U okviru projekta VRIJEME JE ZA POZORIŠTE, posljednja predstava je CRNA KUTIJA koja će biti odigrana u ponedjeljak 6.decembra na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom 20 u sati.
Režija: Andrej Nosov, prema tekstu Ane Đorđević.
Igraju: Nataša Marković, Ljubinka Klarić, Ivana Nikolić, Ivan Zarić, Nemanja Andrej Šepetkovski, Miloš Petrović i Aleksandar Vučković.
“Crna kutija” je slobodna adaptacija italijanskog filma “Savršeni stranci” Paola Đenovezea o sedmoro prijatelja koji na jednoj večeri odlučuju da se igraju istine mobilnim telefonima: da ih sve stave na sto i javno podijele sadržaj svake poruke, i-mejla ili razgovora, što će “dovesti do pravog karambola”.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura (za đake, studente i penzionere 3 eura) biće na blagajni Kulturnog centra danas od 18 do 20 sati.
Rezervacije na broj telefona 032 304 140.
U skladu sa mjerama i preporukama Ministarstva zdravlja, broj mjesta je ograničen.
Obavezno je držanje distance, nošenje maski i dezinfekcija ruku na ulaz u zgradu pozorišta, saopštavaju iz Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
Pred Savjetom ministara BiH uskoro bi trebala da se nađe odluka prema kojoj BiH planira da potroši 5,5 mil KM za modernizaciju graničnih prelaza Zupci i Klobuk prema Crnoj Gori.
Kako je navedeno u odluci čiji je predlagač Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ovi projekti će biti finansirani iz budžeta BiH.
– U 2021. godini će za ovaj projekat, koji će biti uvršten u Pregled višegodišnjih projekata, biti izdvojena 2 mil KM, a u 2022. godini 3,5 mil KM – istaknuto je u odluci koju bi uskoro trebao da razmatra Savjet ministara BiH.
Praćenje realizacije ovog višegodišnjeg projekta vršiće se preko posebno otvorenog projektnog koda u Informacionom sistemu finansijskog upravljanja (ISFU).
Istovremeno se kroz IPA sredstva planira u narednom period izgradnja 28 graničnih prelaza za pogranični promet, s tim što Uprava za indirektno oporezivanja ima obavezu osigurati zemljište, projektnu dokumentaciju i odobrenje za građenje, a procijenjena vrijednost za to je oko 2 mil KM.
Ostatak sredstava za izgradnju trebao bi se dobiti kroz IPA sredstva.
Nakon što je Vlada ove godine preuzela plaćanje kredita Eksim banci za četiri broda Barske i Crnogorske plovidbe, koji te kompanije nijesu mogle same da izmiruju, u Ministarstvu kapitalnih investicija planiraju njihovo restrukturiranje.
“Imamo plan da se Barska plovidba u budućnosti ne bavi trgovačkim brodovima, najmom brodova nego da brodovi kompletno pređu u valasništvo Crnogorske plovidbe u 100 posto vlasništvu države nego da za njih postoji program i studija je razrađena i da se kupi roro brod ili tajekt i da se oni bave onim čime su se uspješno bavili u nekom prethodnom periodu. Crnogorska plovidba je u potpunom vlasništvu države, dok u Barskoj plovidbi ima skoro 52 odsto vlasništva, pa je za planiranu rekonstrukciju pomorskih kompanija Vladi neophodna i podrška manjinskih akcionara. A oni smatraju da nema zakonskog osnova da Barska plovidba svoje brodove pokloni i ustupi Crnogorskoj”, kazao je državni sekretar za saobraćaj i pomorstvo Zoran Radunović.
“Jedina mogućnost je da Barska plovidba svoju imovinu proda, ukoliko Crnogorska plovidba ima novca da kupi te brodove. Nećemo pružiti podršku za ni jedan projekat koji neće obuhvatiti saniranje dosadašnje štete koja iznosi oko 15 miliona eura. Ono što mi smatramo da je najlogičnije i najbolji put je spajanje te dvije kompanije”, kazao je predstavnik manjinskih akcionara Barske plovidbe Aleksandar Jovović.
