U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od posljedica koronavirusa, registrovano je još 176 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Aktivnih slučajeva je 1600, oporavljno 333 osobe.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/TGApINnvf4
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) February 26, 2022
Ovogodišnja predsezona sezona će, prema najavama turoperatora i hotelijera biti dobra, kazao je direktor Turističke organizacije (TO) Kotora, Jovan Ristić.
„Prema najavama turoperatora i hotelijera april je prilično popunjen, a maj gotovo u potpunosti, tako da ove godine možemo očekivati i da predsezona, koja je prošle godine bila lošija, bude veoma dobra“, rekao je Ristić agenciji Mediabiro.
Ristić je podsjetio da ima najavjenih 250 uplovljavanja kruzera.
„To je za nas veoma bitno, jer su za Kotor vrlo bitni izletnici koji posjećuju naš grad, kako sa kruzera, tako i iz okolnih država“, napomenuo je Ristić.
Prema njegovim riječima, izletnici su dominatno gosti sa zapada, dok gosti regiona uglavnom provode svoje odmore u Kotoru.
„Tako da mislim da će i ove godine biti dominatni gosti iz regiona, pogotovo iz Srbije. Imamo i najave gostiju iz Britanije, koji su bili krenuli da dolaze u Crnu Goru i prošle godine, ali je zbog situacije sa koronavirusom većina dolazaka otkazana“, kazao je Ristić.
Ristić je kazao da imaju kao najavu pokretanje letova na relaciji Tivat – Prag, kao i letove iz Osla i Helsinkija.
„Mislim da ćemo ove godine da imamo problem sa tržištem Rusije, Bjelorisije, Ukrajine zbog cijele situacije, kao i Kazhstana koji smo pokrenuli bili redovni letovima i dobrom kampanjom. Ipak, zaključke ne treba prerano donositi, nego treba sačekati dalji razvoj situacije“, rekao je Ristić.
On je naveo i da sve najave takve da se pandemija bliži kraju i nada se da će to voditi ka ekonomskom oporavku i povratku normalnim tokovima života.
„Dobrim i predanim radom, dobrim odlukama kada su resorna ministarstva u pitanju, ulaganjima tamo gdje je isplativo i dobro, štednjom, može se postići puno toga za kratak period, jer je Crna Gora mali sistem koji može lako da se oporavi“, smatra Ristić.
Službenici Uprave prihoda i carina Crne Gore, u istom danu u dvije odvojene akcije, zaplijenili su robu u vrijednosti od oko 50 hiljada eura.
Na Aerodromu Tivat, prilikom redovne carinske kontrole, 22. februara 2022. godine, službenici UPC, kod turskih državljana koji su doputovali iz Istanbula, pronašli su nakit koja nije bio prijavljena. Vrijednost nakita procjenjuje se na 15 hiljada eura, dok će se stvarnu vrijednost utvrditi Komisija za procjenu vrijednosti robe.
“Među neprijavljenom robom nađeni su i duvanski proizvodi”, navode iz UPC.
U odvojenoj akciji istog dana, službenici UPC na Carinskom terminalu Podgorica detaljanim pregledom otkrili su i zaplijenili robu u vrijednosti oko 35 hiljada eura.
“Riječ je o robi različite sadržine: 4.802 kg raznih tekstilnih proizvoda, 20 kg metraže rinfuz, 140 m2metraže rolni, 75 m2tepiha, 110 kg bižuterije i 18.185 kg ostale razne robe. Neprijavljena roba, koja je zadržana po osnovu povrede prava intelektualne svojine, izdvojena je s obzirom na to da je ustanovljen ozbiljan carinski prekršaj zbog kojeg će biti pokrenut prekršajni postupak”, ističu u UPC.
U akciji službenika CI Dračenovac, sprovedenoj 23. februara 2022. godine, zaplijenjena je sportska oprema pronađena u vozilu kojim je upravljao državljanin Srbije.
Detaljnim pregledom vozila marke MAN, srpskih registarskih oznaka, oduzeta je roba u vrijednosti od oko dvije i po hiljade eura, zbog čega će biti izdat prekršajni nalog.
