Sretnu Novu 2022. godinu, mnogo zdravlja, mira i sreće želi vam Boka News!!!
Region slavi na otvorenom, Crna Gora u zatvorenom
Nije logično što će Crna Gora u novu godinu ući bez tradicionalnih koncerata na otvorenom, dok su dozvoljene u hotelima, restoranima i klubovima, kažu građani i ugostitelji koje smo anketirali.
Crna Gora je poznata po ekskluzivnim novogodišnjim proslavama, na otvorenom, Budva, Kotor, Tivat, Herceg Novi, koje su prije pandemije privlačile hiljade gostiju iz cijelog regiona.
Opšta je konstatacija da nema logike da se ne može slaviti na otvorenom, a da je dozvoljeno u zatvorenom, u restoranima.
“Radno vrijeme restorana, kafića, ugostiteljskih objekata i hotela tokom novogodišnje noći ograničava se do 1 sat poslije ponoći, uz kovid potvrde, a muzika uživo dozvoljena je samo od 20 do 1 sat“, objavila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović na press konfrenciji prilikom predstavljanja novih mjera koje važe do 12. januara.
Neki su već dočekali Novu godinu
Južnopacifičke otočne države Samoa i Kiribati prve su ušle u 2022. Novu godinu dočekali su i stanovnici Novog Zelanda i Australije.
Australci su u petak ispratili 2021. tradicionalnim vatrometom u sydneyskoj luci jer im je nadu da će iduća biti bolja pružila dobra vijest iz Južne Afrfike, prve države koja je proglasila da je prevladala val omikron varijante koronavirusa.
Upravo zbog omikrona Nova godina počela je stizati tiho jer nije bilo uobičajenog vatrometa u Aucklandu na Novom Zelnadu. Sydney se odlučio za vintage stil i uobičajena spektakularna pirotehnika blještala je pred zgradom opere.
No mnoge prijestolnice morat će se pomiriti da ove godine neće biti tradiconalnim proslava. Otkazan je vatromet iznad Slavoluka pobjwede u Parizu, iznad londonskog Big Bena i Tornjeva Petronas u Kuala Lumpuru.
Zlatna kugla ipak će se spustiti na njuojorškom Times Squareu, no mnoštvo koje tradicionalno odbrojava sekunde do ponoći svest će se samo na četvrtinu uobičajenog broja, svi će nositi masku, morati održavati fizički razmak i uza se imati covid potvrdu.
Južna Afrika, prva zemlja koja je detektirala omikron, galopirajuću varijantu covida, priredila je svijetu jedno od najvećih iznenađenja na izmaku godine, objavom da je val omikrona dosegnuo vrhunac bez velikog broja umrlih. JAR je stoga naglo ukinuo policijski sat i dopustio dočeke Nove godine.
Izenadni dolazak omikrona donio je rekordne brojke zaraženih diljem svijeta. Pa iako broj umrlih nije rastao tako brzo, brojne su zemlje ipak odlučile ponovno uvesti ograničenja kako bi spriječili preopterećenost zdravstvenog sustava. Čak i ondje gdje su okupljana dopuštena, brojni su ljudi odlučili radije držati se vlastitog doma.
Slaviti ili ne
Od Seula do San Francisca, proslave Nove godine ponovno su otkazane ili skraćene.
U Riju će se održati proslave koje obično dovedu tri milijuna ljudi na plažu Copacabanu.
Kao i na Times Squareu u New Yorku, službena događanja u brazilskom gradu bit će ograničena – ali se još očekuju gomile veselih ljudi.
Neki Brazilci su oprezniji nakon jedne od najsmrtonosnijih epidemija na svijetu koja je iza sebe ostavila 618.000 mrtvih.
U Južnoj Koreji raspoloženje nije tako svečano. Tradicionalna ponoćna ceremonija zvonjenja otkazana je drugu godinu zaredom, a vlasti su najavile produljenje strožih pravila distanciranja na dva tjedna kako bi se uhvatile u koštac s upornim porastom infekcija.
