Ukrajinski pomorac uhićen je zbog optužbi da je u nedjelju 27. februara na Mallorci djelomično potopio luksuznu jahtu Aleksandra Mihejeva, bivšeg izvršnog direktora JSC Russian Helicopters i sadašnjeg izvršnog direktora Rosboronexporta, ruskog državnog konglomerata koji se bavi izvozom oružja.
Ukrajinski upravitelj stroja deset je godina radio na luksuznoj jahti Lady Anastasia, piše The Maritime Executive. Bijesan zbog ruskog napada na Ukrajinu i činjenice da upravo vlasnik jahte sudjeluje u proizvodnji oružja kojim je napadnuta njegova domovina, odlučio se osvetiti te je u strojarnici otvorio ventile. Zamolio je ostatak posade, također Ukrajince, da napuste brod i puste ga da potone. No, ipak su odlučili spasiti jahtu te je zahvaljujući njihovom brzom djelovanju brod tek djelomično potonuo.
Po dolasku policije, upravitelj stroja preuzeo je punu odgovornost za učinjeno. “Moj šef je kriminalac koji prodaje oružje kojime se ubija ukrajinski narod”, rekao je Ukrajinac. Prilikom uhićenja naglasio je da ne osjeća žaljenje zbog učinjenog.
Kako javlja FleetMon, ukrajinski pomorac pušten je da se brani sa slobode.
Lady Anastasia je superjahta izgrađena 2001., duga oko 48 metara. Može smjestiti 10 gostiju i 9 članova posade, a može ploviti brzinom do 23 čvora.
Promocija knjige Tie Dožić “Prošlost mi nije dovoljna” u okviru 53. Praznika mimoze biće održana u foajeu Dvorane Park u srijedu, 02. marta 2022. godine u 19 časova.
Na promociji će uz autorku govoriti u ime izdavača, JUK „Herceg-fest“, mr Gordana Porobić Krcunović, Vitka Vujnović i Žana Ognjenović. Muzikom će njihova kazivanja upotpuniti profesor klavira Đuro Poznanović.
„Upravo knjiga Tie Dožić nastavlja pripovjedačku tradiciju, za koju je samo onaj život koji se može ispričati vrijedan življenja. Tekst se može čitati „kao ženska strana priče o životu“, integralno, u jednom dahu, ali i parcijalno „i tada svaka priča priča za sebe i ima svoju pouku, poruku, pedagoško i psihoterapeutsko dejstvo.“ Ovaj spis je i dokument o jednoj epohi, o jednom drugačijem doživljaju svijeta, odnosu prema životu“, kazala je Porobić Krcunović na prvom predstavljanju knjige u bašti Kuće nobelovca Iva Andrića u julu prošle godine.
Kako navode iz JUK „Herceg-fest“, Tia Dožić je mudra, odmjerena i žena beskrajno vedrog duha. Titulu najbrže jugoslovenske plivačice osvojila je kao petnaestogodišnjakinja u Kranju 1959. godine, već naredne godine izabrana je za najboljeg sportistu Crne Gore. Disciplina i sportski duh su joj pomogli da sve životne prepreke uspješno savlada. Nakon završene Pedagoške akademije, Odsjek hemije i biologije u Nikšiću, dugo je radila kao nastavnica u Osnovnoj školi “Milan Vuković” u Herceg Novom, a po odlasku u penziju jedno vrijeme živjela je u Italiji. Majka je troje djece.
Promocija će biti organizovana uz poštovanje važećih mjera donesenih u cilju suzbijanja pandemije COVID – 19.
Ročište, koje je trebalo da bude održano po predlogu Opštine Herceg Novi da se za bolnički kompleks Meljine otvori stečaj, odloženo je jer još nije prikupljena dokumentacija na osnovu koje bi privremeni stečajni upravnik Miloš Popović trebalo da pripremi finansijski izvještaj.
Iz Opštine traže da sud uputi zahtjev Specijalnom državnom tužilaštvu da im omogući kopiranje dijela dokumentacije koji je u njihovom posjedu, a sudija Dragan Vučević je kazao da su nešto od dokumentacije pribavili iz prethodnih postupaka, imajući u vidu da je više puta do sada bilo pokušaja da se i u ovu kompaniju biznismena Duška Kneževića uvede stečaj.
