastvi za koji je inevestirano preko šest miliona dinara. Nabavljeno je hiljadu kokošaka vrste „leghorn“, kako bi se lokalno tržište snabdjelo jajima. Tako đe je nabavljeno i 200 kokošaka vrste „vajnhont“.

Početak rada peradarnika već se osjetio na tržištu u Tivtu. Zadruga u svojim prodavnicama prodaje jaja po cijeni od 33 dinara komad.

Š.R., „Pobjeda“, br. 2.274, str. 5, 23.01.1964.g.

-Kraj-

Izvori:

“Lastva” – Historijski pregled 1934. – don Ivo Stjepčević

Novinski arhivi Opštine Tivat i autora teksta;

„Sidrišta zavičaja“- Zbornik radova II (Hrvatska kulturno-umjetnička društva u Boki Kotorskoj u XIX i XX stoljeću), Kotor, 2010.g.

„Hrvatski Sokol u Boki Kotorskoj u razdoblju Austro-Ugarske monarhije i Kraljevine SHS“, Tonko Barčot, Hrvatska krovna zajednica Crne Gore, Kotor, 2010.g.

Katalog „Sakralna baština Tivta“ (autorke Radmila Adžić i Dušica Gardašević), Centar za kulturu Tivat- Muzej i galerija Buća, Tivat, 2014.g.;

Monografija „Tradicija maškaranja u Tivtu“, Lazar Božović, NVU „Maškarada“- Tivat, Tivat, 2020.g.;

Fotografije sokolskog sleta u Donjoj Lastvi iz porodičnog albuma Borisa Bora Peana

Foto arhiv – Anton Gula Marković, Roko Stjepčević, Miro Marušić, FKVK Mladost, Boka News

/Slavo Krstović/

Kotorska URA daje punu podršku formiranju evropske vlade

0
Kotorska URA daje punu podršku formiranju evropske vlade
Kotorska URA

Kotorska URA daje punu podršku formiranju evropske vlade jer smatra da je to najracionalnije rješenje u ovom momentu kako bi se izašlo iz duboke političke krize.

Kotorska URA smatra i da izbori u ovom trenutku nijesu rješenje jer nije urađeno ništa po pitanju sveobuhvatne izborne reforme, saopšteno je iz ove stranke.

Manjinska vlada nije koaliranje sa DPS-om jer oni neće biti u sastavu nove evropske vlade. Napadi koje URA ovih dana trpi  nisu ništa manji od onih koje smo trpjeli i od 1. septembra 2020. godine. I tada smo bili “izdajnici i prodane duše” za jedne i „heroji“ za druge a zapravo sve vrijeme vodimo svoju politiku.

Danas isti vokabular samo zbog toga što predlažemo okupljanje oko centra i odblokiranje svih institucija bez kojih Crna Gora ne može naprijed. URA je kako tada tako i danas ostala istinski borac za građansku, pravednu i prospiriternu Crnu Goru koja nam je uvijek ispred svih partijskih interesa, poručuju iz URE.

Za Dranik iz Crmnice kažu da je bolji i od parmezana

0
Za Dranik iz Crmnice kažu da je bolji i od parmezana
Rendani sir – foto Shutterstock

Nastojaću da se više posvetim svom novom proizvodu, vrlo zanimljivog ukusa, nešto slično parmezanu, jer prodaja ide odlično. Uz izuzetan kvalitet sira koji imam, biće to sigurnost u ovom poslu, kaže Nikola Gojnić, vlasnik male farme koza u selu Brčeli u Crmnici.

Gojnić kaže da od prodaje kozjih proizvoda sasvim pristojno živi i veoma je zadovoljan svojom zaradom. Počeo je da se bavi kozarstvom prije par godina. Imao je devet muznih koza, a sada ima 25 i isto toliko jaradi, a očekuje da se vrlo brzo taj broj jarića poveća jer će se par koza uskoro ojariti.

O kozarstvu nije puno znao, ali je poslušao savjete iskusnih stočara. Napravio je objekat, prihvatio preporuke za sastavljanje kvalitetnih obroka za ishranu koza.

– Svi znamo koliko je kozje mlijeko zdravo, naravno i sir i meso. Takođe, smatram da ovim treba da se bave i mlađi, i verujem da ima onih koji bi to i voljeli – navodi on.

