Vlasnik i direktor “Saniteko Group” iz Podgorice, Vladimir Brnović prijetio je funcionerima Opštine Tivat, gradonačelniku Željku Komnenoviću i Sekretarki za komunalno-inspekcijski nadzor Jeleni Šćekić, da će im zapaliti kuće ukoliko mu Opština Tivat naredne sedmice poruši bespravne objekte koje je u proteklih par godina, podigao u uvali Brdište gdje je Saniteko napravio čitavu malu marinu nazvanu Airport Marina.
Brnović je od juče u pritvoru a danas u 12 sati biće priveden kod ODT Srđe Jovanovića u Kotoru.
Stavlja mu se na teret krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Željko Komnenović – foto Boka News
“Opština Tivat je u slučaju nelegalno sagrađenih objekata koje je sagradio Brnović sprovela svu neophodnu zakonsku proceduru i svojim bahatim ponašanjem ni u kakvom slučaju neće uticati na aktivnosti uklanjanja nelegalnih objekata u pojasu morskog dobra na teritoriji opštine Tivat. Pomenuti događaj izazvao je osjećaj ugroženosti mene i moje porodice”- izjavio je OB Tivat, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Tužilac pustio Brnovića da se brani sa slobode uz krivičnu prijavu
14,55 sati
Kotor – Tužilac je pustio Vladimira Brnovića da se brani sa slobode uz krivičnu prijavu za napad na službeno lice.
Podgoričanin Vladimir Brnović, vlasnik i direktor kompanije “Saniteko Group”, uhapšen je juče nakon što je, kako tvrde funkcioneri Opštine Tivat, prijetio da će im zapaliti kuće, ako sruše njegove nelegalno izgrađene objekte.
Snijeg pada u Lici, zimski su uvjeti na većini cesta, u priobalju puše bura s olujnim i orkanskim udarima, a u prekidu su pojedine trajektne, katamaranske i brodske linije, izvijestio je u subotu Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetujemo da na put ne kreću bez propisne zimske opreme.
Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama trenutno nema slobodnog cestovnog pravca iz smjera unutrašnjsti prema Dalmaciji i obrnuto.
Iz smjera unutrašnjosti prema Rijeci ili Istri slobodan je pravac autocestom A6 do Delnica i dalje starom cestom kroz Gorski kotar (DC3) do Kikovice i obrnuto.
Zbog olujnog vjetra za sav promet zatvoreni su: A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za osobna vozila i ostale ostale skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, je državnim cestama DC27 i DC50 preko Gračaca i Obrovca uz obveznu zimsku opremu); Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene i Paški most.
Samo za osobna vozila otvorene su A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice (obilazak za ostale skupine vozila je državnom cestom DC3); Jadranska magistrala (DC8) između Novog Vinodolskog i Senja; državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački.
Na Krčkom mostu (DC102) zabrana je prometa za I. skupinu vozila (motocikli, prikolice za stanovanje, kamp prikolice s tri ili više osovina, kombi vozila visine preko 1,9 m, autobusi na kat i autobusi duplih osovina koji vuku prikolicu, osobna vozila koja vuku malu prikolicu s jednom osovinom).
Zbog očevida prometne nesreće na državnoj cesti DC1 prije Tunela “Orgus” kod Splita u smjeru Dugopolja vozi se usporeno uz privremenu prometnu signalizaciju.
Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a za ostala vozila obavezna je zimska oprema na pojedinim cestama u Lici i Zadarskoj županiji.
Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu su trajektne linije: Drvenik-Sučuraj, Lopar-Valbiska, Stinica-Mišnjak i Prizna-Žigljen; katamaranske linije: Novalja-Rab-Rijeka, Mali Lošinj-Cres-Rijeka, Korčula-Hvar-Split, Ubli-Korčula-Dubrovnik, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split;
brodska linija: Dubrovnik-Koločep-Lopud-Suđurađ, Mali Lošinj-Unije-Susak.
Zbog povremeno pojačanog prometa i aktualnih epidemioloških kontrola na većini graničnih prijelaza moguća su čekanja u putničkom i teretnom prometu.
Sindikalna organizacija Instituta “Dr Simo Milošević” organizovaće u utorak 14. decembra mirnu protestnu šetnju u Igalu.
