Poznati prirodnjak i zaštitnik Orjena, arheolog Željko Starčević će u petak 28. januara sa početkom u 19 časova, u okviru programa „Čuvari kamena“, u Paviljonu Gradske muzike, održati predavanje o značaju očuvanja suvomeđe kao dijela kulturne baštine i kulturnog pejzaža.
Starčević već četiri godine na Orjenu organizuje, jedinstveno Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, a SPD “Subra“, čiji je član, svake godine održava volonterske radionice gradnje u kamenu u tehnici na suvom, gdje učesnici na licu mjesta uče tehniku i obnavljaju pojedine segmente terasastih njiva, pješačkih puteva i nekadašnjih vojnih položaja.
Ovaj tip gradnje karakterističan je ne samo za hercegnovsko zaleđe i druge dijelove Crne Gore, već i Mediterana. Vještina gradnje u tehnici na suvo podrazumijeva obradu i slaganje kamena jedan na drugi bez upotrebe vezivnog materijala. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a gradnjom na suvo su oblikovani različiti kulturni pejzaži od praistorije do danas.
Suvomeđa i vrh Orjena
Vještina gradnje na suvo, na inicijativu Kipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španije i Švajcarske, zvanično je 2018. godine upisana u UNESKO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Organizator programa je Ksenija Matović, koordinator programa kulture u Paviljonu Gradske muzike. Podršku programu, dala je Opština Herceg Novi.
Vojnik ukrajinske Nacionalne garde pucao je na zaštitare u vojnoj tvornici u središnjoj Ukrajini iz nepoznatih razloga, ubivši pet osoba i ranivši petero. Napadač je otvorio vatru iz jurišne puške, a potom pobjegao s mjesta događaja.
Incident se dogodio u četvrtak u ranim jutarnjim satima u Dnjepru u tvornici projektila Pivdenmash kada je na početku smjene stražarima predavano oružje, stoji u policijskom saopštenju.
Napadač je otvorio vatru i nakon toga pobjegao s mjesta događaja, saopštilo je ministarstvo unutarnjih poslova i dodalo: “Uslijed toga je pet osoba poginulo, a pet je ozlijeđeno.”
Crna Gora će se uskoro pridružiti Evropskoj organizacije morskih luka (European Seaports organization ESPO) i započeti i konkretne aktivnosti, saopštila je Tanja Janović, generalna direktorka Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI).
Iz MKI je saopšteno da su državni sekretar MKI Zoran Radunović i Janović danas održali online sastanak sa generalnom sekretarkom ESPO Izabel Rikbost vezano za podnošenje aplikacije za prijem Crne Gore u članstvo ove evropske institucije.
“Podsjećamo da se delegacija Ministarstva kapitalnih investicija susrela sa predstavnicima ESPO na konferenciji održanoj u Tirani u drugoj polovini 2021. godine i tom prilikom razmatrane su mogućnosti saradnje crnogorske pomorske administracije i radnih tijela ESPO”, piše u saopštenju MKI.
Iz tog Vladinog resora su naveli da je Rikbost predstavila aktivnosti i radna tijela ESPO kao i mogućnosti konkretne saradnje u raznim oblastima.
Luka Kotor – objektivom reportera – Zoran Nikolić
“Riječi je bilo i o narednim koracima koje Crna Gora treba da ispuni kako bi se sprovele procedure vezano za status naše zemlje kao posmatrača u ovoj organizaciji”, piše u saopštenju MKI.
Radunović je istakao značaj saradnje budući da komiteti u okviru ESPO pružaju mogućnost tehničke ekspertize i savjetovanja i to u oblastima u kojima Crna Gora ima namjeru dalje da vodi razvojnu politiku u oblasti pomorstva.
Janović je istakla da ne postoje prepreke za formalizovanje saradnje u narednom periodu i da će se Crna Gora uskoro pridružiti ESPO i započeti i konkretne aktivnosti.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju u četvrtak 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Kotora i Kotorske biskupije Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.
Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je Tomislav Radović, iz Kotora.
Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.
U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.
Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.
U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije podizanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Evropom.
Pomorac Antonio Matković u kolicima je skoro tri godine, a ovih dana priprema se za svoje prvo takmičenje u bodibildingu za osobe sa invaliditetom.
U razgovoru kaže da uslovi za trening nisu najbolji, ali dodaje i da mu je upravo sport pomogao da se nakon što je doživo saobraćajnu nesreću zbog koje je vezan za kolica, pomogao da se i fizički, ali i psihički oporavi nakon svega.
