U podgoričkom Privednom sudu mogao bi da počne jedan od najvećih sudskih procesa, kojim bi se Opštini Budva vratila stotinu miliona EUR vrijedna imovina.
Tu imovinu je Vlada, kako pišu Vijesti, prije dvije i po decenije nepravedno oduzela, prepisujući na sebe vlasništvo u tadašnjoj Hotelskoj grupi Budvanska rivijera.
Sekretarijat za zaštitu imovine, kako je podgoričkom listu potvrđeno, odgovorio je Privrednom sudu da prihvata da bude umješač na strani tužioca – budvanskog nevladinog udruženja Građanska akcija, koje je podnijelo tužbu za utvrđivanje ništavnosti sporazuma o prenosu akcija sa HTP Budvanske rivijere na Vladu od 15. maja 1997. godine.
Kako se navodi u dopisu, koji potpisuje zamjenik sekretara za zaštitu imovine, Đorđe Zenović, s obzirom na to da je Privredni sud odbio da im omogući uvid u spise, Opština je prihvatila da za sada bude umješač na strani tužioca, a nakon uvida će se odlučiti na koji način će nastaviti sudski proces. Ročište je zakazano za četvrtak.
”Opština će pristupiti raspravi u svojstvu umješača na strani tužioca. Međutim, s obzirom na to da sud nije postupio po našem zahtjevu, odnosno nije nam dostavio kompletne spise predmeta kako bismo mogli da se precizno izjasnimo u pogledu pravnog interesa Opštine Budva za priključenje u svojstvu mješača, kao i da se izjasnimo u pogledu tužbe, odgovora na tužbu i svih ostalih pitanja, to zadržavamo pravo da nakon što se priključimo u predmetni sudski postupak, ostvarimo pravo na kopiranje spisa predmeta, kao i pravo da se izjasimo na tužbu i cjelokupni tok sudskog postupka”, navodi se u dopisu Zenovića.
Predsjednik Građanske akcije, Božidar Vujičić, je ranije Vijestima saopštio da je sporazum ništavan, jer je zaključen suprotno članu 2 stav 1 tačka 20 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Udruga Palagruža nastavlja s dokumentiranjem i izradom tradicionalnih komiških brodova te, nakon što je izradila replike sandule i ofalkone gajete, traži partnere za gradnju leuta i loje.
Udruga djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata, gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje.
U okviru svojih aktivnosti udruga dokumentira i izrađuje replike tradicionalnih komiških brodova koje su danas potisnula moderna plovila i materijali, koji su lakši za održavanje i traže manje posvećenosti vlasnika.
„Kako bismo mlade zainteresirali za brodogradnju, krenuli smo od manjih i jednostavnijih formi, tako smo započeli s gundulom, zatim smo napravili sandulu pa ofalkonu gajetu-učilo“, rekao je za Hinu Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruža.
Udruga sudjeluje na raznim festivalima na kojima predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu, tako su prilikom promocije sandule na europskom festivalu mora u zaljevu Morbihan i tijekom tradicionalnih radionica Barake Palagružone uspostavili suradnju sa skupinom žena iz francuskog gradića Rochefort-sur-Loire i njihovom gradonačelnicom.
„Žene koje nikada nisu bile u doticaju s brodogradnjom prihvatile su izazov i u sedam dana napravile gundulu koju smo im onda mi donirali“, rekao je Cvitković.
Gundula je drvena barka duljine oko četiri metra koja se koristila za veslanje na obližnja komiška žala, a sandula njen bliski srodnik za ribarenje iz obitelji malih čamaca ravnog dna.
Kao što je običaj u Komiži, članovi Udruge sa sobom su ponijeli pepeo izgorjelog broda koji se pali na sv. Nikolu i njime posuli novu gundulu, da joj bude sretna plovidba rijekom Loireom, a prilikom tog blagoslivljanja broda „gradonačelnica Rocheforta plakala je i na kolumbi broda napisala zavjet da će se ta gundula na kraju svog životnog vijeka zapaliti u Komiži, pred crkvom sv. Nikole“, prepričava Cvitković.
Udruga svake godine organizira veslačku regatu gundula za djecu i mlade, a zanimljivo je spomenuti da su se nekada održavale regate gundula u kojima su sudjelovale samo žene.
