Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore “Komuna” objavio je konkurs za dodjelu Godišnje nagrade za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije crnogorske kulturno-istorijske baštine.
Nagrada “Komuna”, kako se navodi, dodjeljuje se instituciji i pojedincu.
Predlagači nagrade su nacionalne i opštinske institucije iz oblasti kulture, akademsko-naučne institucije čiji je program i sadržaj rada oblast kulture i identiteta Crne Gore, nevladine organizacije iz oblasti kulture i grupa građana.
Razmatranje i vrednovanje dostavljenih predloga obaviće stručni žiri za dodjelu Godišnje nagrade “Komuna” 2021.
Nagradu “Komuna” čine novčana nagrada i plaketa.
Konkursni predlozi sa potrebnom dokumentacijom podnose se u elektronskoj formi na mejl adresu:casopis.komun@gmail.com sa naznakom Konkurs za nagradu “Komuna”, do 1.marta.
Gosti francuskih restorana i zalogajnica uskoro će imati pravo znati odakle je meso koje im konobari serviraju na tanjiru.
Od 1. marta restorani koji poslužuju jela od piletine, svinjetine i janjetine moraju pokazati gdje je stoka uzgojena i zaklana, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Osim toga, morat će naznačiti je li meso svježe ili je bilo zamrznuto, odnosno ležalo u hladnjaku. Ti su podaci obvezni za govedinu od 2002.
U slučaju piletine, svinjetine i janjetine to je bio slučaj samo za meso koje se prodaje u supermarketima i mesnicama.
Nova uredba dolazi kao odgovor na povećan interes potrošača za porijeklo hrane.
No, usmjerena je i na stvaranje pritiska za povećanje potrošnje domaćeg mesa u mjestima kao što su školski restorani.
Trenutačno, polovina mesa koje se poslužuje u francuskim školskim blagovaonicama dolazi iz inozemstva, priopćilo je ministarstvo.
Opština Tivat pokrenula je postupak javne rasprave o Nacrt Plana upravljanja za Veliki gradski park u Tivtu za period 2022-2027 godine, a koji je svojom odlukom, utvrdio predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP).
Javna rasprava o ovom dokumentu vezanom za Veliki gradski park koji je inače, i zaštićeni spomenik prirode u Tivtu, trajaće do 16. februara, a centralni okrugli sto održaće se 15. februara sa početkom u 12 sati u multiedijalnoj sali zgrade Opštine.
Velikom gradskim parkom koji se prostire na nešto manje od šest hektara površine između nautičko turističkog centra Porto Montenegro i centra grada, upravlja Komunalno preduzeće Tivat. Park je inače, podignut na imanjima nekadašnjih srednjevjekovnih kotorskih familija Radali i Verona 1892.godine, po naredbi tadašnjeg komandanta Ratne mornarice Austro-Ugarske i osnivača Pomorskog arsenala u Tivtu, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka. On je porerd ostaloga, komandante austrougarskih ratnih brodova koji su se u Boku vraćali sa dalekih putovanja širom svijeta, obavezao da pritom sa sobom donesu primjerke biljaka i drveća karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a te biljke onda su sađene u tivatskom Mornaričkom parku kako se tada on zvao. Tako je ovdje nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na južnom Jadranu.Pored toga što je park uljepšavao prostor oko tek podignutog Arsenala, služio je za rekreaciju i odmor mornara i zaposlenih. U jednom dijelu parka je nekada bilo tenisko igralište (taj se dio i danas popularno naziva „tenis“), gdje su se nalazili teniski tereni koji su bili u funkciji od zasnivanja parka do Drugog svjetskog rata.
Gradski park u Tivtu zaštićen je 1968. godine Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode kao hortikulturni objekat. Veliki gradski park je vrijedan predstavnik vrtne umjetnosti 19. vijeka na istočnoj obali Jadranskog mora. Podignut je u mješovitom stilu, koji je dominirao u vrtnoj arhitekturi tog vremena, a nastao je kombinovanjem elemenata francuskog (klasičnog) i engleskog (pejzažnog) stila.
