Nafta – Postrojenje za bušenje nafte- Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Veoma smo optimistični kada je riječ o istraživanju nafte u crnogorskom podmorju, rekao je ministar kapitalnih investicija, navodeći da je koncesionar veoma blizu rezervoaru.
– Mogu da podijelim veoma izvjesne optimistične prognoze, jako smo blizu rezervoaru i svi parametri, vezano za temperatiru i pritisak daju nam za pravo da budemo optimisti – rekao je Mladen Bojanić predstavljajući rezultate Ministarstva kapitalnih investicija.
Najavio je da se vrlo brzo očekuje i uvođenje koncesionara za istraživanje gasa u crnogorskom podmorju.
– Posao će raditi renomirana kompanija koja će u istraživanje gasa vjerovatno krenuti odmah iza Nove godine – poručio je Bojanić.
Podjsetimo, konzorcijum kompanija Eni i Novatek počeo je u martu prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju.
Bojanić je nedavno rekao da je izvjesno je da u crnogorskom podmorju ima nafte, a najkasnije do kraja ove godine znaćemo u kojim količinama i koliko je to ekonomski isplativo.
Ranije je bilo najavljeno da će prve informacije o nalazištu nafte u Jadranu biti poznate u septembru ili novembru, međutim, kako je rekao ministar kapitalnih investicija, do pomjeranja rokova došlo je zbog formacije koja je tražila dodatno obezbjeđenje.
Opština Tivat nije našla za shodno da građane našeg grada obavijesti o ishodu planirane izgradnje javne garaže, te stoga to činimo mi, ispred naše partije, jer smatramo da građani treba da znaju ono što je od javnog interesa. O navedenom, Demokratska partija socijalista Tivat dobila je podatke koristeći se procedurom za slobodan pristup informacijama, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.
“Naime, lokalna vlast u Tivtu najavljivala je da će u neposrednoj blizini Ljetnje pozornice i Muzeja sa jedne strane, kao i gradskog parka sa druge, pristupiti izgradnji javne garaže i to sa tri etaže. Iako je u DUP-u Tivat centar već postojala lokacija za izgradnju javne garaže (iza hotela Pine), i tim povodom obavljena javna rasprava februara 2019. godine, aktuelna vlast ipak namjerava višespratnu javnu garažu izgraditi na drugoj, navedenoj lokaciji, koja uzgred, nije planirana po DUP-u Tivat centar”, navedeno je u saopštenju.
Opština Tivat, prema njihovim riječima, odnosno nadležni sekretarijat za uređenje prostora je još 15.09.2021. godine, dakle prije više od dva i po mjeseca, dobila “negativno mišljenje” Uprave za zaštitu kulturnih dobara odnosno Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na dostavljeni zahtjev – Nacrt programskog zadatka sa elementima UTU-a za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa, javne garaže.
“Čudno je, primjećujemo, kako predsjednik Komnenović tu bitnu informaciju nije saopštio ni u emisiji „Kontrastav“ Radio Tivta u kojoj je sučelio mišljenje na temu izgradnje javne garaže sa oprečnim mišljenjem arhitekte Slobodana Boba Mitrovića 6. oktobra ove godiine. A tada je već bio u posjedu negativnog mišljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i uprkos tome najavljivao geotehnička ispitivanja terena, do kojih, po našem saznanju do danas nije došlo”, pojašnjava se u saopštenju.
Napominju da se o odgovoru iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara u “Opštini Tivat ćuti”.
DPS Tivat
“Iz odgovora Uprave za zaštitu kulturnih dobara, o kojem u Opštini Tivat ćute, jasno se navodi: „da bi izgradnja bilo kojeg objekta, a posebno komunalnog objekta poput javne garaže, u zaštićenoj okolini kulturnog dobra Buća Luković odnosno na površini današnjeg parkinga, u velikoj mjeri devalviralo značaj pomenutog kulturnog dobra, imalo bi negativan vizuelni efekat na njega i funkcija bi mu bila manje kvalitetna nego što je to u današnjoj situaciji. Stoga je mišljenje ove Uprave da na predviđenoj lokaciji ne treba graditi objekat čiji je programski zadatak dostavljen“ – kaže se u odgovoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore”, dodaje se u saopštenju.