Vlasti indonezijske prijestolnice, Džakarte zatvorile su 11 cesta koje obično privlače velike gužve za Novu godinu, a Malezija je zabranila velika okupljanja diljem zemlje i otkazala spektakularni vatromet u tornjevima blizancima Petronas u glavnom gradu Kula Lumpuru.
Japanski premijer Fumio Kishida na svom je službenom YouTube kanalu pozvao ljude da nose maske na zabavama i ograniče broj ljudi koji dolaze, dok je poznata tokijska četvrt za zabavu Shibuya zabranila zabave na kraju godine.
Sve oči i nade uprte u 2022.
Svijet koji je u 2021. živio uz ograničenja zbog covida doživio je brojne prosvjede protiv izolacije, dok je manjina i dalje oklijevala cijepiti se što postavlja pitanje može li pandemija uopće završiti ako stopa procijepljenosti ne nastavi rasti.
Nakon lijepe vijesti iz Južne Afrike o padu infekcija u prošlom tjednu što upućuje na to da je prošao vrhunac trenutnog vala, stručnjaci se nadaju da će se trend ponoviti i drugdje i da će 2022. ostati zapamćena kao nova, manje smrtonosna faza pandemije.
No, Svjetska zdravstvena organizacija i dalje je oprezna.
“Ovo stvara i nastavit će stvarati golem pritisak na iscrpljene zdravstvene radnike, a zdravstveni sustavi na rubu su urušavanja”, poručili su.
Od Boke do Antarktika
Piše: Miro Marušić
Da je more za Bokelje oduvijek bilo široko i predstavljalo izazov za nova iskustva i zaradu, potvrđuje nam i mladi Kotoranin Martin Seferović koji je odnedavno postao član ekspedicije National Geographic na dalekom Antarktiku, Zemljinom Južnom polu.
U ekskluzivnom razgovoru za Boka News koji se odvijao preko satelitske veze, Martin nam je otkrio kako je postao član ekspedicije, kako doživljava krajolik uvijek prekriven ledom, susrete sa pingvinima i fokama, striktna pravila o načinu kretanja po ovom kontinentu i na koji način se povezuju istraživačke ekspedicije i kruzing turizam…
Nakon više pokušaja, Martin nam se javio sa Antarktika, sa National Geographic broda, Endurance. U razgovoru je istakao da je zahvalan prijateljici Dijani od koje je saznao da National Geographic u saradnji sa Lindblad Expeditions pravi istraživanja i kruzing putovanja po najegzotičnijim mjestima na svijetu, što ga je zaintrigiralo i odlučio je aplicirati za posao. Čekao je neko vrijeme i ukrcao se kao IT inženjer ekspedicije. Posao obuhvata kompletno održavanje visoko napredne tehnologije, satelitskog interneta, računarskih mreža i slično.
National Geographic sa svojim naučnim timom istražuje eko sistem, klimatske promjene, floru i faunu Južnog pola. Ekspedicija na Antarktiku se samofinansira zahvaljujući dobro osmišljenoj kruzing ponudi turistima koji zajedno sa njima plove i upoznaju jedan novi i nezaboravni egzotični svijet. To, naravno, poprilično i košta.
„Osim istraživačkih poduhvata posade, turistima pokazujemo prirodu, životinjski svijet tog podneblja, dajemo detaljnije informacije o položaju i veličini teritorije koja predstavlja eko zonu. Veoma je interesantno, fotoaparati i kamere rade non-stop, bilježi se svaki trenutak“.
Krstarenje po Antarktiku u trajanju od 30 dana košta 50.000 $ po osobi, 20 dana oko 26.000 $, 10 dana 12.000 $.
U grupi može biti najviše stotinu turista, zato što nije dozvoljeno da se više od tog broja ljudi nađe na tlu Južnog pola.
