Kompanija Air Montenegro najavila je uvođenje avio-linija za Prag i Cirih.
Iz te kompanije saopšteno je da će na liniji Podgorica-Cirih saobraćati tri puta sedmično počev od aprila, dok će Tivat i Prag od juna biti povezani direktnim letovima dva puta sedmično.
Podsjećaju da je, pored dodatnih letova na postojećim rutama, ka Beogradu, Banja Luci, Ljubljani i Istanbulu, Air Montenegro uveo letove i ka Parizu, Nantu i Lionu.
„Tako je od ove sezone znatno povećao broj letova i destinacija, kako bi se otvarila što bolja povezanost Crne Gore sa glavnim emitivnim tržištima, naročito tokom glavne turističke sezone“, rekli su iz kompanije.
U okviru programa Zimska bajka na Orjenu, Park prirode „Orjen“ organizuje u nedelju, 6. februara, kod Avanturističkog parka „Vrbanj“, OTVORENO PRVENSTVO PARKA PRIRODE ORJEN U SANKANJU.
Radi seo zabavno-rekreativnom događaju za najmlađe, planiranog u kroz formu takmičenja za djecu „KLISKO PARTI“. Put do Avanturističkog parka se redovno čisti i prohodan je i za obična vozila. Događaj počinje u 11 sati, ali molimo djecu (uz obaveznu roditeljsku/odrasle osobe pratnju) da dođu makar pola sata ranije, pripreme se, isprobaju stazu i upišu se kod organizatora. Takmičenje će se odvijati u četiri kategorije, u zavisnosti od uzrasta:
Poletarci (mlađa od 6 godina) može i sa roditeljem Pioniri (od 6 do 10 godina) Kadeti (11 i 15 godina) Juniori ( od 16 do 18 godina)
Takmičenje će odvijati po principu paralelnog spusta, gdje u naredni krug ide onaj brži 11h Početak takmičenja 12-12:30 Pauza uz osvježenje i pričicu na snijegu o snijegu (zanimljivosti)
Nakon pauze za prva tri mjesta u svim kategorijama dodjeljivaće se
diplome Događaj je besplatan, a učešće djece je na odgovornost roditelja/staratelja
koji moraju biti prisutni!
Turistička organizacija Tivat (TOT) pokrenula je inicijativu da se napušteni stari jedrenjak tipa gulet koji već skoro dvije ipo godine polupotopljen leži u plićaku između Ostrva cvijeća i kupališta Kalardovo, odatle ukloni i kontrolisano potopi na adekvatnu lokaciju u Tivatskom zalivu gdje bi ubuduće služio kao atrakcija za razvoj ronilačkog turizma.
Ovaj dvojarbolni drveni brod dužine 22- metara već duže vrijeme propada u plićaku uvale Polja gdje će ga more udarima valova, prije ili kasnije sigurno potpuno razbiti i uništiti. Ukoliko se brod međutim prije toga odavde izvuče i onda kontrolisano potopi na morsko dno na dubinu od oko 20 do 30 metara gdje bi bio dostupan za obilazak gotovo roniocima gotovo svih kategorija obučenosti i uz upotrebu samo komprimovanog vazduha kao medijuma za disanje, stari gulet bi mogao postati atrakcija za ronilački turizam, kao i svojevrsni vještački greben, odnosno novo stanište za brojne vrste morskih biljaka i životinja.
Praksa namjernog potapanja starih brodova, prethodno očišćenih od ulja i ostalih zagađujućih matertija, ali i drugih tehničkih objekata poput aviona, u svijetu je veoma izražena jer se na taj način postiže nekoliko korisnih efekata: dobijaju se nova staništa za razne vrste riba, rakova i drugih morskih organizama, stvaraju atrakcije za ronilački turizam jer je ronjenje na olupinama (wreck diving) i posmataranje živog svijeta na njima jedan od najpopularnijih vidova organizovanih ronilačkih tura, a istovremeno potopljeni brod na morskom dnu stvara fizičku prepreku za evetualno nelegalno kočarenje u tom akvatorijumu.
„Turistička organizacija Opštine Tivat intenzivno radi na aktivnostima u cilju promocije grada i Crne Gore uopšte kao turističke destinacije. Poznato je da je Tivat prvi grad u Crnoj Gori koji je ušao u proces pristupa Green Destinations. Fokus je na održivom razvoju, očuvanju prirodnih resursa, zaštiti životne sredine i okretanju lokalnim i tradicionalnim vrijednostima.