Naime, Zora Mardešić, prva spikerica Hrvatskoga radija, do II. svjetskog rata često je dolazila u Komižu i organizirala ove regate, a „nagrade pobjednicama bile su bogate“, stoji u tekstu Milana Samaržije u vlasništvu čije obitelji je jedna od zadnjih sačuvanih gundula.
Upravo su po toj gunduli, jednoj od sudionica ženskih regata, članovi Udruge izradili replike.
Dok je drugdje ovaj brodić gondula, u Komiži to je gundula zbog toga što su se u izoliranim otočkim dijalektima sačuvali staroslavenski zatvoreni samoglasnici, isto tako na komiškom dijalektu brod nije brod, već brud.
Komiža – Dalmacija Foto Shutterstock
Novi život gundula, gajeta i loja
„Budući da su se u Komiži proizvodile plastične gundule poznate kao sandoline za pretpostaviti je da je bila neka drvena od koje su izradili kalup“, kaže Cvitković opisujući tijek prvog projekta, a kako je pronađena izvorna gundula priča nam Zoran Demaria, član Udruge, „budući da sam u nonotovoj konobi imao dio jedne stare gundule, raspitao sam se i saznao gdje se nalazi posljednja cijela očuvana gundula“.
Po pronalasku, Zoran i Miro su je izmjerili i fotografirali, a Nenad Zlodre, Ivica Žižić i Cvitković razradili su novu konstrukciju gundule i izradili prototip.
Zlodre je pripremio 3D vizualizaciju gundule, a zatim su se iz te vizualizacije „izvukla rebra i isprintala na laseru, a potom su ih djeca na radionicama sastavljala. Napravili smo na taj način maketu u mjerilu 1:10, gundulu u prirodnoj veličini i ofalkonu gajetu-učilo“, objasnio je za Hinu Zlodre.
Sandulu, „radnički brod“ za potrebe svakodnevnog ribolova i odlazak na obližnje pošte, udruga je izradila „po starinsku“, kaže Šimun Mardešić – Palagruža koji je zajedno s kalafatom Tonkom Božanićem – Pepetom radio na sanduli, naime dijelovi ovog malog broda od 4-5 m spajaju se čavlima.
Na zadnjim radionicama dodano joj je jedrilje koje je „ekstenzija zabave, a sandula je jednostavan brod na kojemu se djeca na siguran način mogu učiti svim pomorskim vještinama“, rekao je Mihovil Dekaris, član Udruge koji će voditi školu jedrenja.
U projektu Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra „koji se temelji na izvornoj komiškoj gajeti Jaglici koju smo detaljno dokumentirali, kao i njenu sestru Cicibelu“, objašnjava Cvitković dokazano je „da se radi o potpuno identičnim gajetama te da Cicibela nije bila zadnja gajeta kako se do tada pretpostavljalo“.
Izrađena je umanjena verzija tog tradicionalnog komiškog ribarskog broda s rastavljivim dijelovima trupa, falcima po kojima je brod i dobio ime (grč. falkes=ograda), a koji su komiški ribari, jedini pučinski ribari do 19. stoljeća, koristili za ribolov te redovito pohodili Diomedov otok, Palagružu. Ova maketa od četiri metra služit će kao učilo za djecu o brodskim nazivima i pomorskim vještinama.
„Pored automatskog laserskog 2D skenera koji smo izradili Tomislav Balja i ja, razvili smo s našim suradnicima i metodu skeniranja pomoću 3D skenera tako da se brod skenira s nekoliko pozicija izvan broda i unutar broda. Nakon toga snimku obrađujemo u softveru Rhinoceros i dobijemo detaljno precizan brod“, objasnio je Cvitković.
Na spomenuti način udruga je dokumentirala i brodove za nove projekte, leut Pruga Biševo, jedan od zadnjih komiških leuta koji je sve do 2014. vozio na liniji 612 Komiža-Biševo, i loju Bella Fica.
Loja je barka svjećarica za lov plave ribe a služila je i za komunikaciju među većim brodovima tijekom ribolova.
U potrazi za partnerima
Što se sljedećih projekata tiče Cvitković kaže da „trenutno nema otvorenih poziva koji se tiču maritimne baštine, a na koje bi mogle aplicirati udruge samostalno“.
“Za dokumentiranje i izradu replike loje planiramo aplicirati na županijski natječaj, koji traži sufinanciranje. Većina natječaja je za sufinanciranje projekata, što je nama kao maloj udruzi bez prihoda gotovo nemoguće“, kaže Cvitković.