“U odvojenoj akciji istog dana, na ulaznoj traci CI Dobrakovo, kontrolom putničkog motornog vozila srpskih registarskih oznaka, pronađena je neprijavljena tehnička roba marke ONKYO u vrijednosti od hiljadu eura, koja je trajno oduzeta. Vlasniku robe je izdat prekršajni nalog”, zaključuje se u saopštenju.
Uprava prihoda i carina ostaje posvećena suzbijanju svih vidova krijumčarenja, a time i suzbijanju sive ekonomije.
U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore održan je sastanak u okviru međunarodnog projekta Food4Health („Hrana za zdravlje“) koji se realizuje iz predpristupnih fonodova Evropske unije u okviru poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru .
Sastanku je, pored svih projektnih partnera, prisustvovao i finansijski službenik Zajedničkog Sekretarijata IPA Interreg programa gdin Antonio Agrossi, koji je svojom posjetom i provjerom „na licu mjesta“ utvrdio nivo napretka koji je Institut za biologiju mora dostigao u realizaciji Food4health projekta.
Najznačajniji dio posjete, održane 24. februara, odnosio se na obilazak nove, moderne, multifunkcionalne laboratorije koja će predstavljati prvo mrijestilište školjki kamenice (Ostrea edulis) u Crnoj Gori. Nadogradnja dijela zgrade Instituta za biologiju mora uspješno je završena tokom prošle godine i to u ukupnoj površini od oko 260 m2. Trenutno je projekat u fazi nabavke opreme koja je neophodna za obezbjeđivanje specifičnih uslova koji su neophodni za uzgoj morskih organizama u „in vitro“ uslovima.
Rukovodilac projekta u Institutu za biologiju mora, dr Milica Mandić prezentovala je učesnicima projektne aktivnosti, nakon čega su učesnici obišli izgrađene laboratorije Instituta u kojima se do kraja godine planira započeti prvi laboratorijski uzgoj školjki u Crnoj Gori.
Sastanku su, pored gdina Agorsija, prisustvovali predstavnici Kancelarije za evropske integracije Jovan Jovović, programski koordinator za program IT-AL-ME i Dunja Nelević, nacionalna kontakt osoba INTERREG IPA programa Italija-Albanija-Crna Gora, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, gđa Amra Terzić i gdin Nebojša Veličković, zatim predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Albanije, Centra za transfer poljoprivredne tehnologije u Korči (Albanija), Centra za transfer poljoprivredne tehnologije u Vlori (Albanija), Međunarodnog centra za napredne mediteranske agronomske studije – Istituto Agronomico Mediterraneo di Bari (Italija), i Regiona Pulja (Italija).
Gdin Agrossi je, u ime Zajedničkog Sekretarijata IPA programa, izrazio izuzetno zadovoljstvo rezultatima koje je Institut za biologiju mora postigao realizacijom sredstava iz EU fondova, a posebno rezultatima koji su postignuti uprkos pandemiji izazvanoj korona virusom.
Naša priznata višestruko nagrađivana gitaristkinja Kristina Miljenović, osvojila je u Engleskoj – na online takmičenju “London Classical Music Competition” (LCMC) treću nagradu.
U konkurenciji 750 takmičara iz cijeloga svijeta, sa svih kontinenta: Evrope, Amerike, Azije, Afrike, Australije, uspjela je osvojiti ovo priznanje. Prošla je u prvi krug i ušla je u super finale. Kristina iza sebe ima preko 25 nagrada, sa svjetskih, Internacionalnih i domaćih takmičenja. Dobitnica je nagrade,,Odličan 5 “iz fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvjete, nauke,kulture i sporta. Takođe je i nosilac stipendije za najbolje talentovane učenike Crne Gore. Pred Novu godinu iz samog državnog vrha, iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića, gdje su prepoznali njen talenat, Kristina je dobila novčani poklon. Mlada gitaristkinja bila je u novembru jedna od kandidata,za dodjelu prestižne nagrade,,21 novembar” posebno priznanje Opštine Kotor, koje je najveće gradsko priznanje grada Kotora. Za ovo priznanje nikad niko nije se uspeo kandidovati od mladih tinejdžera.
