Korisnici električnih trotineta moći će uskoro da se rasterete brige o parkiranju i punjenju svojih vozila „na struju“, jer je Opština Kotor potpisala Ugovor za dobijanje prvog parking mjesta za čuvanje i punjenje ove vrste ekoloških vozila. Parking će biti besplatan za sve građane i posjetioce.
Ovaj ideja realizuje se na inicijativu Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje, a u okviru projekta “ConsumeLess plus” gdje je prepoznato da sve više građana prihvata alternativne načine transporta, ali i da je u porastu broj inicijativa za smanjenje emisije štetnih gasova vozila u saobraćaju.
Mjesto na stanici će se otključavati preko Bikeep aplikacije na mobilnom telefonu ili preko beskontaktne kartice i imaće četiri nivoa bezbjednosti (čeličnu konstrukciju, video nadzor, sirenu i prosleđivanje signala u slučaju pokušaja krađe).
Izvjesno je da će u Tivtu biti raspuštena skupština i imenovan Odbor povjerenika, dok je Skupštini opštine Budva Vlada dala upozorenje da u roku od 10 dana održi sjednicu. Ukoliko se to ne desi, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija predložiće Vladi raspuštanje i tog lokalnog parlamenta, saopštila je v.d direktorice Direktorata za efikasnu implementaciju dobre javne uprave u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Milijana Vukotić Jelušić.
Ona je u razgovoru za PR Centar pojasnila da je rok za održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Tivtu, nakon upozorenja Vlade Crne Gore, istekao 3. marta.
– Zvanično smo dobili obavještenje od Skupštine opštine (SO) Tivat da sjednica zakazana za 2. mart nije održana zbog nedostatka kvoruma. Tada se stekao uslov da Ministarstvo podnese Vladi predlog odluke za raspuštanje skupštine. Očekujemo da će Vlada sljedećeg četvrtka da usvoji odluku o raspuštanju skupštine. Usvajanjem te odluke, ujedno će biti imenovan Odbor povjernika – rekla je Vukotić Jelušić.
Objasnila je da je formiranje Odbora povjerenika u ovom slučaju vanredno sredstvo, koje će imati funkciju skupštine i obavljanja svih njenih nadležnosti, zbog toga što Zakon o lokalnoj samoupravi nije decidno predvidio ograničenja u odlučivanju ili funkcionisanju Odbora od raspuštanja do konstituisanja nove skupštine.
– Sljedećeg dana od dana objave odluke o raspuštanju u Službenom listu Crne Gore, predsjednik države ima obavezu da raspiše lokalne izbore u Tivtu. Ti izbori moraju biti održani u periodu od 60 do 100 dana od dana raspisivanja, a sve u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika – kazala je Vukotić Jelušić.
Navela je da je u Tivtu posljednja sjednica lokalnog parlamenta održana 30. juna, a u Budvi 29. jula prošle godine.
Tivat – foto Boka News
Vukotić Jelušić je pojasnila da je u slučaju opštine Budva, rok od šest mjeseci istekao 29. januara, a da je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija vršilo redovan, a u slučaju te opštine i vanredan upravni nadzor.
– Tako smo i prije isteka roka od šest mjeseci podsjetili da se približava istek roka i preporučili da se sjednica održi do 29. januara. To se nije desilo i mi smo prema Vladi uputili predlog o davanju upozorenja, što Vlada tada nije prihvatila, već je sugerisala ponovno obraćanje Opštini Budva u vidu preporuke zbog čega smo preporučili novi rok za održavanje sjednice do 25. februara. Nakon što je i taj rok istekao, prošlog petka smo za Vladu kandidovali predlog odluke o upozorenju SO Budva da održi sjednicu u roku od 15 dana. Takvu odluku Vlada je donijela na sjednici održanoj 3. Marta, s tim što je dat rok od 10 dana, kao i u slučaju Opštine Tivat – kazala je Vukotić Jelušić.