Dakle, napominju iz DPS, planirano rješenje Opštine Tivat za izgradnju višespratne javne garaže u neposrednoj blizini objekta pod kulturnom zaštitom kakav je kompleks Buća Luković sa “jedne i Velikog gradskog parka kao zaštićenog prirodnog dobra, sa druge strane, po mišljenju Uprave neprihvatljivo je”.
“A neprihvatljivo je i ćutanje lokalne administracije, koja ni nakon sprovedene javne rasprave (trajala od 25.08-09.09.2021. godine) i neobjavljivanja Izvještaja s tim u vezi, ne nalazi za potrebnim da o tome obavijesti građane Tivta”, zaključuje se u saopštenju.
Gotovo dvije trećine, odnosno 59.1 odsto građana Herceg Novog je u potpunosti ili donekle zadovoljno kulturnom ponudom grada, pokazalo je istraživanje kulturnih potreba i praksi koje je sprovela agencija ″DeFacto″ u saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje, a predstavljeno je danas u velikoj sali Opštine.
Kvantitativno istraživanje sprovedeno je tokom septembra i oktobra ove godine na uzorku od 809 ispitanika sa prebivalištem u opštini Herceg Novi, tehnikom intervjuisanja putem telefona.
Istraživanje je urađeno sa ciljem da prikaže sliku kulturnih praksi i potreba građanki i građana Herceg Novog. Ovi podaci će biti osnov za izradu Strategije razvoja kulture grada, pokretanje novih programa i donošenje odluke o tome koje i kakve programe lokalna uprava treba finansijski i organizaciono da podrži, istakla je sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo. Ona je napomenula da je ovo prvi put da se na ovakav način obrađuju podaci od interesa za upravljanje u oblasti kulture.
″Rezultati će biti naknadno stručno obrađeni kako bismo dobili jasnu sliku u kom smjeru Opština Herceg Novi treba da vodi kulturnu politiku. Istraživanje je imalo cilj da dobijemo relevantan uzorak kada su u pitanju prakse i potrebe stanovnika našeg grada. Za dalju analizu tražićemo i povratne informacije od svih aktera u kulturi, formalnih i neformalnih″, kazala je Zambelić Pištalo.
Ona je najavila da će krajem ovog mjeseca, počevši od 22. decembra u okviru projekta ″Reload″ biti sprovedeno istraživanje potreba mladih, te će i tim podacima biti dopunjena slika o tome u kojem smjeru treba dalje djelovati.
″Kad sve to objedinimo imaćemo polaznu osnovu za izradu održive Strategije razvoja kulture našeg grada″, objasnila je Zambelić Pištalo.
Ona se zahvalila svim građanima koji su izdvojili vrijeme da učestvuju u anketi, kao i stručnim saradnicima koji su pomogli u kreiranju upitnika: profesorici sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Veri Backović i profesoru Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, dr Vuku Vukoviću.
″Generalni presjek je da su u načelu građani Herceg Novog zadovoljni kulturnom ponudom. Normalno, vide i određene nedostatke, finansijske i one uzrokovane pandemijom, ali u načelu je njihova percepcija povoljna″, kazao je Stevan Kandić iz agencije ″DeFacto″.
Objasnio je da je upitnik obuhvatio tri cjeline: kulturne prakse i percepcije prije pandemije, za vrijeme pandemije prošle i ove godine, kao i opšti podaci o navikama i korišćenju slobodnog vremena.
Na pitanje da li se kulturna ponuda Herceg Novog u protekle četiri godine poboljšala, pogoršala ili ostala ista, nešto više od dvije petine ispitanika smatra da je kulturna ponuda ostala na istom nivo, a 36.2% ispitanika smatra da je ponuda bolja ili mnogo bolja.