London Classical Music Competition (LCMC) je međunarodno online takmičenje klasične muzike za muzičare širom svijeta, otvoreno za sve nacionalnosti i uzraste. Takmičenje traži talentovane muzičare,koji imaju odlične muzičke veštine,snažnu ličnost i fantastičnu kreativnost u svom izvođenju.Ima za cilj da podstakne mlade i profesionalne muzičare, da nastupaju i rastu.Svrha festivala je da se otkrije umetnik izuzetne ličnosti. Cilj ovog takmičenja je pokretanje međunarodnih karijera,pronalaženja izvođača, sa izraženom umetničkom ličnošću, scenskim prisustvom,harizmom,talentom i celokupnim umetničkim uticajem izvođača. Svrha festivala je da otkrije mlade talente,tako i izuzetne izvođače,koje su već dostigli profesionalni nivo i da budu deo njihovog puta ka međunarodnim karijerama.
U sjedištu Primorsko-goranske županije župan Zlatko Komadina dodijelio je priznanja Primorsko-goranske županije Lučkoj kapetaniji Rijeka, kapetanu Ispostave iz Novog Vinodolskog Želimiru Zoričiću i ribaru Denisu Cvitkoviću.
Lučkoj kapetaniji Rijeka dodijelilo se priznanje za jedne od najvažnijih aktivnosti koje provode, uspješna traganja i spašavanja na moru kojih je tijekom 2021. godine bilo 39, a u intervencijama je spašeno 35 osoba i 14 brodica, javlja Fiuman.hr.
Priznanje je preuzeo kapetan Darko Glažar koji je naglasio važnost sustava jer, kako je istaknuo, sve počinje od informacije, potom slijedi komunikacija, zatim akcija spašavanja i završna ocjena. Dodao je da svi sudionici u moru imaju obvezu spašavanja, a spašavanje ljudskih života je na pijedestalu aktivnosti Lučke kapetanije. Kapetan Glažar zahvalio se Županiji na priznanju kojim je prepoznat rad kapetanije i ujedno na donaciji za opremanje operativnog centra. Naglasio je kako je primorsko-goranski ŽOC jedini u RH koji se nalazi u zgradi Lučke kapetanije.
Naime, Lučka kapetanija Rijeka važna je sastavnica sustava zaštite mora koju provodi Županijski operativni centar Primorsko-goranske županije te daje ogromni doprinos u rješavanju svih onečišćenja na moru. U zgradi kapetanije djeluje i Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC) i održava 24-satnu službu bdijenja za područje RH kao i služba za nadzor i upravljanje pomorskim prometom VTMIS.
Kapetanu Ispostave iz Novog Vinodolskog Želimiru Zoričiću i ribaru Denisu Cvitkoviću odano je priznanje za uspješno obavljenu akciju spašavanja dvojice ribara iz olujnog mora u prosincu prošle godine kada su se u drvenoj brodici otisnuli iz Crikvenice za Dalmaciju.
Pritom je kod Klenovice došlo do prodora mora u brodicu, a kako ispumpavanje nije bilo dovoljno, brodica je počela tonuti, a stradalnici su završili u moru. Informirali su ŽC 112, a poziv je proslijeđen ispostavi Lučke kapetanije u Novom Vinodolskom. Kapetan Želimir Zoričić osigurao je adekvatan brod, gliser ribara Denisa Cvitkovića s kojim je potom isplovio u akciju spašavanja. Nakon 30-tak minuta intenzivnog traganja po olujnom moru pronašli su stradalnike na izmaku snaga te ih uspješno izvukli spasili. U tom trenutku morska temperatura iznosila je svega 13°C i ljudima je prijetila hipotermija.
„Sve se dogodilo vrlo brzo, a suradnja između Kapetanije i ljudi koji žive na tom području bila je fantastična. Situacija na moru je bila napeta i opasna. Svaka je minuta bila bitna i u svakom trenutku su ljudi mogli nastradati. Uvjeti i vidljivost su bili loši, a valovi veliki. Imali smo sreće što je sve dobro završilo“, rekao je kapetan Zoričić.
Zahvalivši se na priznanju, Denis Cvitković rekao je kako je njegov čin vrlo racionalan. „S 25 godina ribarskog iskustva, kad pogledate more znate možete li ili ne možete isploviti. U ovom slučaju isplovljavanje je bilo bez ikakvog razmišljanja. Kada sam dobio poziv od kapetana, istog sam trenutka pustio sve što radim kako bi se otisnuli na more“, rekao je Denis Cvitković.