Okupljanje je zakazano na platou ispred Instituta u deset sati, a kretaće se ulicama Dubrovačka, Sava Ilića, Pete crnogorske brigade, Norveškom nazad do Instituta, piše Dan.
“Cilj jednočasovne protestne šetnje je obraćanje i apel poslodavcu, ministarstvima zdravlja, finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja, Fondu zdravstva i Opštini Herceg Novi, da preuzmu neophodne aktivnosti na planu očuvanja Instituta i radnog, ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih u Institutu kojima se duguju zarade i doprinosi po osnovu obaveznog socijalnog osiguranja”, poručili su iz Sindikalne organizacije.
Zaposleni u Institutu nijesu primili dvije plate za oktobar i novembar, premda im je uplata oktobarske bila obećana više puta, od čega posljednji put do kraja prošle sedmice.
Radnici Instituta su 16. novembra održali jednosatni štrajk upozorenja zbog neisplaćenih zarada za septembar i oktobar, dugovanja Fonda zdravstva od 650 hiljada EUR, ali i neizvjesne i teške finansijske situacije u kojoj se ustanova nalazi.
Uputili su tom prilikom zahtjeve Vladi, Fondu, većinskim vlasnicima i Opštini Herceg Novi.
Osim isplate, sada već ponovo dvije plate, radnici zahtijevaju da ih Vlada upozna sa kratkoročnim i dugoročnim strateškim planovima vezanim za budućnost Instituta, te da preuzme dug prema Jugobanci u iznosu od osam miliona EUR.
Traže i da se Opština Herceg Novi aktivno uključi u rješavanje nagomilanih problema sa kojima se suočava Institut i svi zaposleni.
Septembarsku platu su dobili nekoliko dana nakon obustave rada.
Na sastanku sa predstavnicima Vlade, ministarstava zdravlja i finansija, menadžment je dobio uvjeravanja da će ubuduće zarade biti redovno isplaćivane, da će im pomoći da premoste nagomilane probleme i da će se više uključiti u rješavanje nezavidne situacije u kojoj se Institut već dugo nalazi.
Odbor direktora Aerodroma Crne Gore, na čijem je čelu Nebojša Đoković, odlučio je da u narednoj godini listu strateških ruta čine letovi ka 13 destinacija. Na osnovu toga, avioprevoznici koji slijeću u vazdušne luke u Podgorici i Tivtu biće u prilici da koriste različite podsticajne mjere najmanje do kraja 2022. godine, pišu Dnevne novine.
Strateške rute iz Podgorice činiće letovi ka Londonu, Parizu, Rimu, Briselu, Berlinu, Stokholmu, Milanu, Barseloni, Minhenu i Dortmundu, aiz Tivta kaLondonu, Mančesteru i Berlinu.
Kako se navodi u ovom dokumentu, koji je od strateškog značaja za ekonomiju cijele države, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović definisao je početkom februara formiranje „radnog tima za poboljšanje avio dostupnosti Crne Gore, sa zadatkom uspostavljanja komunikacije sa avio-kompanijama, svjetskim turoperatorima u cilju definisanja strateških ruta koje su prepoznate kao interesantne za povezivanje sa niskobudžetnim avio-kompanijama“.
Međutim, ne zna se kako je odluku o definisanju strateških ruta koje se, prevashodno, odnose na saobraćaj i turizam donio Odbor direktora ACG, a još manje kako je Vlada usvojila dokument u čijem nastajanju nijesu učestvovala druga stručna tijela koja definišu saobraćajnu i turističku politiku.
Kako se navodi u odluci Vlade, podsticaji se odnose na one avio-kompanije koje imaju najmanje jednu letilicu čija je baza neki od crnogorskih aerodroma. Uslov za državnu subvenciju je i da ima cjelogodišnje letove sa najmanje dvije rotacijena četiri rute, od čega barem dvije treba da budu sa tivatskog aerodroma. Takođe, avio-kompanija mora prevoziti najmanje 100.000 putnika ka našim aerodromima.
Najveće popuste ostvarivaće za prelete između podgoričkog i tivatskog aerodroma, te za parking vazduhoplova koji će im biti omogućen bez naknade. Za ostale aerodromske usluge imaće popust od 50 do 80 odsto od ukupnog iznosa. No, popusti važe i za avio-prevoznike koji imaju najmanje linije koje održavaju najmanje dva puta sedmično tokom ljetnje sezone letova (31. mart-31. oktobar), s tim što su na nivou 40, odnosno 50 odsto. Takođe, u dokumentu se najavljuje da će ovakav olakšan režim važiliti ne samo u narednoj, već i tokom 2023, odnosno 2024. godine.