Potopljeni jedrenjak
TO Tivat je stoga, došla na ideju da bi olupina broda koja se nalazi na lokalitetu Ostrvo cvijeća u Tivtu, mogla da se valorizuje u turističke svrhe na način da se ona kontrolisano potopi na adekvatnoj lokaciji u Tivatskom zalivu i iskoristi kao novi vještački greben-životno stanište za morske organizme, ali i nova turistička atrakcija za ronioce.”- objašnjava direktorica TOT-a Danica Banjević.
Ona je tim povodom uputila dopis Institutu za biologiuju mora u Kotoru, obavještavajući tu instituciju koja se bavi naučno-istraživačkom djelatnošću i zaštitom mora, o pokretanju inicijative za ovakvu valorizaciju olupine napuštenog drvenog jedrenjaka koja već dvije ipo dogodine propada u plićaku uvale Polja.
Direktor Instituta dr Aleksandar Joksimović je odgovorio predlažući TOT-u da na ovu temu organizuje okrugli sto kako bi sve zainteresovane strane, ali i državne instiutucije u čijoj je nadležnosti problematika mora i zaštite životne stredine, iznesu svoje mišljenje i stavove, “nakon čega će se sigurno iskristalisati prava odluka.”
“S obzirom da se radi o potpunom potapanju olupine broda, nemoguće je u ovom trenutku, bilo šta reći bez predhodnih razgovora svih relevantnih subjekata koji imaju interes za pokretanje ove aktivnosti. Verovatno vam je poznato da za su za ovakve aktivnosti, neophodna i predhodna istraživanja biodiverziteta i njegovog stanja na pomenutoj lokaciji.”- naveo je u Joksimović u odgovoru TOT-u.
Potopljeni jedrenjak
Do sada je u Crnoj Gori bilo pokretano više sličnih inicijativa za namjerno potapanje dotrajalih ili napuštenih starih, prevenstveno vojnih brodova, ali nijedna još nije relizovana na institucionalno prihvaćen i podržan način. Grupa ljudi iz Budve međutim, “na svoju ruku” je prije nekoliko godina ostvarila slične projekte i na taj način su u podmorju Budve i Paštrovića potopljena tri rashodovana drvena minolovca nekadašnje Jugoslovenske Ratne Mornarice, a koja su prethodno kupili budvanski privatnici i jedno vrijeme neke od tih brodova koristili i u turističke svrhe, prije nego što su ih namjerno potopili i pretvorili u ronilačke atrakcije i ribarske pošte za ulov kvalitetne bijele ribe.
Stari dvojarbolni gulet koga TOT sada želi pretvoriti u ronilačku atrakciju, nepoznati počinioci su u junu 2019. bili počeli da na divlje režu kao sekundarnu sirovinu u uvali Bonići kod Tivta. Brod je nekoliko dana kasnije prebačen uvalu Polje sa sjeveroistočne strane Ostrva cvijeća, gdje je međutim, u njegov trup prodrlo more i gulet je, oštro nagnut na lijevi bok, polupotonuo i nasio na plitko muljevito dno u blizini obale. Nadležni državni organi i pomorske vlasti koje su potom po prijavi građana izašle na lice mjesta, konstatovale su da na brodu nema nafte i ulja i da on ne predstavlja opasnost za zagađenje mora. Inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar je tada kazao da polupotopljeni brod na mjestu gdje se nalazi u uvali Polje predstavlja opasnost za sigurnost plobvidbe tim dijelom akvatorijuma i da stoga, odatle mora biti uklonjen, ali se to nije desilo ni više od dvije ipo godine nakon ovog incidenta.
Iz Instituta za javno zdravlje danas je saopšteno da je od posljedica koronavirusa preminulo pet osoba, registrovano je 532 nova slučaja, a oporavilo se 885 osoba.
Kočarica FV Margiris, u vlasništvu Nizozemske i drugi po veličini ribarski brod na svijetu, izbacila je više od 100.000 uginulih riba u Atlantski ocean kod Francuske, a nastali “plutajući tepih leševa” uočili su aktivisti za zaštitu okoliša.
Izlijevanje do kojeg je došlo rano u četvrtak, uzrokovano je puknućem mreže kočarice, priopćila je ribarska industrijska grupa PFA koja predstavlja vlasnika plovila.
U priopćenju su izlijevanje opisali “vrlo rijetkom pojavom”. No skupina za zaštitu okoliša to osporava i tvrdi da se radi o ilegalnom ispuštanju više od 100.000 neželjenih riba.