Istakla je da se prinudna uprava uvodi kada skupština opštine ne izvršava svoje zakonom predviđenje obaveze i nadležnosti.
– Ministarstvo je djelovalo preporukama jer je to bolji, efikasniji, ekonomičniji način da se na lokalnom nivou postigne konsenzus, da se prevaziđu političke krize, blokade u radu lokalnih parlamenata. Novi izborni proces traje i košta građane. Vjerovali smo da može doći do dogovora, ali kada je to prestalo da bude racionalno išli smo prema Vladi sa predlogom odluke za upozorenje – kazala je Jelušić.
Prema njenim riječima, situacije u Budvi i Tivtu nisu neočekivane, jer je u Crnoj Gori dugo postojalo formiranje stabilnih, skoro pa apsolutnih vlasti i na lokalnom i na državnom nivou.
– Ovo je momenat kada se u većini opština formira tijesna većina, koja podrazumijeva drugu političku kulturu. Nadam se da će partije to uskoro shvatiti, da će ovakvih situacija biti manje i da će one biti opomena političkim akterima da promijene retoriku, ponašanje i djelovanje prilagode aktuelnim okolnostima i probaju da nađu kompromis – poručila je Vukotić Jelušić.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, mediteranske esejistike i knjiga za djecu.
Mengeleov zoo-vrt roman je Gerta Nigorshuaga. Mino je rođen u prašumama Južne Amerike. Dječak zarađuje za život tako što sa svojim ocem lovi najrjeđe vrste leptirova, Mir u njihovoj zajednici narušava naftna kompanija koja namjerava da započne eksploataciju u prašumi. Jednog dana Mino zatiče svoju porodicu i prijatelje masakrirane od strane vojske koja je na platnom spisku tih istih kompanija. Isidoro, putujući mađioničar, nalazi ga i usvaja. Godinama kasnije Mino kreće na fakultet i osniva pokret „Mariposa“. Počinje sistematsko ubijanje onih koji uništavaju čovjekovu okolinu. Izdavač je Dereta.
Zidanje ambisa Branislava Jankovića roman je o burnim istorijskim vremenima, malim ljudima, jakim ženama, vladarima, oceubicama, svecima i o velikoj ljubavi. U manastirskoj tami Visokih Dečana vjekovima stoji tajanstveni natpis Srđ grešni. Odoljeva vremenu, krijući u sebi grijeh nepoznatog neimara. Veliki kralj Stefan Uroš III Nemanjić počinje 1327. godine da gradi zadužbinu – manastir Dečani. Dok se smjenjuju glasovi trojice junaka – glavnog neimara Vite Kotoranina, mladog klesara Srđa iz Hilandara i paganina bunardžije Vidoja sjena nečeg strašnog nadviće se nad kamenim zidovima. Izdavač je Laguna.
Dina Frenka Herberta jedan je od najboljih i najčitanijih naučnofantastičnih romana svih vremena. Melanž, ili začin, najvrednija je i najrjeđa supstanca u veseljeni. Droga čije se posljedice kreću u rasponu od produžetka životnog vijeka do trenutačnog putovanja međuzvjezdanim prostranstvom, može se naći samo na jednoj planeti, na negostoljubivom pustinjskom svijetu Arakisu, poznatijem kao Dina. Vojvoda Leta Atreida, vođa jedne od plemićkih porodica intergalaktičkog carstva, preuzima upravu nad Arakisom iako zna da ga tamo čeka smrtonosna zamka. Izdavač je Čarobna knjiga.
Zahvaljujući čuvenom istoričaru Džozefu Maršalu i njegovom romanu Put Ludog Konja konačno imamo priliku da upoznamo ratnog vođu plemena Lakota kojeg su neprijatelji zvali pogrdnim imenom Sijuksi. Lakote su starosjedilački narod a Ludi Konj jedna je od legendarnih ličnosti američkog Zapada. Na bojnom polju nanio je težak poraz Kastrovom Sedmom konjičkom puku i bacio američku vojsku na koljena. Maršal, i sam pripadnik naroda Lakota, slika živopisan portret jednog čovjeka i vremena u kojem je živio. Izdavač je Laguna.
