Rusija je u nedjelju ušla u treći mjesec invazije na Ukrajinu, kraj borbi nije na vidiku, ubijene su tisuće, proganani milijuni, a gradovi pretvoreni u ruševine.

Suočena sa sve snažnijim sankcijama Zapada i žestokim ukrajinskim otporom potpomognutim zapadnim oružjem, Rusija i dalje bombardira gradove i započela je novu ofenzivu na istoku.

Dana 24. veljače Rusija je napala Ukrajinu iz tri smjera u najvećem napadu na europsku državu od Drugog svjetskog rata.

Deseci hiljada civila pobjegli su od borbi već prvih dana, a ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je da pokreće “specijalnu vojnu operaciju” za demilitarizaciju i “denacifikaciju” Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u jednoj od prvih poruka javnosti tvitao je: “Rusija je krenula putem zla, ali Ukrajina se brani.”

Prvi pregovori dviju strana započeli su 28. veljače, no bez ikakvih uspjeha jer se Ukrajina, koja je pristala na neutralni status, ne želi odreći ni djelića svoga teritorija.

Ruske snage 2. ožujka počele su bombardirati južnu luku Mariupolj i napad je trajao neprekidnih 14 sati što je zaustavilo odlazak civila. Tog dana počela je moskovska opsada grada s više stotina tisuća stanovnika.

Rusija ustrajno poriče da cilja civile.

Istog dana ruske su snage stigle do središta crnomorske luke Herson i proglasile grad osvojenim, a dan kasnije zauzele su najveću europsku nuklearnu elektranu Zaporižja.

Papa Franjo 6. je ožujka okupljenima na Trgu sv. Petra u Rimu rekao: “U Ukrajini teku rijeke krvi i suza”. “Ovo nije samo vojna operacija, već rat koji sije smrt, uništenje i bijedu”, poručio je poglavar Katoličke Crkve.

Dana 8. marta organiziran je prvi uspješni humanitarni koridor i počela je evakuacija civila iz Sumija na sjeveru zemlje. Do tog trenutka, prema podacima agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) dva milijuna pobjeglo je iz Ukrajine.

Ruske snage suočile su se s raznim logističkim problemima i otporom Ukrajinaca pa 25. marta, mjesec dana nakon početka invazije,  Moskva signalizira da smanjuje svoje ambicije i da će se usredotočiti na teritorij na koji polažu pravo separatisti koje podržava Rusija na istoku Ukrajine, dok ukrajinske snage ponovno zauzimaju gradove u okolici Kijeva.

Ukrajina početkom travnja optužuje Rusiju za ratne zločine nakon što su u oslobođenom kijevskom pregrađu Buči pronađena masovna grobnica i trupla egzekutiranih osoba. Kremlj poriče odgovornost i tvrdi da su slike trupala montirane, no međunarodni pravni stručnjaci potvrđuju da postoje dokazi o ratnim zločinima.

Ukrajina i njezine saveznice okrivljuju Rusiju za raketni napad 8. travnja na željezničku stanicu u Kramatorsku u kojem su poginule najmanje 52 osobe pokušavajući pobjeći od nadolazeće ruske ofenzive na istoku Ukrajine. Rusija je porekla odgovornost i za taj zločin.

Rusija je 14. aprila doživjela veliki udar – ponos ruske mornarice u Crnom moru, krstarica Moskva, potonula je nakon eksplozije i požara za koje Ukrajina kaže da su uzrokovane njezinim raketnim napadom. Rusija  tvrdi da je brod potonuo nakon eksplozije streljiva, a Washington vjeruje da je ratni brod pogođen s dvije ukrajinske rakete.

Rusija je 18. aprila započela napad na istočnu Ukrajinu osnažena hiladama novih vojnika u, kako je Ukrajina opisala, bitki za Donbas, planiranom zauzimanju dviju istočnih ukrajinskih pokrajina kako bi se stvorio kopneni most s Krimom, dijelom Ukrajine koje je Rusije okupirala 2014.

Ruski general u petak otkrio je kako Moskva želi osvojiti čitavu južnu i istočnu Ukrajinu.