Francuski ogranak neprofitne organizacije Sea Shepherd prvi je objavio fotografije ispuštanja na kojima se vidi površina oceana prekrivena gustim slojem ugotice pučinske, podvrste bakalara, koja se koristi za masovnu proizvodnju ribljih štapića, ribljeg ulja i brašna.
Sea Shepherd France objavio je da ne vjeruje da je incident bio slučajan, već da je to bio pokušaj kočarice da ispusti vrstu ribe koju nije htjela prerađivati, što je praksa poznata kao ispuštanje usputnog ulova, ali zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu.
Lamya Essemlali, voditeljica ogranka te organizacije u Francuskoj, rekla je za Reuters kako vjeruje da su ribe namjerno ispuštene. Sea Shepherd France naveo je da je ispušteno više od 100.000 riba.
Francuska ministrica pomorske politike Annick Girardin opisala je fotografije uginule ribe “šokantnima” i rekla je da je zatražila od nacionalnog tijela za nadzor ribolova da pokrene istragu tog slučaja.
Kočarice poput Margirisa koriste vučne mreže dulje od kilometra i prerađuju ribu u tvornicama na brodu, što je praksa koju ekolozi žestoko kritiziraju.
Margiris je nakon prosvjeda aktivista za okoliš bio primoran napustiti australske vode 2012. godine.
Podaci o prometu na marinetraffic.com u petak su pokazali da plovilo, koje je u vlasništvu nizozemske tvrtke Parleviliet & Van der Plas i plovi pod zastavom Litve, još uvijek provodi ribolovne aktivnosti uz francusku obalu.
Hercegnovski zimski salon otvoren je sinoć u galeriji Josip Bepo Benković, sa postavkom 59 radova 21 umjetnika iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Zimski salon je otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, ističući činjenicu da ova manifestacija počinje upravo na dan rođenja velikog slikara i maestra, Voja Stanića.
„Zimski salon i rođendan Voja Stanića predstavljaju, može se reći, simbole značaja koji Herceg Novi ima na likovnoj sceni Crne Gore i regiona, kako kada je u pitanju organizacija likovnih smotri, tako i kada govorimo o umjetnicima koji su odabrali da im ovaj grad bude dom, mjesto stvaranja i izvor inspiracije. Hercegnovski zimski salon ove godine na sjajan način spaja mudrost, koju je stekao tokom pet ipo decenija kontinuiranog uspješnog trajanja, samaštom i stavovima mladih stvaralaca“, kazao je predsjednik Katić i dodao da je ove godine pred publikom respektabilna postavka koja pruža uvid u raznolikost, duh i snagu koji su prisutni na likovnoj sceni naše zemlje i regiona.
On je poručio i da je različitost bogatstvo koje nam je potrebno – u stilovima, pogledima, stavovima, uopšte umjetnosti i životu.
Posvećen mnogolikosti, 55. Zimski salon slavi individualnost, kreativnost i slobodu koje su temelj konstruktivnog dijaloga u kulturi, a samim tim i opstanka i razvoja vitalnog, otvorenog, pluralističkog društva, istakao je Katić.
Prema ocjeni stručnog žirija, u sastavu Ilija Martinović, Anita Šimić i Vojislav Kilibarda, najbolji ove godine su Zoran Obrenović, Sandra Đurbuzović i Zoran Petrušić.
Prvonagrađeni autor je Zoran Obrenović za radove „Kolijevka“ i „Proroci“. Kako se navodi u obrazloženju, ovu odluku su opredijelili mekoća izraza tvrdog danilovgradskog mermera i mnogostruka asocijativnost ovih djela.
Sandra Đurbuzović zaslužila je drugu nagradu za radove „Lični Isus dva“ i „Crnogorac – anđeo ljubavi“, za koje je stručni žiri istakao da su motivisani hrabrošću i smjelošću autorke, koja posmatraču ostavlja prostor za ozbiljno razmišljanje.
Trećerangirani autor je Zoran Petrušić za oba crteža, perfektno izvedena, jakom crtačkom tehnikom sa snažnim i aktuelnim porukama.
Prema riječima selektora ovogodišnjeg salona mr Irvina Masličića, nekadašnja hercegnovska umjetnička škola i njeni slavni profesori i đaci postali su izvor i trajanje likovne tradicije, ali i uzor svim generacijama.