Mjesta koja obilazimo i istražujemo su Neko Harbour (Luka Neko), ušće Antarktičkog poluostrva, po mom mišljenju možda i najljepša tačka na planeti Zemlji, Half Moon Island, manje ostrvo, Snowhill Emperors, Anctarctica Post Office, malo mjesto okruženo vječitim snijegom i ledom. Tu živi svega nekoliko ljudi koji posjeduju poštu iz koje možete da pošaljete razglednice širom svijeta.
U arhipelagu Falkland Islands (Foklandska ostrva) na jugu Argentine, jedno od ostrva veličine Crne Gore sa oko 2.000 stanovnika, nešto je predivno“- ispričao nam je Martin.
Objasnio nam je da tokom ekspedicije nije uvijek moguće izvesti turiste sa broda zbog opasnih vremenskim uslova.
„Temperature dostižu vrijednosti i niže od -30 C. Pri svakom izlasku imamo obezbijeđene profesionalne ronioce, Staff Expeditions vodiče, naturaliste koji vrlo dobro poznaju teren. Takođe, ide se na planinarenja, nekad čak i u otežanim uslovima“.
O susretu sa pingvinima
„Postoje ostrva na kojima se nalazi i preko 100.000 parova raznih vrsta pingvina. Pravila o tome kako se smijete kretati po Južnom polu veoma su rigorozna. Prije izlaska, odjeća vam u potpunosti mora biti čista, sterilizovana, jako dobro oprana, da ne bi došlo do prenošenja bilo koje bakterije, infekcije, biljke ili nečega što bi moglo tamo da zaživi i poremeti eko sistem. Pingvinima nije dozvoljeno prići na manje od 5 metara, a fokama na najmanje od 15 metara udaljenosti jer znaju biti agresivne, pogotovo one koje zovu sea lions. U ponudi je i takozvani icewalk, šetnja po zaleđenom dijelu okeana.
Nešto posebno je doživjeti Solar Eclipse, kada na gotovo dvije minute, u inače višemjesečnom dijelu dnevnog svjetla, Mjesec zamrači Sunce između 94 – 100% u zavisnosti na kojoj se pozicji nalazite. To se ne doživljava svaki dan. Uspio sam i fotografisati.
Sve zajedno je predivno. Čitava ekspedicija je jedno prelijepo, izuzetno iskustvo…“ – zadovoljno je konstatovao Martin.
Kada smo u srijedu veče razgovarali, ovaj mladi pomorac, ljubitelj egzotične prirode, isplovljavao je brodom Endurance iz argentinske luke Ushuaia, glavnog grada Tierra Del Fuego (Ognjene Zemlje) spreman na novu avanturu tridesetodnevnog krstarenja prema Aiticho Islands. Zaželio je svima sretnu Novu godinu, pun pozitivne energije i snage koju su oduvijek nosila u sebi prekomorska putovanja i odvažni pomorci iz Boke Kotorske.
/Miro Marušić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Starogodišnja regata – Bokeški vjetropiri ostali u bonaci
Posljednji dan ove godine u Boki Kotorskoj obilježila je još jedna Starogodišnja regata, ultima morska fešta u godini koja je okupila kompletnu jedriličarsku zajednicu zaliva, ali i veliki broj plovila na motorni pogon.
Osnovna misija ovog sportsko-revijalnog događaja je kvalitetno druženje na moru i promocija Boke kao izuzetne sportske i kruzing destinacije tokom cijele godine.
Finalisti Starogodišnje regate 2021 nastupiće u brodovima J70 zajedno sa svim ostalim jedrilicama u klasi Open. Kvalifikacije za klasu J70 pred Starogodišnju regatu i finalne utrke održane su dan prije.
Šampion u klasi J70 je ruski tim, predvođen Maximom Nemchenkom, druga je ekipa crnogorskog ILCA reprezentativca, takmičara JK Delfin, Ilije Markovića. Treće mjesto osvojio je Delfinov tim sa Ilkom Klakorom za kormilom.
Antonela Stjepčević iz Organizacionog odbora regate kazala je da se prvo njeno izdanje pretvorilo u jako kvalitetnu feštu na moru.