Najposjećenija manifestacija je Praznik mimoze, koji je prije pandemije gotovo pola ispitanika posjetilo svake godine više puta, a preko 75 odsto ispitanika svake godine bar po jednom. Na drugom mjestu po posjećenosti je Hercegnovski filmski festival, a na trećem Trg od knjige. Dobro posjećeni su i koncerti Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović.
Herceg Novi, Kuća Iva Andrića otvaranje
Ispitanici su prepoznali da je Kuća nobelovca Iva Andrića pozitivno doprinijela ponudi grada, te je i dobila bolju ocjenu rada u odnosu na ostale ustanove kulture.
″Interesantan pokazatelj odnosi se na izgradnju spomenika na teritoriji grada zaslužnim pojedincima ovog podneblja. Kao istraživačima koji nemaju često priliku da se bave Herceg Novim, taj aspekt nam je bio zanimljiv jer smo čuli dosta lokalnih imena i znamenitih ličnosti od značaja za istoriju grada i Crne Gore″, rekao je Kandić.
Kao najveće izazove i probleme za kulturu u Herceg Novom u ovom trenutku ispitanici su naveli pandemiju virusa korona, nedostatak sadržaja, finansiranje i nedovoljnu osviješćenost ljudi za kulturne sadržaje.
Ispitanici su naveli da kulturnoj ponudi Herceg Novog najviše nedostaju: koncerti kvalitetnije muzike (26.6 odsto), pozorišne predstave (9.1 odsto), bioskop i filmske premijere (5.1 odsto).
Na pitanje koliko novca mjesečno na nivou domaćinstva izdvajate za kulturne sadržaje prosječan odgovor u distribuciji rezultata je 24.23 eura.
Kada je u pitanju muzički ukus, najveći broj ispitanika, njih 28.6 odsto sluša domaći pop, na drugom mjestu je folk/narodna koju sluša 20.6 odsto, na trećem je 13 odsto onih koji kažu da slušaju sve, a na četvrtom domaći rok koji sluša 10,2 odsto ispitanika.
Kućnu biblioteku sadržaja do 100 knjiga posjeduje 46 odsto ispitanika, a sa 100 do 400 knjiga njih 26.1 odsto. Podaci pokazuju da što su obrazovni nivo ispitanika i primanja domaćinstva viši, to ispitanici imaju veću kućnu biblioteku.
Na otvoreno pitanje šta preporučuju gostima Herceg Novog da obiđu najveći broj ispitanika je naveo Stari grad, 20.1 odsto i tvrđave, 17.2 odsto.
Anketa je bila prilika i da ispitanici ocijene jedan novi predlog u ponudi – besplatne turističke ture koje bi vodili studenti na volonterskoj osnovi ili uz finansijku pomoć Opštine, dok bi glavni dio njihove “zarade” predstavljao bakšiš. Ovakva praksa već postoji u mnogim evropskim gradovima, a podaci pokazuju da bi bila dobrodošla i u Herceg Novom – 90,8 odsto ispitanika smatra da bi to bila dobra dopuna kulturnoj ponudi.
U dijelu koji se odnosi na informisanje o kulturnoj ponudi, 62 odsto ispitanika je donekle ili u potpunosti informisano. Najčešći izvori informisanja su: online portali, lična poznanstva, TV i radio stanice, kao i zvanična fejsbuk strana i portal Opštine Herceg Novi.
Dio upitnika ticao se načina na koji građani Novog provode slobodno vrijeme, imajući u vidu da je upravo taj aspekt od izuzetnog značaja za kreiranje programa kojima treba dopuniti kulturnu ponudu.
Crna Gora bi uskoro mogla biti domaćin Aviation-Eventa, vodeće platforme za konferencije u vazduhoplovstvu.
To je danas na konferenciji za medije, organizovanoj povodom Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva, saopštio izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski.
