
Izgradnja autoputa od Podgorice do Beograda, ali i saobraćajnice koja glavni grad Crne Gore spaja sa Sarajevom od posebnog su značaja za Crnu Goru, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.
Izgradnja autoputa od Podgorice do Beograda, ali i saobraćajnice koja glavni grad Crne Gore spaja sa Sarajevom od posebnog su značaja za Crnu Goru, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.
“Velika je čast biti odabran za najboljeg studenta svog fakulteta, a ova nagrada predstavlja potvrdu mog dosadašnjeg rada i posvećenosti da neprestano radim na sebi i svom profesionalnom usavršavanju”, riječi su Dina Jonuza (9.78), najboljeg studenta Pomorskog fakulteta Kotor za studijsku 2021/22. godinu.
Za postizanje navedenog uspjeha, kako objašnjava, potrebna je dobra organizacija i usklađenost obaveza i vremena. “Veoma je bitno redovno izvršavati svoje obaveze, a uloženo vrijeme i energija u sticanje znanja i sopstveno usavršavanje ne doživljavam kao bilo kakvo odricanje”.
Dino smatra da je pandemija virusa COVID-19 znatno redukovala aktivnosti na fakultetu, pogotovo one vezane za plovidbenu praksu na nekom od brodova i praktičnu nastavu.
“Želio bih posebno da istaknem veliki trud i posvećenost predavača na Fakultetu koji su dali svoj maksimum da bi studentima pomogli u sticanju određenih znanja i vještina u veoma otežanim uslovima. Posebno bih se zahvalio prof. dr Tatijani Dlabač, voditeljici studijskog programa Pomorska elektrotehnika i prodekanici za inovacije”, dodao je on.
Kada je riječ o budućim planovima, Dino kaže da bi volio da, u periodu između 4. i 5. godine, odradi plovidbenu praksu na nekoj renomiranoj brodskoj kompaniji kako bi, kaže student, stekao nephodna praktična znanja i vještine iz oblasti pomorske elektrotehnike koje bi primjenio u završnoj godini master studija.
“Planiram da nastavim master studije na svom fakultetu, modul Brodsko inženjerstvo. Takođe mi je želja da jedan semestar master studija završim u inostranstvu kroz međunarodnu razmjenu studenata”, rekao je Dino.
“Budućim studentima, koji vole more, pomorstvo i izazove vezane za plovidbu i more preporučujem Pomorski fakultet u Kotoru, a posebno za one koji žele da steknu inženjerska znanja, prmjenjena na složene brodske sisteme, smjer Pomorska elektrotehnika”.
Svjetlana Đikanović dostavila je našoj Redakciji reagovanje na, kako ističe, navode iznesene na press konferencije Opštine Tivat. Reagovanje prenosimo integralno:
“Uvaženi i dragi sugrađani,
Ovim putem želim da zaštitim svoje lično i porodično dostojanstvo i ugled, a kao posljedicu napada na mene, moju djecu i Omladinsku zadrugu.
Predsjednik Komnenović, na današnjoj press konferenciji, uz podršku eksperta-advokata Savića i samo njima znanih dokaza interne revizije koju su sproveli u Komunalnom preduzeću, pokušavaju da me lično i profesionalno diskredituju i podvedu pod okrilje, kako su naveli, “kriminalne organizacije”.
Tvrdnje koje su predsjednik Komnenović i advokat Savić iznijeli na račun Omladinske zadruge su spinovane i netačne, a sve sa namjerom javnog blaćenja njihovih političkih protivnika u ovom trenutku krize vlasti.
Smatram da je krajnje maliciozan način na koji su iznijeli tvrdnje i tom prilikom prozvali i presudili meni i mojoj porodici. Sa indignacijom odbijam sve navode izrečene na press konferenciji i želim da poručim da svi nadležni organi treba da rade svoj posao profesionalno, a pravda će, sigurna sam, ugledati svjetlo dana.
Na kraju, zamolila bih sve dobronamjerne sugrađane da prije javnog osuđivanja sačekaju presude nadležnih organa- zaključila je Svjetlana Đikanović.
