Na sinoćnjem sastanku odbora URA u Herceg Novom, kojem je prisustvovao i potpredsjednik partije Miloš Konatar, pružena je bezrezervna podrška za ideju formiranja evropske vlade.
Na sastanku je konstatovano da se aktuelna politička kriza mora riješiti i da Crna Gora više nema vremena da gleda u prošlost.
Naša je budućnost evropska Crna Gora a ona to ne može biti sve dok ne postane punopravna članica EU, dok ne privuče nove strane investicije i smanji toksičnu polarizaciju u društvu.
Na sjednici je još jednom akcentovano da URA konceptom evropske vlade ne vraća DPS na vlast niti pravi bilo kakva partnerstva sa tom partijom.
Ponudili smo model evropske vlade svim poslanicima u Skupštini Crne Gore i svi ćemo biti na testu – jesmo li iskreni u nastojanjima da ubrzamo i dovršimo put Crne Gore u EU ili ne, jesmo li protiv korupcije i kriminala ili ne, jesmo li za budućnost i bolji život novih generacija ili ne. Sve parrtije će imati priliku da pokažu kakve vrijednosti njeguju.
Zaključeno je da se program socio-ekonomskih reformi „Evropa sad“ nastavlja i da nastojanja moraju biti takva da se taj program uskoro i unaprijedi kako bi plate i penzije dalje rasle u narednom periodu.
Mega Yacht Tourism – podvodni turizam – foto U-Boat Worx
Piše: Darko Kovačević
Pomorska avanturistička industrija je velika, raznovrsna i konstantno raste. Inovantivno uvođenje novih tehnologija učinilo je da mnoga područja svijeta, koja su ranije bila dostupna samo nekolicini odabranih, postanu dostupna široj javnosti, bilo na kopnu ili pod vodom. Ovo uključuje upotrebu podmornica (podvodnih plovila), koje su se ranije koristile samo u naučno-istraživačke ili vojne svrhe. Tehnološki razvoj doveo je do serijske proizvodnje pouzdanih civilnih podmornica, odnosno podvodnih plovila, koje mogu dostići dubine do 1000 metara, a danas spadaju u turistički sektor usko povezan sa industrijom mega jahti. Mega jahte ili yacht support vessels opremljene ovim podvodnim plovilima su sve češći izbor klijenata koji žele da ispune svoj odmor bezbjednom avanturističkom aktivnošću.
Studija slučaja kompanije Atlantis Submarine Inc., prve koja je komercijalno primijenila tehnologiju podvodnih plovila u turističkoj industriji, a koju je Orams sproveo 1999. godine, predvidjela je rast upotrebe podvodnih plovila u turizmu. Odvojena studija koju su sproveli Cater i Cater 2007. godine, otkrila je otprilike 50 operatera podmorničkih izleta širom svijeta. Pomjenuti operateri uglavnom nude usluge sa podvodnim polovilima koji prevoze između 40 i 65 putnika u relativno plitkim vodama. Ova vrsta masovnog podvodnog turizma koncentrisana je na Karibima i Tihom okeanu, međutim, Turska je 2017. godine uvela sličan koncept s podmorničkim turama u Antaliji, s podmornicom Nemo Primero koja prevozi najviše 44 putnika i roni do dubine od 110 metara, privlačeći više od 18.000 domaćih i stranih turista u 2018.
Ovaj porast podmorskog turizma takođe se odražava u nedavnom porastu proizvodnje privatnih podvodnih plovila za ronjenje do dubine između 300 i 1000 metara, dizajniranih za prevoz od 2 do 11 putnika. Takve podmornice polako postaju uobičajena karakteristika na brodovima za krstarenje i mega jahtama, nudeći priliku za istraživanja dubokog mora. U-Boat Worx je holandska kompanija koja se bavi projektovanjem privatnih podvodnih polovila od 2005. godine i danas je, uz Triton Subs, najveći proizvođač u svijetu. Prve mega jahte i brodovi za krstarenje od 2015. nude izlete koristeći podmornice U-Boat Worx, što je otvorilo novo tržište i rezultiralo stalnim porastom drugih kompanija koje nude slične podmorničke avanture. Ovo je posljedično uvelo turističku industriju u istraživanje dubokog mora.