To znači da će u narednoj godini pomoć Crne Gore dobiti one kompanije koje su direktna konkurencija državnoj Air Montenegro, preciznije niskobudžetne Ryanair i Wizz Air, ali i Air Serbia s obzirom na pristupačne cijene karata za mnoge destinacije i broj prevezenih putnika. Naime, oni održavaju letove ka pomenutim odredištima sa oba crnogorska aerodroma i imaju dovoljan broj rotacija i vazduhoplova da jedan bude ovdje baziran. Na taj način će dodatno biti marginalizovana nacionalna avio-kompanija koja je do kraja septembra već „sakupila” više od 2,5 miliona eura duga ako se zanemari 30 miliona osnivačkog kapitala.
U dokumentu se takode navodi da ove godine prvi put nije izdvojen novac za poboljšanje avio-dostupnosti, već je to „rezultat komercijalnog poslovanja ACG ”. Ranije su se sredstva dodjeljivala kroz javni poziv i to agencijama i turoperatorima koji bi promotivnim aktivnostima u inostranstvu i atraktivnim aranžmanima za Crnu Goru dovodili turiste i time, ujedno, „punili” avione na rutama ka našoj zemlji.
Većina od 43 COVID slučaja u Sjedinjenim Američkim Državama uzrokovana omikron varijantom su ljudi cijepljeni dvjema dozama, a trećina njih primila je i ‘booster’ dozu, objavio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Od 43 osobe s COVID-om, u kojih je uzročnik varijanta omikron, 34 ih je potpuno cijepljeno, a 14 ih je uz dvije doze naknadno primilo i treću, dodatnu dozu cjepiva popularo zvanu pojačivač. Iako se radi o malenom uzorku oboljelih od omikrona, ove brojke misu ohrabrujuće te je sve veća bojazan da trenutna cjepiva nude manju zaštitu od ove vrlo prenosive varijante.
Omikron je identificiran u 22 zemlje, nakon što je prvi puta registriran u južnoj Africi i Hong Kongu.
Većina zaraženih ima blage simptome, poput kašlja i umora, a jedna od 25 oboljelih osoba u JAR-u bila je u bolnici dva dana. CDC upozorava da iako je većina slučajeva omikrona blage naravi, postoji vremenski razmak između infekcije i ozbiljnijih oblika bolesti. CDC također očekuje blaže simptome kod cijepljenih i onih koji su preboljeli COVID. Još uvijek uzrok većine oboljenja u SAD-u je delta varijanta.
Brijuni: Dvije oporavljene glavate želve vraćene u more / foto Hina
Institut za očuvanje mora iz SAD-a, dodijelio je Nacionalnom parku Brijuni zlatnu nagradu Blue Park za postizanje najviših znanstveno utemeljenih standarda zaštite i upravljanja morskim svijetom, saop[teno je u petak iz NP Brijuni.
Nagrada Blue Park dodjeljuje se kao priznanje za napore koje države, upravitelji zaštićenih morskih područja (ZMP) i članovi lokalne zajednice ulažu u zaštitu morskih ekosustava i njome se promiču ta zaštićena područja i njihov bogat morski svijet.
NP Brijuni tako se pridružio rastućoj mreži od dvadeset i jednog područja sa statusom Blue Park diljem svijeta osmišljenoj za zaštitu i regeneraciju biološke raznolikosti oceana.