Da je najbolje rješenje da trgovačkim brodovima upravlja jedna kompanija uz detaljnu analizu svih troškova, smatra dugogodišnji kapetan duge plovidbe iz Herceg Novog Nenad Lazović. No, koje god rješenje da se donese Lazović kaže da niko neće biti zadovoljan jer je greška napravljena prilikom same kupovine brodova.
“Da li smo mi uzeli te brodove iz razloga socijalnog u zagradi pod navodnicima političkog karaktera ili nekog komercijalnog. Ako smo ga uzeli iz socijalnog onda svi treba da budemo svjesni da će to budi scoijalni karakter i da će država plaćati i da će to ići iz nekog budžeta dok traje koliko traje. Čini mi se da je to neka ta priča”, poručio je Lazović.
Kupovina četiri broda državu je koštala 100 miliona dolara, a ni jedna naša pomorska kompanija nema mogućnosti da samostalno pronalazi i prevozi teret pa su brodovi dati u dugogodišnjem zakupu.
U Kini se nalazi sedam od deset najprometnijih luka svijeta. Tokom prva tri kvartala ove godine, luka Tjenđin je pretovarila 351 milion tona tereta, što je rekordan nivo, i zabilježila porast od 4,5 odsto na godišnjem nivou. U istom periodu, zauzela je osmo mjesto na listi najvećih svjetskih luka po ukupnom kapacitetu za pretovar kontejnera. Nalazi se na zapadnom kraju zaliva Bohaj, oslanjajući se na novoosnovanu oblast Śijung’an. Pored toga što služi kao pomorski koridor regiona Peking – Tjenđin – H’bej predstavlja važno čvorište ekonomskog koridora Kine, Mongolije i Rusije i istočnu polaznu tačku novog ekonomskog Evroazijskog kontinentalnog mosta.
Kao jedna od deset najprometnijih luka svijeta od velikog strateškog značaja za kinesko brodarstvo i Pomorski put svile 21. vijeka, prepoznatljiva je po usvajanju inovativnih tehnologija koje pomažu u ublažavanju kašnjenja i poremećaja u lancu isporuke tokom pandemije. Postala je prva luka na svijetu koja je dobila odobrenje za demonstracionu zonu autonomne vožnje sa 25 električnih kamiona bez posade, nedavno otvorila prvi pametni terminal sa nultom emisijom CO2 u vremenu kada su povećanje saobraćaja, zagušenja, nepredvidivost vremenskih uslova i emisija štetnih gasova postali veliki izazovi za luke širom svijeta.
Kineski lider za proizvodnju teških kamiona Sinotruk nezavisno je razvio 25 bespilotnih električnih kamiona kojima je 17. januara 2020. uspješno izveden prvi kompletan utovar broda u luci Tjenđin. Inteligentni bespilotni električni kamion zasnovan je na tehnološkoj platformi serije HOWO i integriše vodeće svjetske inovativne tehnologije kao što su vještačka inteligencija, inteligentna povezana vozila, cloud tehnologija, nova energija i novi materijali. To je takođe prva serijska proizvodnja u Kini. U poređenju sa AGV vođenim vozilima, ima prednosti niže cijene, pametnijeg, efikasnijeg i energetski štedljivijeg vozila. Električno vozilo može preći 120 km pri punom opterećenju, a vrijeme punjenja je manje od 1 sata. Bespilotnom električnom kamionu za transport kontejnera potrebno je više od godinu dana za testiranje i integrisanje nove generacije 5G komunikacione tehnologije.
Sredinom oktobra kineski Tianjin Port Group je pustio u rad prvi terminal sa nultom emisijom štetnih CO2 gasova. Izgradnja terminala trajala je samo godinu i devet mjeseci, što predstavnici lučke grupe smatraju odrazom „kineske brzine“ i predstavlja dio strategije za postizanje ambicioznog cilja da Tjenđin postane vodeća pametna luka svijeta.
