Gradska muzika Kotor povodom jubileja – 180 godina postojanja organizuje niz događaja u petak, 20. maja.
Program proslave Dana Gradske muzike Kotor počinje u 19 sati promenadnim koncertom ulicama Starog grada.
U 20 sati u crkvi Svetog Duha planirana je svečana sjednica, a u 21 sat u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor biće otvorena izložba “180 godina Gradske muzike Kotor”.
Festivalska sezona na Pelješcu otvara se atraktivnom pričom o pelješkoj pomorskoj tradiciji. Festival kapetana od 15. maja do 15. juna kreće iz Orebića i širi čitavim poluotokom, piše Južni.
Tura Orebićem uz kostimirane vodiče, izložba „Moda Pelješke rivijere kroz 19. stoljeće“ u čitaonici orebićkog Pomorskog muzeja, klapske večeri, zanimljive predstave – dio je bogatog programa prvog ovogodišnjeg festivala u mjestu poznatom po kapetanima i jedinstvenim kortama, prostranim dvorištima s mediteranskim i egzotičnim biljem kojeg su pomorci donosili s putovanja.
Uključilo se i pedesetak peljeških restorana, vinarija i školjkara. Sve one koji posjete Pelješac u vrijeme održavanja naših festivala očekuju vrhunska vina i fina jela po promotivnim cijenama. Vina će se u vinarijama prodavati uz popust od 20 posto, a nudit će se i dva kapetanska menija u restoranima po cijeni od 150 i 230 kuna. – ističe Mladen Đeldum, novi direktor TZ opštine Orebić.
Festival kapetana vratit će vas u zlatno doba poluotoka, kada je Pelješac bio jedno od pomorskih središta ovog dijela Mediterana. Brodovi su pozdravljali zvukom sirene i to bez obzira na zastavu koju su nosili. Mještani Orebića i okolnih mjesta vraćali su im pozdrave, mahali su plahtama s obale, zvonila su zvona na Franjevačkom samostanu Gospe od Anđela i pucalo se iz topa s današnje zgrade Pomorskog muzeja.
U Orebiću je 1865. osnovano Pelješko pomorsko društvo (Associazzione Marittima di Sabioncello), a 1875. i brodogradilište Archiduca Rudolfo. Na vrhuncu slave područje Pelješke rivijere brojilo je 2.000 pomoraca, 250 kapetana te 90 jedrenjaka ukupne tonaže 45.000 tona. Pelješki pomorci bili su poznati i po herojskim podvizima na svojim plovidbama zbog kojih su dobili brojna odlikovanja, a gotovo da nije bilo kuće koja nije dala barem jednog kapetana. Stoga je Pelješac i danas poznat kao kolijevka kapetana, ali i plavca malog.
Rusija će od subote prestati isporučivati struju Finskoj, zbog neplaćenih računa, objavio je u petak dobavljač RAO Nordic Oy, koji je u stopostotnom vlasništvu ruskog poduzeća InterRAO.
Odluka je objavljena u vrijeme rasta napetosti između Moskve i Helsinkija zbog odluke Finske da “bez odgode” pristupi NATO-u, što je prekretnica u dosadašnjoj politici Finske nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Poduzeće RAO Nordic Oy sa sjedištem u Helsinkiju priopćilo je da nije primilo novac za isporučenu struju Finskoj od 6. svibnja, navodi grupa u priopćenju.
– Riječ je o izvanrednoj situaciji koja se dogodila prvi put u više od 20 godina, navodi poduzeće i objašnjava da nema sredstava za rad pa je “prisiljeno prekinuti uvoz struje od 14. svibnja”.
“Nadamo se da će se stanje uskoro poboljšati” i da će se isporuke iz Rusije obnoviti, dodaje grupa.
Finski predsjednik i premijerka u četvrtak su iskazali spremnost za ulazak Finske u NATO “bez odgode”, a Kremlj je rekao da je takva odluka “sigurno” prijetnja Rusiji.