Ova domaća životinja ne traži nikakve posebne uslove u vezi sa smještajem. Zato je potrebno izgraditi objekat koji će je zaštiti od sunca, kiše i jakih vjetrova, i to je sasvim dovoljno.

– To sam riješio na najbolji način. Uskoro ću početi da zidam i sušaru za kastradinu. U međuvremenu sam kupio vakumirku, tako da vakumiram sir i zadovoljan sam plasmanom. Dobro se prodaju i surutka, mlijeko, sir, a dešava se i da sve proizvode prodam. Sve poslove uglavnom sam završavam jer mi je supruga zaposlena. Tokom godine se isključivo hrane na ispaši blizu kuće, jer hrane imaju u izobilju. Međutim, sada su u objektu, ne puštam ih u pašu jer ima i mraza. Uberem im po malo zelene trave koje još ima, prinesem i bršljana, sijeno obavezno i žitarice, ječam i pšenicu. Oni koji uzgajaju koze dobro znaju da su to specifične životinje, i da pažljivo biraju biljke koje će da jedu – kaže Gojnić.

Kao i svim stočarima i njemu je poskupljenje stočne hrane zadalo glavobolju.

– Za mene je to veliki minus, jer je skuplje za po par eura po vreći. Zbog toga do sada nisam poskupljivao svoje proizvode, i neću još, mada, kako pratim društvene mreže, vidim da mnoge moje kolege to rade. Sir je kod nekih proizvođača pošao na 12 eura, mlijeko na 1,80. Sir dajem i dalje po cijeni od deset eura, mlijeko 1,50, dok surutka košta euro. Poznato je da je surutka ljekovita i da pomaže djeci koja su oboljela od bronhitisa, imaju lošu krvnu sliku ili slab imunitet, a dobra je i za one koji se izlažu većim fizičkim aktivnostima, jer sadrži dosta vitaminima, proteina i aminokiselina. Proizvode plasiram u jednoj prodavnici u Budvi i u restoranu u Podgorici. Mušterije su zadovoljne, i ko jednom kupi i proba vraća se ponovo – kaže naš domaćin.

Sir – foto Shutterstock
Odrani suvi sir
– Novi proizvod sam nazvao “dranik”, odnosno odrani suvi kozji sir. Dakle, stari sušen sir koji se grebucka jednom napravom za te potrebe, koju sam takođe sam napravio. Ono što me raduje je činjenica da su oni koji su probali i kupili izuzetno zadovoljni, i kažu da je čak bolji od italijanskog parmezana. Počeo sam to da pravim u avgustu prošle godine, mada se zna da se pravi parmezan pravi od kravljeg mlijeka. Jedan kolega iz Danilovgrada, koji je držao koze skoro 20 godina, kaže da još nije čuo da je neko uspio da od kozjeg mlijeka napravi jedan takav proizvod. Eto, ja sam u tome, ipak uspio. Grebe se sir desetak dana, i kako se osuši stavljam u kesice, pakujem i prodajem po 100 grama. Treba mi dva i po kilograma sira za kilo ovog proizvoda. Kilogram prodajem 25 eura, a kesica od 100 grama je 2,50. I prolazi dobro. Nastojaću da se više posvetim ovom proizvodu i da ga brendiram. Uz izuzetan kvalitet sira koji imam, bilo bi to za sigurnost u ovom poslu – zaključuje naš sagovornik.

Mala fešta od naranče: Kreativnost i humanost izlagača

0
Mala fešta od naranče: Kreativnost i humanost izlagača
Mala fešta od naranče- foto RTHN

Mala fešta od naranče koja je okupila 23 izlagača rukotvorina i domaćih proizvoda, organizovana je u subotu u Njegoševoj ulici od nekadašnjeg mliječnog restorana do Gradske kafane u Herceg Novom..

U okviru manifestacije pripremljen je i donatorski sto, a sav prihod namjenjen je za kupovinu dijagnostičkog aparata za porodilište bolnice Meljine.

Prema riječima Miline Kovačević iz NVU Ruke, svi izlagači uz svoje proizvode osmislili su neki suvenir ili jelo sa narandžom.