“Danas je značajan dan za civilno vazduhoplovstvo, a na moje veliko zadovoljstvo 77 godišnjicu potpisivanja Čikaške konvencije, održane u decembru 1944. godine dočekujem u Crnoj Gori, u kompaniji koja će, vjerujem, uskoro dostići još veće visine. Upravo na krilima civilnog vazduhoplovstva, sa svojim saradnicima, ja sada radim na ostvarenju snova – da crnogorski aerodromi u što kraćem roku ispune sve standarde, a da Crna Gora, po prvi put, bude domaćin Aviation-Eventa, vodeće platforme za konferencije u vazduhoplovstvu, koja vazduhoplovnim profesionalcima, vazduhoplovnim stručnjacima i donosiocima odluka iz vazduhoplovne industrije pruža na jednom mjestu pristup svim aspektima industrije”, rekao je Jandreoski.
On je istakao da menadžment ACG, skupa sa Odborom direktora, vrijedno radi na trasiranju puta do Aviation-Eventa, kako bi crnogorski aerodromi dobili organizaciju tog prestižnog događaja.
“Čvrsto sam ubijeđen da ćemo vas uskoro obradovati vijestima o realizaciji tog, i mnogih drugih značajnih projekata”, poručio je Jandreoski.
Predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Nebojša Đoković, podsjetio je da se vazduhoplovstvo u svijetu, od nastanka do danas, ubrzano razvija i mijenja uvođenjem novih najnaprednijih tehnologija.
“I zato je, upravo ono, najbolji pokazatelj nivoa razvoja privrede jedne zemlje, njen pokretač i zamajac za budućnost. Misija svih nas koji radimo u civilnom vazduhoplovstvu, bez obzira u kojoj smo državi ili na kom kontinetu ista je – unapređivanje, razvoj, konstantno podizanje nivoa sigurnosti i bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva i modernizacija avio saobraćaja i avio industrije”, saopštio je Đoković.
On je istakao da je crnogorsko civilno vazduhoplovstvo oduvijek imalo veliki značaj – od pionira letjenja, koji su mu prije više od stotinu godina postavili temelje i svojim podvigom tada uvrstili malu Crnu Goru na kartu vazduhoplovstva, među prvim državama u Evropi i svijetu, u kojoj je letjenje bilo više od zadovoljstva, do danas.
“Danas se suočavamo sa mnogim izazovima. Smanjen je obim saobraćaja, prošla godina je bila teška za sve, a posebno za našu kompaniju, ali smo nesmetano radili u korist naših putnika, bezbijedno ih dočekujući i prateći sa naših aerodroma. Ove godine dostigli smo 50 odsto letova iz rekordne 2019. godine, ostvarili oko 45 odsto prihoda, doveli nekoliko velikih aviokompanija u Crnu Goru. Za narednu godinu smo postavili mnoge ciljeve, ali na prvom mjestu da održimo visoke vazduhoplovne standarde i da budemo ona lijepa, komforna i prvenstveno sigurna luka za sve vazduhoplove i putnike”, kazao je Đoković.
Predsjednik Odbora direktora naglasio je da je cilj ACG dobijanje sertifikata za aerodrome u Podgorici i Tivtu, kako bi u što skorijem roku svih 24 sata mogli da prihvataju i otpremaju vazduhoplove i putnike.
Goran Jandreoski
“Kao i da našim radom i poslovnom politikom podignemo ljestvicu za sve druge biznise u Crnoj Gori. Ipak, primarna obaveza sigurnost su i bezbijednost, i tu ćemo uraditi sve da naši zaposleni budu uvjek u prilici da se usavršavaju, napreduju i imaju svu potrebnu tehnološku podršku u svom odgovornom poslu… U budućnosti će biti mjesta za najbolje, a u civilnom vazduhoplovstvu samo za najbolje među najboljima”, kazao je Đoković, čestitajući Međunarodni dan civilnog vazduhoplovstva svim vazduhoplovcima, gdje god se nalazili, na raznim meridijanima širom svijeta.
Član Odbora direktora, Eldin Dobardžić, naglasio je važnost Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva, ističući da i Crna Gora, mala država, turističke orjentacije, ima značajne jubileje.