Uprkos činjenici da se radi o potpuno bezbjednoj aktivnosti, većina zemalja Mediterana nema funkcionalan sistem koji razumije samu tehnologiju i aktivnost, te je dobijanje dozvola i saglasnosti prilično komplikovano.
Podvodni turizam – Foto – charterasub.com
Procedura u Crnoj Gori: Zahtjev za dozvolu za korišćenje podvodnih plovila se podnosi Ministarstvu odbrane i procedura traje preko mesec dana, jer se ova aktivnost povezuje sa vojnom aktivnošću i bezbjednošću učesnika, što je priličnlo zaostala perspektiva. Ne postoje zone koje su određene za korišćenje podvodnih plovila ove vrste.
Konkurentnost: Procedure dobijanja dozvole i saglasnosti u regionu Jadranskog mora je vrlo komplikovana. Ovo je u okruzenju rezultiralo sa nekoliko slučajeva odlazaka super jahti iz teritorijalnih voda zbog nemogućnosti upotrebe podvodnih plovila. Pojednostavljivanjem procedura i formiranjem sistema za koričćenje podvodnih plovila u turističke svrhe Crna Gora bi postala lider na Jadranskom moru i dobila veliku internacionalnu pažnju, što bi za posledicu imalo povećanje broja posjeta mega jahti.
Benefiti: Povećavanje broja posjeta i vezivanja mega jahti opremljenih ovom vrstom podvodnih plovila u luksuznim marinama poput Porto Montenegro, Luštica Bay, itd. Povećanje atraktivnosti destinacije i inovativnosti turizma i usluga.
Put napred:
Pojednostavljivanje procedure za dobijanje dozvola, edukacija institucionalnih kadrova o podvodnim plovilima, relevantnoj tehnologiji i procedurama upotrebe, razdvajanje ove aktivnosti od vojnog sektora i definisanje procedura i protokola u okviru turističkog sektora.
Definisanje područija na kojima se mogu koristiti podvodna plovila uz striktno poštovanje podvodne prirodne i kulturne baštine.
Promocija Crne Gore kao submarine friendly destinacije u kontekstu atraktivnosti izabranih lokacija.
Podvodni turizam
Podvodno plovilo je novi termin da bi se izbjeglo identiikovanje sa vojnom opremom na šta riječ podmornica odmah asocira. Podvodna plovila namenjena su za uživanje i istraživanje podmorja, ali i komercijalne turističke svrhe. Proizvode ih samo dve kompanije, Triton Sub iz USA i U Boat Works iz Holandije.
Triton Subs je pionir na ovom tržištu i kompanija ciji dizajn podvodnih plovila je stigao do najdubljih predjela planete sa kapetanom Viktor Veskovom. Njihova proizvodna linija serijski radi podvodna plovila od onih za uživanje i zabavu, turizam i profesionalnu primjenu do modela za ekstremne dubine. Opseg dubina je od 100 do 4000 metara sa kapacitetom do 66 putnika za turisticke modele. Triton podvodna plovila su sjajno integrisana u konstrukcijska riješenja novih mega jahti. Svojim modernim dizajnom i tehnoloskim riješenjima su lider na tržištu. U Boat Works je mlađa evropska kompanija koja svoje mesto na tržištu nalazi pristupačnijom ponudom u cilju omogućavanja ronjenja širem broju ljudi. Za neke njihove modele nije potrebna jahta ili brod, već se mogu koristiti sa kopna uz pomoć trejler prikolice. U Boat Works se trudi da približi podvodna plovila visoj srednjoj klasi, ali njihovi modeli su često korišćeni i na naučnim ekspedicijama. Laki su za upravljanje uz potpuno digitali upravljački sistem.