Najsavremenije tehnologije bez CO2 rezultat su 76 patenata i 13 pronalazaka na svjetskom nivou, a podstakle su inovacije za poboljšanja kontejnerskih terminala na drugim mjestima. ‘Mozak’ terminala može automatski kreirati optimizovane planove utovara i istovara što dovodi do 20 odsto veće efikasnosti u poređenju sa tradicionalnim terminalima i uštede u ljudstvu, vremenu i troškovima. Terminal se napaja energijom vjetra i sunca, čime se postiže nulta emisija CO2 za potrošnju i proizvodnju energije dok su troškovi ulaganja za automatske terminale za jednu trećinu manji nego za tradicionalne. Cjelokupno planiranje i raspored pristaništa takođe je unaprijeđeno u skladu sa najnovijim tehnologijama, a terminal koristi inteligentni horizontalni transportni sistem opremljen senzorima, uključujući laserske radare, kamere i radare na milimetarskim talasima.
Kao korak dalje u poboljšanju konkurentnosti kineskog brodarstva i lučkih operacija, luka Tjenđin i Kinesko klasifikaciono društvo (CCS) potpisali su Memorandum o razumijevanju sa finskom kompanijom za inteligentnu pomorsku tehnologiju Wärtsilä Voyage o unaprijeđenju kineske tehnologije inteligentnih plovila i primjeni tehnologije tegljača nove generacije. Projekat uključuje isporuku napredne tehnologije za procjenu situacije i obezbjeđivanje naprednih digitalnih simulatora koji će značajno poboljšati i ubrzati testiranje plovila, uključujući inteligentne i autonomne algoritme, obuku i bezbjednost. Očekuje se da će inteligentni tegljač nove generacije početi sa radom u četvrtom kvartalu 2023. godine. Veći cilj partnerstva je da se poboljša bezbjednost, produktivnost i efikasnost u prometnim kineskim lukama pomoću inteligentnih plovila i pametne senzorske tehnologije. Wärtsilä Voyage će, na taj način takođe doprinijeti i podržati CCS u razvoju prvih standarda i smjernica te vrste za domaća inteligentna plovila i sprovesti sistematsko istraživanje usmjereno na ljude kako bi pomoglo u optimizaciji toka posla i poboljšanju ukupnog radnog učinka i sigurnosti. Razvoj ovih standarda za inteligentne brodove će takođe uključivati uspostavljanje međunarodne saradnje i razmjene znanja o bezbjednosnim standardima i najboljim praksama takvih pametnih plovila. Menadžment CCS-a je naveo da je CCS već objavio pravila i smjernice za inteligentni brod kako bi podstakao usvajanje pametne tehnologije na okeanskim plovilima i naglasio potrebu za stvaranjem sličnih tehnoloških postavki i standarda i za unutrašnji segment imajući u vidu upotrebu više od 120.000 domaćih plovila u Kini.
Novoizgrađeni brod će biti opremljen naprednim sistemom za otkrivanje malih objekata u uslovima slabe vidljivosti i pružanje podrške posadi u donošenju odluka. Ono što je ključno za jačanje kineske brodarske konkurentnosti je činjenica da ova tehnologija neće biti ograničena samo na lučke operacije već će biti primjenjiva i na druga domaća plovila u budućnosti što će u kombinaciji sa novim standardima bezbjednosti i kvaliteta, podstaći usvajanje i proširenje primjene pametne tehnologije i na ostale segmente saobraćaja.
Kina kontinuirano radi na unaprijeđenju bezbjednosti, efikasnosti i održivosti lučkih operacija kroz razvoj pametnih lučkih usluga i usvajanje novih tehnologija u najprometnijim lukama u cilju povećanja konkurentnosti i smanjenja štetnog uticaja na životnu sredinu.
/dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
Ni Opština Tivat kao oštećena strana, ni Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) kao nadležni organ koji bi trebala da spriječi zloupotrebu državne imovine, nisu pratile da li je NVO Dux Croatorum iz Tivta lokalnoj upravi Tivta uplatila iznos od 14.400 eura, koliko je ta NVO, prema nalazu ASK iz oktobra 2018. zakinula Opštinu Tivat, nelegalno izdajući trećim licima besplatno joj na korišćenje ustupljenu imovinu Opštine – objekat Doma kulture u Donjoj Lastvi.
Proizilazi to iz odgovora ovih dviju institucija koje su one dostavile „Vijestima“ na naše interesovanje koja je bila sudbina službenih preporuka i mišljenja ASK koja je 19.oktobra 2018. zvanično utvrdila „ugrožavanja javnog interesa u postupku raspolaganja državnom imovinom“ u vezi davanja u višegodišnji beplatni zakup objekta Doma kulture u Donjoj Lastv NVO-u na čijem je čelu tada bio aktuelni predsjednik Hrvatskle građanske inicijative Adrijan Vuksanović, kao i kasnijem protivpravnom postupanju te NVO sa ustupljenom joj državnom imovinom.
NVO Hrvatska krovna zajednica “Dux Croatorum“ od 2012. na osnovu ugovora kojeg su tada potpisali bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (DPS) i tadašnji predsjednik ove NVO Zvonimir Deković (HGI), besplatno koristi Dom kulture u Donjoj Lastvi. Ugovor je 2017. produžen na još pet godina, pri čemu je za takvu odluku u SO Tivat kao odbornik glasao i Adrijan Vuksanović, prethodno ne prijavivši očiti konflikt interesa koji ima u ovoj situaciji kao tadašnji predsjednik NVO kojoj se besplatno ustupa opštinska imovina. U objektu Doma kulture u Donjoj Lastvi smješten je i stranački elektronski medij HGI-ja Dux radio, kao i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore kojeg vodi potpredsjendik HGI Zvonimir Deković, te još nekoliko “udruga sa hrvatskim nacionalnim predznakom“, a koje su sve manje-više pod direktnom kontrolom i uticajem HGI. Iako mu je ugovor koji je imao sa Opštinom to izričito zabranjivao, “Dux Croatorum” je od ljeta 2013. izdavao dio objekta Doma kulture –njegovu sjevernu fasadu, kompaniji Luštica Development za postavljanje reklame te komapnije, uz naknadu od 3.600 eura godišnje.
ASK je nakon što su “Vijesti” pisale o ovom slučaju, samoinicijativno u jesen 2018. godine preispitala čitav ovaj aranžman između Opštine Tivat i “Dux Croatoruma“ i zvanično konstatovala da u njemu „postoji ugrožavanje javnog interesa i postupanje institucije suprotno principu transparentnosti i integriteta koji je propisan članom 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, kao i da su “Dux Croatorum“ i osobe koje ga kontrolišu, iz ovog posla sa javnom imovinom grada Tivta stekle protivpravnu imovinsku korist.
„ASK konstatuje da u ovom postupku postoji ugrožavanje javnog interesa i postupanje instutucije suprotno principu transparentnosti i integriteta koji je propisan članom 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, piše u mišljenju ASK donesenom 19. oktobra 2018. U aktu stoji da je nakon izjašnjavanja aktera i prikupljanja svih dokaza, ASK utvrdila da su Opština Tivat i “Dux Croatorum” prekršile proceduru predviđenu Zakonom o državnoj imovini i Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini, odnosno da je “Dux Croatorum” dva puta kršio odredbe ugovora o zakupu koji je imao sa Opštinom, dajući djelove državne imovine u podzakup trećem licu i na taj način neosnovano stičući imovinsku korist. Prema nalazu ASK, NVO na čijem su čelu u tom periodu bili Deković, pa Vuksanović, je od Luštice Developmentt u peridou od 1.6.2013. do 15.6.2016. po tom osnovu, prihodovala ukupno 14.400 eura.