Uz ranije navedenu akciju spašavanja dvojice ribara iz Stona, kapetan Glažar istaknuo je i akcije koje su, unatoč posebno zahtjevnim okolnostima u kojima su se odvijale, uspješno provedene: hitni medicinski prijevoz bolesnika iz Raba za Lun na otoku Pagu po valovitom moru uslijed olujne bure u veljači 2021., spašavanje dvojice poljskih državljana, braće od 14 i 17 godina koje je na malom čamcu za napuhavanje bura nosila iz Oštrog prema otočiću Sv. Marko u kolovozu 2021. te spašavanje mještanina Raba koji se na sam dan nove 2022. godine izgubio sa svojom brodicom u gustoj magli, pri vidljivosti manjoj od stotinjak metara.
Župan Komadina čestitao je i zahvalio sudionicima spašavanja na iznimnoj hrabrosti i kazao kako ovim priznanjem šaljemo poruku solidarnosti na moru i osvještavamo važnost te djelatnosti. „Odlučili smo javnim priznanjem izraziti zahvalnost kapetanu i ribaru iz Klenovice na plemenitosti, hrabrosti i solidarnosti na moru, te kapetaniji koja koordinira akcije spašavanje i sudjeluje u svim našim djelatnostima zaštite mora i sigurnosti. Radi se o iznimnoj hrabrosti. Ljudi su stavili svoje živote na kocku da bi spasili druge ljude i za to treba reći hvala“, istaknuo je župan Komadina.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor dobitnik je nagrade za muzej godine za 2021. koju dodjeljuje Muzejsko društvo Crne Gore, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Kako navode, nagrada će biti uručena na skromnoj svečanosti u ponedjeljak, 28. februara u 12 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Grad Mostar i gradonačelnik Mario Kordić izrazili su veliko žaljenje zbog ratnog stanja u Ukrajini. Tim povodom, Stari most u Mostaru sinoć je od 19 sati zasvijetlio u bojama ukrajinske zastave, čime Grad Mostar izražava solidarnost i šalje svijetu i jasnu poruku mira, javlja Anadolu Agency (AA).
Stari most je inače simbol mira te spomenik pod zaštitom UNESCO-a. Mnogo puta ranije u znak solidarnosti s narodima brojnih država, boje zastava tih država svijetlile su na kamenu ovog spomenika.
Performans u organizaciji Grada Mostara potrajao je do 21 sat.
Ukrajinski parlament, Rada objavio je na svom Twitteru kako je žena rodila dijete u Kijevskom metrou, uz poruku: “Ova nam vijest daje nadu”.
Stanovnici Kijeva zaklon od zračnih napada i dalje pronalaze u podzemnoj željeznici.
U Ukrajini je sve je teža situacija u Ukrajini. Cijeli se dan vodi borba za Kijev. Glavnim gradom Ukrajine i večeras odjekuju jake detonacije. Ruske oklopne snage stigle su na rubne dijelove grada.
Društvenim mrežama širi se i snimka ljudi koji u skloništu u gradu Čerkasi pjevaju ukrajinsku himnu.
Cherkassy bomba sığınağındaki insanlar Ukrayna marşını söylüyor 🇺🇦🇹🇷#Zelenskiy pic.twitter.com/GLMn5c43vn
— turkeypolitic (@turkeypoliticss) February 25, 2022
JP Morsko Dobro ove će godine na području Opštine Tivat investirati ukupno 1.061.917 eura – piše u Planu korišćenja sredstava javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za 2022., a na koji je saglasnost upravio dala Vlada Crne Gore.
U Morskom Dobru procjenjuju da će sa podruja Opštine Tivat biti ostvareno 9% od ukupno za 2022.godinu očekivanih svih prihoda tog preduzeća od 8,34 miliona eura, te je stoga isti procenat (9%) odvojen i za investicije te firme u tivatsku obalu. To znači da je na raspolaganju za investiranje u Tivtu iznos od 750.510 eura, ali se od njega odbija cifra od 279.558 eura na ime redovnih troškova poslovanja JP Morsko Dobro, pa za investocije od prihoda ostvarenih iz Tivta, ostaje iznos od 470.952 eura. Morsko Dobrio će međutim, ove, za razliku od niza ranijih godina, na to dodati još skoro 591 hiljadu eura od prihoda ostvarenih u drugim opštinama, kako bi se koliko-toliko ubažio nesrazmjer koji se na štetu Tivta, u ranijem peridu više godina dešavao u investicionoj politiuci ovog državnog preduzeća.