Filmski turizam vezan za megapopularnu HBO-ovu seriju “Igra prijestolja”, čije je snimanje u Dubrovniku i drugdje po Dalmaciji počelo ravno prije deset godina, hrvatskom je gospodarstvu od 2013. do 2018. donio ukupan prihod od 180,7 miliona eura, odnosno 30,1 milion eura godišnje.
Podatci su to iz članka čiji su autori Martina Vukašina i Josip Miočić iz Zadra te Mirela Brechelmacher iz Slavonskog Broda, objavljeni u znanstvenom časopisu Oeconomica Jadertina kojega izdaje Sveučilište u Zadru.
Snimanje popularne serije iznjedrilo je novu turističku ponudu različitih putovanja i izleta koje nude brojne nacionalne i internacionalne agencije.
Izleti povezuju lokacije snimanja kao što su dubrovačke zidine, Dioklecijanova palača, kliška tvrđava i slapovi rijeke Krke u Nacionalnom parku Krka. Neke agencije nude čak i čitave rute na kojima su se snimale određene epizode serije, stoji u članku.
Dubrovnik među 18 najpopularnijih filmsko-turističkih destinacija.
Mrežna stranica BuzzFeed, koja ima više od 80 miliona posjeta mjesečno, svrstala je Dubrovnik među 18 najpopularnijih filmsko-turističkih destinacija.
Serija “Igra prijestolja” u četvrtoj je sezoni postigla rekord od 18,4 miliona gledatelja po epizodi.
Objavom članka “19 filmskih krajolika koje uistinu možete posjetiti” na spomenutoj stranici, lokacije snimanja serije u Dubrovniku našle su se prve na listi preporučenih turističkih destinacija u društvu Hobbitona (Novi Zeland), Državnog zatvora u Ohiju (gdje je sniman film “Iskupljenje u Shawshanku”), lokacija u Tunisu na kojima su snimani “Ratovi zvijezda” i japanskog “Mrtvog grada” na otoku Hashima gdje je sniman “Skyfall”.
Producenti treće i četvrte sezone serije “Igra prijestolja” koristili su se hrvatskim programom poticaja koji jamči povrat od 20 troškova potrošenih za vrijeme snimanja u Hrvatskoj. Tako je za svaku uloženu kunu Hrvatska zaradila dvije i pol, a turistička promocija koju za to dobila je neprocjenjiva, ocjenjuju autori.
Navode i podatke kako je nakon snimanja “Gospodara prstenova” posjet Novom Zelandu porastao 10 posto, a nakon snimanja “Ponosa i predrasuda” posjet Lyme parku u Cheshiru u Engleskoj za 150 posto.
Također, nakon snimanja “Nemoguće misije 2”, posjet Sidneyu u Australiji porastao je za 200 posto, a nakon prve godine emitiranja “Bravehearta”, posjet Nacionalnom spomeniku Wallace u Škotskoj čak 300 posto.
Od snimanja “Igre prijestolja” u prosjeku 12,1 milion eura godišnje
Autori uzimaju za pretpostavku kako su polovica porasta broja turista potaknuta serijalom te polovica potrošnje istog uzorka motivirani “Igrom prijestolja” po uzoru na inozemna istraživanja, te da to u hrvatskom slučaju izravno iznosi oko 72,3 milijuna eura, odnosno u prosjeku 12,1 miliona eura godišnje.
Uzimajući u obzir multiplicirajući učinak od 2,5, ukupni turistički učinci u Hrvatskoj nastali snimanjem te serije mogu se procijeniti na 180,7 miliona eura, odnosno u prosjeku 30,1 milijun eura godišnje, zaključuje se.
Prva epizoda serije emitirana je 17. aprila 2011. na televizijskoj mreži HBO, a osma i posljednja sezona počela se prikazivati 2019. godine.
Zbog promocije humanije modne industrije životinjsko krzno će nestati iz svih izdanja i platformi modnog časopisa Elle, objavio je list, u skladu s rastućim trendom u sektoru luksuzne mode.