Podsjećamo, Opština je u oktobru 2021. godine pokrenula postupak uvođenja stečaja u kompleks koji obuhvata i bolnicu Meljine, zbod duga od oko 850.000 EUR sa dospjelim kamatama po osnovu poreza na nepokretnost. Ovo je drugo odlaganje ročišta, a prethodno je bilo zakazano za 25. novembar. Ranijih godina je tri puta uvođen stečaj u tu kompaniju pa poništavan. Meljine kompleks je kompanija koja je upravljala bolnicom Meljine, u koju je stečaj prvi put uveden u avgustu 2019. godine.
Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi, kazao je da je cilj da se objedini stečaj u kompletnoj ustanovi, kako bi država mogla na lakši način, ako to bude rješenje, da povrati imovinu. Kako su građani Herceg Novog u prethodnom periodu na protestima isticali, cilj je da se bolnica očuva i ostavi građanima ovog grada, te da država pod hitno raskine štetni ugovor sa kompanijom koja upravlja bolničkim kompleksom, odnosno Atlas grupom, na čijem je čelu biznismen Duško Knežević.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović ranije je poručila da je nažalost bolnica u Meljinama služila drugim stvarima, umjesto njene primarne svrhe.
– Bolnica je bila kolateralna šteta između sukoba interesa. Ova vlada je multiresorski krenula u rešavanje tog problema, koji nije rešiv bez sudskog epiloga, no bez obzira na to, prepoznavajući značaj bolnice, održavala je u životu finansiranjem bolnice i svih zaposlenih kako bi bolnica nastavila da funkcioniše. Vlada je prepoznala problem i u potpunosti smo spremni da joj vratimo pravu namjenu, a to podrazumijeva uključivanje više resora – poručila je tada ministarka Borovinić Bojović.
Ona je tom prilikom istakla da će se Vlada angažovati kako bi se rešenje što prije pronašlo. I lokalni parlament Herceg Novog sastajao se kako bi se pronašlo rešenje, a predsjednik Opštine Stevan Katić ranije je istakao je da bi država trebalo da preuzme bolnicu Meljine dok se ne riješe pravni procesi i pitanje imovine, te da se mora naći način da se obezbijedi normalno funkcionisanje bolnice.
Izbjeglice stigle u Poljsku iz Ukrajine Foto: Kai Pfaffenbach / REUTERS
Oko 350.000 ljudi ušlo je u Poljsku iz Ukrajine od početka ruske invazije na tu zemlju, rekao je zamjenik poljskog ministra unutarnjih poslova u utorak.
– Kroz posljednja 24 sata, 100.000 ljudi prešlo je poljsko-ukrajinsku granicu, rekao je Maciej Wasik za Polskie Radio 1.
– Ukupno, od četvrtka imamo 350.000 izbjeglica.
Ukupan broj ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine iznosi preko pola milijuna, kaže UN.
Više od 500.000 ljudi pobjeglo je iz te zemlje u one susjedne, rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
Većina njih nalazi se u Poljskoj.
Uz to, stotine tisuća raseljene su unutar same Ukrajine, ali glasnogovornik UNHCR-a Chris Melzer kaže da je teško dati precizne brojeve.
UN-ov koordinator za humanitarnu pomoć Martin Griffiths rekao je da UN pokušava dati dodatnu humanitarnu pomoć za Ukrajinu, ali treba više novca i sigurnosnih jamstava.
Ukupno 119 humanitarnih organizacija trenutno je aktivno u Ukrajini, piše agencija dpa.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor dobitnik je Nagrade za muzej godine za 2021. godinu, koju je u ime Muzejskog društva Crne Gore, pokretača ovog priznanja, dodijelio njen predsjednik Dragan Radović.
Radović je istakao kako je OJU “Muzeji” Kotor primjer najboljeg načina prilagođavanja novonastaloj situaciji sa pandemijom koronavirusa, a sve u skladu sa muzejskom strukom.