Na isti problem je udruga naišla u pokušajima da aplicira na natječaje EU-a, no sada planira prijavu na neki od natječaja programa Erasmus+ i u potrazi je za partnerima.
Udruga bi se „rado uključila u Erasmus projekte u sklopu kojih bi mladi iz cijele Europe mogli dolaziti u Komižu i sudjelovati u dokumentiranju, izradi nacrta i gradnji brodova“, dodao je.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe, a registrovano je još 527 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Opovljano je 866 osoba. Najviše novopozitivnih zabilježeno je u Podgorici 150.
Uprava javnih radova raspisala je tender za izradu Glavnog projekta i izgradnju panoramske gondole Igalo – Ilinica, a vrijednost radova iznosi 9,97 miliona bez, odnosno 12,06 mil EUR sa uračunatim PDV-om.
Kako je navedeno u urbanističko tehničkim uslovima, u cilju unapređenja transportnog sistema i radi promovisanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti Herceg Novog planira se izgradnja žičare na trasi Sutorina – Žvinje.
Planirana žičara treba da poveže Jadransku obalu sa lokacijama na višim kotama čime se ovi prostori valorizuju i čine pristupačnim i atraktivnim za stanovništvo i turiste.
– Trasa žičare mora biti isprojektovana tako da je bezbjedna, da panorama u svakom pogledu impresionira posjetioca i da opravda predloženo rješenje i kompletnu investiciju – objašnjeno je.
Potrebno je isporučiti i ugraditi osmosjednu žičaru i izraditi tehničku dokumentaciju za građenje objekta žičare sljedećih osnovnih karakteristika:
horizontalna razdaljina cca 970 m;
visinska razlika cca 400 m;
kapacitet žičare 72-80 putnika na sat;
kabine komforne gondole 8 putnika;
maksimalna brzina kretanja užeta 5m/s.
Početna stanica definisana je Prostorno-urbanističkim planom opštine Herceg Novi i nalazi se u blizini Karaule, dok će krajnja stanica biti kod crkve na Ilinici. Tačnu lokaciju stanica će definisati projektant poštujući Prostorno-urbanistički plan opštine Herceg Novi za period do 2030. godine i urbanističko-tehničke uslove od 21. januara 2022.godine.
Stanica žičare, odnosno silazak će biti definisan na najpovoljnijem mjestu ispred platforme, u skladu sa izabranim proizvođačem i zahtjevima. Neophodna je pristupna platforma – prijemni plato (cca 200 m2 ili veći) koji će služiti za prihvat posjetilaca nakon silaska sa žičare.
U zoni početne stanice žičare u Sutorini neophodna je izgradnja i uređenje tzv. informativnog turističko-saobraćajnog punkta. Formiranje takvog punkta je potrebno da bi se zaštitile i unaprijedile prirodne vrijednosti prostora i omogućio bolji i sa ekološkog aspekta kvalitetniji saobraćajni pristup.
U projektnoj dokumentaciji navodi se da je neohodno predvidjeti sve neophodne radove kako bi se izvršilo formiranje platoa u zoni polazne stanice osmosjedne žičare, u skladu sa konfiguracijom terena. Ponudom obuhvatiti i spoljno osvjetljenje platoa polazne stanice, u skladu sa važećim propisima. Kompletna polazna stanica mora biti zatvorena, odnosno pokrivena.
Promocija ekskluzivnog izdanja “Gorskog vijenca” Petra II Petrovića Njegoša na kineskom jeziku povodom obilježavanja 50 godina od osnivanja izdavačke kuće “Unireks” održaće se u ponedjeljak, 7. februara u multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 12 sati.
Podsjetimo, povodom Proljećnog festivala i ulaska u godinu Tigra, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje niz kulturnih događaja pod nazivom “Dani Kine u Kotoru” koji će trajati do 15. februara i time obilježiti najživlji i najvažniji tradicionalni praznik prijateljskog naroda Kine.
Uprava javnih radova objavila je tender za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta zaobilaznice oko Herceg Novog, od Sutorine do Zelenike. Vrijednost javne nabavke je 544.500 EUR, sa uračunatim PDV-om.
U projektnom zadatku navedeno je da je izgradnja opštinske obilaznice planirana kroz više faza.