Dogodine na moru, nova knjiga Nikole Malovića, kolekcija je njegovih najangažovanijih tekstova do sada. Sastavljena je iz tri cjeline: Nepoznato more, More Srbije i Crne Gore i More Boke Kotorske. Da li će vјeštačke pčele zamијeniti prirodne, da li 0.666% ljudi posјeduje sviјet, da li će umirući Zapad dati Istoku šansu da poentira, štо podrazumијeva Agenda 2030, da li jedemo piletinu iz živinarskih Aušvica, da li je Kolumbo bio Jevrej, šta je sport, da li neko namјerno uništava školstvo i kreće li se svijet ka projektovanoj gladi i novom Velikom ratu – čitamo u prvoj od tri celine, pod nazivom Nepoznato more. Izdavač je Katena mundi.
Onlajn ekskurzija nova je knjiga Roberta Takarića namijenjena mlađim čitaocima. U ovom urnebesnom vodiču kroz krivo odrastanje saznaćemo kako se sve promijenilo kada je nastupila pandemija, a naročito škola. Ako je nastava već onlajn, zašto bi se đacima uskratilo ono što toliko vole? I tako se rodila sjajna ideja. Nastavnica će povesti svoje đake na onlajn ekskurziju. To će nam dati odgovore na zanimljiva pitanja: da li ekrani mogu da zamijene putovanja, da li se zbog drugačije vrste druženja gubi smisao za humor, može li život da bude blesaviji zbog pandemije nego inače? Izdavač je Laguna.
Zdravo, bebo! radosnica je zahvaljujući kojoj će biti sačuvane najljepše uspomene na odrastanje vašeg djeteta. Na njenim stranicama čekaju nas uputstva za bilježenje važnih trenutaka iz bebine prve godine, mjesta na kojima se lijepe fotografije, kao i zanimljivi citati slavnih ličnosti na temu djetinjstva. Knjiga sadrži i posebne dodatke – kovertu za čuvanje fotografija i kartu uspomena koja će pomoći da se na kreativan način proslave bebina prva iskustva. Tu je, dakle, sve, od bebinog dolaska na svijet, prvog dana kod kuće, savršenog imena, porodičnog stabla, prvih izgovorenih riječi, prvog rođendana i tako dalje. Izdavač je Laguna.
Oko 140 brodova trenutno se nalazi uz obalu Ukrajine, a životi više od tisuću pomoraca su u opasnosti.
Otkako je prošlog tjedna započela ruska invazija, u vodama kod Ukrajine zapelo je desetak product tankera, 45 bulk carriera prevoze žitarice, rude i ugljen te nekoliko drugih brodova koji prevoze suncokretovo ulje, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Tu su i 54 teretna i jedan kontejnerski brod koji je uplovio u Odessu neposredno prije zatvaranja luke, piše gCaptain.
Najmanje pet trgovačkih brodova napadnuto je u regiji od početka invazije, što nažalost vrlo dobro ilustrira rizike s kojima se pomorci suočavaju.
Plovila ne mogu napustiti ukrajinske vode jer nema peljara koji bi ih vodili, tvrde vlasnici i upravitelji brodova. Što je još važnije, plovidba u sjeverozapadnim dijelovima Crnog mora svedena je na minimum zbog opasnosti na nailaženje na podvodne mine, navodi se u upozorenju koje je objavio NATO.
Intenzivno granatiranje nastavlja se u gradovima diljem Ukrajine, ključnog izvoznika ulja i žitarica. To je dovelo do porasta cijena robe, od hrane do energenata, a brodari se trude preusmjeriti tisuće kontejnerizirane robe u druge luke. Cijene nafte također su u porastu jer su neke tankerske kompanije zasad obustavile preuzimanje ruskog tereta.
