Ljudi prepoznsti u Herceg Novom kao humanisti i sa jasnim osjećajem za pravdu organizuju u subotu, tačno u podne, u subotu 15. januara, protestni skup ispred bolnice Meljine, kojem će se nadamo se odazvati veliki broj gradjana. Bokeški Forum, u tom smislu poziva sve svoje članove i simpatizere širom Boke, kao i sve slobodne ljude da dođu ma protest i time pokažu nedvosmislen stav po pitanju očuvanja bolnice.
Svi smo dobro upoznati sa situacijom u bolnici Meljine. Promjene vlasnika, tužbe, dugovanja, odliv stručnog kadra.. Nikada gora situacija nije bila. Iskreno se nadamo da će se ipak naći riješenje i da prijeko potrebna bolnica za čitavu Boku, a i šire, opstane.
Bokeški forum
Posebno moramo naglasiti da smo svjedoci velike požrtvovanosti zaposlenih u bolnici koji rade u nehumanim uslovima. Riješenja sigurno postoje ali neodgovornost nadležnih organa i ranije kao i danas su očigledna. Tako da je pitanje da li postoji dobra volja.
Zbog toga u subotu složno, oslobođeni ideoloških i bilo kakvih drugih okova, moramo dići glas i sačuvati bolnicu Meljine. Za dobro svih nas, poručuju iz Bokeškog Foruma.
U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa u prethodna 24 sata preminulo pet osoba iz Petnjice, Andrijevice, Berana, Bara i Kotora, od kojih je najmlađa imala 55 godina, a najstarija 77 godina. Registrovano je 1678 novih slučajeva, a prijavljen je oporavak kod 2349 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 15097.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 13.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4421 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 1678 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
593
Nikšić
207
Bar
151
Herceg Novi
103
Budva
95
Bijelo Polje
90
Berane
65
Cetinje
48
Ulcinj
45
Kotor
43
Tivat
40
Danilovgrad
38
Pljevlja
31
Mojkovac
25
Tuzi
19
Rožaje
16
Žabljak
15
Andrijevica
14
Plužine
13
Kolašin
12
Petnjica
6
Šavnik
5
Plav
3
Gusinje
1
UKUPNO
1678
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 13.01.2022. godine je iznosio 37,9 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2465.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 200535.
Broj novozaraženih koronavirusom u Kotoru je u padu, kao i broj pacijenata koji se javljaju u kovid ambulantu u Domu zdravlja Kotor, kazao je direktor DZ dr Igor Kumburović gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti.
U Kotoru su trenutno aktivna 573 slučaja kovid-a.
“Epidemiološka situacija je takva da se svuda bilježi porast broja inficiranih. Naša isksutva ukazuju na blaže kliničke slike. U zadnjoj sedmici decembra imali smo snažno povećan broj inficiranih, taj broj je išao dnevno preko 100. Od ponedeljka bilježimo pad, pogotovo u posljednja dva dana”, rekao je Kumburović.
Broj pregleda u kovid ambulantama je oko 80 dnevno, dok su, kaže Kumburović, u prethodnom periodu bilježili oko 150.
U padu je i broj testiranja.
“Imamo PCR laboratoriju u kojoj vršimo testiranje za Kotor, Tivat, Budvu i Herceg Novi. Izvršimo oko 500 testiranja dnevno.”
Uprkos velikom broju zaraza u školama Slovenija za sada neće uvoditi on-line nastavu za sve, kazao je u četvrtak slovenski ministar zdravstva Janez Poklukar.
“O mogućem zatvaranju škola za sada ne razmišljamo. Ako u budućnosti bude lockdowna, škole će biti zadnje koje će se zatvarati”, kazao je Poklukar u izjavi za novinare, tijekom obilaska punktova za cijepljenje na kojima se od danas do subote provodi nova, trodnevna akcija masovnog cijepljenja, koje se provodi od 8 do 20 sati.