Rusija će “biti primorana poduzeti recipročne mjere, vojno-tehničke i druge, kako bi zaustavila prijetnje svojoj nacionalnoj sigurnosti”, reagirala je ruska diplomacija.
Glavni uvoznik struje iz Rusije prema nordijskim tržištima, RAO Nordic posluje u Europskoj uniji od 2002.
Opština Tivat realizovala je 10.802.113 eura prihoda, ili 57,96% u odnosu na plan budđeta za cijelun 2022., dok stanje na računima Opštine trenutno iznosi 5.861.488,47 eura. To su podaci Sekretarijata za finansije na dan 11. maja – saopšteno je juče iz lokalne uprave Tivta.
Prihodi u periodu od početka godine do 11. maja veći su za 1,2 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, a razlog tome je dobra naplata poreza, komunalija, ali i poreza na promet nepokretnosti. Povećanje prihoda bilježi se i kod naplate zakupa zemljišta i poslovnih prostora, koje je prošle godine naplaćeno u manjem obimu kao posljedica usvojenih mjera podrške privredi, uslijed pandemije koronavirusa.
Prihod od poreza na nepokretnosti na istom je nivou realizacije kao u 2021. godini i iznosi 792.266 eura, dok je naplata prireza porezu 231.750 eura i bilježi uvećanje za 11%. Opština Tivat do 11. maja naplatila je i 627.234 eura naknade za komunalno opremanje, što je čak za 70% više u odnosu na isti period lani, dok je prihod od lokalnih komunalnih taksi 40.825 eura ili čak je 338% veći u odnosu na 2021.
Za zakup zemljišta i poslovnih prostora naplaćeno je 104.208 eura – 392% više u odnosu na 2021. godinu, a od prodaje nepokretnosti prihodovano je 190.224 eura. Prihod u budžetu na ovoj stavci za cijelu prošlu godinu iznosio je 42.866 eura.
„Što se tiče ustupljenih prihoda, porez na dohodak fizičkih lica naplaćen je u iznosu od 198.308 eura i na sličnom je nivou realizacije kao prošle godine, dok je porez na promet nepokretnosti veći za 386% i iznosi 786.085 eura. Naplata naknade za regionalni vodovod takođe bilježi povećanje za 68% u odnosu na 2021. i iznosi 59.391 eura.“- saopšteno je iz Opštine.
Sa druge strane, rashodi budžeta do sada su bili 2.966.242 eura, što predstavlja izvršenje na nivou od 15,92%. Do značajnog smanjenja realizacije rashoda došlo je zbog neusvajanja budžeta za 2022. godinu i privremenog finansiranja u prvom kvartalu ove godine, koje je uključivalo brojna zakonska ograničenja u trošenju budžetskih sredstava. Odluka o privremenom finansiranju ostala je na snazi sve do raspuštanja SO Tivat i imenovanja Odbora povjerenika koji je usvojio Budžet tek 29. marta. U međuvremenu su, usljed zakazivanja vanrednih izbora, nastupila i nova budžetska ograničenja u trošenju novca iz gradske kase.
„Značajno smanjene rashode Opština Tivat ove godine ima i zbog toga što su u prvom dijelu 2021. godine, velika sredstva izdvojena za otplatu duga iz 2020. i ranijih godina, i to u iznosu od 1.380.620 eura, kao i za troškove eksproprijacije po sudskim presudama, za šta je utrošeno 1.258.681 eura. Ukupan iznos rashoda po ovim stavkama u 2021. godini iznosio je više od 2.6 miliona eura, dok je u 2022. za iste svrhe ukupno izdvojeno nešto preko 534 hiljade eura.“- objašnjavaju iz lokalne uprave.