Talijanska policija zaplijenila je jahtu najbogatijeg Rusa Alekseja Mordašova, jednog od oligarha koje je Europska unija sankcionirala nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Jahta “Lady M” duga 65 metara zaplijenjena je u talijanskoj luci Imperia, javlja Reuters.
U istoj luci blokirana je i jahta Genadija Timočenka, još jednog ruskog milijardera bliskog Vladimiru Putinu.
Luksuzna plovila ruskih oligarha koji su se našli na listi sankcija već su zaplijenjena u Njemačkoj i Francuskoj.
Po pisanju talijanskih medija, “Lady M” izgradio je američki brodograditelj Palmer Johnson 2013.
Časopis Forbes piše da jahta vrijedi 27 miliona dolara.
Mordašov je vlasnik metalurško-rudarskog konglomerata Severstala. Po Forbesu, ‘težak’ je 29,1 milijardu dolara što ga čini najbogatijim Rusom.
Talijanski mediji pišu da ima vilu na Sardiniji vrijednu 66 miliona eura. Zasad nije poznato je li mu policija zaplijenila i to imanje.
Slovenija od ponedjeljka ukida obvezno nošenje zaštitnih maski u obrazovnom procesu za učenike i studente, a zdravstvene vlasti odobrile su mogućnost cijepljenja protiv covida-19 cjepivom Pfizer-BioNtecha za mlade u dobi od 12 do 18 godina, potvrdila je slovenska vlada.
Odluka o cijepljenju djece slijedi preporuku Europske agencije za lijekove (EMA) koja je prije 10 dana ocijenila da za to ne postoje sigurnosni rizici i da je imunska reakcija kod te dobne skupine slična kao kod odraslih, pojasnila je infektologinja Bojana Beović novinarima.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata potvrđene 1823 zaraze koronavirusom, aktivnih slučajeva je još nešto više od 30 hiljada, dok se opća epidemiološka situacija i dalje popravlja, zbog čega je vlada u četvrtak, na preporuku epidemiologa, donijela odluku o ukidanju obveznog nošenja maski u školama.
Broj hospitaliziranih pacijenata je u padu, a ovog su tjedna zatvoreni odjeli intenzivne terapije za covid pacijente u dvije bolnice, rekao je nakon sjednice vlade ministar zdravstva Janez Poklukar, dodavši da je usvojena odluka o prestanku obveze nošenja maski u razredima za učenike i studente.
To vrijedi za cijelo vrijeme odvijanja odgojno-obrazovnog programa, osim ako je riječ na primjer o kliničkoj praksi, vježbama i slično izvan škole i fakulteta, pojasnio je ministar.
Praznik mimoze u Herceg Novom biće svečano zatvoren danas, subota 05. marta tradicionalnim Spaljivanjem Krnevola, Velikom međunarodnom karnevalskom povorkom i koncertom Dejan Petrović Big Benda.
„Dragi prijatelji, 05. mart, Herceg Novi, Portonovi, Dani mimoze, Dejan Petrović, Big Bend i vi! Jedva čekam da se družimo“, poručuje Dejan Petrović.
Koncert Dejan Petrović Big Benda biće održan u subotu na Portonovi Marina trg, a prethodiće mu karnevalska povorka i nastup karnevalskih grupa.
Velika međunarodna karnevalska povorka će u 19 sati krenuti od restorana „Papagaj“ u Đenovićima i u 20 sati stići u rizort Portonovi.
Defile će predvoditi trombonjeri, mažoretke, Gradska muzika Herceg Novi i Mjesna muzika Đenović, a najavljeno je učešće više od 300 karnevalista iz 12 karnevalskih grupa regiona i predstavnika Federacije evropskih karnevalskih gradova, čiji je Herceg Novi član.