U donatorskoj trpezi učestvovali su restorani, poslastičarnice, hoteli i udruženja građana, a srednjoškolci su se potrudili da torte i slatkiši budu što bolje plasirani.

-Svi su se rado odazvali našem pozivu, tako da smo na donatorskom stolu imali 31 tortu kao i druge delicije iz naših kužina.

Prodaja torti je koncipirana kao i akcija „Zdravlje je umjetnost življenja“ koja traje sa izložbom u Dvorani „Park“, a biće nastavljena koncertom u okviru Dana muzike kada će nastupati nagrađeni učenici Muzičke škole.

Sav prihod namijenjen je kupovini dijagnostičkog aparata za porodilište bolnice Meljine-kazala je Kovačević.

U okviru Male fešte od naranče danas će biti organizovan nedeljni brunch u resto-baru Jadran, koji priređuje kompanija Lajthaus (Lighthouse).

-Ova kompanija podržava naš rad od početka. U ponudi će biti predjela hladna predjela, roštilj, sosova sa narančom, kao i nezaobilazni slatki sto-rekla je Kovačević.

Rađenović: Morsko dobro raskida ugovor za trajekt Kamenari – Lepetane

Rađenović: Morsko dobro raskida ugovor za trajekt Kamenari – Lepetane
Pomorski saobraćaj – trajekt Lepetane – Kamenari – foto Boka News

Upravni odbor JP Morsko dobro pokrenuće postupak raskida ugovora sa kompanijom “Pomorski saobraćaj” na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane, preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj. Pokretanje postupka potvrđeno je u dokumentima objavljenim na sajtu Morskog dobra. Portal RTCG je kontaktirao predsjednika Upravnog odbora (UO) Blaža Rađenovića, koji je potvrdio informacije.

Upravni odbor, kako je rekao Rađenović za portal RTCG, na osnovu informacije o predmetu ugovora između “Pomorski saobraćaj” doo Herceg Novi i JP Morsko dobro Crne Gore tražio je da se pokrene postupak raskida ugovora zbog nepoštovanja, u smislu neplaćanja obaveza po ugovoru.

“Uz to, i da pravna služba spremi i proslijedi odluku UO kako bi Vlada stavila van snage zaključak kojim se dala saglasnost na potpisivanje ugovora sa ‘Pomorskim saobraćajem’ i tako ih stavila u povlašćeni položaj da bez tendera dobiju dva pristaništa u mjestima Lepetane i Kamenari, zona Morskog dobra Crne Gore. Takođe UO Morskog dobra je mišljenja da nakon raskida ugovora treba krenuti u proces davanja koncesija odnosno raspisivanja tendera za ovo područje”, rekao je Rađenović.

Kako kaže, ono do čega je UO Morskog dobra došao je da su ovaj postupak i odluka već jednom donijeti 2018. godine, te da je dobijena saglasnost od Vlade Crne Gore.

“Ali i tada iz nepoznatih razloga JP Morsko dobro nije sprovelo tender već potpisalo novi aneks sa ovim privrednim društvom ‘Pomorski saobraćaj’ DOO Herceg Novi. Sve ovo će i dalje biti predmet interesovanja UO i menadžmenta našeg preduzeća ali i mnogobrojni drugi ugovori o kojima ćemo javnost informisati ubuduće”, kazao je Rađenović.

Prema registru privrednih subjekata, “Pomorski saobaćaj” je u vlasništvu biznismena, braće Dejana i Dušana Bana i Željka Mihailovića.

Ugovor između JP Morsko dobro i “Pomorskog saobraćaja” zaključen je u februaru 2004. godine na rok od 15 godina koji je istekao 31. decembra 2018. godine.

U avgustu 2019. godine tadašnji direktor Predrag Jelušić zaključio je Aneks Ugovora o korišćenju morskog dobra iz 2004. godine kojim se njegovo trajanje produžava na neodređeno vrijeme, odnosno – do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari-Lepetani.

Ugovor je produžen na osnovu Zaključka Vlade iz juna 2019. godine.