Radi se o jednostavnim podmorničkim sistemima koje koriste krečnjački absorbent za odvajanje karbon dioksida u kabini u kojoj je uvjek pritisak, kao i na površini mora, jedan Bar. Svi modeli imaju nekoliko tipova veze sa plovilom i načina pozicioniranja pod vodom. Izrađeni su sa tri sistema samospasavanja i podržavaju život do 90 sati u slučaju potpunog otkaza. Svaki prodati model prolazi godišnju rigoroznu provjeru proizvođača da bi bio sretifikovan za upotrebu. Do sada nije zabelježen ni jedan tragičan incident. Njihova dostupnost učinila je da polako postaju dio redovne opreme super jahti ili pomoćnih plovila koja opremljena opremom za zabavu i istraživanje prate super jahte. Podvodna plovila koriste baterije kao izvor energije i potpuno su bezopasna po biljni i životinjski svijet.
Podvodni turizam
Institucionalna prepoznatost ove moderne i bezbjedne opreme je u većini država Mediterana na veoma niskom nivou. Državne institucije su prilično konzervativne kada se radi o podvodnim plovilima sto je posljedica nepoznavanja tehnologije i neprepoznavanja turističkih potenicijala koje ova aktivnost nudi. Jadransko more je opterećeno komplikovanim, birokratskim procedurama za dobijanje dozvola i saglasnosti.
Uzimajuci u obzir kurs turisticke politike Crne Gore kroz razvoj luksuznih marina Portomontemegro, Lustica Bay, Porto Novi otvara se veliki potencijal za klijenate koji uzivaju u ronjenju podvodnim plovilima. Uz pojednostavljivanje procedure, definisanje zona za ronjenje i implementaciju menadžment sistema, Crna Gora bi mogla da bude prepoznata kao submersibles friendlydestinacija što bi za posljedicu imalo povećan broj plovila opremljenih podvodnim plovilima, više i duže vezivanje u marinama i produženje sezone.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Građani Herceg Novog neće dozvoliti izmještanje bolnice Meljine, zahtijevaju da država raskine kupoprodajni ugovor sa Atlas grupom i poručuju da se ne smije otuđiti „ni pedalj imovine“ tog kompleksa – kazao je predsjednik Kluba dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi i jedan od organizatora današnjeg protesta za spas bolnice Meljine, Zoran Srdanović.
-Nećemo se pomiriti sa gubitkom bolnice i bolničkog kompleksa. Ovo nije ničija prćija, ovo je građana Herceg Novog i ljudi koji dolaze kao turisti i koji dolaze da se liječe ovdje. Bolnica mora da ostane ovom gradu. U ime organizacionog odbora poručujem Kneževiću da ovo nije njegovo vlasništvo. Novac koji traži od države neka traži od onih koji su mu omogućili da kupi bolnicu a svi dobro znamo način na koji je kupljena i stanje u kojem se bolnica trenutno nalazi –kazao je Srdanović i zahvalio svima koji su došli kako bi zajedno uputili poruku da je bolnica vlasništvo građana Herceg Novog. Zahvalio je i SO HN koja je brzo reagovala i uputila zaključke nadležnim ministarstvima.
Vojo Miljanić je zahvalio ljekarima, medicinskom i nemedicinskom osoblju koji daju sebe kako bi se građani u ovoj bolnici uspješno liječili.
-Neko je na prethodnom protestu rekao da su minut ili dva ponekad presudni da se spasi ljudski život, a za vrijeme koje nama treba da stignemo do Kotora, mnogo života može biti spašeno. Ova bolnica mora da ostane i opstane u ovom gradu, a na nama je da damo sve da se to postigne. Ona nije luksuz nego potreba. Pet generacija moje porodice se ovdje liječilo i sigurno nisam jedini takav, ima nas još. Poručio bih Dušku Kneževiću koji traži odštetu od 74 miliona eura, da mu ne treba dati ni 74 eura, a neka kaže građanima na osnovu čega traži toliki iznos odštete kada znamo da ništa nije uložio u bolnicu, kazao je Miljanić i još jednom pozvao građane da svi zajedno stanu u odbranu bolnice u Meljinama.