U Planu korišćenja sredstava Morskog Dobra za 2022. piše da će se u izradu projektne dokumnetacije i njenu revizuju za uređenja obalnog šetališta u Donjoj Lastvi u dužini od 300 metara na potezu od parka Ivovića do crkve Svetog Roka uložiti 29.500 eura, dok će izrada projektne dokumnetacije sa revizijom za rekonstrukciju mula ispred crkve Svetog Roka koja se inače, najavljuje pa odlaže već godinama, koštati 12.500 eura. Za izradu idejnog rješenja sanacije obalnog platoa ispred hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi, izdvojiće se 5.000 eura.
Morsko Dobro planira da do kraja ove godine uloođi 400.000 eura u radove na prvoj fazi izgranje novog obalnog šetališta na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, dok će dodatnih 20.000 eura biti izdvojeno za nadzor nad tim radovima. Ovogodišnje učešće ovog JP u nastavku izgradnje obalnog šetališta na Belanima koje je prije skoro dvije godine započela Opština Tivat, iznosiće 100.000 eura.
Morsko Dobro izdvojiće i 6.250 eura za izradu studije tehničko-tehnoloških uslova za lokacije sedam sidrišta za manja plovila i jahte u Tivatskom zalivu, dok će za troškove komunalnog održavanja, rekonstrucije i održavanja postojeće javne rasvjete i hortikulturnog uređenja površina u zoni morksog dobra u Tivtu koje nisu izdate u zakup, biti odvojeo 135.000 eura.
Za sanaciju platoa na potezu od hotela „Mimoza“ prema Pakovu u dužini od 150 metara, Morsko Dobro će izdvojititi 70.000, dok će sanacija oko 1.500 kvadratnih metara površine platoa ispred hotela „Kamelija“ koštati 90.000 eura. Za snaciju i uređenje postojeće infrastrukture- mostova, staza, nasipa, postavljanje mobilijara i hortikulturno uređenje rezervata prirode „Tivatska Solila“ Morsko Dobro će potrošiti 20.000, dok će redovni godišnji monitoring stanja životne sredine na Solilima koštati 6.000 eura.
Za razne druge manje troškove na području opštine Tivat tokom 2022. (sitne sanacije obale, nabavku komunalne galanterije, uklanjanje objekata, postavljenje mobilijara, troškove monitoringa i nadzora) Morsko Dobro je planiralo iznos od 167.670 eura.
Pored ovih, Morsko Dobro planira da tokom ove godine na području Tivta završi i više aktivnosti i projekata čija je realizacija počela, ili je bila predviđena za 2021. godinu. Tako će se završiti izrada 30.000 eura vrijedne projektne dokumnetavije za regulaciju kanala i vodotoka u rezervatu prirode „Tivatska Solila“, kao i 8.000 eura vrijedne aktivnosti na vršenju batimetrijskog mjerenja i istraživanja morskog dna magnetometrom na sedam lokacija u Tivatskom zalivu planiranih za buduća nautička sidrišta. Obaviće se i revizija glavnog projekta lungo mare šetališta i parternog uređenja površina na Ponti Seljanova što košta 3 hiljade eura, te ukloniti postojeći privremeni objekat info-punkra u rezervatu prirode Solila i postaviti priključci na infrastrukturu radi izgradnje novog Centra za posjetioce. Za to će Morsko Dobro izdvojiti 15 hiljada eura, a za izgradnju nastavka pješačke staze uz granicu tog rezervata prema Obali Đuraševića u dužini od 80 metara i postavljane druge faze solarne rasvjete utrošiće se 20 hiljada eura. Biće nastavljena i još dva za prošlu godinu planirana a nerealizovana projekta u Solilima i to postavljanje protivpožarne opreme i njeno priključenje na vodovodnu mrežu (13.000 eura) i nadzor nad radiovima na uređenju pješačkih staza i prostora oko vidikovca (1.500 eura).
© BokaNews, 2021
