55. Hercegnovski zimski likovni salon – Mnogolikost

0
55. Hercegnovski zimski likovni salon – Mnogolikost
Hercegnovski zimski salon

Hercegnovski zimski likovni salon, 55. po redu,  svojom koncepcijom i selekcijom u fokus je stavio umjetnike koji se u svojim istraživanjima predstavljaju različitim stilovima i tehnikama. To podrazumijeva ideju da se prikažu i istaknu osobena umjetnička djela, poetike, stilske orjentacije i profesionalni nivo.

Za ovogodišnju selekciju presudan je bio kriterijum kvaliteta i težnja da se postigne izvjesna mnogolikost umjetničko – istraživačkih opredjeljenja i mogućnost uvida u likovno stvaralaštvo Crne Gore i regiona.

Na izložbi je prisutna  autorska raznovrsnost sa specifičnostima likovnih rukopisa. Raznolika optika izloženih eksponata upoznaje nas sa aktuelnom likovnom produkcijom, likovnim senzibilitetima, dostignućima, opredjeljenjima i stavovima odabranih autora. Na ovakvim izložbama uvijek ostaje otvoreno pitanje; Da li je likovnoj publici pružena dovoljno vjerna slika onoga što se trenutno dešava na savremenoj likovnoj sceni?… Tragajući za odgovorima dolazimo do potvrde da na ovim prostorima djeluju mnogi stvaraoci vrijedni pažnje, jer je salon široko otvorio  svoja  vrata, prvenstveno, mladim stvaraocima, koji su manje primjećeni na likovnoj sceni. Praćenje aktuelnih likovnih stremljenja, uz neosporan kreativni potencijal mladih koji tek pristižu, je ono što ovaj salon afirmiše. Iz sveobuhvatnosti kako mladih, tako i starijih autora koji se predstavljaju  crtežima, slikama, grafikama, skulpturama, mozaicima, digitalnim printom, može se zaključiti da ne zaostaju ni u suštinskom, ni u kreativnom izrazu od savremenih trendova, naročito u pojedinim slučajevima. Većina vrlo vrijednih umjetnika nastavlja svoja istraživanja, uglavnom,  kontinuiranim stvaralačkim rukopisom i osobenostima, upravo, apostrofirajući ljepotu poetsko-vizuelnih razlika, ističući tako autorsku individualnost, baštinu kulture, likovnu vokaciju.

Umjetnici se predstavljaju vrlo različitim stilovima, postupcima, konceptima, svojom raznolikom izražajnom likovnom poetikom: figuracijom, metamorfozom figuracije, hiperrealističkim i nadrealističkim slikama, maksimalnim pikturalizmom, asocijativnim metaforama, apstraktnim ekspresivnim formama…

Ovi autori potvrđuju trenutak likovne umjetnosti kroz stvaralačku inventivnost iskazanu sugestivnim kolorističkim oblicima i njihovim strukturalnim djelovima koji govore o bogatsvu i spontanosti umjetničke imaginacije na ovim prostorima.

Prezentovana djela različitih generacija i stilskih opredjeljenja zaokružuju taj široki spektar stvaralaštva od Momira Kneževića pa do najmlađe Marije Radusinović, koji, posebno ističemo, u ovom trenutku, daju značajan doprinos likovnoj sceni 55. Hercegnovskog zimskog likovnog salona i njegovom uspješnom trajanju.

mr Irvin Masličić

(selektor 55. Hercegnovskog zimskog likovnog salona)

Opština Tivat u globalnoj inicijativi za unapređenje energetske efikasnosti

0

Opština Tivat u globalnoj inicijativi za unapređenje energetske efikasnostiOpština Tivat je tokom 2021. godine izvršila nabavku ukupno 121 energetski efikasne LED svjetiljke, radi zamjene tradicionalnih svjetiljki u administrativnoj zgradi lokalne uprave.