Antonio ima 28 godina. Rođen je u Kotoru, ali živi u susjednoj opštini, Tivtu. Po zanimanju je pomorac i plovio je šest godina.
I prije nesreće, kao ljubitelj sporta i zdravog života, kaže, bavio se rekreativno različitim sportovima, dok u teretani aktivno trenira 11 godina.
”Nakon teške saobraćajne nesreće su mi, između ostalih povreda, polomljeni kičmeni pršljenovi, tako da sam korisnik kolica nepune tri godine. Poslije nezgode, životne ugroženosti, uslijedio je oporavak koji nije bio ni lak. Siguran sam da ovo danas ne bih govorio da nisam bio fizički aktivan i fizički spreman da podnesem sve što je slijedilo poslije nesreće. Smatram da su me upravo treninzi i fizička spremnost spasili i pomogli da se izborim sa svim. Pored svih poteškoća vratio sam se teretani i treninzima. To je ono što me je podiglo psihički, naravno i fizički”, kazao je on “Vijestima”.
Antonio ove godine, 5. juna, ide i na svoje prvo takmičenje.
”Takmičenje se održava u Londonu, biću jedini predstavnik Crne Gore. Takmičenje je profesionalno i biće učesnici iz cijele Evrope, tako da će konkurencija biti i te kako jaka”, kazao je on.
Nakon tog, oko dvije sedmice kasnije, u Londonu se održava još jedno takmičenje, gdje Antonio takođe planira učešće, a u njegovim planovima je i takmičenje u Srbiji.
”Nadam se da ću uspjeti da se kvalifikujem za takmičenje koje će se održati sljedeće godine u Americi”, priča on o ciljevima.
Prema njegovim riječima, za bodibilding treba dosta volje, truda, odricanja, strogih dijeta.
”Ali kad se nešto voli, ništa nije nemoguće”, kaže on.
Antonio Matković – privatna arhiva
I pripreme za takmičenje nisu jednostavne i, kako je rekao, “iziskuju velike troškove, posebnu ishranu i naporne treninge”.
Sve to otežavaju teretane koje nisu prilagođene osobama sa invaliditetom.
”Uslovi za trening za osobe sa invaliditetom su poražavajući. Teretane su apsolutno neprilagođene. Nijedna teretana nije prilagođena osobama poput mene, tako da sam prinuđen improvizovati mnoge stvari, što dodatno otežava već postojeće teško stanje. Potrebno bi bilo malo povesti računa o mogućnostima treninga osoba sa invaliditetom. Bilo bi olakšavajuće i pomoglo bi da se ugrade pokretne stepenice, napravi dovoljan razmak između sprava… Ima dosta ljudi koji bi trenirali, ali nije im omogućen pristup teretani i spravama”, kaže on.
Antonio je mladim ljudima poručio da bez obzira na to da li imaju invaliditet ili ne, da se aktiviraju, daju sebi priliku.
”Da treniraju, to će doprinijeti njihovom zdravlju, fizičkom izgledu, a naravno i psihičkom stanju”, kaže on.
Osim što trenira, Antonio vodi i personalne i onlajn treninge za osobe sa invaliditetom, koji, kako je kazao, doprinose poboljšanju i ubrzanju njihovog oporavka.
”Svi zainteresovani mogu da mi se jave, rado ću im pomoći, jer ako mogu ja, mogu i ostali. Tu sam da im pružim podršku, da ih motivišem i ohrabrim. Život sa invaliditetom nije lak, potrebno je mnogo više truda i same volje i životne hrabrosti. U narednom periodu u planu je i sajt, mjesto na kojem ću biti dostupan za sva pitanja vezana za trening, ishranu, tu će moći da se prate onlajn treninzi”, poručuje Antonio.
Do tada, dostupan je putem elektronske pošte na antoniomatkovic46@gmail.com i instagram profila matkovic.a.
”Tu sam da vas podržim, a samim tim i vi ćete mene podržati”, poručuje on.
Boka Kotorska / Svetionik i jahta u Boki – foto S.L.
Crnogorska pomorska administracija je tom 2020.godine ostvarila određeni napredak u postizanju dugoročnih ciljeva definisanih Strategijom razvoja pomorske privrede za period 2020—2030.godina.