Cijepljenje Pfizer-BioNTehovim cjepivom i Modernom odvija se bez naručivanja, na redovnim punktovima, u covid bolnicama i preko mobilnih ekipa na terenu. Najviše je onih koji dolaze po treću, booster dozu, manje je onih koji dolaze po drugu dozu, dok je interes za cijepljenje prvom dozom vrlo mali, javljaju mediji.
Poklukar je iznio procjene o zatvaranju obrazovnog sustava u školama komentirajući najnovije podatke po kojima je zbog širenja omikron varijante među mladima u karanteni sada već preko 24 tisuće osnovaca i skoro 15 tisuća polaznika srednjih škola, dok je ukupno 370 škola do sada već moralo prijeći na nastavu na daljinu.
Ravnateljica jedne srednje škole u Ljubljani izjavila je u vezi s tom situacijom da se stanje “približava kaosu” jer se djeca zbog zaraze ili kontakata šalju u karantenu, a isto tako i učitelji, ako su u učionici u kojoj je došlo do zaraza bili najmanje 15 minuta.
Poklukar je u četvrtak najavio da će se uskoro odrediti novi protokol za škole, s novim odredbama tko je sve izuzet od karantene, koja će se ponovo skratiti sa sadašnjih sedam na pet dana, a predviđaju se i nova pravila glede testiranja.
Promjene bi mogle uslijediti idući tjedan, a radikalne izmjene važećih mjera nisu predviđene, javljaju slovenski mediji.
Raspištoljila se bura koja posljednjih dana uzduž cijele naše obale lomi, krši, obara, baca, gura, hladi, ali našli smo mi mjesto gdje joj se siječe rep.
Na Palagruži. Koliko god bila jaka, pa i ovakva XXXL, na našem se pučinskom otoku pretvara u samo jedan hladniji vjetar sa sjevera. Željela bi se pokazati ona i na našem dalekom jugu, vuče snagu iz pete, ali pred mitskom Palagružom oštri očnjaci pretvaraju joj se u mliječne zubiće. Ne zamara ona puno naše lanterniste s Palagruže, koji na pučini brinu o sigurnosti svih onih koji tim pravcem prolaze.
Ali isto da mi provjerimo, stoga, halo, halo, kakva je situacija na jugu, ima li bure, vidi li se dobro Italija, iz trećeg pokušaja pokušavamo saznati od svjetioničara Tomislava Žuvele.
– Ima, ima, ali ne kao kod vas na obali. Ništa strašno. More je 4 do 5, puše, čak je malo u sridu i pojačalo gledano prema utorku popodne, ali nije to kao na kraju. Zapuše ona i ovde, ali nije da te nosi. Ubije nju put do nas. Ima i sunca, može se otokom prošetat. A šta se tiče pogleda, Italija nam je po buri ka pred nosom – kaže nam Tomi.
ČISTO VRIME
Ne kaže se bezveze da je bura čista žena, što se vidi i po balkonima na kojima se u vrimenu od vitra sa sjevera tiramoli napune mirisnom, friško opranom robom. Ali ne i na ovakvu vitrušinu kakva nas je pogodila. S ovom majkom bura, roba je završavala u drugom kvartu. Ali zato nam je pročistila pogled, makar nakratko. Kako s tim stoji Palagruža?
– Kažem vam ja, Italija se vidi fenomenalno, bolje nego Korčula. A po jakim burama i Mljet, Lastovo, Sušac, Vis, Biševo. Sve je to tu kada imamo ovakvo čisto vrime. Vidim i puno brodova koji nam prolaze ovuda, ovo je plovni put, uvijek ih je puno. Ma kakva bura, nije ona nama problem. Ovde su najgore tramuntana i jugo – kaže Žuvela.
Nagledao se on i buretina i grandioznih južina. Već je 20 godina lanternist, od toga je dvije godine proveo na Sušcu, a ostatak na Palagruži. Pa ako tko zna kako ovaj otok diše, onda je to on.
– Čekaj da promislim. Ma ne sićam se nekih baš jakih bura. A ako ćemo o jugu, to je već druga priča. Kako god da bilo, sve je pod kontrolom – obalu s pučine, s postaje Palagruža pozdravlja Tomi Žuvela.