Norveška će ukinuti većinu pandemijskih mjera

0
Norveška će ukinuti većinu pandemijskih mjera
Oslo – Norveška – Jorg Greuel/Getty Images

Norveška će ukinuti gotovo sve preostale mjere uvedene zbog COVID-a jer visoka razina zaraze vjerojatno neće ugroziti zdravstvene usluge, izjavio je u subotu premijer Jonas Gahr Stoere.

Norveška, koja je 1. februara ukinula većinu mjera, zadržat će neka ograničenja za arktički arhipelag Svalbard. Nova pravila na snazi su od subote ujutro.

– Ukidamo gotovo sve mjere protiv koronavirusa, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare.

– Pandemija COVID-a za većinu nas više nije velika zdravstvena prijetnja. Omikron varijanta uzrokuje daleko manje ozbiljne bolesti i dobro smo zaštićeni cjepivima, dodao je.

Norvežani više neće morati biti udaljeni najmanje metar jedan od drugoga, niti nositi maske za lice kad su gužve. Ukidanje ovih mjera znači da noćni klubovi i drugi prostori za zabavu mogu normalno nastaviti s radom.

Osim toga, zaražene osobe više se ne moraju izolirati. Umjesto toga, preporučuje se da ostanu kod kuće četiri dana.

Putnici koji idu u Norvešku više neće morati registrirati svoje dolaske unaprijed, a vlada također ukida prethodni zahtjev za dokaz o negativnom testu prije odlaska na put za neke posjetitelje, kao što su necijepljene osobe.

U Norveškoj je u prosincu uvedeno djelomično zatvaranje radi borbe protiv omikron-varijante koronavirusa koja se brzo širi.

Posjetitelji Svalbarda, gdje su zdravstvene usluge ograničene, moraju nastaviti s testiranjem prije i nakon dolaska, a međunarodni čarterski letovi na arhipelag i dalje su obustavljeni, priopćila je vlada.

VIDEO: Gotov je najduži viseći most na svijetu koji spaja Evropu i Aziju preko tjesnaca Dardaneli

0

Most “Çanakkale 1915”, viseći most preko tjesnaca Dardaneli, spreman je za rad, objavili su u srijedu turski dužnosnici. Ebru Özdemir, predsjednik Upravnog odbora Limak Holdinga, tvrtke odgovorne za izgradnju, rekao je da je projekt uspješno završen; javlja Geopolitikanews

“Obavijestili smo Ministarstvo prometa da smo spremni. Sada smo u završnoj pripremnoj fazi i čekamo datum otvaranja”, rekao je on, a prenosi turski list Akşam. Početni trošak projekta procijenjen je na 2.8 milijardi dolara, ali prema Özdemirovim riječima, njegova je cijena porasla za više od 300 milijuna dolara zbog globalnog povećanja cijena materijala i problema u opskrbnom lancu.

Most je dug 4.6 kilometara i s najdužim srednjim rasponom na svijetu od 2023 metra, a ujedno je i najduži viseći most na svijetu. To je i jedini most koji povezuje dvije strane tjesnaca Dardaneli i koji služi kao važna poveznica između Europe i Azije. Radovi na izgradnji započeli su u ožujku 2017., a službeno otvaranje zakazano je za 18. ožujka 2022. Izgrađen je u sklopu projekta “Vision 2023” koji ima za cilj povećati kapacitete cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa Turske.  Most je dio autoceste Malkara-Çanakkale i bit će najvažniji dio rute od 101 kilometar. Kada se po završetku projekta formira lanac autocesta oko Mramornog mora, to će uvelike poboljšati protok prometa i ublažiti probleme prometnog zagušenja.

Neki elementi mosta Çanakkale iz 1915. stilizirani su kao topničke granate, u počast slavnoj pomorskoj bitci kod Čanakale prema kojoj je most i dobio ime. Bitka se održala kod Galipolja u Prvom svjetskom ratu, a njegov rekordni srednji raspon od 2023 metra referenca je na 100. godišnjicu osnutka Republike Turske, koju ta zemlja slavi iduće godine. Borba, u kojoj je Otomansko carstvo pobijedilo Francusku, Britaniju i Rusiju, je bila jedna od temeljnih simbola za Turski rat za nezavisnost i proglašenje Republike Turske osam godina kasnije s Mustafom Kemalom Atatürkom na čelu.