Na bruto zarade zaposlenih u lokalnoj administraciji do sada je utrošeno 888.705 eura, 5% više u odnosu na 2021. godinu, a za ostala lična primanja 52.962,05 eura, što je 28% manje u odnosu na 2021. Za materijal i usluge plaćeno je 202.395 eura, za transfere 350.976 eura, dok je za otplatu duga utrošeno 42.773 eura. Otplata obaveza iz prethodnog perioda iznosila je 491.419 eura, dok su kapitalni izdaci bili 634.726 eura.
Izložba „Brodovi – Instrumenti“ Igora Hajdarhodžića biće svečano otvorena u ponedjeljak 16.maja u 19 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru u Tvtu.
Igor Hajdarhodžić je umjetnik sa zavidnom međunarodnom karijerom, a publici u Tivtu će predstaviti svoje instalacije: skulpture u formi brodova napravljene od raznog materijala među kojim dominira drvo i metal, i predmeta kojima on svojim radom daje novi život i novu suštinu.
Izložba je osmišljena i kao omaž staroj i tradicionalnoj brodogradnji u drvetu i metalu i posebno radnicima koji su takve brodove gradili, a Tivat je sa svojim Arsenalom upravo i bio jedno takvo mjesto. Tako da je ova izložba, prema umjetnikovim riječima, ujedno i omaž tivatskim meštrima brodogradnje.
„Igorove skulpture vraćaju nas u vrijeme davnih putovanja morima na parnim brodovima i jedrenjacima, u vrijeme kada je prva stvar nakon uplovljenja u novu luku bilo slanje razglednica umjesto postavljanja statusa na društvenim mrežama, a putni koferi izlijepljeni imenima dalekih destinacija. Njegove skulpture usporavaju vrijeme i vraćaju nas stotinjak godina unazad, otvarajući nam sada već davne, zaboravljene i prošle horizonte. Podsjećaju nas na činjenicu koliko je vještine nekada bilo potrebno za napraviti brod, ali i hrabrosti sa njime „tući mora“, kaže Dražen Jovanović, menadžer Zbirke pomorskog nasljeđa, dodajući:
„Igorova umjetnost nas i opominje. Živjeći u modernom i brzom vremenu čovjek današnjice stvari uzima zdravo za gotovo često ih koristeći jednokratno da bi ih nakon toga odbacio, a Igor upravo od takvih stvari pravi svoje skulpture, skrećući nam pažnju da novi život, uz malo mašte može da postoji u svemu pa i u predmetima koji nam se čine odavno mrtvim. Za svoje skulpture, umjetnik često koristi stare muzičke instrumente ili njihove dijelove, dijelove satnih mehanizama, odbačene drvene ramove ili komade starih drvenih škura i prozora, dijelove starih mašina i uopšte, sve čemu običan čovijek više ne vidi svrhu i ne pridaje značaj.“
Pored ovoga, Igor Hajdarhodžić predstaviće i svoje umjetničke slike i fotografije kojima će zaokružiti priču koju pričaju njegovi brodovi – instrumenti.
Na 5. redovnoj sjednici UO KSCG koja je održana juče, imenovani su novi selektori i direktor reprezentacije. Novljanin Slađan Mikulić imenovan je za v.d. selektora za kadete i kadetkinje, disciplina borbe.
Mikulić kaže da mu je ukazana velika čast.
– Nakon isteka četvorogodišnjeg mandata kao selektor dječje reprezentacije u borbama čini mi čast i zadovoljstvo što sam izabran za selektora muške i ženske kadetske reprezentacije CG. Ovo je svakako veliki izazov za mene i podsticaj da kroz kadetsku mušku i žensku reprezentaciju dam doprinos kako državnom tako i novskom karateu – kaže Mikulić.
Mikulić je imenovan na dvije godine.
Crnogorski karate na 57. Evropskom seniorskom prvenstvu, od 25. do 29. maja u turskom Gaziantepu, predstavljaće 20 takmičara – 13 u borbama i sedam u katama, saopšteno je iz Karate saveza.
Crnogorska reprezentacija u Gaziantepu nastupiće sa značajno izmijenjenim sastavom.