Australska vlada u petak je ponovno poništila vizu Novaku Đokoviću, ustvrdivši da prvi tenisač svijeta, koji nije cijepljen protiv COVID-19, može predstavljati prijetnju za zajednicu.
Imigracijski ministar Alex Hawke iskoristio je svoje posebne vlasti kako bi ponovno poništio Đokovićevu vizu, nakon što je sud u ponedjeljak poništio raniju odluku o ukidanju vize i oslobodio ga iz imigracijskog pritvora.
“Danas sam iskoristio svoje ovlasti prema članku 133C(3) Migracijskog zakona kako bih poništio vizu koju ima gospodin Novak Đoković, na temelju zdravstvenih razloga, te na temelju interesa javnosti da to napravim”, istaknuo je Hawke u posebnoj izjavi.
U izgradnju i razvoj proijekta turističkog rizorta Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, od njegovog početka 2014. do sredune prošle godine je investorano ukupno 293 miliona eura, od čega je tokom 2021. uloženo 27,2 miliopna eura.
Podaci su to koje je Vladi dostavio investitor, kompanija Luštica Development iz Tivta, iza koje stoji egipatsko-švajcarski konziorcijum Orascom.
Kako se navodi u „Informaciji o relaizcaiji prioritetnih priojekata iz oblasti turizma“ koju je Vlada usvojila na svojoj posljednjoj sjenici prošle godine, država je nedavno raspisala tender za izbor nezavisnog procjenitelja za prijekt Luštica Bay.
„Zadatak izabranog procjenitelja podrazumijevao bi da ocijeni da li je u realizaciji projekta izvršena minimalna obaveza investiranja.“ (predviđena Ugovorom koji je Vlada sa Orascomom potpisala 23.oktobra 2009. – prim.aut.)- piše u Informaciji uz napomenu da Ministarstvo finansija i socijalnog starnja koordiniše aktivnosti koje su u toku „na rješavanju pitanja obračuna iznosa „Bruto primitaka“ i „Kupoprodajne cijene za raspolaganje placem“ za koje Luštica Development ima ugovornu obavezu plaćanja prema Vladi Crne Gore“.
„U pitanju je procijenjeni iznos obaveza od cirka 2,6 miliona eura“- piše u tom dokumentu.
Navodi se da je do sada uz novu marinu kapaciteta 85 vezova, u prvom dijleu Luštica Bay kompleksa – tzv. Marina naselju, sagrađen i otvoren luksuzni hotel „Chedi“ sa pet zvjezdica i 111 smještajnih jedinica, uređena obalna promenada, te napravljena nova plaža dužine 275 metara. U Marina naselju do sada su napravljene i dvije luksuzne vile, četiri veća objekta sa ukupno pet stambenih jedinica, 31 smještajni objekat sa ukupno 204 apartmana, te četiri veća objekta mješovite namjene sa 26 apartmana i 12 poslovnih prostora. Izgrađena je i kompletna nova putna, elektronergetska, vodovodna, kanalizaciona i infrastruktura za tečni gas u hotelu „Chedi“. U naselju Centrale koje se gradi na prostoru nekadašnje kasarne „Milan Spasić“ u Radovićima, do sada su izgrađena četiri stambena objekta sa 58 apatmana, dio infrastrukture i više sportskih terena i sadržaja za rekreaciju, dok je od planiranog velikog golf igrališta sa 18 rupa na Luštici, dio danas završeno samo malo golf vježbalište.
U Vladinoj Informaciji stoji da je u menadžmentu kompanija loje uptravljaju projektom Luštica Bay trenutno zaposlen 361 radnik, od čega su 292 crnogorski, a 69 strani državljani. Kompanija Luštica Development zapošljava tokom čitave godine za usluge održavanja zapošljava dodatnih 300 radnika, a za izvođenje građevinskih radova na daljem širenju kompleksa na obali zaliva Trašte, ta kompanija u prosjeku angažuje dodatnih 350 do 400 građevinskih radnika.