Istog dana će biti upriličeno i tradicionalno Spaljivanje Krnevola na Škveru. Karnevalska povorka će krenuti sa Trga Nikole Đurkovića u 11 sati, prodefilovati kroz grad, da bi u podne u gradskoj luci bilo održano suđenje krivcu za sve nevolje Novljana u protekloj godini.
Povodom Međunarodnog dana žena ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora 7. marta 2022. organizuje performans MIR NEMA ALTERNATIVU na Trgu od oružja, sa početkom u 12 sati.
Istog dana biće održana radionica Mir je naša obaveza.
Akcije će biti realizovane u sklopu XIII Osmomartovske konferencije, događaja kojeg u kontinuitetu organizujemo od 2009. godine.
Užasnute smo ratom u Ukrajini, vojnom agresijom i stradanjem ljudi. Svjedočimo razaranju i poništenju ljudskih i civilizacijskih vrijednosti ratovima koji se u ovom trenutku vode ne samo u Ukrajini, na koju je s razlogom usmjerena globalna medijska pažnja, već i svih drugih prećutanih i nevidljivih ratova širom svijeta, koji satiru nebrojene živote ispod selektivnog medijskog radara. Na Međunarodni dan žena, čija su prva obilježavanja početkom druge decenije XX vijeka bila usmjerena i protiv imperijalističkih ratova, dužni smo da znamo, pamtimo i podsjećamo na patnju, gubitke i besmisao koje su žene kroz svu prošlost čovječanstva proživljavale ispraćajući život u rat ili polažući u njega vlastiti. Jedina vrijednost koju stvarno posjedujemo je Život, naša je moć da ga stvorimo i njegujemo, a naša snaga – da ga štitimo i odbranimo. U namjeri da nam ovih dana svoje ciljeve nametnu kao naše sopstvene, podvalom i zamjenom teza – drske vođe pozivaju nas da „slobodu branimo životom“. Nećemo ih slijediti! Život ćemo braniti slobodom. Zadržaćemo slobodu da mislimo, da govorimo i da odbranimo svoj izbor – da ništa nije važnije od života. Ratovi se moraju zaustaviti odmah, jer se ratno nasilje, bol i traume prenose budućim generacijama. Svaki dan rata znači godine patnje.
U nemilosrdnu igru globalnog kapitala, koju sirotinja kao i uvijek plaća krvlju, vraćena je nuklearna prijetnja i ravnoteža straha kao alternativa miru. Zato je naša poruka ovog 8. marta nedvosmislena i jasna: MIR NEMA ALTERNATIVU!
8. marta u 12 sati ANIMA će se pridružiti maršu Pažnja!Femicid! kojeg organizuje Centar za ženska prava u Podgorici.
Trka karića, „Karotrc“, koja je trebalo da bude održana u nedelju, 6. marta, biće odgođena zbog kiše. Organizatori, NVO „Maškare“ navode da su takvu odluku donijeli poslije dužeg razmatranja kako bi svi oni koji se spremaju mogli na vrijeme da isplaniraju svoje obaveze.
-Sve prognoze najavljuju kišu za nedelju, i bilo bi neozbiljno da pored svih tih najava idemo u organizaciju događaja.
Više od 140 takmičara se pripremalo za ovaj događaj, preko 50 ljudi je radilo direktno na organizaciji. Postupićemo profesionalno i onako kako razum govori i nadamo se da ćete shvatiti ozbiljnost i opravdanost ove odluke.
Trka će biti odložena za narednu nedjelju, u nadi da ćemo imati sunčan dan i da će takmičari, gledaoci i mediji moći da uživaju u kompletnom događaju, saopštili su iz NVO „Maškare“.
Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list.
Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom… s druge strane.
U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.
Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta.
Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.
Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.
“Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni”, veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.
Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice
Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata.
“Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja”, kažu u Belju.