Protest – foto RTHN
Nikola Bojanić je naglasio da su i njemu kao i mnogima u bolnici spasili život kad je bio ranjen.
-Meša Selimović je davno rekao da je na željezničkim stanicama više bilo iskrenih poljubaca, nego u salama za vjenčanje. Tako zidovi ove bolnice sigurno pamte iskrenije molitve nego mnogi zidovi naših crkava. Želim da se naši unuci ovdje rađaju, naši građani ovdje liječe, jer nama je svaki građanin vrijedan. Ovo je bolnica građana Herceg Novog, i nećemo je dati, budite sigurni!, rekao je Bojanić. Kako je zaključio, ako se problem bolnice ne riješi pozitivno za građane, radikalizovaće protest.
Miranda Ćurčija, NVO Diabetlajf dala je podršku skupu u ime i dijabetičara i lično.
-Ako ostanemo bez bolnice nemamo pravo na život. Bolnica mora da opstane. Podrška je jako bitna i moramo sačuvati bolnicu po svaku cijenu, poručila je ona.
Ksenija Matović je ukazala na indikativne zaključke sa sjednice SO HN među kojima nijedan nije glasio da traže hitan raskid ugovora sa Atlas grupom.
-A to je bio osnovni zaključak sa sve četiri prethodne sjednice. Što se tiče predloga koji su se čuli na sjednici Skupštine da se gradi nova bolnica, smatram da je to bacanje prašine u oči građanima, zato što je PUP Herceg Novi, kao najveći i najvažniji strateški dokument razvoja grada, usvojen prije dvije godine na period do 2030. godine, ne predviđa izgradnju nikakve bolnice. Predlažem organizatorima radikalnije mjere, da se građani Herceg Novog pješice upute ka Vladi u Podgorici i da uruče pismo koje će sadržati samo taj jedan zahtjev da se hitno raskine ugovor jer ova agonija predugo traje, kazala je Matović.
Protest – foto RTHN
Podsjećamo, za 1. februar zakazan je sastanak u Ministarstvu zdravlja na kome će se razmatrati status bolnice i načini rješavanja nagomilanih problema.
Državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović kazao je nedavno za RTHN da tizmještanje bolnice nije opcija, jer Vlada ima način da postojeću revitalizuje i da je vrati u državno vlasništvo.
Za tekuće poslovanje i opstanak bolnice u Meljinama Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja su obezbjedili sredstva, a po riječima Čađenovića biće operativno uskoro oko 700.000 eura, dok je za prelazak bolnice u državno vlasništvo i u sistem javnog zdravstva potrebno između 10 i 12 miliona eura.
Predstavljanjem rezultata kroz videoprezentaciju u Foči je u petak ozvaničen kraj projekta “Turizam, adrenalin, rafting avantura TARA” koji su u protekle dvije godine zajednički provodile opštine Foča i Plužine, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Projekat TARA imao je cilj, da kroz brojne aktivnosti, doprinese boljoj turističkoj ponudi i razvoju novih turističkih proizvoda sa obje strane rijeke Tare, saopšteno je iz Opštine Foča.- Iako je pandemija virusa korona uticala na smanjenu posjetu turista tokom 2020. godine, u prošloj godini obje opštine bilježe rast turističkih posjeta – navedeno je.
Načelnici opština Plužine i Foča Mijuško Bajagić i Milan Vukadinović složili su se da ovakvi projekti značajno unapređuju turističku ponudu obje opštine i ovog područja koje obiluje nevjerovatnim prirodnim ljepotama, od rijeka Tare, Pive i Drine, pa preko planina Pive, Maglića, Volujaka i Zelengore.