“Kroz ovu aktivnost cjelokupna rasvjeta u administrativnoj zgradi Opštine Tivat je ostvarena primjenom efikasnih LED svjetiljki, koje imaju veoma značajan pozitivan efekat na uštedu energije i zaštitu životne sredine u odnosu na tradicionalne svjetiljke koje su ranije služile za osvjetljavanje. Pored toga, Opština Tivat je sprovela kompletno servisiranje i mijenjanje filtera na uređanjima i individualnim grejnim tijelima, za šta je planirano da u budućnosti bude sastavni dio redovnog održavanja”- saopšteno je danas tim povodom iz lokalne uporave najmanjeg bokeljskog grada.

U cilju kontinuiranog rada na uvećavanju stepena energetske efikasnosti, opštinski Sekretarijat za uređenje prostora, kao obrađivač, izradio je predlog Programa poboljšanja energetske efikasnosti Opštine Tivat za period od 2021. do 2023. godine, kojim se planiraju brojne mjere, među kojima je kao prioritetna aktivnost izdvojena priprema tehničke dokumentacije za sprovođenje projekata energetske efikasnosti i realizacija mjera poboljšanja energetske efikasnosti utvrđenih detaljnim energetskim pregledima objekata u vlasništvu Opštine Tivat. Radi stvaranja preduslova za sprovođenje člana 96 Zakona o energetic, izrađen je i predlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izgradnji pomoćnih objekata na teritoriji opštine Tivat. Naime, članom 119 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao pomoćni objekti utvrđeni su foto-naponski paneli za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage do 10kW, na krovu osnovnog, odnosnog drugog pomoćnog objekta. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o energetici kroz izmjenu člana 96 omogućeno je da krajnji kupac proizvodi energiju za sopstvene potrebe, između ostalog, iz obnovljivih izvora energije.

enrgetska efikasnost

“Kao lokalna samouprava koja je trasirala svoj put u oblasti energetske efikasnosti, Opština Tivat je izabrana da bude podržana prilikom izrade Akcionog plana za održivu energiju i klimu (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP) u okviru aktivnosti projekta „EU za energetsku tranziciju – Sporazum gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“. Glavni rezultat ovog procesa je priprema jednog sveobuhvatnog, ambicioznog i primjenljivog Akcionog plana za održivu energiju i klimu (SECAP) koji će služiti kao glavni strateški dokument i smjernica za održivi razvoj lokalne zajednice.

Cilj SECAP-a je da uvede dugoročni održivi razvoj lokalnih zajednica u glavne tokove i da pruži podršku nacionalnim naporima za ublažavanje (mitigaciju) i prilagođavanje (adaptaciju) klimatskim promjenama na jedan konkretan i efikasan način na nivou zajednice”-naveli su iz lokalne uprave Tivta.

Aktivirana nova turistička ruta „Monumentalni čuvari Herceg Novog“

0
Aktivirana nova turistička ruta „Monumentalni čuvari Herceg Novog“
Nova turistička ruta

Aktivirana je nova turistička ruta pod nazivom „Monumentalni čuvari Herceg Novog“, koja obuhvata 15 interesnih tačaka koje čine sastavne dijelove fortifikacionog sistema starog urbanog jezgra grada.

Fortifikaciono nasljeđe obuhvaćeno tematskim obilaskom prezentovano je protekle sedmice zainteresovanim studentima uz pratnju licenciranog lokalnog turističkog vodiča, Aleksandre Petronijević, čime je ova ruta i zvanično aktivirana.

Posjeta svih interesnih tačaka praćena je tematskom prezentacijom, pa su učesnici imali priliku da tokom pješačke ture saznaju značajne detalje o burnoj istoriji Herceg Novog, njegovoj urbanoj genezi i fortifikacionom nasljeđu, kao i da se upoznaju sa različitim dijelovima i prostorijama monumentalnih čuvara, odnosno impresivnih i unikatnih tvrđava koje okružuju Stari grad.