Iz Direkcije za imovinsko-pravne poslove Optine Tivat “Vijestima” je na pitanje da li je Dux Croatorum ikada lokalnoj uzpravi Tivta uplatio iznos od 14.400 eura koliko je prema nalazu ASK, ta NVO protivno ugovoru koji je imala sa Oppšinom, stekla imovinske koristi protivzakonito dajući u podzakup trećem licu optinksu imovinu, odgovoreno da “Direkcija nema podataka o tome”.
“Preporuke sadržane u Mišljenju kizu 2018. se nijesu odnosile na pomenuti novčani iznos, pa Agencija nije, niti je mogla pratiti da li je NVO Dux Croatorum nadoknadila ovaj iznos.“- odgovoreno je na isto pitanje iz ASK.
Naknadno mjienjali ugovor i upodobili ga sa neyakonitim postupanjem Dux-a
Ugovor Opštine Tivat i Dux Croatoruma o ustupanju Doma kulture u Donjoj Lastvi na besplatno korišćenje toj NVO, naknadno je, u aprilu 2017.godine mijenjan, nakon što su „Vijesti“ pisale o ovom slučaju. Tada je na čelu Opštine Tivat bila Snežana Matijević (DPS) koja se zalagala za produšavanje ovog kontroverznog aranžmana sa NVO iz koje stoje čelnici HGI kao dugogodišnjeg kolaicionog partnera DPS-a.
Novim ugovorom Duxu je dozvoljeno da može djelove tog objekta davati u zakup trečim licima, pod uslovom da 80% te kirije uplati Opštini.
„NVO je zaključila ugovor u vezi postavljanja reklame sa Luštica Developmentom a po primjedbama Opštine i Anex istog. Iznosi koji su navedeni u ugovoru su u cjelosti uplaćeni na račun Opštine.”- rečeno nam je iz opštinske Direkcije za imovinsko-pravne poslove, ne precizirajući o kojem je konkretno novčanomm iznosu riječ. U svakom slučaju, to nije 14.400 eura koliko je Dux Croatorum uzeo od Luštice Development nelegalno joj izdajući opštinsku imovinu u periodu do 15.juna 2016 godine, što je konstatovala i ASK.
ASK je inače, u svom mišljenju iz oktobra 2018. zvanično konstatovala da je ovaj, naknadno mijenjani ugovor između Opštiine Tivat u Duxa iz aprila 2017. takođe problematičan.
“Upodobljavanje novog Ugovora o ustupanju prava korišćenja i upravljanja Doma kulture u Donjoj Lastvi…. sa ranijom praksom NVO “Dux Croatorum” u odnosu na davanje u podzakup predmetne nepokretnosti, kao i podjelu dobiti u narednom periodu kako je to navedeno članom 8 Ugovora, dovodi u sumnju osnovanost produženja ovog obligaciono-pravnog odnosa.”- piše u Mišljenju ASK iz oktobra 2018. Preciziraju da je “na ovaj način Opština Tivat izrazila prihvatanje ranijih postupaka NVO “Dux Croatiorum” tj. protizakonitog davanja u podzakup predmetne nepokretnosti i sticanja dobiti po tom osnovu, dok je novim Ugovorom pravno upodobljeno svako buduće davanje u podzakup Doma kulture u Donjoj Lastvi”.
Uprkos ovakvom stavu ASK na čijem je čelu tada bio DPS-u bliski Sreten Radonjić, ASK koju vodi Jelena Perović sada ne vidi ništa sporno u činjenici da kontroverzni posao između Opštine Tivat i “Dux Croatoruma” nastavlja, već treću godinu za redom. Zbog ovoga ASK nije pokretala prekršajnin postupak iako je i sama utvrdila da je narušen javni interes i da je NVO koju vode čelnici HGI, protvpravno postupala sa državnom imovinom i stekla nezakonitu imovinsku korist od 14.400 eura.