Prva faza sa podfazama podrazumijeva izgradnju saobraćajnice čija trasa prolazi kroz dio zapadnog rejona – Sutorinu, sjevernim dijelom središnjeg rejona i završava u južnom dijelu istočnog rejona, u Zelenici. Trasa saobraćajnice je Sutorina – Sušćepan – Zirine – Podi – elenika, u ukupnoj dužini 10,5km.
Projektnim rješenjem potrebno je obuhvatiti izgradnju elemenata transportnog sitema koja osim izradu trase saobraćajnice sa pratećim objektima, traba da sadrži i biciklističke staze, javnu rasvjetu, trotoare i druge elemente a sve u skladu sa preporpukama datim ubanističko tehničkim uslovima.
Projektant je dužan obraditi minimum tri varijantna rješenja trase saobraćajnice sa pripadajućim objektima na trasi i objektima (mostovi, vijadukti, nadvožnjaci, podvožnjaci preko 15 m i tuneli) na nivou idejnog rješenja.
Kako je navedeno, tačne stacionaže početka i kraja dionice definisaće se pri izradi projektne dokumentacije, a na osnovu geodetskih terenskih snimanja postojećeg stanja i u skladu sa propisima za predmetnu vrstu projektne dokumentacije.
Grad Dubrovnik objavio je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za najam stanova u vlasništvu Grada, u Mokošici, za rješavanje stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, saopšteno je u subotu.
U Javnog su pozivu 43 stana s pripadajućim garažnim i/ili parkirališnim mjestima u stambenima zgradama u Novoj Mokošici, a koje je Grad Dubrovnik izgradio u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i u sklopu vlastitog strateškog projekta Dubrovačke stanogradnje.
Stanovi koji se daju u najam raspoređeni su prema veličinama u tri kategorije pa je 11 jednosobnih stanova namijenjeno mladim osobama ili mladim obiteljima do dva člana. Za mlade obitelji od tri do četiri člana dostupno je 18 jednoipolsobnih i dvosobnih stanova, dok je 14 dvoipolsobnih i trosobnih stambenih jedinica namijenjenih mladim obiteljima od pet i više članova, navodi se u saopštenju.
Ukoliko SDP i opozicione partije u Tivtu DPS, SD i HGI ustraju u svojoj strategiji blokiranja rada lokalnog parlamenta u tom gradu, moglo bi dožći do odlaganja početka radova na rekonstrukciji Jadranske magistrale na potezu od aerodroma Tivat do Jaza u bulevar.
Naime, gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (Narod Pobjeđuje) je za predstojeću sjednicu SO koja je zakazana za 10.februar, pored ostaloga kandidovao i tačku dnevnog reda „Odluka o prenosu Vladi Crne Gore prava raspolaganja na zemljištu u KO Đuraševići i KO Mrčevac“, a kojom Opština na zahtkev Vlade, državi ustupa više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice.
Opozicija i SDP od septembra prošle godine bojkotuju rad tivatskog parlamenta i namjerno ga ostavljaju bez kvoruma u očekivanju da će to izazvati prijevremene lokalne izbore. SDP je u spetembru inače, zvanično povukla podšku koju je od iznora 30.avgusta 2020. jedan odbornik te partije u SO davao manjinskoj vlasti koalicije građanskih lsti Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovžorno zabolji Tivat“. Od tada SO zbog nedolaska na sjednice odbornika SDP, DPS, SD i HGI nema kvorum za rad i ne može da donosi odluke. Imovinom Opštine inače, po zuakonu se ne može raspolagati bez odluke lokalnog parlamenta, tako da u slučaju da opozicija i SDP ne dođu ni na predstojeću sjednicu SO zakazanu za 10.februar, znači da Opština Tivat neće moći da ispuni zahtjev Vlade koja je od lokalne upravem u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, zatražila da ova državi besplatno ustupi više svojih zemljišnih parcvela uz trasu Jadranske magistrale na potezu aerodrom-kotorska raskrsnica, radi izgradnje dodatne dvije traje ove saobraćajnice. Bivša Vlada Crne Gore premijera Duška Markovića (DPS) koju su činili DPS, LP i manjinske stranke, donijela je 23.jula 2020. „Odluku o utvrđivanju javnog interesa za ekspropijaciju nepokretnosti radi rekosntrukcije magistralnog puta M2 Debeli brijeg- Tivat-Budva“, urađen je i ovjeren Elaborat parcelizacije i u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, Opštine je u toj situaciji dužna da na zahtjev Vlade, besplatno državi ustupi svoju imovinu nad kojom je proglašen javni interes.