Nova turistička ruta

Ruta „Monumentalni čuvari Herceg Novog“ je formirana u sklopu Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora projekta pod nazivom „Fortitude – Istorijske tvrđave koje osnažuju razvoj prekograničnog turizma“, koji realizuje Sekreterijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.

Promocija i prezentacija ove rute zainteresovanim domaćim i inostranim gostima biće nastavljena u narednom periodu. Lokalna turistička agencija „Trend Travel DMC“ će pružati mogućnost angažovanja turističkih vodiča kao aktera podrške u prezentaciji i interpretaciji turističko-kulturnog i fortifikacionog nasljeđa grada.

Gumene patke promijenile su razumijevanje oceana: ‘U uobičajenim uvjetima ne bismo mogli baciti u more toliko mjernih instrumenata odjednom‘

0
Gumene patke promijenile su razumijevanje oceana: ‘U uobičajenim uvjetima ne bismo mogli baciti u more toliko mjernih instrumenata odjednom‘
Gumene patke – ILUSTRACIJA/SHUTTERSTOCK

Prije 30-ak godina s teretnog broda pao je kontejner u sjevernom dijelu Tihog oceana, iz njega su isplivale hiljade gumenih patki koje i danas dolaze do plaža pružajući vrijedne podatke znanstvenicima o oceanima.

Kontejner s 29.000 gumenih pataka, kornjača, dabrova i žaba krenuo je iz Hong Konga u SAD. Umjesto na odredištu teret je u oluji završio u moru u siječnju 1992.

Snažni valovi i moćni vjetrovi igračke su odgurali prema obalama diljem svijeta na putovanja dulja od onih koje su njihovi proizvođači ikad zamislili.

Ljudi koji su šetali plažama skupljali su ih i postupno putovanja plastičnih igračaka za kupanje privukla su pozornost znanstvenika.

Vrijeme potrebno igračkama da stignu do različitih dijelova svijeta i rute kojima su išle pružili su mnoge neočekivane uvide u struje oceana.

Američki oceanograf Curtis Ebbesmeyer preuzeo je vodeću ulogu u studijama, nakon što je nekoliko godina ranije prikupio podatke nakon slične brodske nesreće.

Kad je više od 60.000 Nikeovih tenisica završilo u moru, a zatim otplutalo na zapadnu obalu SAD-a i Kanade, angažirao je mrežu kupača da dojave što su pronašli.

Kontaktirali su ga i kada su otkrili gumene patke, prateći njihovo porijeklo kroz zaštitni znak proizvođača.

“Nesreća s gumenim životinjama donijela je znanstvenicima pravu riznicu podataka”, kaže Johanna Baehr, oceanografkinja sa Sveučilišta u Hamburgu.

“Jednim potezom osigurano je tisuće podataka – u uobičajenim uvjetima ne bismo jednostavno bacili u more toliko znanstvenih mjernih instrumenata odjednom.”

ISTRAŽIVAČKE PLUTAČE NISU NOVI IZUM

Ideja istraživanja oceanskih struja korištenjem plutajućih uređaja daleko je od nove.

“Korištenje plutača jedna je od najstarijih metoda istraživanja mora”, kaže oceanograf Jörg-Olaf Wolff sa Sveučilišta Oldenburg.

Davne 1864. istraživač Georg von Neumayer iz njemačkog pomorskog opservatorija u Hamburgu bacio je bocu s porukom u more dok je plovio s rta Horn.

Njegovo pismo tražilo je od nalaznika da izvijesti gdje je i kada pronađena boca.

Stigla je do Australije. “To je bilo prije više od 150 godina i pomoglo je boljem razumijevanju velikih oceanskih struja”, kaže Wolff.

Danas znanstvenici koriste uređaje opremljene GPS-om za bilježenje preciznih podataka o temperaturama, salinitetu vode ili tlaku zraka koji se odašilju putem satelita.

“Postoje i uređaji koji tonu s površine do dubine od 1 i 2 kilometra, prikupljajući podatke, pa se vraćaju na površinu”, kaže Wolff.
Podaci koje su osigurale flote gumenih igračaka bili su daleko manje precizni.