Kako se navodi u „Godišnjem izvještaju o sprovođenju Strategija razvoja pomorske privrede 2020-2030 godine“, za 2020. a koji je nedavno razmotrila i usvojila Vlada Crne Gore, u toj godini je značajno kadrovskki ojačana Inspekcija sigurnosti plovidbe u kojoj je tada bilo zaposleno ukupno 9 inspektora. To je više nego duplo veći broj inspektora nego što ih je bilo 2018. koja je uzeta za referentnu godinu u odnosu na koju se mjere rezultati postignuti primjenom Strategije tazvoja pomorske privrede 2020-2030. Broj inspektora sigurnosti pomorske plovidbe je već dostigao 90 odsto onoga koji je projektovan za prvu polovinu vremenskog perioda primjene Strategije, odnosno za 2025.godinu kada je očekivano da u tom organu bude angažovano ukupno 10 inspektora.
Iako je 2020.godinu okarakterisalo značajno smanjenje obima pomorskog saobraćaja i drugih aktivnosti na moru u vezi sa turizmom zbog posljedica pandemije Covid-19, u toj je godini zabilježen i pad broja poziva u pomoć zbog nezgoda na moru, a kojih je bilo ukupno 27. Poređenja radi, 2018. godine nadležne službe regovale su u 45 takvih poziva u pomoć.
U našim vodama se tokom 2020. desila samo jedna pomorska nesreća što je pet puta manje nego referentne, 2018-.godine, a obavljena je i ukupno 21 akcija traganja i spašavanja na moru što je za 14 manje nego dvije godine ranije.
Sa 15 minuta u 2018.godini vrijeme rekacije, odnosno isplovljenja plovila za traganje i spašavanje Uptrave pomorske sigurnosti Crne Gore je u 2020. skraćeno na u prosjeku 10 minuta i 50 sekundi, što je 92% od cilja prijektovanog za 2025. za kada se očekuje da će vrijeme isplovljenja SAR plovila nakon dobijanja poziva u pomoć iznositi 10 minuta.
U Izvještaju se navodi da je tokom 2020. Ministarstvo kapitalnih investicija izradilo Analizu o potencijalima korišćenja hidroaviona za prevoz putnika i operacije traganja i spašavanja na moru i potrebama izgradnje prihvatnih kapaciteta. Uprava pomrske sigurnosti i upravljanja lukama nastavila je kontinuirane aktivnosti na unapređenju i dogradnji VTMIS sistema za elektronsnski nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem, koji će pokriti sve crnogorske luke i teritorijalno more Crne Gore kao i unapređenje sistema pomorskih telekomunikacija.
Uspostavljen je i Informacioni sistem za pomorstvo koji podrazumijeva postepeno uspostavljanje i ažuriranje postojećih elektronskih evidencija stanja u crnogorskim upisnicima brodova, čamaca, jahti i drugih plovnih objekata; stranih plovnih objekata koji se nalaze u teritorijalnom moru Crne Gore; izdatih vinjeta za privatnu upotrebu i privrednu djelatnost; zaključenih ugovora o obaveznom osiguranju u saobraćaju i drugih obaveznih osiguranja korisnika plovnih objekata kao i postepeno povezivanje navedenih baza podataka sa postojećim infromacionim sistemima, te razmjenu tih podataka između UPSUL, inspekcijskih organa, Lučkih kapetanija, osiguravajućih društava, organa lokalne samouprave i carinskih organa. Ovaj informacioni sistem će omogućiti da svi nadležni organi u realnom vremenu raspolažu preciznom informacijom o svakom plovnom objektu, odnosno da li korisnici plovnih objekata koji saobraćaju u teritorijalnom moru Crne Gore imaju zaključen odgovarajući ugovor o obaveznom osiguranju u saobraćaju i da li obavljaju djelatnost iznajmljivanja plovnih objekata na zakonit način, odnosno da li se pridržavaju nacionalnih propisa.
MKI, UPSUL i Sektor za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore u 2020. nastavili su i sa kontinuiranim aktivnostima na određivanju i klasifikovanju plonih puteva, ažuriranju nautičkih karata i odtžavanju i unapređenju Sistema pomorske signalizacije, a sve u cilju poboljšanja nivoa sigurnosti pomorske plovidbe u crnogorskim vodama.
Beautiful Montenegro donosi nove snimke dronom baroknog Perasta u zimskom danu…
Perast je jedan od najlepših gradova na crnogorskom primorju. Nalazi se na 12 km od Kotora, u pravcu Risna. Baš kao i čitava Boka Kotorska, tako i Perast karakteriše duga istorija, o kojoj svjedoče brojne crkve, palate, tradicija…
Danska planira ukinuti sva preostala ograničenja protiv koronavirusa sljede sedmice, nakon slične najave u Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj proteklog tjedna, unatoč visokim brojkama zaraženih omikronom u Evropi.