Elle je prvi veliki list tog tipa u svetu koji je izbacio krzno, ne samo u sadržaju već i u reklamama.
„Krzno na našim stranicama i u našim digitalnim medijima više nije u skladu ni s našim niti s vridnostima naših čitalaca“, izjavila je Valeria Bessolo Llopiz, potpredsednica i međunarodna direktorka lista, koji je u vlasništvu francuske firme Lagardère.
Radi se o „promociji humanije modne industrije“, rekla je.
Od Meksika do Australije, preko Japana ili SAD, 45 izdanja lista koji ima 33 miliona čitalaca i 100 miliona pratilaca mesečno na svojih 55 digitalnih platformi, obavezalo se izbaciti krzno.
Njih trinaest to već primenjuje, 20 će krenuti 1. januara, a ostali početkom 2023. godine.
Pozdravivši tu odluku, PJ Smith, modni menadžer američkog ogranka nevladine organizacije Human Society International, izjavio je da se „nada da će i drugi modni časopisi krenuti njihovim primerom“.
„Ova mera će pokrenuti pozitivnu promenu u celoj modnoj industriji i mogla bi spasiti bezbroj životinja od patnji i okrutne smrti“, izjavio je Smith za Chipping Norton.
Žene u crnom i ANIMA će, u znak sećanja na žrtve zločina počinjenih u Dubrovniku prije trideset godina, održati 6. decembra 2021. godine, akciju u Beogradu i Kotoru. Akcija pod nazivom “Pamtimo ubijanje grada i ljudi”, izvodi se istovremeno u Kotoru (Trg od oružja) i Beogradu (Knez Mihailova ulica, ispred Ruskog cara), u 17 sati.
Direktivom generalštaba agresorske JNA, naređena je blokada Dubrovnika, UNESCO- ve baštine, demilitarizovane, u krugu od 30 km. U “Ratu za mir”, združene snage JNA, crnogorske teritorijalne odbrane i paravojne formacije Crne Gore i Istočne Hercegovine, uspostavile su 17. septembra 1991. godine totalnu blokadu. Stanovništvo je ostalo bez vode i struje i bez mogućnosti primanja humanitarne pomoći, bilo kojim putem.
Od 1. oktobra do 20. novembra, sistematski su granatirana, pljačkana i spaljivana sela Konavala i Primorja. 50.000 stanovnika/ca je protjterano iz svojih domova i mučeno priozvoljnim granatiranjem, glađu, hladnoćom i isleđivanjem. Zarobljeni ljudi su mučeni u logorima u Bileći i Morinju.
Najžešći napad na Stari grad bio je 6. decembra i trajao je 12 sati. U tom napadu ispaljeno je preko 5000 projektila, kasetnih i sumpornih bombi, koje su zabranjene međunarodnim konvencijama. Uništeno je 30 % Starog grada, a do kraja opsade poginuo je veliki broj građana/ki. Opsada iz vazduha, sa kopna i mora trajala je do maja 1992. Namjera političkih vođa iz Podgorice i Beograda bila je da silom stvore “Dubrovačku republiku” koja bi bila priključena “Velikoj Srbiji”.
Za zločine u Dubrovniku, u Haškom tribunal osuđeni su general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić. Republika Srbija je odbila da sudi ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću. Crna Gora je za zločine u logoru Morinj osudila nekolicinu direktnih izvršilaca a za Dubrovnik nije ni pokrenut istražni postupak. Tužilaštvo ni jedne ni druge države nije, trideset godina posle zločina optužilo planere, organizatore i naredbodavce granatiranja Dubrovnika.
Bolnica Meljine je već dvije godine u stečajnom postupku (od avgusta 2019.) a po odobrenju suda nastavila je djelatnost pružanja zdravstvene zaštite. Pokretanjem postupka za uvođenje stečaja u Meljine kompleks koji je zasebna cjelina nekadašnjeg jedinstvenog bolničkog kompleksa, Opština Herceg Novi je nastojala da se ta dva postupka objedine kako bi se našao izlaz za rješavanje statusa ove ustanove koju je 2008. privatizovala Atlas grupa. Cijelu situaciju usporava i činjenica da se uključilo Specijalno državno tužilaštvo koje sprovodi postupak istrage protiv menadžmenta Atlas grupe.
Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjeća da Opština potražuje 850 000 eura sa dospjelim kamatama po osnovu poreza na nepokretnost, ali je ročište odgođeno za kraj januara.
– Meljine kompleks je najveći dužnik za porez na imovinu i Opština je pokušavala nekoliko puta prinudno da izvrši tu naplatu, zabilježena je hipoteka na tu imovinu, ali nismo uspjeli. Znajući ukupnu situaciju u kojoj se nalazi Atlas grupa mi smo donijeli odluku da zatražimo uvođenje stečaja, kako bi se on vodio jedinstveno za cijeli kompleks nekadašnje vojne bolnice Meljine. Oni su ga odvojili kako bi pokušali na ovom drugom prostoru na neki način da profitiraju, a na uštrb i države i Opštine i ostalih povjerilaca koji su na neki način oštećeni privatizacijom, ali i postupkom razdvajanja imovine, kazao je Katić.
Zbog cjelokupne situacije u kojoj se godinama nalazi Bolnica otežan je rad svih zaposlenih. Stečajni upravnih Žarko Ostojić za RTHN kaže da je bolnica u mreži zdravstvenih ustanova i stiče prihode od Fonda zdravstva, koji nažalost nisu dovoljni za pokriće svih obaveza. Zbog toga se periodično obezbjeđuju dodatna sredstva iz Budžeta CG. S druge strane, kaže Ostojić, nisu stvoreni uslovi za isplatu povjerilaca iz stečajnog postupka jer nema uslova za prodaju stečajne mase jer je imovina pod zabranom prometa shodno odluci Višeg suda u PG.
Predsjednik Katić kaže da vode razgovore sa državom, Ministarstvom zdravlja kako bi se ubrzala procedura:
-Bolnica Meljine u stečaju nastavlja da funkcioniše i vode se razgovori sa državom, ministarstvom zdravlja kako bi se konačno to pitanje riješilo. Imamo problem što se u taj postupak uključilo Specijalno državno tužilaštvo i vodi se postupak krivice protiv bivšeg menadžmenta Atlas grupe i svih onih koji su bili u menadžmentu same bolnice ispred Atlas grupe. Zbog toga sve to ide sporo. Pozivam stalno da se to mora ubrzavati. Nekoliko puta sam i razgovarao sa ministarkom da se taj proces ubrza. Ovaj dio je malo usporilo Specijalno državno tužilaštvo koje i dalje to ispituje i blokiran je postupak daljeg postupanja po tom stečaju kako bi se država odlučila da li će povratiti u svoje vlasništvo kompletnu bolnicu Meljine ili će u stečajnom postupku da se traži novi investitor koji će se obavezati da sagradi novu bolnicu.
Katić ističe da sa menadžmentom bolnice i stečajnim upravnikom imaju čestu komunikaciju, a da stečaj utiče i na zapošljavanje kadra:
-LJudi su skeptični kada vide da bolnica Meljine koja je u stečaju traži nekoga da zaposli. I da nije u stečaju znamo da je problem sa medicinskim kadrom. Oni se bore i ulažu velike napore da održe taj sistem sa postojećim kadrom. Mi sa lokalnog nivoa pokušavamo da posredujemo i obezbijedimo pomoć. Nedavno nam je u posjeti bio gradonačelnik Foče. Tamo postoji Medicinski fakultet i pokušavamo da uspostavimo saradnju. Mora se u ovoj državi puno stvari uraditi i promijeniti kako bi nam zdravstveni radnici ostajali, zaključio je Katić.
Crna Gora je u kolektivnom smještaju od početka godine do kraja oktobra ugostila 52,4 odsto turista i istovremeno zabilježila ostvarenje od 59,26 odsto noćenja u poređenju s istim periodom rekordne 2019. godine, pišu Dnevne novine.