U Kotoru očekuju oko 250 kruzera do kraja godine

U Kotoru očekuju oko 250 kruzera do kraja godine
Kruzer u Boki – foto S.L.

U Luku Kotor ove će godine, ukoliko ne bude novih većih poremećaja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, uploviti oko 250 brodova na krupnim turističkim putovanjima sa nešto preko 130 hiljada putnika.

„To su procijenjeni podaci sa kojima baratamo u ovom momentu, a koji su izvedeni iz rezervacija, na osnovu analize i informacija kruzing industrije. Ovo je informacija koju možemo podijeliti jer su rezervacije do te mjere promjenjive da na dnevnoj bazi imamo i po više izmjena.

Još uvijek je inače, na snazi odluka da je otkazni rok minimalni, pa se izmjene mogu desiti praktično do pred sam dolazak broda, to jest 24 sata ranije od planiranog termina njegovog uplovljavanja”- kazala je PR savjetnica u Luci Kotor Maja Danilovic.

Ukoliko se ostvari očekivanih oko 250 dolazaka kruzera u Boku ove gpdine, to će biti oko polovine onoga što je u kruzingu u Luci Kotor ostvarivano u “redovnim” turističkim godinama prije pandemije.

Procjena menadžmenta Luke Kotor je da bi tokom narednog mjeseca u Kotor moglo uploviti šest manjih kruzera, u aprilu se očekuje tri puta više brodova, dok bi u maju u Boku trebalo da uplove 33 putnička broda. Tokom tri ljetnja mjeseca očekuje se dolazak ukupno 104 kruzera, a uplovljavnja ovih brodova bi i u septembru kada ih se očekuje 32 i oktobru (35) trebalo da budu jednako frekventna kao i tokom tri ljetnja mjeseca glavne nautičke sezone.

U Luci Kotor nastoje da se što bolje pripreme za glavnu sezonu iako je cijela svjetska kruzing industrija još uvijek vrlo ranjiva i oprezna, a njen oporavak od razornih ekonomskih posljedica koje je na tu granu pomorstva i turizma ostavila pandemija,  ide nešto sporijim tempom od očekivanog. I dok neke kompanije objavljuju da im se buking vratio skoro na nivo onog od prije pandemije, druge, poput Crystal Cruisesa čijih je nekoliko brodova imalo rezervisane termine za dolaske ovog ljeta u Kotor, su u velikim problemima. Crystal Cruises je tako praktično bankrotirao , a nekoliko njegovih brodova je ovih dana već zaustavljeno i zaplijenjeno zbog dugova koje kompanija ima prema snabdjevačima i drugim poslovnim partnerima.

Luka Kotor – foto Boka News

Međunarodno udruženje krizing industrije CLIA čiji je inače, član i Luka Kotor, navodi da je nakon ogromnih gubitaka zbog panedimije kororne u 2020. kada je većina kruzera potpuno obustavila rad, ta industrija počela da se oporavlja i da je trenutno aktivno skoro 75 odsto flote u vlasništvu kompanija koje su članice CLIA. Očekuju  da će  do avgusta, skoro 100 posto njihovih kapaciteta biti ponovno u upotrebi, a što bi trebalo da rezultira i postepenim oporavkom turizma, ugostiteljstva i drugih sa kruzingom povezanih privrednih djelatnosti na destinacijama koje ti brodovi i njihovi putnici posjećuju.  Prema računicama CLIA, jedan kruzer  potroši  750 dolara po putniku u lukama koje posjeti tokom prosječnog sedmodnevnog krstarenja, uključujući novac koji putnici potroše na tim destinacijama, odnosno takse i druge usluge koje u tim lukama plaća sam brod.

KORONA POKOSILA KRUZING U SVIJETU

Prema podacima CLIA, pandemija koronavirusa izuzetno je jako pogodila kruzing industriju u svijetu jer je tokom 2020.zabilježeno ukupno samo 5,8 miuliona ukrcaja putnika na kruzere, što je čak 81% manje nego 2019. koja je bila posljednja redovna predpandemijska poslovna godina. Zbog toga je lani za čak 51 posto opao broj zaposlenih radnika u kruzing industriji kojih je u 2020. bilo oko 576 hiljada šiurom svijeta.