Detalj iz tivatskog Velikog gradskog parka
U skladu sa Lokalnim akcionim planom za biodiverzitet Opština Tivat je u 2014. godini izvršila reviziju statusa, kategorije i režima zaštite zaštićenog prirodnog dobra Veliki gradski park. Odluka o proglašenju je usvojena na sjednici Skupštine Opštine Tivat koja je održana 29.decembra 2014. godine. Odlukom o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra Veliki gradski park u Tivtu, gradskom parku određena je vrsta spomenik prirode, prirodno dobro lokalnog značaja, III kategorija, II zona zaštite. Park je stavljen pod zaštitu radi očuvanja prostorno-ambijentalnih, botaničkih, bioekoloških, predionih i kulturno-istorijskih vrijednosti grada, kao i očuvanja reprezentativnog identiteta užeg gradskog jezgra i održavanja i unaprijeđenja ukupnog stanja bioloških, estetskih i turističkih vrijednosti Tivta.
U parku su sačuvana važna obilježja planske organizacije prostora i umjetničke stilizacije. Park sadrži vrijedne vrtno-arhitektonske elemente – šetne staze, spomen obilježja, fontanu, glorijete.
Vegetaciju sačinjavaju uglavnom visoka četinarska stable koja dominiraju na sjevernoj strani, dok se na jugoistočnoj strani nalazi mješovita vegetacija sačinjena od četinarskih i lišćarskih vrsta. Pored vrsta koje su tipične u primorskim parkovima ovog područja, ovdje su prisutne i neke izuzetno rijetke vrste, kao što su bidvilova araukarija (Araucaria bidwillii), kalifornijski čempres (Cupressus macrocarpa), sremza (Prunus padus). Usljed dugogodišnjeg izostanka redovne njege u periodu nakon Drugog svjetskog rata, struktura vegetacije je na određenim djelovima parkovske površine narušena formiranjem podrasta invazivnih vrsta, odnosno prorjeđivanjem izvorne zasađene vegetacije.
Buduće aktivnosti na sprovođenju zaštite i unaprijeđenja zaštićenog prirodnog dobra, treba u osnovi da sadrže integralni pristup zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa. To je, kako navode iz Opštine Tivat, osnovni preduslov za sprovođenje Plana upravljanja zaštićenog prirodnog dobra „Veliki gradski park“ kao Spomenika prirode.
Gradski park u Tivtu
Lokalna uprava u saradnji sa NVO sektorom i pojedincima inače, već nekoliko godina sprovodi niz aktivnosti na revitalizaciji i uređenju Velikog gradskog parka. Tako je prema dostupnmim podacima, u periodu od 2016 – 2021. godine ovdje usađeno 87 biljnih vrsta po kategorijama, najviše je usađeno sadnica stabala alepskog bora (Pinus halepensis) 34 stabla i pinjola (Pinus pinea) 20 stabala. Uz njjih posađen je i manji broj primjeraka raznih drugih vrsta drveća poput empresa, magnolija, ginkobiloga, hrasta, javora, kamfora… U istom periodu usađeno 100 grmova od čega je 42 vrste Pittosporum tobira i 27 vrsta Pittosporum tobira variegate. Usađeno je po šest puzavica vrsta Wisteria sinensis i Trathelospermum jasminoides i 250 perena vrste Canna indica. Djelimično je izgrađen sistem za navodnjavanje parkovskih površina, obnovljene su šetne staze i mobilijar, djelimično završena izgradnja ograde oko parkovskog kiompleksa, a izrađen je i projekat potpune rtekonstrukcije i obnove sistema javne rasvjete u parku.
Plan upravljanja Spomenikom prirode „ Veliki Gradski park u Tivtu” za period 2022.- 2027 godine uradio je stručni tim predvođen kordinatorkom dr Milkom Rajković- Mitrović diplomiranom biologinjom, a činile su ga Jelena Leković dipl. biolog, Tatjana Krstović dipl. ing. hortikulture i Marija Nikolić dipl ing. arhitekture. Ovim dokumentom detaljno je predstavljeno aktuelno stanje Velikog gradskog parka, rizici i faktori koji ga ugrožavaju, te propisane mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i adekvatnog korišćenja ovog spomenika prirode u narednom periodu. Predložen je i niz mjera za očuvanje unapređenje kulturno-istorijskog, arhitektonskog i spomeničkog nasljeđa koje takođe uz bogatuvegetaciju, karakteriše Veliki gradski park, a posebno se insistira na spriječavanju smanjenja granica parka do čega biu mogao dovesti intenzivan urbanistički razzvoj u njegovim kontakt zonama.