“Spoj stručnosti, iskustva, entuzijazma, uspješnog upravljanja, dobre namjere, spremnosti za saradnju i želje da se doprinese poboljšanju očuvanja i prezentacije pokretne kulturne baštine prepoznali smo u našim današnjim lauretima. Virtuelna prezentacija kulturne baštine Boke predstavljena preko različitih onlajn medija u kombinaciji sa tradicionalnim muzejskim aktivnostima, učinili su da posjetioci zainteresovani za upoznavanje kulturne baštine ovog prostora ni jednog trenutka ne budu uskraćeni za informacije i doživljaj neponovljive ljepote artefakata sa prostora Boke. Posebno treba izdvojiti i naglasiti rad i uključivanje najmlađe publike kroz organizovanje radionica za djecu na kojima su imali priliku da se upoznaju sa kulturnom baštinom, ali i da iskažu svoju kreativnost uz pomoć stručnjaka, kolega iz kotorskih muzeja”, kazao je Radović.
Nagrada za najbolji muzej
VD direktorka OJU “Muzeji” Kotor dr um. Dušica Ivetić, uz zahvalnost Muzejskom društvu Crne Gore na nagradi, kazala je da ustanova danas slavi rođendan Muzeja grada Perasta, što priznače čini još većim.
“U narednom periodu planiramo da opravdamo ovu nagradu kroz niz projekata koji će se baviti zaštitom kulturne baštine i promocijom muzejske djelatnosti. Zahvaljujem Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti koje nas svakodnevno podržava i omogućava nam da naše projekte realizujemo na način da budu prepoznati na nivou Crne Gore. Takođe zahvaljujem svojim glavnim saradnicama Jeleni Vukasović i mr Mirjani Vukasović koje su u svakom projektu bile administrativna i logistička podrška i omogućile da se svi ovi projekti do kraja realizuju”, naglasila je Ivetić.
Nagrada za najbolji muzej
Nagradu za izložbu godine dobio je Zavičajni muzej Pljevlja za izložbu “Putevima Homo sapiensa”. Nagradu je primila direktorica Dejana Drobnjak.
Nagrada za najbolji muzej
“Uprkos svim navedenim ograničenjima koje je nametnuo period pandemije koronavirusa, kolege iz Zavičajnog muzeja iz Pljevalja su uspjele da kroz izložbu Putevima Homo sapijensa predstave evolutivnu nit prikazanu kroz eksponate koji sadržajno dokumentuju prisustvo i raznolikost pleistocenske flore i faune i osobenosti životnih stilova od srednjeg paleolita do antičkog doba. To je kompleksna priča o razvoju čovjeka ispričana u atraktivnom ambijentu, prožetom autentičnim ilustracijama i pratećim sadržajima”, zaključio je Radović.
Nagrada za najbolji muzej
Žiri za dodjelu nagrada činili su Draginja Radonjić iz Zavičajnog muzeja Bar, Božidar Đondović iz “Muzeja i galerija Podgorice” i Goran Pajović iz Narodnog muzeja sa Cetinja.
Dodjeli priznanja prisustvovala je predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, potpredsjednici Opštine Kotor Nebojša Ševaljević i Siniša Kovačević te savjetnik predsjednika Opštine Kotor Ognjen Vukasović.
Ruski bogataši u strahu su za svoje megajahte nakon što su zapadne zemlje nametnule sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Broj kompanija, ali i privatnih osoba obuhvaćenih sankcijama konstantno se širi, što je posebno utjeralo strah u kosti oligarsima koji su bliski Putinovu režimu. Kako javlja CNBC pozivajući se na stranice koje se bave pomorskim saobraćajem, najmanje četiri ogromne jahte u vlasništvu ruskih tajkuna napustile su proteklih dana svoje marine te su krenule prema Crnoj Gori i Maldivima, prenosi Jutarnji.hr.
Oligarsi, naime, vjeruju da će njhove jahte na Maldivima biti izvan dometa američkih i evropskih sankcija.
Vjeruje se da će imovina ciljanih ruskih oligarha pretrpjeti novi udarac nakon što je američki predsjednik Džo Bajden najavio stvaranje radne grupe koja će napraviti novi paket mjera protiv njih, a koje bi trebale zahvatiti i imovinu poput vila i superskupih brodova. Francuska takođe sastavlja popis imovine ruskih oligarha, uključujući skupe jahte i automobile, koja bi mogla biti zaplijenjena uslijed evropskih sankcija.