Predlogom zakona o organizovanju tržišta u ribarstvu i akvakulturi, koji je Vlada Crne Gore dostavila u skupštinsku proceduru, doprinijeće se razvoju tog sektora i stvoriti bolji uslovi za formiranje udruženja proizvođača u cilju postizanja veće konkurentnosti.
Iz Vlade su, kako se navodi u obrazloženju, kazali da je donošenje tog zakona proisteklo iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), posebno imajući u vidu da u Crnoj Gori trenutno ne postoji jedinstveno zakonsko rješenje kojim je regulisana organizacija tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture.
Zakonom se stvara osnov za obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture.
– Uređuje se tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, uslovi za označavanje proizvoda koji se stavljaju na tržište i jača konkurentnost kroz formiranje organizacija proizvođača, uz adekvatnu kontrolu sprovođenja mjera organizacije tržišta – dodaje se u obrazloženju.
Riba
Pored toga, daju se osnove za uspostavljanje organizovanog tržišta kroz mehanizme organizacije tržišta i definisanje jasnih pravila u pogledu informisanja potrošača.
Zakon definiše i nadležno tijelo, uslove i načine za izvoz proizvoda ribarstva u države EU.
– Predložena zakonska rješenja doprinijeće razvoju sektora ribarstva i stvoriće bolje uslove za formiranje udruženja proizvođača. Sve navedeno je u cilju postizanja veće konkurentnosti u sektoru ribarstva i akvakulture – zaključuje se u obrazloženju.
Sporazum o saradnji između Opštine Tivat i grada Omska -Foto Opština Tivat
1 od 7
Foto Opština Tivat
Foto Opština Tivat
Foto Opština Tivat
Foto Opština Tivat
Foto Opština Tivat
Foto Opština Tivat
Foto DPS Tivat
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i novoimenovani gradonačelnik ruskog grada Omska Sergej Šelest, danas su potpisali Sporazum o saradnji. Delegacija na čelu sa predsjednikom opštine otputovala je u zvaničnu posjetu Omsku, na poziv uprave tog grada da prisustvuje svečanoj ceremoniji inauguracije novoizabranog gradonačelnika Šelesta.
Članovi tivatske delegacije, koju pored Komnenovića, čine potpredsjednik opštine Vladimir Arsić, savjetnica za privredu i međunarodnu saradnju u Službi predsjednika Sanja Vuković i sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović, prvog dana boravka učestvovali su na svečanom sastanku posvećenom inauguraciji u Gradskom vijeću Omska.
Uprava ruskog grada za delegaciju iz Tivta priredila je sadržajnu agendu posjete. Tokom višednevnog boravka, organizovan je obilazak istorijskog centra grada, kao i posjete brojnim kulturnim i sportskim institucijama, među kojima su Saborni trg, Uspenski hram, Omska tvrđava, škola borilačkih vještina Šturm i biciklistička staza.
Komnenović je saopštio da je cilj njihove posjete jačanje prijateljstva, obnavljanje ekonomske saradnje i stvaranje veza između dva grada i dvije države, koje bi donijele obostranu korist njihovim građanima. Jedna od glavnih tema razgovora bila je uspostavljanje direktne avio-linije Omsk – Tivat za narednu sezonu, a pored toga razmatrana je inicijativa za rehabilitaciju pacijenata omske klinike za onkologiju u Institutu Simo Milošević u Igalu, kao i plasiranje petrohemijskih derivata koji se proizvode u Omsku na tržištu Crne Gore.
Foto Opština Tivat
“Potpisivanje Sporazuma o saradnji za nas je u ovom trenutku od izuzetnog značaja. Simbolično je da je to jedan od prvih dokumenata koje je gospodin Šelest potpisao kao gradonačelnik Omska” kazao je Komnenović, ističući da je najvažnije da građani Tivta i Omska osjete dobrobit te saradnje. “Prvi korak ka tome je otvaranje direktne avio-linije između naša dva grada. Već smo posjetili mnoga preduzeća, sportske i kulturne institucije u Omsku. Otvaraju se mogućnosti za razvoj saradnje, a o nekima smo se i konkretno dogovorili.”