Planom je detaljno propisan i niz mjera koje do 2027. treba sprovesti na održavanju i unapređenju parkam a koje bi u narendih pet godina ukupno koštale nešto preko 302 hiljade eura.
CEDIS je tokom prethodnih šest mjeseci obračunao oko 9.3 miliona kWh (kilovatsati) po osnovu neovlašćene potrošnje električne energije, čija je vrijednost oko 1.1 milon eura. Oko 30 odsto je obračunato po osnovu neovlašćene potrošnje – krađa, dok je oko 6.3 miliona kWhobračunato kao neovlašćena potrošnja kod samovoljno priključenih korisnika.
Akcija suzbijanja neovlašćene potrošnje električne energije koja je započeta u julu prethodne godine, biće nastavljena i u narednom periodu na području svih crnogorskih opština.
Ukupni gubitci u elektrodistributivnom sistemu su u diskretnom padu, pritom je tokom prethodne godine preuzeto čak 10 odsto više, odnosno 250MkWh više električne energije u odnosu na vrijednosti koje su ostvarene tokom 2020. godine. Intencija CEDIS-a je kontinuitet, odnosno dugoročna intenzivna aktivnost na terenu sve do minimiziranja prakse neovlašćene potrošnje na elektrodistributivnoj mreži.
CEDIS raspolaže najmodernijom opremom za utvrđivanje neovlašćenih aktivnosti na mjernim mjestima, dok radnje na terenu sprovode stručne ekipe sa višegodišnjim iskustvom, upoznate sa svim vidovima neovlašćenog preuzimanja električne energije i detaljnim informacijama o karakteristikama konzuma, naročito o problematičnim područjima.
Zakon o energetici zabranjuje neovlašćeno korišćenje električne energije i obavezuje CEDIS da ukoliko utvrdi krađu, bez prethodnog upozorenja, obustavi isporuku električne energije korisniku. Dalje postupanje propisano je Pravilima za sprovođenje postupka za otkrivanje, utvrđivanje i sprečavanje neovlašćenog korišćenja električne energije i Metodologijom za obračun i naplatu neovlašćeno preuzete električne energije.
U prethodnom periodu putem korisničkih servisa CEDIS-a značajan broj korisnika je prijavljivao neovlašćenu potrošnju, zbog čega je aktivirana i posebna mail adresa: neovlascenapotrosnja@cedis.me , putem koje se anonimno može zahtijevati kontrola mjernog mjesta zbog sumnje na neovlašćenu potrošnju.
U sklopu sportskog djela Praznika Mimoze, a u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi 8. Novska Skalinada biće održana 13.februara.
Sada već tradicionalnom putanjom, ova sporstko-rekreativna manifestacija će vas sprovesti uzanim prolazima grada od Škvera do Španjole.
– Skale i konstantna pedenca, i ove godine će staviti na test snagu i izdržljivost učesnika, a veličanstven pogled na Bokokotorski zaliv biće nagrada svima onima koji su se odvažili da uzmu učešće u ovom događaju – saopšteno je iz Turističke organizacije Herceg Novog.
Prijave se vrše isključivo elektronskim putem preko sledećeg linka. Za prijave do 1. februara iznos startnine je 10, a nakon toga iznosi 15 eura. Prijave su otvorene do 10. februara.
Brojčano stanje je isto, 646 skala i 1280 metara dužine i 178 nadmorske visine.
SUBOTA, 12. Februara 2022.
12h – Obilazak staze u pratnji vodiča (gradska luka Škver)
12 -17h – Preuzimanje startnih paketa
NEDELJA, 13. Februara 2022.