Prema novim preliminarnim podacima Uprave za statistiku – Monstata, u različitim vrstama hotela, odmarališta, pansiona, motela, turističkih naselja i hostela širom naše zemlje u ovom periodu registrovano je 677.635 gostiju, koji su ostvarili 2.811.427 noćenja.
U odnosu na ove podatke, u prvih deset mjeseci 2019. godine broj turista u takozvanom kolektivnom smještaju bio je 1.293.189, dok je broj noćenja istovremeno bio 4.744.598.
U različitim vrstama hotela, odmarališta, pansiona, motela, turističkih naselja i hostela, registrovano je 590.802 turista iz inostranstva, što je na nivou od 50,58 odsto ukupnog broja iz prvih deset mjeseci 2019. godine. Oni su fizičkim pokazateljima crnogorskog turizma doprinijeli sa 2.476.961 noćenjem, što opet predstavlja 58,33 odsto noćenja od prije dvije godine.
U odnosu na sezonu prije pandemije, kada su gosti u crnogorskim hotelima od januara do kraja oktobra prosječno boravili 3,67 noći, u istom periodu ove godine ostajali su čak da i po duže, odnosno 4,15 noći.
Za prvih deset mjeseci ove godine, od ukupno registrovanih 677.635 gostiju na teritoriji države, u nekom od hotela u budvanskoj opštini boravilo ih je 287.485, koji su ostvarili 1.355.570 noćenja (48,22 odsto svih noćenja u crnogorskom kolektivnom smještaju) i prosječno boravili 4,72 noći.
Glavni grad je drugi po broju pristiglih turista – čak 76.098 gostiju, ali je ukupan broj noćenja bio 153.512, odnosno 2,02 noći. U Herceg Novom je 74.941 gost ostvario 451.614 noćenja, dok je prosječan ostanak bio 6,03 noći.
Hotelski kapaciteti u Ulcinju primili su 54.736 gostiju, dok su noćenja dostigla 234.937.
Znatniji broj turista boravio je još u Baru, gdje je 43.130 gostiju provelo 216.307 noći u hotelima na teritoriji ove opštine, te u Tivtu – 43.603 gosta, koji su ostvarili 160.998 noćenja.
Broj gostiju iz Srbije u crnogorskim hotelima, hostelima, pansionima i rizortima do kraja oktobra ove godine dostigao je 138.179, iz Ukrajine ih je bilo 57.159, Bosne i Hercegovine 46.332, sa Kosova 36.764 gosta, i još 31.351 iz Albanije.
Iz Rusije je registrovano 28.948 turista, s tržišta Njemačke stiglo je 28.157, Francuske 22.511, a Izraela 17.496 turista. Iz Poljske je u crnogorskim hotelima boravilo 16.755 turista, Turske 13.187, a SAD – 11.942 gosta.
Prema očekivanjima, državljani Srbije su do sada ostvarili najviše noćenja 712.983 noćenje ili u prosjeku 5,16 noći, državljani Ukrajine 311.339 (5,45 noći), a Bosne i Hercegovine 222.122 (4,79 noći). Rusi su imali 131.474 registrovana noćenja, državljani Kosova 116.178, Njemačke 113.658, Francuske 87.794, Poljske 81.473 i Albanije 65.324. Od zemalja van evropskog kontinenta, gosti iz Izraela imali su 49.646 noćenja, Turske 35.365, a SAD 32.614 noćenja.
Naredni podaci o broju turista i noćenja registrovanih u hotelima, rizortima i sličnim smještajnim objektima, a koji će obuhvatati cjelokupne rezultate od januara do kraja septembra biće objavljeni 29. decembra.
Podaci o boravku gostiju u privatnim jedinicama, kao i cjelokupni zbirni podaci za sve vidove smještaja objavljuju se krajem februara za cijelu prethodnu godinu, pa će potpuna zvanična statistika za sve mjesece 2021. godine biti tek tada poznata javnosti.