„Kako je rekao Vojo Stanić – „umjetnička škola je bila akademija u antičkom značenju te riječi”. Umjetnički ambijent Herceg Novog, njegova širina i tradicija, okuplja i afirmiše umjetnike iz različitih krajeva i odvija se u kontinuitetu“, naglasio je Masličić i napomenuo da su kriterijum kvaliteta i težnja da se postigne izvjesna mnogolikost umjetničko istraživačkih opredeljenja i mogućnost uvida u likovno stvaralaštvo Crne Gore i regiona bili presudni za ovogodišnju selekciju.
Zahvaljujući predanosti selektora magistra Irvina Masličića, Hercegnovski zimski salon je i ove godine zadržao regionalni karakter, a sam naziv izložbe „Mnogolikost“ proistekao je iz selektorove ideje da na salonu budu predstavljene različite likovne tehnike kao što su crteži, slike, mozaici, skulpture, kombinovane tehnike i digitalna umjetnost kao i različiti stilovi počev od hiperealizma pa sve do apstrakcije, istakla je direktorica Javne ustanove Muzej i Galerija Slavica Božović.
-Oslobođen hermetički i teksta koji zbunjuje, Masličićev salon otvara vrata istinskim ljubiteljima umjetnosti. Bogatstvo različitosti daje pečat kvalitetu ove izložbe u kojoj svako može pronaći pandan svog umjetničkog duha i emocije, poručila je Božović.
Hercegnovski zimski salon prva je u nizu manifestacija ovogodišnjeg Praznika mimoze na kojem će biti predstavljeno više od 40 zabavnih, kulturnih i sportskih programa.
Na 57. sjednici kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o statusu realizacije projekta obilaznice oko Budve na trasi Brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja.
U Informaciji se navodi da su, kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan, za izradu Idejnog projekta i Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za cijelu obilaznicu u dužini od oko 30 km, i izradu Glavnog projekta i Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo i tenderske dokumentacije za središnju dionicu u dužini od oko 11,3 km, čija realizacija je započela 8. jula 2019, obezbijeđeni bespovratnih 4,614.200 eura.
-Konstatuje se da indikativni rokovi za završetak pojedinih faza ne mogu biti ispoštovani jer su preambiciozno postavljeni, imajući u vidu dosadašnju dinamiku i potrebu sagledavanja prioriteta realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata u predstojećem srednjoročnom periodu, što je posebno aktuelizovano posljedicama pandemije COVID-19.
Zbog toga je Evropska komisija obavijestila da se povlače bespovratna novčana sredstva, namijenjena za kofinansiranje izgradnje obilaznice oko Budve, uz napomenu da se može ponovo aplicirati onda kada se steknu uslovi, i to za 40 odsto od procijenjene vrijednosti izgradnje, u skladu sa sadašnjom Metodologijom Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
Ranijom Metologijom je bilo predviđeno odobravanje 20 odsto od procijenjene vrijednosti izgradnje.
Približnija procijenjena vrijednost izgradnje će se znati po završetku izrade Idejnog projekta obilaznice oko Budve-saopštili su iz Vlade.
JU Narodna biblioteka Budve i NVO Dramski studio Budva u okviru 9. Festivala književnosti za djecu „Male morske pjesme i priče“ raspisali su konkurs na temu „Bio jednom jedan…“ (moja omiljena životinja) za učenike osnovnih škola od 4. do 9. razreda, saopšteno je iz JU “Narodna biblioteka Budve”.
Konkurs je otvoren do 5.marta tekuće godine a pjesme i priče treba
slati na e-adresu malemorske@gmail.com.
Uz radove je potrebno navesti: ime i prezime autora, razred, naziv škole, grad, ime i prezime mentora, adresu i telefon škole.
Pobjednike očekuje nagrada „Mali/a od palube“ i direktno učešće na festivalu „Male morske pjesme i priče“ koji će se održati u Budvi od 30. marta do 2. aprila.
Opatija je odličnim rezultatom otvorila novu turističku godinu: u januaru je zabilježeno 10.700 dolazaka i 32.000 noćenja, što je najbolji siječanjski rezultat ostvaren nakon 2000. godine. Na početku 2022. godine Opatija je bila najtraženija destinacija na Kvarneru i druga najuspješnija u Hrvatskoj, nakon Zagreba.
U Opatiji je u januaru 2022. zabilježen porast broja noćenja od 33 posto u odnosu na 2019. godinu.