“U ovom postupku, Agencija nije pokretala prekršajni postupak. Na osnovu Zakona o sprječavanju korupcije, Agencija može pokrenuti prekršajni postupak ukoliko državni organi, organi državne uprave i opštine, odnosno javna preduzeća, privredna društva, ustanove ili druga pravna i fizička lica ne dostave ili stave na uvid njenim službenicima tražene podatke i obavještenja, odnosno ukoliko navedeni organi ne dostave obavještenje Agenciji u roku koji ova institucija utvrdi u Mišljenju u kojem je došlo do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Opština Tivat i NVO Dux Croatorum su u roku dostavili sva tražena izjašnjenja i dokumentaciju u toku ispitnog postupka, odnosno dostavili izvještaje o preduzetim radnjama u odnosu na preporuke iz mišljenja Agencije, tako da nije bilo pravnog osnova za pokretanje prekršajnih postupaka.“- saopšteli su „Vijestima“ iz ASK. Iz Agencvje međutim, nisu odgovorili što su ASK u u svojim izjašnjenjima naknadno dostavili Opština Tivat i „Dux Croatorum“, navevši samo da su u tim izvještaijma „preporuke iz Miškljenja ASK relizovane“.
Pritisak iz Zagreba, Komenović odbio produženje ugovora
Aktuelno rukovodstvom Opštine Tivat koje čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“ ne namjerava da produži ugovor o davanju nan korišćenje Doma kulture u Donjoj Lastvu „Dux Croatorumu“ nakon njegobog isteka na proljeće naredne godine, već možda čak i da ga prijevremeno prekine upravo zbog nezakonitog postuipanja te NVO sa opštinskom imovinom, te da Dom kulture vrati na korišćenje Mjesnoj zajednici.
Stoga su Dekovići Vuksanović nedavno, za vrijeme svoje višednevne radne posjete Zagrebu, svoje sagovornike iz vrha državne vlasti Hrvatske obavijestili da je Dom kulture u Donjoj Lastvi “značajno mjesto za kulturni i društveni život hrvatske nacionalne manjine u Boki Kotorskoj, a i šire” i tražili njihovu pomoć da zadrže ovu opštinsku imovinu Tivta pod svojom kontrolom i u narednom periodu.
“Hrvatska je spremna pomoći u širenju kapaciteta Doma culture u Donjoj Lastvi i postizanju trajnog rješenja njegovog imovinsko-pravnog statusa. Hrvatska će nastaviti pomagati rad Radio Dux stanice, čiji hrvatski manjinski program ima osobitu važnost za očuvanje, rad i povezanost hrvatske zajednice u Crnoj Gori.”- poručili su Vlade Republike Hrvatske nakon sustreta premijera Andreja Plenkovića (HDZ) sa Vuksanovićem i Dekovićem.
Čelnici HGI nisu odgovrili na naše pitanje da li su sagovornike u Zagrebu upoznali sa činjenicviom da su crnogorski nadležni organi već utvrdili da je Dux Croatorum u postupanju sa lastovskim Domom kulture ugrozio javni interes i nezakonito djelovaio, stekavši protivpravnu imovinsklu korist.
“Vijesti” nezvanično saznaju da je o potrebi ustupanja Doma kulture Dux-u potpredsjedniku crnogorske Vlade Dritanu Abazoviću (URA) koji je u Zagrebu boravio istovremeno kad i prvaci HGI-ja, govorio i hrvatski ministar inostranih poslova Goran Grlić-Radman. Abazović je nakon toga navodno, telefonom pozvao tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) i pitao ga “može li se tu što učiniti”, ali je predsjednik Opštine Tivat glatko odbio Abazovićevu sugestiju da lokalna uprava produži aranžman sa davanjem Doma kulture NVO-u iza koje stoji HGI.
Tri skijaša su poginula a dva su povrijeđena u lavini u centralnoj Austriji, javile su danas vlasti.