Ona je napomenula da je današnja manifestacija, prije svega, revijalni turistički događaj u cilju promocije akvatorijuma Boke, koja je idealna za sportsko i rekreativno jedrenje tokom cijele godine.
„Ovo danas je ozbiljna sportska manifestacija sa dan prije održanim takmičenjem za klasu J70. U pitanju su brodovi našeg partnerskog kluba Porto Montenegro gdje su se okupile najbolje ekipe iz Boke “, kazala je Stjepčević.
Regata je, kako je navela, poprimila i međunarodni karakter, jer su u njoj učestvovale tri ekipe iz Rusije i jedna iz Velike Britanije.
„Svakako je na kraju najbitnije što više plovila ispred gradske rive Pine i što ljepša slika da se pošalje u svijet“, rekla je Stjepčević.
Ona je istakla da se organizovanjem ovakvih događaja dokazuje da Tivat ima i te kako šta da ponudi.
„Sigurni smo da ćemo se zabaviti danas na moru“, poručila je Stjepčević.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović rekao je da je ovaj događaja veoma značajan za grad.
“Jedna velika ljubav prema jedrenju uz veliki entuzijazam koju pokazuju članovi JK Delfin. Ova regata je plod velikog elana, volje i želje da se jedrenje promoviše”, naveo je Komnenović.
On je istakao da opština Tivat prepoznaje i podržava ovakve događaje.
“Mi smo pomogli i JK Delfin da ljetos organizuje prvo veliko međunarodno takmičenje nakon kovida. U pitanju je bilo Omladinsko prvenstvo u jedrenju”, kazao je Komnenović
On je poručio da se nada da će današnja manifestacija ući u kalendar tradicionalnih sportskih takmičenja u gradu.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević kazala je da je organizovanje Starogodišnje regate odličan način da se uđe u novu godinu.
Banjević je rekla da su ovakvi događaji značajni za Tivat kao turističku destinaciju.
“Ovo je zaista odličan događaj i prilika da pozovemo goste i turiste da nas posjete u narednoj godini. Danas je lijep dan, tako da nema sumnje da ćemo imati lijepe kadrove koje ćemo iskoristiti za međunarodne događaje i sajmove”, rekla je Banjević.
Predsjednik JK Delfin Frano Tripović napomenuo je da je cijela ova godina posvećana obilježavanju 70-og rođendana kluba.
“To jedna velika tradicija koju su nam naši preci ostavili. Mi imamo zadatak da taj klub i duh koji su oni gradili nastavimo da čuvamo i održavamo”, poručio je Tripović.
IJZ: Četiri osobe preminule, novoinficiranih 1706, Kotor 82, Tivat 47, H. Novi 25
Laboratorije Instituta za javno zdravlje analizirale su 6.193 uzorka i potvrdile 1.706 novih slučajeva koronavirusa.
U prethodna 24 sata preminule su četiri osobe.
Novozaraženi su iz sljedećih opština:
- Podgorica 876
- Nikšić 130
- Budva 118
- Cetinje 82
- Kotor 82
- Bar 55
- Pljevlja 55
- Berane 54
- Danilovgrad 51
- Tivat 47
- Kolašin 34
- Bijelo Polje 30
- Herceg Novi 25
- Ulcinj 18
- Mojkovac 12
- Tuzi 12
- Žabljak 9
- Rožaje 7
- Petnjica 4
- Plav 3
- Andrijevica 2
Oporavilo se 239 osoba.
Rekordan broj registrovanih seoskih domaćinstava u CG tokom ove godine
U Crnoj Gori je samo tokom ove godine registrovano 70 novih seoskih domaćinstava, pa ih je trenutno ukupno 189, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Iz tog Vladinog resora su saopštili da su tokom ove godine, kroz više mjera podrške u okviru javnog poziva u oblasti ruralnog turizma, podstakli razvoj postojeće ponude, ali i povećanje broja registrovanih seoskih domaćinstava.