“Ali to je bolje nego ništa, pogotovo zato što su podaci generirani besplatno”, kaže on, napominjući da visoka cijena digitalnih mjernih uređaja znači da je nemoguće koristiti ih u tako velikim brojevima.

Gumene patke – ILUSTRACIJA/SHUTTERSTOCK

Patke, dabrovi i žabe prvo su kružile u smjeru suprotnom od kazaljke na satu u sjevernoj pacifičkoj struji, od Sitke na obali Aljaske, duž Aleutskih otoka, pokraj poluotoka Kamčatke i konačno natrag preko Tihog oceana uz zapadnu obalu SAD-a do Aljaske.

Godine 1994., 1998., 2001. i 2003. Ebbesmeyer je primio izvješća o nalazima iz Sitke, što sugerira da su se neke od igračaka napravile nekoliko krugova.

Druge su ‘pobjegle’ iz vrtloga i stigle do Havaja i Australije.

“Možda je jedno od najuzbudljivijih otkrića da su igračke odlutale iz Tihog oceana u Sjeverni Atlantik”, kaže Baehr.

“To su predvidjeli odgovarajući modeli, ali životinje su dokazale da se to doista može dogoditi.”

Skupljači predmetana plažama još su uvijek pronalazili igračke početkom 2000-ih na istočnoj obali SAD-a, kao i u Škotskoj i Engleskoj.

Znanstvenici kažu da su otplutale prema sjeveru kroz Beringov tjesnac u Arktički ocean, dosegnuvši Grenland, iako ostaje nejasno jesu li bile smrznute u ledu ili su ‘sjedile’ na ledenim plutačama.

„Ova ruta je bila zanimljiva potvrda da tamo postoji površinska struja koja prelazi toliku udaljenost“, kaže Wolff.

NEOČEKIVANA OTKRIĆA

On je koristio plutače kako bi istražio kako se otpad distribuira u Sjevernom moru, kao dio interdisciplinarnog tima osnovanog 2016.

Bacili su 65.000 malih drvenih plutača u Sjeverno more, označenih brojem i zahtjevom da se prijavi njihov pronalazak s detaljima o mjestu i vremenu.

Ovaj projekt je također pružio neočekivane uvide u to da se struje u Sjevernom moru mogu preokrenuti pod određenim uvjetima.

“Iznenada smo primili izvješća iz Engleske koja su pokazala da drvene plutače više ne plutaju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu kao i obično, već u smjeru kazaljke na satu”, kaže Wolff. Znanstvenici nisu znali da je to moguće.

Takve studije mogu omogućiti bolje razumijevanje distribucije plastičnog otpada kako bi se razvili načini za postupanje s njim.

Korištenje plutajućih instrumenata također može pružiti podatke za razvoj meteoroloških modela i u konačnici poboljšati prognoze, kao i predviđanja za desetljeća koja dolaze, s obzirom na klimatske promjene, kaže Baehr.

Za sada nije jasno što se dogodilo s gumenim igračkama koje nisu pronađene.

Wolff vjeruje da ih više nema na morima.

Nakon 30 godina vjetra, valova i UV zračenja, gumene patke i žabe vjerojatno su se pretvorile u mikroplastiku.

Baehr, međutim, kaže da je nekoliko igračaka možda još uvijek vani, možda smrznuto u ledu, i da bi se mogle pojaviti.

“Gumene patke imaju zastrašujuće dug vijek trajanja, kao i sva plastika koja se vrti u moru”, kaže ona.

Bijela – odlazi kontaminirana zemlja, opasna ulja i mazut

Bijela – odlazi kontaminirana zemlja, opasna ulja i mazut
Bijela

Na tlu Brodogradilišta preostalo je još oko 40 hiljada tona otpada, odnosno kontaminirane zemlje, opasnih ulja i mazuta. Između 12. i 14 februara doći naredni brod, kada će biti i nastavljen utovar opasnih materijala.