Žrtve su bile dio grupe od 11 skijaša od kojih je osam pogođeno naletom snega širokog oko 200 metara dok su išli uz padinu za vrijeme skijaške turneje juče u oblasti Tveng, u provinciji Salcburg.
Trojicu skijaša je zakopala lavina dok su dvoje djelimično zatrpani i uspjeli su da se oslobode, javila je regionalna policija.
Spasioci su uspjeli da lociraju dvojicu zatrpanih skijaša pomoću njihovih uređaja za potragu, jedan je već bio mrtav a drugi je kasnije umro u bolnici u Klagenfurtu.
Treći zatrpan skijaš nije nosio uređaj za potragu i njegovo tijelo pronađeno je oko četiri sata poslije naleta lavine i izvučeno.
Žrtve su Austrijanci, dvojica stari 19 godina i treći star 24 godine. Dvoje povrijeđenih skijaša prebačeno je u lokalnu bolnicu.
Konzorcijum koji čine kompanije Novi Volvox i Leitner sa kojim Vlada treba da potpiše koncesioni ugovor o gradnji žičare Kotor-Lovćen je biznis planom projektovao da će efekti po državni budžet u periodu od 30 godina biti oko 79,6 miliona eura.
Predlogom ugovora je definisano da koncesija traje 30 godina, minimalno ulaganje je 24 miliona, a koncesiona naknada 15 odsto od neto profita.
”Od projektovanih 79,6 miliona eura, 15,2 miliona se odnosi na koncesionu naknadu, porez na dobit 7,7 miliona, PDV neto efekat je projektovan na 33,3 miliona i 23,4 miliona su porezi i doprinosi na plate”, kazali su u kompaniji Novi -Volvox.
Tender za dodjelu koncesije za izgradnju žičare raspisalo je 6. juna prošle godine nekadašnje Ministarstrvo turizma i održivog razvoja, a konzorcijum koji čine podgorička i italijanska firma je bio jedini ponuđač. Bivša Vlada nije stigla da ovaj posao dovede do kraja, pa je novo Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) nastavilo pregovore sa jedinim ponuđačem koji su završeni početkom ove sedmice.
Lokacija koncesije za izgradnju žičare Kotor – Lovćen određena je Prostornim planom posebne namjene za NP Lovćen. Predviđena koncesija za ovaj projekat je 30 godina, od datuma ispunjenja preduslova predviđenih u nacrtu ugovora o koncesiji. Taj period uključuje i vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na jednu godinu, kao i operativni period u trajanju od preostalih 29 godina.
Žičara – Ilustracija foto: Novi volvox
Iz Novog Volvoxa su objasnili da su radili tri scenarija koja su pokazala opravdanost ulganja u ovaj projekat i koji su vezani za broj prevezenih putnika.
”Prvi scenario je bazna projekcija koja znači da u početnoj godini rada žičare prevezemo 400.000 putnika, a u 10. godini 600.000 putnika. Drugi scenario podrazumijeva 325.000 prevezenih putnika u početnoj godini i 400.000 u 10. godini. treći scenario,ujedno i najlošiji, podrazumijeva 275 hiljada putnika u početnoj godini i 375.000 u 10. godini”, objasnili su iz podgoričke kompanije.
Budući koncesionar je ponudio, kako su kazali, minimum pet odsto godišnjeg prometa plus razliku od 15 odsto godišnje dobiti. Uz to, jedan odsto godišnjeg prometa davaće za sponzorstva i donacije.
Planirano je da cijene karata budu u rasponu od 10 do 18 eura. Najjeftiniju kartu od 10 eura plaćali bi studenti, za domaće stanovništvo ona će biti 14 eura, a za turiste 18 eura.
Žičara će biti dugačka 3.918 metara, kapaciteta 1.000 putnika po jednom satu i 40 gondola, dok je vrijeme putovanja 11 minuta.