Danska je već ublažila ograničenja prije dvije sedmice, nakon jednomjesečnog lockdowna te dopustila kinima i koncertnim prostorima ponovno otvaranje. Međutim neka pravila ostaju, poput ograničenog rada restorana i obaveznog nošenja maski.
U pismu parlamentu ministar zdravstva Magnus Heunicke rekao je da vlada namjerava slijediti preporuke koje je stručni panel objavio u utorak, da se ukinu sva ograničenja do 1. veljače.
Vladina odluka koju treba odobriti parlament bit će najdalekosežnije ublažavanje ograničenja među nordijskim državama.
Noćni klubovi mogu se ponovno otvoriti i restorani će moći služiti alkohol nakon 22 sata, gosti ne moraju predočiti covid potvrdu prije ulaska.
Putnici se mogu voziti autobusom bez maske i trgovine mogu ukinuti ograničenje broja kupaca.
Budu li izmjene odobrene, na snazi će ostati samo pravilo o testu i izolaciji pri ulasku u Dansku, koje će biti na snazi još četiri tjedna.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Nizozemska objavile su prošli tjedan slične odluke da se ukine većina ograničenja protiv koronavirusa, premda su brojke zaraženih omikronom i dalje velike.
Među navedenim razlozima su da je broj zaraženih pao ispod vrhunca te da je broj hospitalizacija manji od očekivanoga.
Danska je u utorak izvijestila da ima 46.590 novozaraženih, malo ispod 47.831 koje je imala u petak. Broj hospitaliziranih pacijenata zbog koronavirusa povećao se na 918, najviše u godinu dana.
Međutim zdravstvene vlasti procjenjuju da je između 30-40 posto onih koji su trenutno hospitalizirani s pozitivnim testom u bolnici zbog drugog razloga, a ne zbog koronavirusa.
– Došlo je do odvajanja unutar trenda koji je bio primjenjiv ranije u epidemiji, porasta broja zaraženih i porasta broja hospitalizacija zbog COVID-a, rekao je stručni panel u izvještaju datiranom 21. januara.
– Od vrhunca broja pacijenata s covidom-19 u intenzivnoj njezi, koji je 6. siječnja iznosio 82, taj je broj pao te u utorak iznosi 44, navodi se.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata PCR testiranjem potvrđeno više od 17 hiljada novih zaraza, što je do sada najveći broj novozaraženih u jednom danu od početka epidemije.
Potvrđene su 17.092 zaraze, što je za 4799 više u odnosu na stanje prije sedam dana. Također je više od do sada najvišeg broja dnevnih zaraza, u nedjelju, kada je bilo 13.911 novozaraženih.
Riječ je o još neslužbenom podatku koji prenose mediji, a potpuni podaci, uključujući postotak pozitivnih testova, 14-dnevnu incidenciju zaraze i stanje u covid bolnicama oko 11 sati objavljuje Nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ).
Osim sve dominantnijom i zaraznijom omikron varijantom te velikim brojem aktivnih slučajeva, pomalo neočekivani velik skok novozaraženih u zadnjih nekoliko dana tumači se i velikim zaostacima u testiranju. Kašnjenju je razlog to što se dio uzoraka šalje u jedan laboratorij u Njemačkoj, pa rezultati stižu s nekoliko dana zakašnjenja i naknadno se uvrštavaju u rezultate pojedinog dana, prenose mediji.
Također mediji prenose zabrinjavajuće podatke iz bolnica u kojima je koronavirus prodro i na “bijele” necovid odjele te na porast zaraza među zaposlenim medicinskim kadrom koji sve više ostaju u izolaciji ili su zaraženi. Po nekim podacima riječ je već o desetak posto medicinskog osoblja koje zbog izolacije ili zaraze ostaje izvan pogona.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 25.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2637uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 933 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
224
Nikšić
135
Bar
75
Ulcinj
71
Budva
64
Pljevlja
61
Herceg Novi
53
Bijelo Polje
38
Rožaje
37
Kotor
34
Berane
31
Tivat
31
Cetinje
24
Danilovgrad
18
Tuzi
8
Kolašin
7
Šavnik
6
Petnjica
5
Andrijevica
4
Mojkovac
4
Gusinje
1
Plav
1
Žabljak
1
UKUPNO
933
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 25.01.2022. godine je iznosio 35,4%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Nikšić (2), Bar (1), Kotor (1), Pljevlja (1). Među preminulima najmlađi je imao 65 godina, a najstariji 83 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2535.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 1501 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7999.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 215950.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