– Učesnici projekta saglasni su da između Foče i Plužina “granica ne postoji”, te da je pogranično područje dvije opštine, kroz projekat, brendirano kao jedinstvena destinacija za aktivni turizam, koja se zajedničkim snagama može unaprijediti i ucrtati na turističku mapu posjetilaca iz regiona, Evrope ali i cijelog svijeta – navedeno je iz Opštine Foča.
Crnoj Gori je od posljedica infekcije koronavirusom preminulo još šest osoba, dok je broj novozaraženih 885, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje.
– Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak 28. 01. 2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2.940 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 885 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 – saopšteno je iz IJZ-a.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je da još uvijek nije donijeta odluka o koncesiji za aerodrome.
Kako je objasnio tokom otvorenih vrata za medije, ta priča je i dalje na “stend baju”. U srijedu je, kako je dodao, trebalo da se sastanu sa predstavnicima poslaničkih klubova u Skupštini, ali da je zbog aktuelne političke situacije taj sastanak odložen.
– Nažalost, to sve dugo traje i sada smo i dalje u nekoj međufazi. Još nemamo konačnu odluku idemo li u nastavak, odnosno u drugu fazu, ili sve ispočetka. Međutim, Vlada može da donese odluku i bez Skupštine, ali smatrali smo da je puno bolje ako postignemo neki konsenzus o tom važnom pitanju i sa parlamentarnom većinom – kazao je Bojanić.
Na pitanje da li je nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, nakon osnivanja, dobila još neki novac, i da li se to računa kao državna pomoć, Bojanić je odgovorio da je to preduzeće dobilo 30 mil EUR osnivačkog kapitala i ni centa više.
– Ja ne znam odakle se ta informacija stalno ponavlja da je dobio još neke pare. Nije dobio. Dobio je osnivački kapital 30 miliona u više tranši. Uplaćeno je svih 30 miliona, ali preko toga nije ništa uplaćeno – tvrdi Bojanić.
Komentarišući mogućnost da Montenegro Airlines (MA) u stečaju dobije novac, Bojanić je rekao da od toga nema ništa.
– Sve i da hoćemo da damo kompaniji u stečaju novac, sada kada imamo drugu, mislim da ne dolazi u obzir – naveo je Bojanić.
Predstavnici Ministarstva su ponovili da su od početka tražili načine da pomognu bivšim zaposlenima u MA.
Pripremljen je jedan nacrt zakona, ali je saopšteno da, zbog toga što stečaj nije sproveden u potpunosti, nije moguće zakonski urediti davanje subvencija i pomoći.
Ministarstvo kaptalnih investicija je uputilo inicijativu Ministarstvu finansija da se zaposlenim radnicima MA daju neka novčana sredstva. Zahtjev je da to bude za sedam mjeseci za koje nijesu dobili nikakvu platu i da to bude u iznosu od 550 EUR. Odgovor očekuju u narednom periodu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, bokeljologije, knjiga za tinejdžere i knjiga za djecu.
Prvo lice jednine zbirka je priča Harukija Murakamija. U njima, kao i u nekim prethodnim Murakamijevim djelima, sve je puno nostalgičnih i sjetnih prisjećanja na mladalačke ljubavi i doživljaje, a tu su i neizbježni bejzbol, Bitlsi, džez, Šuman. U ovoj zbirci lični događaji zaogrnuti su fikcijom, sa jasnom namjerom da ne možemo odrediti gdje je granica fiktivnog i realnog. Na tom tragu autor tematizuje, ali i relativizuje i druge suprotnosti: uspjeh-neuspjeh, pobjeda-poraz, lijepo-ružno, sreća-nesreća. Ovim temama se na momente bavi i samoironijski, uz kritiku onih koji pretenduju da znaju šta je pisac htio reći. Izdavč je Geopoetika.