Žičara i svi propratni sadržaji nakon isteka perioda zakupa prelaze u vlasništvo države.
Početna stanica predviđena je u Kotoru, a završna na lokalitetu Kuk na Lovćenu.
Papa Franjo danas se vraća na grčki otok Lezbos kako bi se ondje susreo s migrantima.
Papa, koji je iskoristio svoju trenutačnu turu po istočnom Mediteranu kako bi upozorio na položaj migranata i izbjeglica, posjetio je Lezbos 2016. godine, kad je još postojao pretrpani zloglasni kamp Moria.
Tada je poveo tri sirijske izbjegličke obitelji sa sobom u Rim. Papa je dogovorio da se pedeset migranata s Cipra dovede u Italiju nakon njegova posjeta ovaj tjedan.
Kamp je zapaljen 2020. pa će se Franjo susresti s migrantima u privremenom smještaju.
Očekuje se da će papa provesti oko sat vremena s migrantima, a iz Atine kreće ujutro.
Čelnik Katoličke Crkve posjetio je Cipar u sklopu svoga puta, gdje je u nadahnutom govoru u petak osudio trenutačne migrantske krize.
Muzejska zbirka – Foto: Neva Funčić / HRT – Radio Rijeka
Muzej grada Rijeke je uputio javni poziv građanima na uključivanje u pripremu muzejskog postava broda Galeb. Obnova broda u brodogradilištu u Kraljevici bit će završena do sredine iduće godine, kada će na sedam paluba početi uređenje stalnog postava budućeg muzeja, javlja HRT Radio Rijeka.
U obzir dolaze različiti predmeti, ali i ljudske priče koje se mogu odnositi na sva razdoblja života broda koji je kroz povijest plovio pod imenima Ramb III, Kiebitz i Galeb, rekle su voditeljice projekta Galeb u Muzeju Rijeke Kristina Pavec i Ema Makarun.
Na sadržaju su, kažu, surađivali s muzejima iz naše i susjednih zemalja. Iz Srbije su stigle fotografije i filmski zapisi, iz Slovenije stiže mina s Kiebitza, u Istri su nađeni brodski dnevnici s prvog Galebovog putovanja 1953. u London, a u Rijeci su pronađeni časnici koji se sjećaju plovidbi.
No stalno smo u potrazi za novom građom, ističu kustosice te pozivaju sve građane Hrvatske i država bivše Jugoslavije te zemalja poput Italije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije da se uključe u posljednju fazu pripreme muzejskog postava broda Galeb.
Galeb je u javnosti najpoznatiji kao Brod mira i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita koji je njime putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, no ovaj brod je i mnogo više od toga. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod i polagač mina. Dva puta je ozbiljno nastradao, ali se kao feniks vraćao u život. Bio je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i Titov brod, a nakon raspada Jugoslavije i prodaje grčkom brodovlasniku koji je bankrotirao, brod je svoje utočište pronašao u Rijeci gdje će postati prvi hrvatski brod-muzej.
Muzejski postav prostirat će se na sedam paluba broda i obuhvaća osamdeset posto površine broda, dok je preostala petina namijenjena komercijalnim sadržajima restorana, kafića i ljetnog kina.
Obnova broda Galeb financira se europskim sredstvima kao sastavni dio EU projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”.
Brod se trenutno nalazi na obnovi u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, a trajno mjesto naći na vezu uz riječki lukobran. Istovremeno, Muzej grada Rijeke u suradnji s dizajnericom Nikolinom Jelavić Mitrović priprema stalni muzejski postav koji će prikazati bogatu i zanimljivu povijest broda.
Vaša uspomena može biti dio muzejskog postava, a svi zainteresirani Javnom se pozivu mogu odazvati putem online obrasca na stranicama Muzeja grada Rijeke na adresi https://www.muzej-rijeka.hr/zbirke/brod-galeb/ ili putem mail adrese info@muzej-rijeka.hr, odnosno broja telefona: +385 51 351 092.