„Turistima je dostupna i ažurirana brošura u kojoj je sadržana cjelokupna ponuda registrovanih seoskih domaćinstava koja će im poslužiti kao inspiracija, ali i izvor informacija prilikom obilaska ruralnih područja. Takođe, dopunjen je i objavljen Mali priručnih za seoska domaćinstva, koji nudi praktične savjete i smjernice za razvoj ugostiteljske djelatnosti“, naveli su iz Ministarstva.
Ministarstvo je, cijeneći trud, ideje i spremnost lokalnog stanovništva da rade na razvoju ruralnog turizma, tokom ove godine sprovodilo kontinuirane aktivnosti u cilju diverzifikacije turističke ponude i podrške seoskim domaćinstvima.
„Ruralni turizam je prepoznat kao sve popularniji oblik turizma, a autentična iskustva lokalnog stanovništva su veoma zanimljiva turistima, pogotovo onima koji teže zdravom načinu života i žele da odmaraju u prirodi, učestvuju u pripremanju tradicionalnih jela, ili rade uobičajene seoske poslove“, smatraju u Ministarstvu.
Registrovana seoska domaćinstva, koja nude usluge smještaja i pripremanja i služenja hrane, se nalaze u svim djelovima Crne Gore.
U ovoj vrsti ponude posebno se izdvajaju već tradicionalno poznate vinarije i prizvođači maslinovog ulja i sira, ali su sve brojnija i domaćinstva koja nude relativno noviju ponudu, a koja se odnosi prvenstveno na rekreaciju i fizičke aktivnosti, umjetničke programe, zanatske aktivnosti, gastro sadržaje.
„Naša zemlja ima ogromne prirodne potencijale, a raznolikost u načinu života na malom prostoru, izraženo gostoprimstvo, autentične priče i bogata gastronomska ponuda su nešto po čemu smo sve više prepoznatljivi kao destinacija. Ovo je ujedno i razvojna šansa za ruralna područja uopšte, jer će ih učiniti privlačnim mjestom za život i spriječiti migraciju stanovništva“, poručili su iz Ministarstva.
U tom smislu, Ministarstvo je u prethodnom periodu pružalo punu podršku svima koji su odlučni u namjeri da se bave ovim vidom turističke ponude.
Predstavnici Ministarstva su obišli znatan broj seoskih domaćinstava, kako bi ih podstakli na dalji razvoj te djelatnosti.
„Kako je ova aktivnost kontinurana, u planu je da se podrška seoskim domaćinstvima nastavi i u narednom periodu u cilju jačanja ponude“, zaključuje se u saopštenju.
Kolač od masline – Sretna 2022. godina uz autentične Casa del Mare ukuse, inspirisane Bokom…
U našu redakciju danas je stigao poklon od dugogodišnjeg poslovnog partnera, hotelske grupacije “Casa del Mare”, porodice Milić iz Boke Kotorske.
Originalno kao i uvijek, uz čestitiku za Novu 2022. godinu, stigao je i “Kolač od maslina” po autentičnoj “Casa del Mare” recepturi.
Uz autentičan aranžman i maslinovu grančicu u poruci je pisalo:
“Srećnu Novu 2022. godinu uz autentične Casa del Mare ukuse inspirisane Bokom…”
Nismo izdržali, a da ovaj lijepi gest ne podijelimo sa Vama, poštovani čitaoci. Što se tiče kolača toliko je bio dobar, da je kako bi u Boki rekli, nestao dok si se okrenuo…
Hvala Casa del Mare!!!
CDC: U samo sedam dana na svakom trećem kruzeru zabilježeni slučajevi zaraze koronavirusom
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u ponedjeljak, 27. decembra, objavio je ažurirane podatke koji pokazuju da je dvije trećine svih kruzera koji dostavljaju podatke agenciji prijavilo slučajeve zaraze koronavirusom samo u prošlom tjednu. Predstavnici industrije krstarenja i CDC-a ističu da je broj prijavljenih slučajeva i dalje malen u usporedbi s ukupnom populacijom gostiju na kruzerima te da su preventivne mjere općenito učinkovite, piše The Maritime Executive.