Blue Park stavlja fokus na zaštićena morska područja
V.d. ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Marno Milotić izjavio je kako je velika čast primiti nagradu Blue Park koja stavlja fokus na zaštićena morska područja, prepoznaje njihove rezultate na kopnu i potiče učinkovitost u očuvanju oceana. “Ova nagrada posvećena je našim djelatnicima, zajednicama, partnerima i dionicima koji omogućuju pozitivne promjene”, dodao je
Dr. Lance Morgan, predsjednik Instituta za očuvanje mora, izjavio je da će nova područja s oznakom Blue Park pridonijeti boljoj zaštiti najvažnijih područja u našim oceanima. ” “Nacionalni park Brijuni savršen je primjer važnog i biološki izrazito raznolikog područja za zaštitu, posebno zato što pridonosi otpornosti na klimatske promjene i štiti niz ugroženih vrsta kornjača, morskih sisavaca i važnih ptica”, dodao je
Zdravi ekosustavi Brijuna sadržavaju bogat morski svijet kojim upravlja i kojeg nadzire brojno stručno osoblje i njihovi partneri. Posebno je značajna strategija održivog financiranja zaštićenih morskih područja (ZMP). Kao jedan od rijetkih ZMP-ova koji su financijski neovisni, Brijuni prikupljaju znatna sredstva za provedbu mjera očuvanja prirode – od naknada za posjetitelje i turističkih aktivnosti, navodi se u priopćenju.
Dr. Sarah Hameed, viša znanstvenica i direktorica programa Blue Parks, izjavila je kako je “raduje što će u suradnji s upraviteljima koji brinu o Brijunima podijeliti priču o ovom izvanrednom novom području sa statusom Blue Park. Nadam se da će postati model za druge ZMP-ove širom svijeta.”
Duga tradicija posebnog područja za očuvanje biološke raznolikosti Brijuni
Brioni
Nacionalni park Brijuni, smješten u sjevernom Jadranskom moru uz hrvatsku obalu Istre, obuhvaća 26,5 km četvornih 2 morskog područja s oko 14 nenaseljenih otoka i zaštićeno je područje. S dugom tradicijom posebnog područja za očuvanje biološke raznolikosti, Brijuni su važno i značajno područje za Zajednicu u okviru mreže Natura 2000.
NP Brijuni štiti značajne ekosustave morske trave, uključujući jednu od najvećih livada posidonije na Zapadnoj obali Istre, endemske vrste morske trave. Livade morske trave podržavaju visoku razinu raznolikosti morskog svijeta time što osiguravaju prehranu, utočište i rastilišta za brojne vrste riba i beskralježnjaka.
Migratorne vrste koje se nalaze na Crvenom popisu Međunarodne organizacije za zaštitu prirode (IUCN – International Union for Conservation of Nature), uključujući glavate želve, dobre dupine i brojne ptice, posjećuju to područje i koriste se njegovim bogatim resursima. Livade morske trave mogu spriječiti zakiseljavanje oceana i sekvestrirati velike količine ugljika, pridonoseći tako otpornosti na klimatske promjene.
21 zaštićeno morsko područje diljem svijeta ima nagradu Blue Park
Nagrade Blue Park koje sada ima 21 zaštićeno morsko područje, podupiru međunarodno napredovanje prema postizanju biološke raznolikost iz Konvencije o biološkoj raznolikost, UN-ova cilja održivog razvoja i dugoročnog cilja zaštite 30 posto oceana do 2030., podsjećaju iz NP Brijuni.
Osmislio ih je Institut za očuvanje mora kako bi se vlade potaknule na zaštitu morskog svijeta, očuvanje ključnih staništa, promicanje otpornosti na klimatske promjene i očuvanje ljepote naših oceana za buduće generacije. Cilj je programa uspostaviti djelotvornu mrežu koja štiti i održava morski svijet i staništa na globalnoj razini.
Osim dodjele nagrada Blue Park, u sklopu djelovanja Instituta za očuvanje mora pokrenute su suradnje ‘Blue Sparks’ – sa skupinama koje planiraju nova zaštićena morska područja i unaprjeđuju postojeća zaštićena morska područja u SAD-u, Meksiku, Argentini, Čileu, Panami, Ekvadoru, Kostarici i Mozambiku kako bi se osiguralo da njihovi napori u budućnosti rezultiraju statusom Blue Park.
Institutu za očuvanje mora
Institut za očuvanje mora osnovan je 1996., te u SAD-u i na globalnoj razini zagovara visoku razinu zaštite najmanje 30 posto oceana do 2030.
Djelovanje na zaštiti najvažnijih područja oceana je u nekoliko smjerova – poboljšanjem zakona i drugih alata za bolje očuvanje morske biološke raznolikosti, promicanjem najboljih zaštićenih morskih područja dodjelom statusa Blue Park i točno izvještavanje o globalnim naporima u očuvanju putem Atlasa zaštite mora (MPAtlas.org).