Aerodrom Tivat
“Prije nekoliko mejseci proslavljeno je 107 godina civilnog vazduhoplovstva, a potom i pola vijeka tivatskog aerodroma. Te brojke i istorija obavezuju nas da u narednom period budemo još značajnije prisutniji. Svjedoci smo da se avio saobraćaj ubrzano mijenja i da su izazovi veliki, pogotovo kada se suočavamo sa ovakvim krizama kakva je pandemija koronavirusa. Ipak, nakon najgore godine u istoriji vazduhoplovstva, a to je bila prethodna, tekuću završavamo prilično optimistično, uz ostvarenu dobit i sa veoma realnim prognozama – da ćemo u 2022. godini rezultate značajno povećati i, vjerujem, uspjehom preskočiti 2019. godinu koja se uzima kao reper i rekordna”.
Dobardžić je naglasio da ACG očekuju ozbiljne investicije na polju infrastrukture, kako bi se podigao nivo za prihvat aviona velikih avio-kompanija, uspostavljanje novih ruta i novi, veliki izazovi.
Odbora za izradu monografije Teatra 303 povodom 40 godina postojanja pozorišta, u saopštenju za javnost ističe:
“Želimo ovom prilikom da zvanično obavijestimo, kako naše članove, tako i simpatizere Teatra 303, da ove godine nažalost nećemo uspjeti da izdamo monografiju povodom našeg velikog jubileja – 40 godina postojanja.
Rad na monografiji smo započeli u septembru 2020. godine, o čijoj izradi je odluku donijela Skupština našeg teatra. Za rad na ovoj monografiji okupile su se sve snage i mladih i starih glumaca, podržavalaca rada našeg teatra i svi su nesebično dali doprinos ovom poslu. Naša velika upornost, entuzijazam, veliki rad, kao i velika želja da monografija bude kruna ovog jubileja za predviđeni termin kraj novembra/početak decembra nije realizovana.
Ovako ozbiljan poduhvat staviti među korice knige sabrane podatke četrdesetogodišnjeg rada i unijeti sličice odrastanja nekoliko generacija u duhu amaterskog stvaralaštva i njihovog kulturnog razvijanja na pozorišnim daskama nije bilo moguće ostvariti bez podrške društvene zajednice .
Opština Kotor kao organ naše lokalne uprave nije prepoznala i finansijski podržala ovu našu želju iako smo se na vrijeme obratili i detaljno obrazložili program i potrebe za izradu monografije. S obzirom da smo ubijeđeni da ovoliko trajanje, rad i entuzijazam zaslužuje pažnju ukupne zajednice nećemo odustati od našeg nauma, već ćemo potražiti izvore finansijske podrške na drugim adresama.
Monografija će biti izraz zahvalnosti svim ljudima koji su u ovih 40 godina pomogli Teatru 303 da opstane kao i zahvalnost našem gradu koji je uvijek nalazio načina da nam pomogne na razne načine, jer je naš rad smatran kao promocija njegove ljepote, kulture, prepoznatljivog skladnog suživota kroz vjekove u njegovanju pozorišnog duha u gradu koji je prvi imao svoje pozorište na ovim prostorima.
Razumijemo da u ovim teškim vremenima, kada nas je sve pogodila pandemija koronavirusa utičući na sve segmente našeg života, u budžetu za kulturu možda nema dovoljno sredstava, ali trebali smo biti na vrijeme obavješteni o mogućnostima naše lokalne uprave.
Proslava Teatar 303
Teatar 303 neće odustati od realizacije ovog projekta, a monografija će potvrditi pisanom rječju i slikom sve ovo što smo naveli, jer je poznato da ono što nije zapisano kao da se nikada nije ni desilo.
Odbor za izradu monografije: Dragan Buzdovan, Dragan Sklender Pele, Dolores Fabian, Karolina Radulović, Jevto Žmukić, Aleksandar Dender, Milica Strugar, Nađa Pjetrović i Katarina Igić” – kaže se u saopštenju Teatra 303.
Herceg Novi – Poznata humanitarka Zorica Drakulić Vidaković, sa volonterima koje okuplja, i ove godine je pokrenula akciju prikupljanja pomoći u susret novogodišnjim i božićnim praznicima, za mališane i sugrađane lošijeg materijalnog stanja.