– Nastavićemo sa odvozom kontaminiranog zemljišta. Nadam se da ćemo uspjeti sve da završimo do kraja juna, do kada smo i obezbjedili sredstva Svjetske banke, kazao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić.

Kako je ranije saopšteno iz Valga očekuje se dolazak još sedam ili osam brodova za izvoz preostalog opasnog otpada.

Projekat remedijacije u nekadašnjem Brodogradilištu Bijela počeo je sredinom 2018. godine a posao je povjeren francuskoj kompaniji Valgo. Sa posljednjim utovarom na Šenon river iz Bijele je izvezeno oko 68.000 tona grita.

Remedijacija tla dio je projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, koji realizuju Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja iz kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Za sprovođenje je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine.

Cilj projekta je konačna sanacija i remedijacija četiri  „crne ekološke tačke“ a pored Brodogradilišta to su, Rudnik „Šuplja stijena“, Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac) i Kombinat Aluminijuma Podgorica, kao i rješavanje pitanja tretmana opasnog otpada. Za posao u Bijeloj Svjetska banka je opredjelila 23 miliona eura.

Kolašin postaje jedan od najatraktivnijih zimskih centara u regionu

0
Kolašin postaje jedan od najatraktivnijih zimskih centara u regionu
kolasin-16001-1

Nova žičara koja će spojiti skijališta Kolašin 1600 i Kolašin 1450 uskoro bi trebalo da bue puštena u rad, najavio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

– Spajanjem skijališta Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa žičarom K7, Kolašin će postati jedan jedan od najatraktivnijih regionalnih zimskih centara -napisao je Milatović na svom Tviter nalogu.
Kako je objasnio, čeka se zeleno svjetlo austrijskog proizvođača čiji inženjeri ovih dana vrše testiranje žičare K7.

Norveška ukinula većinu ograničenja: Društvo može živjeti s virusom

0
Norveška ukinula većinu ograničenja: Društvo može živjeti s virusom
Oslo – Norveška – Jorg Greuel/Getty Images

Norveška vlada objavila je u utorak navečer kraj većine svojih mjera protiv covida-19, smatrajući da društvo može i treba živjeti s virusom.

Restoranima će ponovno biti dopušteno posluživanje alkohola nakon 11 sati navečer, rad od kuće više neće biti obavezan, a sadašnje ograničenje od 10 posjetitelja u privatnim kućama je ukinuto, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare.

Objava je uslijedila nakon sličnih odluka susjedne Danske i drugih europskih zemalja, uključujući Britaniju, Irsku i Nizozemsku, koje su ublažile ili ukinule ograničenja posljednjih tjedana u pokušaju vraćanja u normalu.

Norveška je u prosincu uvela djelomično zatvaranje radi borbe protiv omikron varijante koja se brzo širi, ali većina tih mjera više nije potrebna, priopćila je vlada.

“Čak i ako se mnogo više ljudi zarazi, manje je onih kojima je potrebna hospitaliziacija. Dobro smo zaštićeni cjepivima. To znači da možemo ublažiti mnoge mjere čak i kada se broj infekcija brzo povećava”, rekao je Stoere.

Međutim, Norveška će zadržati osnovne mjere socijalnog distanciranja i traži od ljudi da ostanu udaljeni najmanje jedan metar i da nose maske za lice na mjestima na kojima je puno ljudi.

Moguće izvođenje još četiri bušotine u CG podmorju

0
Moguće izvođenje još četiri bušotine u CG podmorju
Naftna platforma

Do 15. marta biće poznato da li će grčka kompanija početi da radi četiri bušotine u crnogorskom podmorju radi istraživanja koje će biti fokusirana na gasni prospekt, saopštio je državni sekretar za energetiku i rudarstvo, Marko Perunović.

On je u Jutarnjem programu TVCG kazao da će se u narednih šest mjeseci znati i da li će konzorcijum Eni-Novatek u septembru početi da pravi novu bušotinu u crnogorskom podmorju koja će imati isti fokus istraživanja.