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Tivtu, Andrijevici i Mojkovcu.
U Tivtu je registrovano 956 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Andrijevici 611, Mojkovcu 530, Herceg Novom 471, Kotoru 457, Šavniku i Budvi po 449, Danilovgradu 448, na Žabljaku 422.
U Podgorici je registrovan 371 aktivni slučaj na 100 hiljada stanovnika, Beranama 319, Kolašinu 277, Nikšiću 275, na Cetinju 263, u Pljevljima 259, Baru 236, Bijelom Polju 204.
U Tuzima je registrovano 113 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Petnjici 95, Ulcinju 94, Plavu 48, Plužinama 38, Rožajama 22.
Turistička organizacija opštine Tivat ugostila je predstavnike turoperatora iz Mađarske i Slovenije, koji su u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore početkom decembra boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori.
Predstavnici nekih od najznačajnijih turoperatora sa tržišta Mađarske, među kojima su: Budavar Tours, Haris Travel, OTP Travel, Utazom.com, 1000 UT kao i predstavnica kompanije Aviareps, posjetili su Tivat. Tokom svoje posjete Tivtu mađarski turoperatori su bili u prilici da se upoznaju sa ponudom hotela „Regent” Porto Montenegro.
Posjeta turoperatora iz Slovenije
Predstavnici turoperatera sa tržišta Slovenije posjetili su danas našu opštinu i obišli Veliki gradski park, Ljetnjikovac „Buća” i hotel „Pine”, u kojem su imali priliku da isprobaju gastro ponudu istog. U okviru posjete turoperatori su obišli su i marinu Porto Montenegro, kao i hotel „Regent Porto Montenegro”.
Posjeta turoperatora iz Mađarske
Sa tržišta Slovenije takođe su bili predstavnici značajnih turističkih agencija; Happy tours, Kompas, Intours DMC, Ojla d.o.o., Slo Tours i Galileo 3000. Pored predstavljanja destinacije održane su i B2B radionice sa predstavnicima oba tržišta, na kojima su učestvovali i predstavnici turističke privrede Tivta: hotel „The Chedi Luštica Bay” i agencija „SIP travel”.
Višegodišnja obećanja o izgradnji žičare Kotor- Lovćen za nekoliko mjeseci smo pretvorili u rezultate što je potvrđeno na jučerašnjoj sjednici Vlade, poručio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
“Vjerujem da je ovo sjajna vijest koju vidimo kao razvojnu šansu za građane ovog dijela Crne Gore i kao priliku za nove investicije”- naveo je Milatović.
Žičara Kotor – Lovćen biće turistička atrakcija koja će svima omogućiti potpuno novi doživljaj Boke kotorske i Nacionalnog parka Lovćen, kazao je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
“Slijedi potpisivanje ugovora, a onda i stvaranje preduslova koji će omogućiti što skoriji početak radova”, zaključio je Milatović.
Iz Vlade su ranije kazali da je ukupna investicija potrebna za realizaciju tog projekta procijenjena na 20 miliona eura.
Komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca na groblju u Donjoj Lastvi jutros je obilježeno 77 godina od najveće tragedije na moru – potapanja broda „Cetinje“, koji je na današnji dan naišao na zaostalu podvodnu minu, koju su postavili njemački fašisti za vrijeme Drugog svjetskog rata, saopštili su iz Agencije CGNews.
Tada je poginulo više od 200 putnika, uglavnom civilnog stanovništva Boke, a među njima i 15 Italijana, pripadnika partizanske brigade “Garibardi”.
O žrtvama iz Boke u Drugom svjetskom ratu i burnoj prošlosti malog paraboroda govorio je predsjednik tivatskog UBNOR-a Mato Brguljan.
U ime Zajednice Italijana u Crnoj Gori obratio se Aleksandar Dender koji je ponovio da u međunarodnoj kosturnici u Donjoj Lastvi počivaju i ostaci 15 italijanskih partizana koji su nakon kapitulacije Italije prišli partizanima u Jugoslaviji.
Iz organizacije UBNOR-a danas je predloženo da se podigne novi spomenik žrtvama ove tragedije, kao I da se ona uvrsti u udžbenike istorije.
Vijence su položili predstavnici UBNOR-a, opštine Tivat na čelu sa predsjednikom Željkom Komnenovićem kao i predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore.