U odnosu na prošlogodišnji šampionat u Poreču neće nastupiti Nenad Dulović, Mario Hodžić, Predrag Smolović i Andrija Fatić u muškoj, odnosno Ana Drašković, Jelena Maksimović, Ksenija Rajović i Dragana Konjević u ženskoj konkurenciji.
Nastup je uoči puta, zbog povrede, morala da otkaže i Marina Raković.
U borbama pojedinačno kod muškaraca nastupiće Matija Bojić (do 60), Ognjen Otašević (do 67), Balša Miličković (do 75), Nikola Malović (do 84) i Nemanja Jovović (preko 84), dok će se samo ekipno takmičiti Nemanja Mikulić, Lazar Kukuličić i Stefan Gojčević.
U ženskoj konkurenciji, u borbama, pojedinačno za medalju boriće se Anja Jović (do 50), Anđela Ivanović (do 55), Vasilisa Bujić (do 68) i Milena Jovanović (preko 68), dok će Jovana Stojanović nastupiti samo u ekipnoj konkurenciji.
U katama pojedinačno takmičiće se Biserka Radulović i Vladimir Mijač, koji će biti i dio tima sa Arijanom Kočanom i Kenanom Nikočevićem.
U ženskoj konkurenciji kata tim nastupiće u sastavu Maša Đukanović, Mila Mraković i Džena Canović.
Takmičare će u Gaziantepu predvoditi selektori Almir Cecunjanin i Žarko Raković u borbama, odnosno Milena Milačić i Tijana Popović u katama.
Čast crnogorskog karatea u Gaziantepu, osim takmičara, braniće i sudija Miodrag Radunović.
Crnogorsku delegaciju predvodiće sekretar Veljko Brnović.
Na prošlogodišnjem EP u Poreču crnogorski karatisti osvojili su dvije medalje – muška ekipa u borbama srebrnu i Jelena Maksimović bronzanu.
Karatisti su na kontinentalnim šampiontima u seniorskoj konkurenciji, u kimonu sa crnogorskim grbom, do sada osvojili 11 medalja – dvije srebrne i devet bronzanih.
Srebrni je, osim muške ekipe iz Poreča, bio Mario Hodžić 2019. u Gvadalahari, koji ima i bronzanu medalju, dvije godine ranije, u turskom Koćeliju.
Bronzane medalje osvajali su i Jelena Maksimović (2014. i 2021), Dragana Konjević (2016), Marina Raković (2012, 2013. i 2015), Nikola Malović (2019) i ženski kata tim u sastavu Milena Milačić, Tijana i Biserka Radulović (2007).
Odlazak za Gaziantep predviđen je za 23, a povratak 29. maj.
U organizaciji NVO “Medaur Risan“ – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, a u saradnji sa JU OŠ “Veljko Drobnjaković“, danas je organizovan prvi edukativno – rekreativni izlet pod nazivom “Putevima predaka“. Izletu su se pridružili, pored osnovaca iz više odjeljenja i njihovih nastavnika, i zainteresovani sugrađani i članovi Udruženja.
Izlet je otpočet u 10:30 sati u risanskom parku kod spomenika palim borcima, a obišli su se sljedeći lokaliteti i spomenici kulture: zgrada nekadašnje ikonospisne škole Dimitrijević – Rafailović, crkva Sv. Petra i Pavla, zid Bjeladinovića, palata Ivelić, Narodni dom (kuća Čučak), ulica Gabela (dućani i butige), pekara Bigović, kazerma, kuća Ćelovića, bolnica “Vaso Ćuković“, stara škola, crkva Sv. Luke i turski most. Izlet će se završiti u naselju Mala.
Cilj je bio mladima ukazati na značaj kulturne baštine svog grada, a starijim sugrađanima pružiti priliku da se prisjete prošlih vremena.
Ovo je bila prva u nizu brojnih aktivnosti planiranih za naredni period, a koje imaju za cilj njegovanje kulturnog nasljeđa Risna, edukaciju i promociju pravih vrijednosti.