Stoga je administracija gradonačelnika Komnenovića pripremila odluku o prenosu prava raspolaganja na državu nad 23 opštinske parcele, ukupne površine 9.563 kvadrata, a koje su u naravi nekategorisani putevi, pašnjaci, šume, površinske vode i kanali. Ovu odluku ipak, formalno mora da usvoji lokalni parlement koji po zakonu i Statutu Opštine, jedini može da raspolaže imovinom lokalne uprave.
Država je inače, već prije dvije godine završila ekspropijaciju preostalog zemljišta potrebnog za gradnju dvije dodatne saobraćajne trake na ovom dijelu Jadranske magistrale, jer je od tivatske poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt, izuzela četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u ukupnom iznosu od 2.079.053 eura, odnosno 31 euro po kvadratnom metru. Iz Ministarstgva kapitalnih investicija su najavili da će izgradnja biuklevara Tivat-Jaz koji je jedan od priorioteta na saobraćajnoj mreži u državi, početi prvo na dionici od aerodroma prema kotorskoj raskrsnici, a u u avgustu prošle godine odabran je i izvođač – kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga koja za izgradnju 16 kilometara saobraćajnice sa četiri trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, traži 35,2 miliona eura odnosno 42,59 milona eura sa PDV-om.
Izgradnja je trebalo da počne na jesen prošle godine, ali se to još uvijek nije desilo iako su Kinezi započeli pripreme i već najavili tivatskim lokalnim vlastima da im najviše odgovara da upravo na teritoriji Tivta naprave privremeni kamp za svoje radnmike i mehanizaciju koja će graditi bulevar. Zbog kašnjenaj početka gradnje buiklevara poslanica DPS iz Tivta Jovanka Laličić je inale, prije par mjeseci u državnom par lementu kritikovala Vladu i Ministarstvbo kapitalnih investicija. Ukoliko Laličićkina partija – DPS, zajedno sa SDP, SD i HGI međutim, nastavi da blokira lokalni parlement Tivta i ostavlja ga bez kvoruma za rad, zbog čega se neće moći izglasati odluka o prenosu opštinskog zemljišta državi, izvjesno je da će početak gradnje bulevara još dodatno kasniti.
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrija Petković (Bokeški Forum) boravi u Trogiru na poziv rukovodstva ovog grada sa kojim je Tivat 2011.godine potpisao Sporazum o partnerstvu i saradnji.
Kako je danas saopšteno iz Opštine Tivat, u sklopu posjete upriličen je sastanak Petkovića sa gradonačelnikom Trogira Antom Bilićem, predsjednikom Gradskog Vijeća Tonijem Zulimom i direktorom tamošnje Turističke zajednice Marinom Pivetom. Sastanku je prisustvovala i sekretarka SO Tivat Ivana Aranđus.
“Najsrdačnije zahvaljujem na upućenom pozivu, koji pokazuje želju i Trogira i Tivta da što tješnje sarađuju. Puno je toga što Boku i Dalmaciju povezuje, baš kao i naša dva grada. Prije svega turizam, jer je nesumljivo da od njega najviše očekujemo i biće nam korisna vaša iskustva i implementacija propisa EU u ovoj oblasti. Ono čemu takođe treba da se posvetimo u narednom periodu jeste kvalitetna kulturna saradnja. Za početak bili bi počastvovani da jedna od trogirskih klapa po kojima je ovaj grad poznat održi koncert u Tivtu, a zatim i da naši muzički umjetnici ovdje pokažu šta znaju” – rekao je između ostalog, dr Andrija Petković.
Gradonačelnik Trogira Ante Bilić zahvalio se gostima iz Tivta na dolasku.
“Apsolutno sam saglasan da saradnja između Tivta i Trogira mora da postoji i da su ovakvi susreti izvanredna prilika da razmjenimo iskustva. Mislim da obostrano imamo jedni drugima šta da ponudimo. Zbog toga je i organizovan ovaj, da ga tako nazovem širi susret, na kojem ste imali prilike da se upoznate i sa turističkom ponudom našeg grada, ali i sa našim kulturnim naslijeđem na koje smo jako ponosni.”- naveo je Bilić dodajući da će se svi modaliteti saradnje dvaju gradova precizirati tokom njegove skore uzvratne posjete Tivtu i Boki Kotorskoj.