“Ove nedjelje pokrećemo multilateralnu transatlantsku radnu grupu čiji je cilj identifikovati, locirati i zamrznuti imovinu ruskih kompanija i oligarha koji su pod sankcijama, sve njihove vile, jahte i sve što možemo pronaći i zamrznuti”, navela je u jednom od objava na društvenim mrežama Bijela Kuća.
Jedna od jahti koja bi se mogla naći na udaru je i skupocjena “Luna” dugačka 115 metara, koja je građena specijalno za potrebe Romana Abramoviča, ali se vjeruje da ju je prodao, a trenutno se nalazi na suvom vezu u Njemačkoj.
Predsjednik ruske naftne kompanije Lukoil Vagit Alekperov je, navodi američki CNBC, već krenuo svojom jahtom iz Barselone prema Crnoj Gori. Njegova jahta zove se Galactica Super Nova i predstavlja vrh nautičke industrije, opremljena je impresivnim bazenom s vodopadom kao i heliodromom te velikim noćnim klubom. Alekperovo bogatstvo procjenjuje se na oko 25 milijardi američkih dolara.
Američki mediji podsjećaju da je Crna Gora članica NATO saveza, kao i da će se ta zemlja, koja je još 2008. pokrenula proceduru za prijem u članstvo Evropske Unije, pridružiti sankcijama protiv Rusije. Nije stoga skroz jasno zašto su milijarderi odlučili izabrati baš Crnu Goru. Ali, Maldivi su turistički raj usred Indijskog okeana koji godinama privlači brojne bogate Ruse i tamo mogu biti potpuno sigurni.
Milijarder Oleg Deripaska prije dvije nedjelje svojom jahtom Queen K je napustio Šri Lanku te se očekuje da će uskoro stići na Maldive. On je jedan od onih koji je spao pod američke sankcije 2018. godine, ali jedan je od rijetkih koji su se sada javno pobunili protiv ruske invazije.
Na društvenim je mrežama poručio kako pregovori moraju odmah početi te da je mir trenutno prioritet.
Niko od milijardera kao ni članova njihovih timova nije bio raspoložen za komentar o premještanju vrijedne imovine.
Dvojici od sedmorice ukrajinskih radnika zaposlenih u tvrtki iz DIV grupe u nedjelju su, nakon nekoliko dana putovanja, iz ukrajinskih gradova Ljviva (Lavov) i Ternopilja u Brodosplit stigle obitelji – žene i djeca, saopšteno je iz splitskog škvera.
U Brodosplitu smo im osigurali privremeni dom i prehranu, djeci nabavili igračke i ponudili svu raspoloživu pomoć te im, koliko je u ovome trenutku moguće, pružili utjehu i moralnu potporu. Škver je u svojoj povijesti toliko puta u kriznim situacijama bio oslonac građanima. Bit će i sada ako zatreba, istaknuo je savjetnik uprave za korporativnu sigurnost Brodosplita Boško Ramljak.
U DIV grupi trenutačno je zaposleno više od tri hiljde radnika, a vlasnici se od osnutka prema njima odnose korektno i prijateljski, čineći sve kako bi se osjećali članovima DIV obitelji i uz stalne napore za uzajamnom potporom i napretkom, ističe se na kraju priopćenja.
Prvi crnogorski panel za senzorsku ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja je u laboratoriji Biotehničkog fakulteta u Baru odabrao najbolje barsko maslinovo ulje, koje će biti poslato u Njujork na NYIOOC, najveće svjetsko takmičenje maslinovih ulja.
U ovom trenutku, prema saznanju portala Feral.bar, sigurno je da će na NYIOOC nastupiti ekstradjevičanska maslinova ulja Barske uljare iz Starog Bara, Dragana Očinića iz Kotora i Steva Davidovića iz Buljarice, a nezvanično, moguće je da preko okeana otputuju još jedan ili dva uzorka ulja drugih proizvođača.