Perunović tvrdi da se niti najmanji ekološki incident nije desio tokom podvodnog istraživanja nafte u crnogorskom podmorju, prenosi portal RTCG.

On je objasnio da Eni-Novatek ima ugovor sa državom da do 15. septembra krene u novu fazu radova.

“Po planu je dužan da u narednih šest mjeseci nama da do znanja šta planira da radi, gdje ima u planu da napravi novu bušotinu dubine do 1,5 hiljada metara ili će da preda bankarsku garanciju kao zalog da će taj posao da izvede ako odustane od izvođenja druge bušotine koja bi trebalo da bude fokusirana na gasni prospekt. Ako to ne bude uradila, ona će tu bankarsku garanciju deponovati nama i to će nama ostati. Toliko će i koštati”, objasnio je Perunović.

On je dodao da će se mnogo brže znati šta će se desiti sa drugom kompanijom koja je pokazala interesovanje za drugi koncesioni blok.

“To je grčka kompanija Enerdži koja je nama dužna da do 15. marta definiše kakvi su njeni dalji planovi. Da li će ulaziti u bušenje četiri istražne bušotine koje se takođe vezuju za gasni prospekt. Imaćemo informaciju do 15. marta šta planiraju da rade”, kazao je Perunović.

On je naveo da su tokom istraživanja nafte imali izuzetno složenu proceduru koja je trajala devet mjeseci.

“Niti najmanji ekološki incident nijesmo imali i iz tog razloga ekolozi treba da slave”, rekao je Perunović.

On ističe da su ljudi koji se bave zaštitom životne sredine svakodnevno bili u kontekstu sa onima koji su radili na bušotini.

“Oni moraju imati pripremljen izvještaj, a mi imamo ono što se nama dostavlja na bazi dnevnih izvještaja od konzorcijuma. Svakako će Agencija za zaštitu životne sredine napraviti konačan sud o tome pa ćemo vidjeti. Ono što ja imam informacije nezvanično od ljudi koji su radili tamo, koji su i čak snimali to, da da se čak pojavila značajno većča količina riba na toj lokaciji što je normalno za takve situacije”, kazao je Perunović.

On je zaključio da su pokazali ekološkim aktivistima da se veliki projekti mogu napraviti bez štete po ekologiju.

Bolnica Meljine neće biti zatvorena – Vlada uplatila 300.000 eura

0
Bolnica Meljine neće biti zatvorena – Vlada uplatila 300.000 eura
Bolnica Meljine – foto RTHN

Stečajni upravnik opšte bolnice Meljine Žarko Ostojić potvrdio je da ova zdravstvena ustanova neće biti zatvorena i da je Vlada uplatila oko 300 hiljada eura pomoći.

Stečajni upravnik je sredinom januara informisao Vladu da će bolnica prestati sa radom, ako joj se novčano ne pomogne, odnosnom ako izvršna vlast ne izmiri prispjele obaveze. Riječ je o sumi od oko 720.000 eura.

”Neće doći do zatvaranja bolnice, već se radi na trajnom rješavanju ovog problema”, kazao je Ostojić.

On nije mogao da podijeli više informacija koji su modeli razmatraju za opstanak jedine zdravstvene ustanove u hercegnovskoj opštini.

Stečajna uprava je prošlog mjeseca tražila pomoć od Vlade zato što nije u mogućnosti da iz prihoda od redovnog obavljanja djelatnosti obezbijedi neophodni obim novca.

Stečaj je 2019. godine zatražila Elektroprivreda Crne Gore, koja nije mogla da naplati dug od četvrt miliona eura.Vlasnik Opšte bolnice Meljine je posebna kompanija “Meljine kompleks”, kojom većinski gazduje “Atlas CAP”.