Expeditio poziva sve zainteresovane da uzmu učešće na dva posljednja B2B meet up/a pod nazivom “Energetska efikasnost u građevinarstvu”, koji će se održati u Podgorici i Nikšiću u sljedećim terminima:
– ponedjeljak, 6.12.2021. u Hotelu CUE u Podgorici 10:30-14:00
– petak, 10.12.2021. u Tehnopolisu u Nikšiću 10:30-14:00
B2B meet up organizuje Expeditio koji se bavi temama vezanim za održivi prostorni razvoj, među kojima zelena gradnja zauzima važno mjesto. Događaji su dio projekta ENEA Energy Efficiency Living Lab čiji je cilj suočavanje sa izazovima nedovoljne energetske efikasnosti u sektoru građevinarstva kroz podsticanje razmjene znanja i zajedničkih inicijativa među istraživačkim institucijama i akterima privatnog sektora kako bi se, u budućnosti. doprinelo razvoju tehnoloških inovacija u građevinarstvu.
U tom kontekstu, B2B meet up predstavlja platformu za uspostavljanje novih poslovnih veza i nudi odličnu priliku da se na licu mjesta upoznate, ostvarite kontakt sa potencijalnim partnerima!
Kome je namjenjen B2B meet up?
Poziv za učešće na B2B meet up/u je je upućen akterima/ama poslovnog, javnog i civilnog sektora, kao i studentima, medijima i građanima/ama zainteresovanim za povećanje energetske efikasnosti u sektoru građevinarstva.
Gdje i kada se održava B2B meet up?
PODGORICA >>> ponedjeljak, 6.12.2021. u Hotelu CUE 10:30-14:00
NIKŠIĆ >>> petak, 10.12.2021. u Tehnopolisu 10:30-14:00
Kako da se prijavite?
Ukoliko ste zainteresovani za učešće molimo Vas da se prijavite popunivši PRIJAVU nakon čega ćemo vas lično kontaktirati.
Sa predstavnicima/ama kojih firmi ćete se sresti tokom B2B meet up-a ?
PODGORICA – 6.12.2021.
NIKŠIĆ – 10.12.2021.
Radni jezik: crnogorski + sa kolegama iz Albanije i Italije engleski
Kotizacija: besplatno
Ukoliko imate dodatnih pitanja pišite na bmh.agency.podgorica@gmail.com ili office@expeditio.org, a budite slobodni i da pozovete ili pošaljete VIBER poruku na: 067 333 138 – Kristina
B2B meet up će se održati uz poštovanje epidemioloških mjera. Broj učesnika/ca je ograničen na 50.
Zbog širenja novog omikron soja virusa korona, slovenačka vlada je odredila da od danas putnici koji u Sloveniju dolaze iz sedam zemalja Južne Afrike obave tri PCR testa tokom obaveznog deseto-dnevnog karantina, koji je već uveden u subotu.
Desetodnevni karantin ostaje obavezan za osobe koje dolaze u Sloveniju, a boravili su u Južnoj Africi, Bocvani, Esvatiniju, Lesotu, Mozambiku, Namibiji ili Zimbabveu, ili za osobe koje su te zemlje posjetile 14 dana prije ulaska u Sloveniju, prenosi agencija STA.
Navodi se da je strancima bez prebivališta u Sloveniji, a koji dolaze iz područja sa varijantom omikron, nije dozvoljen ulazak u zemlju.
Vlada je danas uvela dodatno pravilo koje zahtijeva da putnici koji dolaze iz pomenutih zemalja, urade tri PCR testa nakon što im je naređeno da budu u karantinu.
Navodi se da osobe moraju da urade PCR test po ulasku u Sloveniju i da ga ponove petog i desetog dana dok su u karantinu kod kuće, ali da ne mogu ranije da prekinu obavezni karantin bez obzira na rezultat testa.
Devetnaest ljudi je već u desetodnevnom karantinu zbog dolazaka iz ugroženih područja.
Jedna osoba je po dolasku u zemlju dobila nalog za karantin na aerodromu, dok se njih 18 samo prijavilo, rečeno je slovenačkoj agenciji u policiji.
Preporuka Vlade je takođe da putnici iz zemalja koje nisu na listi, ali koje su takođe potvrdile slučajeve omikron soja virusa, urade brzi test po dolasku u Sloveniju.