Iako je i u takvoj veoma lošoj godini, kruzing industrija dala ukupan globalni ekonomski doprinos koji se procvjenjuje na 63,4 milijarde dolara, to je pad od čak 59% u ekonomskoj dinamici ove grane pomorsko-turističke privrede u odnosu na njene performanse iz 2019.

/S.L/

Pariz: Protesti po uzoru na kanadske

0
Pariz: Protesti po uzoru na kanadske
Francuska protesti – foto EPA

Napeto je u centru Pariza, gdje su se sukobili policija i motorizirani prosvjednici. I to po modelu dugotrajnih kanadskih prosvjeda protiv epidemioloških ograničenja nazvanih Konvoj slobode koji još traju. Uz najavu ublažavanja restriktivnih mjera u Francuskoj, na ulicama glavnoga grada raspoređene su tisuće policajaca, oklopnih transportera te kamiona s vodenim topovima.

Stao je promet oko Slavoluka pobjede, suzavac na Elizejskim poljanama. Konvoj slobode stigao je u Pariz. Od 2018. i prosvjeda “žutih prsluka” francuske snage sigurnosti nisu bile u većoj pripravnosti. Prosvjednici iz mnogih dijelova Francuske jutro su dočekali u predgrađu. Na društvenim mrežama razmjenjivali su informacije o tome kako ući u grad te izbjeći policijske provjere i zapreke na cesti.

– Prošle su dvije godine i sada nam je dosta. Ništa nam nije jasno, postoje zakoni, ali mi ih ne razumijemo. Sada shvaćamo samo da je riječ o diktaturi, rekla je jedna od prosvjednica.

Policija je zaustavila stotine vozila, a vozače kaznila. Uhićeno je sedam osoba. Ne prosvjeduju samo protivnici epidemioloških mjera nego i ljudi nezadovoljni ubrzanim rastom cijena energenata.

– Da pitate ove ljude, rekli bi vam da nemaju novca za struju, plin ni gorivo. Cijena goriva gotovo se udvostručila, sada je dva eura po litri. Ne možemo ovako živjeti jer plaće ne rastu, rekla je jedna od prosvjednica.

Do predsjedničkih izbora u Francuskoj manje je od dva mjeseca. Vlasti žele spriječiti prosvjede kako ne bi dosegli razmjere protuvladinih prosvjeda od prije 4 godine kada je “žutu revoluciju” pokrenuo rast cijena goriva, a prerasla je u bunt protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona.

Vozači kamiona u Nizozemskoj zaustavili su se u središtu Haaga. Prosvjednike ne pokreće samo otpor prema zdravstvenim mjerama.

– Poljoprivrednike su protjerali iz zemlje, oduzeta nam je sloboda, mnogo je razloga za prosvjede, rekla je prosvjednica.

Europskim prosvjednicima uzor su kanadski vozači koji zbog obveze cijepljenja već dva tjedna blokiraju glavni grad Ottawu i paraliziraju granični promet sa Sjedinjenim Državama. Kanadski sud naredio je deblokadu prometnica, vlasti prijete novčanim i zatvorskim kaznama.

– Ne želite izgubiti licenciju i završiti s dosjeom koji će utjecati na vaš posao, egzistenciju, pa i na mogućnost da putujete u inozemstvo, uključujući i SAD. Čuli smo vas. Sada je vrijeme da odete kući, rekao je kanadski premijer Justin Trudeau.

Samo blokada mosta koji Ontario povezuje s američkim Detroitom kanadsku automobilsku industriju stoji stotine milijuna dolara.

Skupština Međunarodnog festivala klapa Perast – uspješna misija očuvanja klapske pjesme u Crnoj Gori

0

Prethodna godina bila je izuzetno teška, neizvjesna i zahtjevana za organizaciju jubilarnog 20. Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP) koji je održan na kraju ljeta, 10. i 11. septembra 2021. u uslovima pandemije koronavirusa.  Uprkos svemu zadovoljni smo što smo u takvim uslovima uspjeli održati Festival, te nastavili kontinuitet očuvanja klapske pjesme u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, čulo se u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru na 21. Skupštini Međunarodnog festivala klapa Perast.