8:30 – 10h – Preuzimanje startnih paketa
10:30h – Start (pojedinačan start na svakih 30 sekundi po rednim brojevima)
13h – Dodjela nagrada, završna ceremonija
NAGRADE:
– Svi takmičari koji završe trku dobijaju FINISHER medalju
– Apsolutni pobjednici (M i Ž) dobijaju pehare i medalje, drugo i treće mjesto medalje
– prvo, drugo i treće mjesto u starosnim kategorijama dobijaju medalje
Osim sporskog-rekaretivnog karaktera, ova manifestacija ima i kulturno istorijski značaj koji se odnosi na povezivanje fortifikacionih objekata Herceg Novog, od Škvera (Citadele), preko Sat Kule, Kanli Kule, i konačno, Španjole. Svaka od ovih tačaka zauzima važno mjesto o kultunom identitetu našeg grada – navode iz To Herceg Novi.
Mali admiral Bokeljske mornarice Tomislav Radović, iz Kotora, tačno u podne 27. januara izgovorio je Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.
“Na ovu višestoljetnu tradiciju ponosni smo kao narod, koji je vrata svojih srdaca, domova i crkava uvijek držao otvorenim kako bi se u njima svi, bez obzira na različitost vjere ili nacije mogli dobrodošlo i slobodno osjećati”, poručio je kotorski biskup Ivan Štironja.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Žarkom Vučinićem – popularnim „Kuvarom Žarkom”, priznatim humanistom, organizuje obrok za oboljele od raka.
“Ovim simboličnim gestom želimo oboljelim od najteže bolesti pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama”, kazali su iz CDPR-a.
Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666 u ponedjeljak, 31. januara od 10 do 16 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen blagovremeno.
Iz CDPR-a su podsjetili da se Svjetski dan borbe protiv raka obilježava svake godine kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije.
“Njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim.”
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka.
“SZO je saopštila ovim povodom kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje”, kazali su u saopštenju.
U Crnoj Gori, između 2.000 i 3.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih oko 1.700 nažalost izgubi borbu sa ovom opakom bolešću. Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća.
U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Narednih godina, sve do 2030. godine očekuje se nažalost da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.
“Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Najveća smrtnost (oko 70%) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima”, kazali su iz CDPR-a.
Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Iz CDPR-a ističu da treba da učinimo sve što možemo, kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje. Oni pozivaju na pridržavanje jednostavnih savjeta:
– prestanite da pušite,
– hranite se pravilno i raznovrsno,
– budite fizički aktivni minimum tri puta nedjeljno,
– vodite računa o tjelesnoj težini,
– izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu,
– sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu,
– smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama i korištenjem zaštitne opreme,
– izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora
“Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspješnije oružje u borbi protiv raka”, poručuju iz CDPR-a.
Hotelske kuće i ugostitelji u Dubrovniku u potrazi su za nedostajućom radnom snagom uoči turističke sezone 2022. godine.
Berza rada zatrpana je natječajima, radnici se traže izvan granica Hrvatske, nitko ne želi ponoviti lanjsku grešku u koracima, kad se zbog straha od zatvaranja emitivnih tržišta zakasnilo u zapošljavanju. Dio sezonaca je otišao u inostranstvo, dio je regrutiran na sjevernom Jadranu, a kolike su to plate koje bi trebale privući radnu snagu?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plata u Hrvatskoj za novembar 2021. iznosila je 7333 kune. Medijalna neto primanja bila su 6149 kuna, što znači da je polovica zaposlenih imala manji, a polovica veći dohodak od tog iznosa. Primanja u tzv. “realnom sektoru” u turizmu su uvijek bila manja od državnog prosjeka.
– Najniže plate u turizmu primaju čistačice, spremačice i pomoćno osoblje u kuhinji, oko 5000 kuna neto mjesečno, prosječna plata konobara u nekom dubrovačkom hotelu je između 6000 i 7500 kuna – kaže za Slobodnu Dalmaciju Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske.
Podatke za restorane nema, ali s obzirom na veliku potražnju za konobarima, uvjerenja je da ni tamo nisu niže. Recepcionari su u rangu konobara.
– Na njih se uglavnom ne primjenjuju koeficijenti. Kuhari i šefovi kuhinje u vrhunskom restoranu u Dubrovniku primaju po 12 hiljada ili od 15 hiljada do 20 hiljada kuna – kaže Lujić.