Broj su podigli domaći gosti s 14.165 noćenja, a to je 68 posto više nego u siječnju 2019. godine. Siječanjskih 17.808 noćenja inozemnih gostiju je 14 posto više nego u istom mjesecu 2019., a inozemni gosti stizali su iz Austrije, SAD-a, Slovenije, Njemačke i Italije.
Obzirom na godišnej doba, ne čudi da su hoteli bili prvi izbor smještaja i zato hotelski smještaj ima udio od 85 posto u ukupnom broju noćenja. Obiteljski je zastupljen s 13 posto, a u nekomercijalnom smještaju ostvareno je dva posto noćenja.
“U uvjerenju kako se ‘po jutru dan poznaje’, s veseljem i optimizmom gledamo u nastavak 2022. godine. Odlični siječanjski rezultati, koji su se nadovezali i na snažni prosinac, pokazali su kako je opravdan značajni trud uložen u planiranje, realizaciju i promociju Adventa, ali i promociju i ostalih brojnih prednosti koje Opatija nudi kao zimska destinacija. Pred nama je romantična veljača, mjesec ljubavi u kojem do izražaja ponovo dolazi opatijska tradicija i atmosfera. Za posjetitelje smo pripremili brojne sadržaje i prigodno uredili čitav grad, stoga se nadamo da će se pozitivan trend iz siječnja nastaviti i u veljači, ali i preliti na ostatak godine”, rekla je direktorica Turističke zajednice grada Opatije Suzi Petričić.
“Zalažem se da se mnoge popularne manifestacije i događanja u Opatiji, koje su ujedno i razlog dolaska naših gostiju, održe unatoč pandemiji, uz pridržavanje zadanih mjera te da Opatija bude prepoznata kao cjelogodišnja turistička destinacija. Iznimno me raduje da smo na početku moga mandata ostvarili ovakav izuzetan uspjeh, što nam daje pravi razlog za optimizam na početku turističke 2022. godine”, kazao je opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.
Evropska komisija predložila je da se primjena EU digitalnih COVID potvrda produži sve do kraja juna iduće godine. Istodobno, Evropski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti počeo je objavljivati koronakartu zemalja članica Unije prema kojoj se potencijalni stupanj rizika od zaraze označuje prema novim kriterijima. Karta se dosad temeljila na stopi incidencije u posljednjih 14 dana, a po novome se tomu dodaju i postoci cijepljenih i testiranih. Danas je cijela Evropska unija tamnocrvena, ponajviše zbog i dalje vrlo visokih brojeva novozaraženih omikron-varijantom koronavirusa. No, najava da se približavamo kraju pandemije – sve je više.
Broj novozaraženih i dalje je velik, ali optimizam raste. Stručnjaci tvrde, ovo je početak kraja, pandemija na Starom kontinentu polako posustaje.
– Zbog dobre procijepljenosti stanovništva Europe vlada ‘primirje’, koje bi nas moglo dovesti do stalnog mira s pandemijom. Ali moramo poštovati pravila: cijepiti se i dalje, brinuti se o najosjetljivijima i držati se propisanih mjera, ističe ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije za Europu Hans Kluge.
Mjere se u nekim zemljama gotovo pa ukidaju. Danska je, primjerice, ukinula gotovo sve zabrane. Vlada je odlučila – COVID više nije kritično opasna pojava.
– Nema više maski, čak ne mogu ni objasniti kolika je to promjena u našem životu, rekla je djelatnica u marketingu Judi Olsen.
Šveđani, koje su često kritizirali zbog njihova načina rješavanja problema s pandemijom od danas žive u starom normalnom.
– Vrijeme je da se Švedska opet otvori normalnom životu. To ne znači da je pandemiji kraj, ali ušli smo u novu fazu, ističe švedska premijerka.
Francuski epidemiolozi i danas šalju podatke o velikom broju novozaraženih, ali vlada je ukinula većinu restrikcija. Više se ne mora raditi od kuće, a i nije potrebno nositi masku na svim javnim mjestima na otvorenom.
– Mrzio sam te maske, pogotovo na ulici. I to je završilo, rekao je jedan stanovnik Parisa.
Vlada u Rimu također je odlučila ublažiti mjere, ali samo za one koji su cijepljeni.
– Nema vremenskog ograničenja za sve one koji su primili booster dozu. To je prva odluka koja nas vodi prema staromu normalnom životu, istaknuo je talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.
No unatoč ublažavanjima, u svim zemljama Unije, bolnice i starački domovi i dalje od posjetitelja traže da nose maske i pokažu COVID potvrde kako bi se zaštitili najranjiviji i stariji.