Pošto je ovo mjesec darivanja i pomaganja djeci, samohranim roditeljima, penzionerima sa minimalnim primanjima i osobama sa invaliditetom, odlučili su da sa prikupljanjem pomoći ove godine krenu ranije, da bi stigli sve da obraduju.
Žele da pokloni budu namjenski za djecu raznih uzrasta, od slatkiša, igračaka, školskog pribora, slikovnica i knjiga do obuće i odjeće. Prikupljaće i osnovne životne namirnice, hemijska i višenamjenska sedstava za higijenu, pelene i kozmetiku za bebe, ispravne kućne aparate, kao i novac za plaćanje zaostalih režija i kirija…
Apeluju da im izađu u susret i lanci mega-marketa i velikih trgovinskih kuća i pomognu donacijama hrani tako što će robu „povući“ prije isteka roka trajanja, jer im svaka mala pomoć mnogo znači, poručuju hercegnovski volonteri, uz zahvalnost svima na dosadašnjoj i budućoj saradnji i pomoći.
Takođe, pozivaju sve koji žele da pomognu u realizaciji akcije da ih kontaktiraju putem telefona 067 313 333, i poručuju da su otvoreni za ideje, predloge i svaki dogovor.
Nastavnik Tehničke škole Bjelovar, koji od 16. novembra nije dolazio na posao jer se ne želi testirati, niti cijepiti, više nije djelatnik škole, piše u utorak Jutarnji list.
Kako je dnevniku potvrdio direktor škole Dario Malogorski, sa zaposlenikom je u ponedjeljak potpisan sporazumni raskid ugovora o radu. Tome su prethodila dva upozorenja pred otkaz. Kako doznajemo, riječ je o nastavniku mlađe generacije, zaposlenom u školi 1. septembra.
Direktoru škole je jasno poručio da se ne slaže s mjerom obveznog testiranja te da iz vlastitog principa ne pristaje na predočenje ikakvih potvrdi.
Direktor Malogorski ističe kako je nastavnik, ne želeći školi priuštiti ikakve daljnje probleme, pristao potpisati sporazumni otkaz.
„Povod raskidu ugovora je neslaganje s mjerama. Moram reći da kolega nije radio nikakve skandale, nije prijetio, nije dolazio pred školu, naprosto se nije slagao s uvedenom mjerom i od njezina uvođenja niti jednom nije došao na radno mjesto”, kaže Malogorski.
Za to vrijeme nastava za učenike organizirana je zamjenama koju su odrađivali njegovi kolege. Nastavniku iz Bjelovara ravnatelj je prije raskida ugovora u dva navrata slao poštom upozorenja pred otkaz, no u školu nije stizala povratnica, što znači da osoba nije preuzela poštu. Logično, s obzirom na to da je za ulazak u poštu potrebna covid-potvrda.
Ravnatelj je zato upozorenja slao i putem elektroničke pošte. Na upozorenja nije dobio očitovanje djelatnika.
„Čuli smo se u četvrtak i petak, kolega je pristao na sporazumni otkaz, što znači da nemamo nikakvih potraživanja jedni prema drugima. U ovoj situaciji to je najbolje rješenje. U njegove principe ne mogu ulaziti, no naglašavam da je kolega doista bio korektan, osim što nije dolazio na nastavu pa smo morali organizirati zamjene”, napominje direktor, donosi Jutarnji list.
Predsjednica Udruge direktora srednjih škola Hrvatske Suzana Hitrec kazala je za Jutarnji list da još uvijek nemaju saznanja o tome da su počeli masovni otkazi, dodajući da je sve manje osoba u školama koje se odbijaju testirati ili ne žele pokazati covid-potvrdu.
“Nadamo se da će ovakvih slučaja biti malo. Primjer u Bjelovaru ukazuje da je, kada je već došlo do takve okolnosti, ipak ostvarena dobra komunikacija s poslodavcem te je dogovoren sporazumni raskid ugovora koji je u svakome slučaju prihvatljivije rješenje. Nadam se da neće biti potrebe niti za sporazumnim raskidima”, komentira Hitrec.