Opštinski odbor DPS-a Tivat pita aktuelnu vlast u Tivtu gdje je zapelo sa predizbornim obećanjima koja su ostala samo u najavi:
Da vas podsjetimo: obećavali ste građanima, projektovali, gradili, investirali u nove objekte i programe, a suštinski pokazali ste da je to priča iz nekog virtuelnog svijeta sa apstraktnim činiocima, koja je nerealna. U toj vašoj uzvišenoj misiji koju ste produhovljeno obećavali građanima, stiče se utisak da ste ostali negdje zaglavljeni. Bilo bi to zanimljivo za posmatranje da posljedice nijesu egzaktne i, nažalost, realne.
Strpljivo smo čekali vaš, najavljivani “stampedo“, kako bi kao najjača opoziciona partija pokazali svoj opozicioni kapacitet i polemisali o rezultatima vašeg činjenja, tj. nečinjenja, jer to i jeste naš posao. Sa žaljenjem konstatujemo da nijeste djelovali inspirativno te da ste nam malo ostavili od konkretno učinjenog kao materijal za politički obračun.
Investicije ne teku po planu, o dinamici da ne govorimo, a na tome ste, itekako gradili vaš izborni program i obećavali. Saobraćajnica MR2, Lungo mare Belani, Lungo mare Krašići, servisna zona Gradiošnica, kanalizaciona mreža – nastavak radova, saobraćajnice, rekonstrukcije i početak izgradnje javnih objekata,… pa do završetka famoznog sportskog terena u Donjoj Lastvi u formi postavljanja zaštitne ograde.
Gdje je zapelo, gospodo iz trenutne vlasti. Jeste li se to umorili od međusobnih rasprava i nadgornjavanja pa vam ponestalo snage?
Uostalom, od koalicione građanske liste „Narod pobjeđuje“, građani su mogli da vide ovih dana šta je ostalo a šta izašlo.
Htjeli ste vlast, obećali ste građanima Tivta mnogo bolje funkcionisanje i efikasniju realizaciju i poručili im da tako „glasaju za sebe“.
Ipak, građani će odlučiti na prijevremenim lokalnim izborima, 23. oktobra: da li su za nastavak revanšističkog pohoda kojeg ste sproveli, da li su za nepotizam, retoriku podjela i isključivosti, retrogradne ideje, nestručnost i nekompetentnost ili će ovoga puta njihov odgovor biti Tivat, moderan, građanski.
Zato drage sugrađanke i sugrađani, iako ste opravdano prezasićeni dnevnopolitičkim turbulencijama, razmislite, kako i gdje vidite sebe i u kakvom Tivtu.
Poručujemo vam da je DPS Tivat stub stabilnog, progresivnog razvoja naše opštine, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS-a Tivat.
Bosna i Hercegovina je iskazala spremnost da intenzivira aktivnosti, kako bi se, shodno zaključenom Sporazumu o graničnim prelazima za međunarodni saobraćaj između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (05. 07. 2021. godine), stvorili uslovi za uspostavljanje zajedničke granične kontrole na graničnim prelazima Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi i Klobuk – Ilino Brdo, na putnom pravcu Trebinje – Nikšić.
Ovo je saopšteno nakon sjednice Mješovite komisije za praćenje sprovođenja Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj, koja je održana 10. i 11. maja.
“Dogovorene su aktivnosti na implementaciji Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, imajući u vidu da je potvrđivanje, odnosno ratifikacija Sporazuma u toku”, zaključuju u saopštenju iz Ministarstva unutrašnjih poslova CG.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori registrovano je 77 novooboljelih od koronavirusa. Smrtnih slučajeva povezanih sa koronom u tom periodu nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavio se 101 pacijent, a broj trenutno oboljelih iznosi 569.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/4YvBXOa6Ch
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) May 13, 2022
© BokaNews, 2021