Hiljadu brodova roman je Natali Hejns. Usred noći Kreusa se budi i shvata da njen voljeni grad gori. Deset naizgled beskrajnih godina grčko-trojanskog rata sada je prošlost. Troja je pala. Za samo nekoliko časova jedini način života koji je ona ikada poznavala pretvoriće se u pepeo. Razorne posljedica pada Troje osjetile su se svuda. Ovo je priča o ženama koje su bile uvučene u legendarni rat, o Trojankama čija sudbina sada leži u grčkim rukama, o amazonskoj kraljici koja se borila sa Ahilom, o Penelopi koja čeka Odisejev povratak, pa i o trima boginjama čija je svađa sve započela. Izdavač je Laguna.
Sadio Garavini di Turno je od rane mladosti maštao o odlasku u daleki svijet. Zvali su ga kraljem avanturista. Lolomai je njegova knjiga u kojoj nam je prenio istinite priče, priče koje kao da dolaze iz zemaljskog raja, daleko od svake civilizacije. Princeza jednog indijanskog plemena zvana Lolomai postaće mu žena. Međutim, na kraju će im di Turno donijeti prokletstvo moderne civilizacije i natjerati ih da napuste zemlju svojih predaka. Autor nam je ostavio nevjerovatno svjedočanstvo o tajnama ljudi koji nestaju a iz kojih se može naučiti više nego iz naučnih studija. Izdavač je Lom.
Istorija američkog naroda knjiga je Pola Džonsona. Autor ju je posvetio narodu Amerike za kojeg tvrdi da je moćan, otvoren, čvrstih uvjerenja, ali ponekad tvrdoglav. Pisanje istorije američkog naroda, koja pokriva period od preko 400 godina, od kasnog 16. do kraja 20. vijeka, i bavljenje geografskom pozadinom bio je herkulovski zadatak. Istorija američkog naroda podjednako je velika kao i zemlja zbog koje je napisana. Glavna tema Džonsonovog intersovanja su ljudi, znani i neznani, čiji su energija, vizija, hrabrost i samopoudanje oblikovali veliku naciju. Izdavač je Knjiga komerc.
Grbovnik Boke Kotorske knjiga je Leonida Kampea. Izuzetno burna istorija Boke Kotorske ostavila je za sobom bogato heraldičko naslijeđe. Svuda nailazimo na razne vrste grbova, a ono što je zanimljivo je da je u knjizi riječ isključivo o grbovima bokeljskih plemićkih porodica. Kampe piše o teritorijalnoj i gradskoj heraldici, o ličnoj heraldici Kotora (najbogatijeg po grbovima), zatim Prčanja, Dobrote, Perasta, Stoliva, Risna, Herceg Novog, ali i Budve. Knjiga obiluje zanimljivim kartama Boke iz raznih perioda, a možemo vidjeti i kako su izgledali svi opisani grbovi.
Skoro sve što jedna buduća tinejdžerka treba da zna knjiga je koja će čitaocima ovog uzrasta pomoći da ostanu zdravi i srećni tokom puberteta. Stres, hormoni, osjećanja, veze, život na internetu, seks, trudnoća, promjene ne tijelu, škola. Mnogo je briga za jednu tinejdžerku. Srećom, ovaj vodič pokriva ama baš sve: ono dobro, ono loše i ono pomalo gadnjikavo. Knjigu je napisala dr Šeri Kumz inače dječja, adolescentska i porodična psihoterapeutkinja koja voli da pomoću neurobiologije pomaže ljudima da shvate sami sebe. Izdavač je Laguna.
Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore knjiga je autorke Bojane Uskoković-Krvavac namijenjena mlađim čitaocima. Saznaćemo koliko vrsta zmija postoji u Crnoj Gori i koje su otrovne, te zašto zmije izgledaju sluzavo. Takođe, dobićemo odgovore na neka neobična pitanja kao što su: koja zmija nosi titulu najljepše, koja zmija krade kuću kišnoj glisti, koja je vitez u zmijskom svijetu. Tu su i korisni savjeti o odabiru opreme za siguran boravak u prirodi.
Na području Opštine Herceg Novi boravi ukupno 734 gosta, što predstavlja 135 odsto ostvarenog prometa gostiju u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima gradske Turističke organizacije u hotelima je registrovano svega 73 gosta, od kojih je 68 stranih. U domaćinstvima je smješten 661 gost, i svi su strani državljani. U hostelima nema registrovanih gostiju.