Ukupno 111 registriranih kruzera redovito dostavlja podatke CDC-u u skladu s Conditional Sailing Order koja ostaje na snazi do 15. januara 2022. godine. Svi brodovi za krstarenja moraju CDC-u prijaviti pojavu simptoma povezanih s koronavirusom ili potvrđenih slučajeva, a CDC zatim koristi određene kriterije za određivanje razine ozbiljnosti. Samo 33 kruzera, uključujući nekoliko na kojima se trenutno ne nalaze putnici već samo posada, trenutno imaju “zeleni status”, što znači da nisu prijavili slučajeve koronavirusa u posljednjih sedam dana.
CDC je izvijestio da je na 75 kruzera zabilježena pojava koronavirusa ili bolesti sa sličnim simptomima tijekom proteklih sedam dana. Samo sedam od 75 kruzera imalo je manje od 0,10 posto slučajeva među putnicima i nijedan zabilježeni slučaj zaraze posade te su stavljeni pod nadzor kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa.
Većina kruzera koje CDC prati, njih 68, zabilježilo je slučajeve zaraze virusom u više od 0,10 posto putnika te jedan ili više slučajeva koronavirusa među posadom. Više od polovice kruzera, točnije njih 36, trenutno je pod istragom CDC-a kako bi se osiguralo da se epidemiološke mjere poštuju. Na preostala 32 broda za krstarenje istraga je već provedena, ali su i dalje pod nadzorom CDC-a.
Niti jedan od navedenih kruzera nije dosegao “crveni status”, odnosno “kontinuirani prijenos zaraze” koji bi mogao dovesti do “opasnosti da se zbog širenja koronavirusa preplave bolnice”.
CDC je posljednji put revidirao svoj program za kruzere 25. oktobra. Program uključuje ograničenja za sve kruzere te program tzv. simuliranih ili testnih putovanja bez putnika prije povratka u službu za brodove na kojima nije uvedena obaveza cijepljenja. CDC preporuča nošenje maske u zatvorenim prostorima i “socijalno distanciranje”, kao i odvajanje cijepljenih i necijepljenih putnika u zajedničkim prostorima.
Kada je CDC posljednji put revidirao svoj program, sudjelovanje u programu trebalo je postati dobrovoljno od 15. januara 2022. godine. Međutim, zbog širenja Omicrona program ostaje obavezan. Do sada su sve kompanije za krstarenja sudjelovale u programu CDC-a, uključujući i one na Floridi, gdje je ova savezna država zabranila CDC-u provedbu ograničenja za kruzere.
Iako CDC izgleda neće mijenjati uvedene mjere, brojne države uvode dodatna ograničenja za kruzere na kojima su zabilježeni slučajevi koronavirusa. Karibi i Meksiko zabranili su kruzerima pristajanja u luke, a Puerto Rico uveo je obavezno dostavljanje negativnog testa u roku od 48 sati od dolaska. Testiranja je usred putovanja teško provoditi, pa su neke kompanije odlučile privremeno otkazati pristajanja u San Juanu.
Predstavnici industrije krstarenje i dalje tvrde da uvedene restrikcije dobro funkcioniraju. Gotovo sve kompanije uvele su obavezu cijepljenja i testiranja prije polaska na krstarenja te pooštrile epidemiološke mjere na brodovima. No, upozoravaju putnike da postoji mogućnost nepredviđenih promjena itinerara zbog dodatnih mjera koje uvode lokalne vlasti.
DPS Tivat: Čekajući odgovore…
Zamislite, uvažene građanke i građani Tivta, DPS Tivat se usudio da od predsjednika Opštine traži odgovor na šta troši vaš novac. Nečuveno!
Pa gospodine Komnenoviću, ako smo mi iz opozicije “klasične partije” sa centralom u Podgorici, kako nas nazivate, Vi ste svakako predvodnik nazovi “građanske liste”, iza koje pokušavate da prikrijete Vaše nimalo građanske stavove, kaže se u saopštenju DPS Tivat.