„Jubilarni 20. Međunarodni festival klapa Perast prošle godine nije bio takmičarskog karaktera, već  su nastupile dosadašnji pobjednici i nagrađene klape tokom 20 godina Festivala klapa u Perastu. COVID-19 prijetio da ugrozi i ovaj jubilej: pokrovitelji su limitirali sredstva na minimum, ogromna većina potencijalnih donatora (preko 50 zamoljenih za pomoć – od najvećih privrednika, banaka, hotela, institucija …) ostavila nas je i bez odgovora. Stoga smo već tokom proljeća odustali od plana sa 4 koncerta i 50 nagrađenih klapa tokom 19 proteklih festivala, zatim klapskih nastupa povodom 8. marta, Mađa, Zavjetnog dana, Fašinade, stručnih seminara za domaće klape, devetog izdanja festivalskog almanaha LIRICE, takmičarskog programa i nagrada, novih klapskih pjesama, stručnog žirija… A sve to je zasluživao jubilej u Perastu. Festival smo uspjeli održati zahvaljujući pokroviteljstvu Opštine Kotor i Ministrstva kulture“-  kazala je predsjednica MFK Perast Tina Braić Ugrinić.

Izvršni direktor Festivala, Mikan Kovačević podsjetio je da su programi svedeni na dva humanitarna koncerta (tradicionalno-bez naplate ulaznica, sa dobrovoljnim prilozima posjetilaca za Djecu iz Bijele), revijalnog karaktera, sa idejom da klape, bez takmičarskog naboja i nervoze, spontano otpjevaju svoje omiljene pjesme.

„Upravo to se osjetilo u nastupima klapa- uživanje u pjesmi i interpretaciji, a znalačka publika u Perastu je oduševljeno odgovorila takvom klapskom doživljaju i jubileju 20 godina MFK Perast“- kazao je Kovačević.

Ovogodišnji 21. MFK Perast biće održan od 9. do 11.septembra.

Skupština MFK Perast 2022. – foto Boka News

„Kao dio projekta „Fašinada“ planirali smo da 10. septembra nastupe i četiri dječije klape u revijalnom programu. Tokom sve tri večeri u revijalnom dijelu smo planirali program koji smo nazvali „Zavičajne pjesme klapa učesnika“, kada će klape izvesti tradicionalne pjesme iz svog zavičaja. Takmičenje je planirano u kategorijama ženske, mješovite i muške klape.

Inače, projektom „Fašinada“ planirali smo osnovati 12 dječijih klapa u 12 muzičkih škola širom Crne Gore. Na tom projektu već radimo, u saradnji sa rukovodiocima muzičkih škola, i mogu kazati da su prve reakcije odlične. Završni koncert 12 dječijih klapa planiran je za 21. novembar Dan opštine Kotor. Festivalski almanah Lirica br. IX je već odštampan sa 36 partitura za dječije klape i biće promovisana tokom 21. Festivala.

Treći naš projekat smo nazvali „2 u 1 Kotorski umjetnici svojoj državi“ povodom Dana državnosti 21. maja. Projekat podrazumjeva nastup kotorskih umjetnika i snimanje filma o njihovim stvaralaštvu“– između ostalog najavio je Kovačević.

MFK Perast za 8. mart planira interesenatnu donatorsku večeru, insprisanu kapetanom Vladom Ivelićem koji je na brodu Pjerino 1881. ispred Kube napravio večeru za kubanske zvaničnike. Taj originalni jelovnik je sačuvan kao historijski dokument po kome je planirana ova donatorska večera.

Skupština MFK Perast 2022. – foto Boka News

Na Skupštini su izabrani novi članovi UO Festivala, za predsjednika Andro Radulović, novi članovi su Biserka Milić, Dalibor Labudović (klapa Camerton) i muzikolog Mario Katavić.

Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finasiski izvještaj i Program i plan  aktivnosti  sa planom prihoda i troškova za 2022. godinu.

Festival klapa u Perastu, postao je manifestacija od posebnog kulturnog značaja za Crnu Goru, prepoznatljiv u regionu, koji prevazilazi organizacione okvire koje može ispratiti jedna NVO bez značajne pomoći šire društvene zajednice, čulo se na Skupštini.