Mimoza
Nakon zimske pauze, druga faza Instituta “Dr Simo Milošević“ ponovo će otvoriti vrata za goste i pacijente u ponedeljak, 31. januara, nakon što je zatvoren 25. decembra. Prvi inostrani gosti dolaze početkom aprila, a u najavi je dolazak 110 Norvežana.
Ovogodišnji, 53. Praznik mimoze planiran od 18. februara do 5. marta. Detaljan program biće predstavljen na konferenciji za novinare, koja će biti održana u ponedjeljak 31. januara.
Odakle krenuti? Od protesta i peticije za opstanak bolnice u Meljinama? Od traženje najboljeg rješenja za Aerodrom Tivat, za gradsku plažu… Čiji je naš park? Čiji su vezovi u našoj marini? Čija je naša uvala?
Davali su naši preci svoju zemlju za pistu. Davali su svoju zemlju za bolnicu. Davali zemlju za parkove, za ugašene industrije, za trgove, puteve, kupališta. Davali za dobrobit svog kraja i svojih potomaka. Da li su uzalud davali? Ovaj danas tako spor sistem je još do juče (do 30.08.2020.) prebrzo sve naše dao, predao, prodao – kaže se u saopštenju Sandre Sindik članice GO “Bokeški Forum”.
Nagomilavali su se decenijama i trpali pod tepih problemi i nezadovoljstva, potpisivali loši ugovori i iznalazila još gora rješenja.
S. Sindik
“I krenulo se u rješavanje problema. Postoji način, postoje pravila, postoje zakoni, postoji civilizovan način pregovora, kultura dijaloga. Da, postoje i procedure koje usporavaju, kao i sistem koji ne dozvoljava da se preskaču koraci. Vrijeme svakako prolazi, a na stare probleme se regularno kače novi. Poštujući red i način, odgovori sa viših instanci ili su bili nepovoljni po nas ili su se proceduralno produžavali da bi se odložila rješenja. Ništa se nije riješilo razgovorima sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore, Morskog dobra, Ministarstva zdravlja. Nažalost, osim što ne znamo više sa kim izgleda da i nemamo sa kim razgovarati. Brzinu smjenjivanja ljudi sa pozicija ni sami akteri ne mogu ispratiti.
Svim institucijama koje nas opstruiraju svo ovo vrijeme poručujemo da smo siti šuplje priče i da nas njihovim nečinjenjem navode da naše počnemo da otimamo” – zaključuje Sindik.
Nakon što je SAD odbacio ključni zahtjev Moskve da NATO isključi mogućnost ulaska Ukrajine u vojno-obrambeni savez, ponudivši Rusiji “ozbiljan diplomatski put”, u razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom ruski je predsjednik Vladimir Putin optužio Zapad da ignorira rusku zabrinutost za sigurnosno stanje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je Zapad da ne stvara paniku zbog gomilanja ruskih vojnika na granicama njegove zemlje, jer upozorenja o skoroj invaziji dovode ukrajinsko gospodarstvo u opasnost.
Više od sto hiljada ruskih vojnika raspoređeno je od kraja 2021. uz ukrajinsku granicu, što je za Washington znak da je invazija moguća u neposrednoj budućnosti.
– Mogućnost napada postoji, ona nije nestala i nije manje ozbiljna nego u 2021., ali mislimo da eskalacija nije veća nego što je bila lani, rekao je ipak Zelenskij na tiskovnoj konferenciji.
Ne treba nam ta panika, istaknuo je, pozivajući Rusiju da pokaže da neće napasti.
– Najveća opasnost za Ukrajinu trenutačno je destabilizacija stanja unutar zemlje, ocijenio je.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da “neće biti rata ako to ovisi o Ruskoj Federaciji”. Ali nećemo dopustiti da se naši interesi grubo gaze i ignoriraju, dodao je.