Ne živite i ne šetate Vi Podgoricom, nego Tivtom, koji se izgradio, rastao i postao elitna destinacija na međunarodnoj turističkoj mapi upravo pod vlašću DPS-a i koalicionih partnera.
Da, istina boli, i istina nije za sve ljude već samo za one koji je traže, govorila je Ajn Rand. Ne zamjerajte što tragamo za istinom ali i ne zamišljajte da ste nedodirljivi, to Vam nije građanski.
Vlast se gubi i dobija na izborima, tu nema dileme. Neshvatljivo je da vi (koalicija na vlasti) mislite da ćete o tome odlučivati kako vam i u kojem momentu odgovara ili da li vam uopšte odgovara. Podršku ste izgubili početkom septembra i tu je početak priče o vraćanju građanima na preispitivanje izborne volje. A vi ste građane, narodski rečeno, zamajavali do krajnjih granica i nadali se svih ovih prethodnih mjeseci kupovini nekog od odbornika opozicije.
DPS Tivat se izbora ne boji, jer znamo da kakav god rezultat bio, naš je, vrijedan našeg zalaganja i našeg krajnjeg cilja – dobrobiti svih građana.
Gospodine Komnenoviću, iako je epidemijska i politička situacija u Tivtu veoma teška, Vi nas uporno zasmijavate. Kažete da DPS Tivat traži informacije putem zahtjeva za slobodan pristup i onda te odgovore ne objavljuje. Pa, gospodine Komnenoviću, prvo mi nemamo svog novinara a drugo, zašto bi kad ste to Vi obavezni, i to po zakonu.
Što ćemo sa onim zahtjevima na koje nam ne želite odgovoriti, poput koliko plaćate advokate. Objavite te famozne Ugovore sa advokatskom kancelarijom Savić i ostalima, postavite na portal Opštine, to Vam je minut posla, uštedite i Vaše i naše vrijeme, jer dok trošimo vrijeme baveći se Vama imamo manje vremena za razgovore sa građanima, a građani su nam ipak najbitniji.
Odgovorite nam za ugovore koji se tiču radnih odnosa, za koncert na Ljetnjoj pozornici koji se zvao humanitarnim. Nijeste nam odgovorili, nijeste ni naše žalbe zbog ćutanja uprave proslijedili nadležnoj agenciji. Nikakvo odbijajuće rješenje Sekretarijata za društvene djelatnosti DPS Tivat nije dobio kao odgovor da li je i koliko Opština sponzorisala koncert 26. jula na Ljetnjoj pozornici a koji je izazvao i pažnju i revolt građana Tivta.
Bojimo se, gospodine Komnenoviću, da nešto nije u redu sa Vašom internet konekcijom, jer takav meil nijesmo primili.
A što se tiče Vaše brige da zaposleni u Opštini neće osjetiti benefite od projekta “Evropa sad” i povećanje plata, obećavamo Vam da ćemo se i sa tim pitanjem pozabaviti i nadamo se vrlo brzo biti u posjedu odgovora. Jer nećemo dozvoliti da i po tom pitanju ne daj Bože, politički manipulišete i profitirate, kao što to radite ovih dana kada kapom i šakom dijelite varijabile zaposlenima, iste one za koje ste, ne tako davno, govorili da ih dijeli prethodna DPS vlast. Moramo reći da ste prevazišli sve prethodnike, jer varijabila je kategorija koja pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada.
Nešto se tu ne slaže, gospodine Komnenoviću, ako se prisjetimo da je Vaš koalicioni partner u toku Vašeg revanšističkog pohoda i otpuštanja zaposlenih, rekao da ste ostavili one zaposlene koji su “manje nesposobni”.
Srećna Vam Nova Godina i dežuraćemo za sva Vaša pitanja i odgovore i tokom praznika!
Opštinski odbor DPS Tivat