Ostojić je 21. oktobra dostavio Vladi izvještaj o trošenju novca za period od decembra 2020. godine zaključno sa 30. aprilom 2021.godine i tada je tražio da se uplati 451,6 hiljada kako bi bolnica isplatila obaveza koje su nastale u periodu od početka maja 2009. do kraja septembra prošle godine.

“Na taj zahtjev nije odgovoreno, a bolnica nastavlja sa radom i ostvaruje nove obaveze za period od prvog oktobra 2021. do 30. novembra 2021. u iznosu od 269.719 eura. Za obaveze za decembar prošle godine još nijesu pripremljene fakture, pri čemu je iscrpljena mogućnost zaduženja kod dobavljača, te kod nastalih okolnosti bolnica je primorana da prestane sa pružanjem usluga zdravstvene zaštite zaključno sa krajem januara ove godine”, piše u dopisu koji je Ostojić u januaru proslijedio predstavnicima izvršne vlasti, a koji su “Vijesti” ranije objavile.

Ostojić je kazao da je neophodno da izvršna vlast u okviru svojih nadležnosti hitno zauzme stav o potrebi daljeg subvencionisanja nastavka rada bolnice, kako ne bi nastale neiscrpne posljedice njenog gašenja i da donese odluku o obezbjeđivanju novca za pokriće do sada prispjelih obaveza.

Ostojić je od Vlade tražio da pokuša da obezbijedi sastanak sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem kako bi se razmotrila mogućnost ukidanja privremene mjere kojom je zabranjuje prodaja imovine bolnice.

Privatizacija Meljina biće pod lupom poslanika

Predsjednik skupštine Komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije Maksim Vučinić je kazao “Vijestima” da će odmah nakon vanrednih sjednica u parlamentu zakazati sjednicu Komisije gdje će predložiti plan rada za ovu godinu u kome će se naći i bolnica Meljine.

”Komsija treba da usvoji plan, a kontrola Meljina će biti jedan od prioriteta”, kazao je Vučinić.

Vučinić je prošle sedmice razgovarao o situaciji u ovoj zdravstvenoj ustanovi sa predstavnicima Opštine Herceg Novi i direktoricom Bolnice Oliveom Elez.

Obilježavanje Međunarodnog dana močvarnih staništa u Solilima

0
Obilježavanje Međunarodnog dana močvarnih staništa u Solilima
Solila – foto Boka News

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u srijedu 02. februara 2022. godine, sa početkom u 10 sati, će organizovati likovnu radionicu, takmičenje u posmatranju ptica kao i kratak kviz znanja za učenike OŠ „Branko Brinić” iz Radovića u posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila”.

Organizacijom likovne radionice probudiće se skrivena mašta kod učenika, koji će ovom prilikom početi da posmatraju rezervat na potpuno drugačiji način obraćajući pažnju na svaki dio ovog močvarnog područja. Takmičenjem u posmatranju ptica uz pomoć nove ePATH aplikacije koja je razvijena u sklopu projekta “Endemic pathway – Put endema” skraćeno “?????”, koji se realizuje u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, učenici će biti u mogućnost da kroz inovativan način posmatraju ptice, te kroz predavanje i kviz znanja shvate važnost očuvanja močvarnih područja, kako za ptice tako i za čovjeka.

Solila – flamngos – foto Miloš Mitkić

Međunarodni dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem da se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu vlažnih staništa od međunarodnog značaja. Posebni rezervat prirode “Tivatska solila” od 2013. godine upisan je na listu RAMSAR područja u Crnoj Gori, pored Nacionalnog parka “Skadarsko jezero” i Parka prirode “Ulcinjska solana”.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana vlažnih (močvarnih) staništa je “Močvarna akcija za ljude i prirodu”, a Solila predstavljaju jednu od najznačajnijih tačaka biodiverziteta na crnogorskom primorju koja na poseban način povezuju čovjeka sa prirodom.
Imajući u vidu trenutnu situaciju sa korona virusom (Covid19) događaj će biti organizovan u skladu sa svim propisanim epidemiološkim mjera.