Foto Opština Tivat
U okviru posjete, članovi delegacije bili su gosti elektronske kompanije MPO Mir, kao i mitropolita omskog Vladimira. Prilikom obilaska MMA kluba Šturm, Komnenović se susreo sa višestrukim svjetskim prvakom Aleksandrom Šlemenkom sa kojim je dogovorio uspostavljanje saradnje sa tivatskim MMA klubom, a pokrenuta je i inicijativa za saradnju tivatskog jedriličarskog kluba „Delfin“ sa čuvenim jedriličarem Sergejom Ščerbakovim, koji je svojom jedrilicom oplovio planetu. Posjeta delegacije izazvala je veliku medijsku pažnju u ruskim medijima, pa je prvi čovjek Tivta bio gost u studiju ruskog TV kanala 12.
Omsk je administrativni centar istoimene oblasti na jugozapadu Sibira i sedmi je grad po veličini u Ruskoj Federaciji, sa 1,13 miliona stanovnika. Inicijativu za uspostavljanje saradnje sa ruskim gradom pokrenula je Opština Tivat, u martu prošle godine, kada je održan i prvi on line sastanak sa upravom grada i dogovoreno razvijanje saradnje u oblasti kulture, obrazovanja, turizma, zdravstva i preduzetništva.
Središnji događaji Riječkog karnevala – Međunarodna karnevalska povorka i Dječja karnevalska povorka odgođeni su zbog novoga pandemijskog vala i epidemioloških mjera, a održat će se početkom ljeta, izvijestili su u četvrtak iz riječke Turističke zajednice.
Riječki karneval počinje na blagdan Sv. Antona ili Antonju 17. januara, ali ove godine neće biti održan kao što je bio običaj.
Gradonačelnik Marko Filipović rekao je da se Riječki karneval zbog novog vala pandemije koronavirusa i poštovanja strožih epidemioloških mjera ne može održati kao inače te da središnji događaji karnevala neće biti u uobičajenim terminima, ali se ipak planiraju za početak ljeta.
“Povorke se odgađaju za ljetne mjesece, za vrijeme u kojem se očekuje bolja epidemiološka situacija. Stoga su termini održavanja Međunarodne karnevalske povorke i Dječje karnevalske povorke prebačeni na početak ljeta i nadam se da nam pandemija neće poremetiti planove”, rekao je Filipović i dodao da se i Humanitarni karnevalski bal odgađa do ljeta.
Dio karnevalskih događaja ipak će se održati tokom zimskih mjeseci pa je u ponedjeljak, 17. siječnja na rasporedu tradicionalna, ali ove godine malo drugačija primopredaja ključa grada meštru karnevala.
Direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa rekao je da su odgođeni i ostali veći događaji karnevala, osim programa koji se mogu održati pridržavajući se epidemioloških mjera.
Objasnio je da su morali procijeniti opasnosti koje bi donio Riječki karneval jer je epidemiološka situacija u cijeloj zemlji teška.
“Najluđa nedjelja u našem gradu je festival maski, veselja, zabave, ponajprije druženja, a upravo toga se privremeno moramo odreći, misleći na zdravlje sugrađana i gostiju, uz nadu u što brži povratak na staro. Isto vrijedi i za tjedne koji prethode povorci, u kojima grupe rade na pripremi kostima i maski, okupljaju se i planiraju nastupe“, rekao je.
Škarpa se nada da će se stanje do ljeta popraviti i da će se u ljetnoj povorci okupiti mnoge domaće i strane karnevalske grupe.
Iz riječke Turističke zajednice još ističu da će se među događajima koji nisu odgođeni za ljeto u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku izvesti četiri atraktivne kazališne komedije u sklopu tradicionalnih Dana smijeha u karnevalu te da ni ove godine neće izostati šarene karnevalske dekoracije na gradskim ulicama.