– Senzorsku ocjenu kandidovanih ulja obavio je Panel od osam obučenih ocjenjivača. Pored osnovnih pozitivnih osobina – voćnosti, gorkosti i pikantnosti – panelisti su u ulju pronalazili i druga svojstva mirisa i ukusa koji barsku Žuticu čine posebnom.
Pažljivim odabirom i procjenom kvaliteta, Panel je odlučio da prvo mjesto pripadne ulju Barsko zlato Barske uljare, drugo ulju Veselina Vulićevića, a treće ulju Džematskog odbora Stari Bar – Islamska zajednica Bar.
Uzorci ulja koje su predali Hajrudin Murić i Safet Duraković su takođe bili odličnog kvaliteta i u kategoriji ekstradjevičanskog.
Van konkurencije, s obzirom da će ona ići direktno bez takmičenja u Njujork, Panel je ocijenio i uzorke ulja Očinića i Davidovića, i za ove uzorke potvrdio da su odličnog kvaliteta, posebno ulje Davidovića iz Buljarice.
Maslinovo ulje
– Kako bi se u Njujork poslala najkvalitetnija ulja, za svaki uzorak je urađena hemijska analiza, poslije čega je svih sedam uzoraka svrstano u kategoriju ekstradjevičanskih, i nakon toga je obavljena senzorska, odnosno organoleptička ocjena kvaliteta – izjavio je za portal Feral.bar vođa prvog crnogorskog panela senzorskih ocjenjivača Ćazim Alković koji je vodio ovo ocjenjivanje.
On je podsjetio da je organoleptičkoj ocjeni kvaliteta je prethodila inicijativa Društva maslinara Bar koje je pozvalo sve predsjednike opština u kojima se uzgajaju masline da se udruže i finansijski podrže slanje uzoraka maslinovog ulja u Njujork.
Pozivu su se odazvale opštine Bar, Budva, Kotor, glavni grad Podgorica i gradska opština Tuzi i izrazile spremnost da plate kotizaciju za učešće na prestižnom takmičenju u Njujorku.
– Očekuje se da će crnogorska delegacija postići dobre rezultate na ovom prestižnom svjetskom takmičenju i da će se pokazati bogatstvo autohtone sorte Žutica, oplemenjene i drugim introdukovanim sortama. Uspjeh je već postignut – Crna Gora ulazi u društvo odabranih svjetskih proizvođača maslinovih ulja, zahvaljujemo se predsjednicima opština koji su razumjeli značaj učešća na ovom takmičenju i finansijski podržali ovaj projekat – zaključio je Alković
Francuski predsjednik razgovarao je danas sat i pol s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zatražio od njega da odmah prekine napade na civile i da se osiguraju cestovni putevi u Ukrajini, a on mu je “potvrdio svoju volju da se na to obveže”, objavila je Elizejska palača.
Emmanuel Macron razgovarao je također s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim “nekoliko puta zadnjih sati”, dodaje se u priopćenju Macronova ureda.
Ruski predsjednik je iznio uvjete za okončanje rata: priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osiguranje neutralnog statusa Ukrajine. “Rješenje za Ukrajinu je moguće samo ako se uzme u obzir interes Rusije”, rekao je Putin Macronu.
Pregovori Rusije i Ukrajine počeli su danas u Gomeljskoj oblasti, potvrdilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Neutralna Švicarska će ipak usvojiti sankcije Evropske unije protiv Rusa uključenih u invaziju Moskve na Ukrajinu i zamrznuti njihovu imovinu, saopštila je vlada u ponedjeljak, prenosi Reuters.
“S obzirom na kontinuiranu vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini, Savezno vijeće je danas donijelo odluku da usvoji pakete sankcija koje je EU uvela 23. i 25. februara”, navodi se u saopštenju vlade.
Švicarska je usvojila i finansijske sankcije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koje stupaju na snagu odmah, ističe se.
“Švicarska ponovo potvrđuje svoju solidarnost s Ukrajinom i njenim narodom, isporučivat ćemo zalihe pomoći za ljude koji su pobjegli u Poljsku”, rekla je vlada, obnavljajući svoju ponudu da posreduje u sporu.