Američke vlasti pozvale su u ponedjeljak građane da izbjegavaju putovanja u desetak zemalja među kojima u Francusku i Portugal uoči nadolazećih blagdana i u svjetlu pojave nove varijante koronavirusa.
“Izbjegavajte putovanja u Francusku”, preporučio je State Department američkim građanima, podižući razinu upozorenja na 4 za tu zemlju i još nekoliko njih.
“Zbog aktualne situacije u Francuskoj čak i potpuno cijepljeni putnici mogu biti u riziku da se zaraze ili šire virus”, objavio je Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC).
Među europskim zemljama na popisu se osim Francuske i Portugala nalaze i Cipar, Andora i Lihtenštajn.
Francuska u kojoj se broj dnevno novozaraženih trenutno broji u desecima tisuća objavila je u ponedjeljak navečer nove restrikcije: zatvaranje disko klubova na četiri tjedna, jačanje sanitarnih protokola za škole, te olakšavanje cijepljenja za starije od 60.
Portugal, zemlja koja ima najvišu razinu procijepljenosti u Europi (87 posto ukupnog stanovništva), prošli je tjedan ponovno uveo mjere kontrole epidemije (covid propusnica, nošenje maski), pokrećući istovremeno novu kampanju cijepljenja.
Predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković kazao je da u toj kompaniji, od dolaska nove uprave nema partijskog zapošljavanja, te da je to bio manir prethodne vlasti.
– Mi na Aerodromima smo zaposlili svega nekoliko ljudi za ovih osam ili devet mjeseci uglavnom nižeg stručnog kadra, tako da toga u našoj kompaniji nije bilo. Praktično je smijenjen samo menadžment izvršni direktor i pomoćnici – poručio je Đoković i dodao da se vodi računa o tome da dođu stručni ljudi.
On je kazao da Aerodomi imaju blizu 800 zaposlenih.
– Bivša vlast je najbolji primjer za partijsko zapošljavanje, jer su jedna ili dvije partije gro svojih ljudi zaposlili na Aerodromo i sad smo mi u situaciji da moramo da poslije par godina radimo novu sistematizaciju – kazao je Đoković, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Trenutno se pregovara sa sindkatima o novoj sistematizaciji i kolektivnom ugovoru.
– Pretpostavka je da ima veliki broj ljudi koji su višak, jer posljednje dvije godine imamo smanjen saobraćaj i da smo na oko 50 odsto saobraćaja iz 2019. – kazao je Đoković.
On je poručio da će se truditi da naredna bude godina ulaganja u oba aerodroma kako bi svi putnici bili zadovoljni.
Đoković očekuje da će već za narednu sezonu biti riješen problem sa nedostatkom vozilo za odleđivanje, koje košta od 200 do 300 hiljada eura.
On je naveo i da su ove godine imali 62 odsto letova u odnosu na 2019.
– Mislim da ćemo na kraju ove godine moći da izađemo i kažemo da smo pozitivno završili godinu – zaključio je Đoković.
Peraška Gospa od Škrpjela, vjerski objekat koji pripada Kotorskoj biskupiji, našla se na početnoj strani crkvenog kalendara „Pravoslavne sventinje – manastiri Crne Gore“ koji se ovih dana prodaje u crnogorskim knjižarama.
Kalendari su uvezeni iz BiH, a štampalo ih je preduzeće “Gatarić” koje posluje u Derventi, Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Peraška crkva našla se na početnoj strani izdanja „crkveni kalendar za prostu 2022. godinu“ – upozorio je čitalac koji je redakciji portala Analitika poslao fotografiju spornog kalendara.
Čitalac se zapitao je li izdavač kalendara namjerno odabrao baš Gospu od Škrpjela kao glavnu fotografiju ili je to učinio iz neznanja. Pri boljem pogledu na fotografiju, uočava se da je najvjerojatnije riječ o fotomontaži.