Sudeći po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženija zanimanja su kuhar i konobar. Na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije otvoreno je 67 oglasa za kuhara i 52 za konobara. Julijo Srgota, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Dubrovniku, kaže da se poslodavci ne odmaraju, oglasi stižu svakodnevno od početka godine.
Po Zakonu o strancima, za neke poslove poslodavci moraju dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a i tzv. “test tržišta rada”, a tek onda MUP-u podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Turistički sektor može ishoditi radne dozvole za svoje radnike iz trećih zemalja i bez testa tržišta rada, ali samo u trajanju do 90 dana tokom kalendarske godine.
HZZ-ov ured u Dubrovniku u 2021. godini primio je 1887 zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije HZZ je u prošloj godini izdao 286 pozitivnih mišljenja, 10 je u obradi te je izdano 1070 radnih dozvola. Zavod je odbio 71, a 361 radnu dozvolu obustavio. Najveći broj zahtjeva odnosio se na poslove u graditeljstvu te ugostiteljstvu i turizmu, kao što su: radnik visokogradnje, kuhar, konobar, pomoćni kuhar, tesar, zidar, sobar, armirač, radnik niskogradnje i fasader. Budući da su poslodavci u svom zahtjevu za mišljenje HZZ-a pri zapošljavanju stranaca dužni priložiti i podatak o dohotku, ispada da je prosječna plaća radnika koji je iz trećih zemalja ovdje došao raditi kao kuhar 5506,9 kuna, konobar 5462,6 kune, pekar 4631,8 kunu, dok su poslodavci za sobaricu u prosjeku prijavljivali platu od 4876 kuna ili za čistača 4461 kunu bruto.
Prosječna plata zaposlenih u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika u 2019. bila je 7724 kuna neto. Precizne podatke o prosječnoj plaći za pojedina zanimanja u tzv. “realnom sektoru” u turizmu na dubrovačkom području teško je pronaći.
Županijska gospodarska komora radila je analizu plaća u trgovačkim društvima Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu. Po njihovim podacima, prosječna plata u djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme hrane ovdje je 4971 kunu neto, u trgovini 4743 kune, u prijevozu 6276 kuna te u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a 90 posto društava u ovoj kategoriji čine putničke agencije, 5166 kuna.
U odnosu na 2019. godinu, najveći pad mjesečne plate zabilježen je upravo u djelatnostima usluga smještaja u turizmu i pripreme hrane (22 posto), a najmanji u prijevozu, dok je u građevinarstvu porasla za pet posto i u prosjeku je iznosila 4552 kune neto.
– Najveća prosječna mjesečna neto plata isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, 6811 kuna. Paradoksalno, najniža prosječna plaća u županiji je u djelatnosti obrazovanja, 3890 kuna. To se odnosi na privatne ustanove i trgovačka društva, a ne na škole koje su financirane iz proračuna, ali govori kako se kao društvo odnosimo prema toj djelatnosti. Podaci su egzaktni, temeljeni na podacima koje su poduzetnici iskazali u svojim završnim financijskim izvješćima Fini – kaže Nikolina Trojić, predsjednica Komore.
Komentirajući činjenicu da su prosječna primanja na dubrovačkom području niža od državnoga, Trojić napominje da je koronavirus ovdje mnogo teže pogodio veliki dio poslovnih subjekata i da je veliki broj zaposlenih ovisio o Vladinoj potpori za očuvanje radnih mjesta u iznosu 4000 kuna.
Nakon sunčane i iznadprosječno tople nedjelje slijede oblačniji i hladniji dani.
U Crnoj Gori u ponedjeljak 31. januara u prijepodnevnim satima biće dosta sunčanih intervala, a sredinom dana očekuje se naoblačenje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći na primorju i u nižim predjelima na jugu umjerena do jaka kiša, moguće i grmljavina, a u ostalim predjelima uglavnom će padati snijeg.
Vetar u sjevernim predjelima i na primorju povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -10 do 3, najviša dnevna od 1 do 12 stepeni.
Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od najpoznatijih je svakako kotorska pašta.
I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.
„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji“, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.
Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.
„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“
Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.
Kotorska pašta, kore
Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.
Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne, „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.
Kotorska pašta, krema
Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.
