Višemilionski projekat za razvoj Luštice: Raspisan tender za izgradnju glavnog puta

0
Višemilionski projekat za razvoj Luštice: Raspisan tender za izgradnju glavnog puta
Luštica – foto meanderbug.com

Uprava javnih radova raspisala je javni poziv za izgradnju glavnog puta na Luštici, što je projekat procijenjene vrijednosti blizu 11,5 miliona eura.

Izradu projektne dokumentacije vrijedne oko 100 hiljada eura finansirala je Opština Herceg Novi, projektant je preduzeće “Profil-ing” Bar, a revident “Projectman” Podgorica.

Riječ je o putnom pravcu ukupne dužine 7,7 kilometara, od postojećeg puta Rose-Krašići do postojećeg puta Babunci-Krašići. Izgradnja ove saobraćajnice je od izuzetnog značaja za unaprijeđenje kvaliteta života, dalji razvoj ovog dijela hercegnovske opštine i izgradnju budućeg kompleksa „Montrose“.

Rok za dostavljanje ponuda je 30. decembar 2021. do 10 sati.

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji za otvoreni postupak javne nabavke za ustupanje izvođenja radova na izgradnji putnog pravca Monte Rose, Uprava javnih radova kao naručilac se obavezuje da izvođača uvede u posao u roku od 15 dana od dana prijave građenja objekta. Tehnički rok za završetak radova je 30 mjeseci od uvođenja izvođača u posao.

Projekat će, prema tehničkoj specifikaciji, podrazumijevati: pripremne radove, izgradnju puta sa trotoarima, sistem odvodnjavanja, zaštitu kosina mrežama, priključke, elektro-energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu, vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, uređenje zelenih površina.

Opština Herceg Novi je završila i projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovodne mreže na Luštici, za šta je izdvojeno oko 100.000 eura. Očekuje se da početkom 2022. godine bude raspisan tender za realizaciju ovog značajnog projekta čija je procijenjena vrijednost oko 9 miliona eura. Na ovaj način će prvi put biti riješeno kompletno snabdijevanje vodom za sve stanovnike Luštice.

WizzAir obustavlja više od 40 linija za zemlje regije

0
wizz plane

Niskotarifni prijevoznik WizzAir u procesu je privremenog obustavljanja više od četrdeset linija iz svoje mreže u državama bivše Jugoslavije, uz odgađanje dijela planiranih novih odredišta.

To dolazi kao rezultat slabljenja potražnje na pozadini porasta slučajeva Covid-19 diljem kontinenta, straha od novog soja virusa Omicron, kao i ponovnog uvođenja ograničenja putovanja i zahtjeva za testiranjem. Zimske operacije avionskog prijevoznika će utjecati na sva tržišta koja opslužuje u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sloveniju, prenosi Ex-Yu Aviation.

Predsjednik Wizz Aira, Robert Carey, rekao je da putnici duže čekaju da rezerviraju karte, što otežava zrakoplovnoj tvrtki da procijen kratkoročnu potražnju. Carey je istaknuo da je ovaj trend bio prisutan tokom cijele pandemije i da se sada pojačava novom varijantom Omicron.

– Putnici procjenjuju hoće li moći putovati zbog novih zatvaranja granica. Kupci bukiraju sve bliže i bliže. Svake sedmice se čini kao da su jedan dan bliže odlasku, rekao je Carey.

Međutim, Wizz Air je optimističan i namjerava sljedeće ljeto povećati potražnju.

Operativne rute tokom cijele zimske sezone iz najveće baze u bivšoj Jugoslaviji, Skoplja, su Charleroi, Kopenhagen, Basel, Beauvais, Berlin, Köln, Dortmund, Hahn, Friedrichshafen, Hamburg, Baden Baden, Memmingen, Eindhoven, Sandefjord, Goeteborg, Malmo i London Luton, međutim, mnoge će se održavati uz skraćeni raspored.

Na sve ostale rute utjecale su djelomične ili potpune obustave. Iz Ohrida će tijekom cijele zimske sezone, koja traje do 26. ožujka iduće godine, raditi samo Basel.

Wizz Air će iz svoje baze u Tuzli bez prekida letjeti za Basel, Berlin, Köln, Dortmund, Hahn, Memmingen, Malmo i Skavsta, dok rute koje su operativne tokom zimskih mjeseci iz Sarajeva uključuju Kopenhagen, Basel, Dortmund, Memmingen, Eindhoven, Basel i Abu Dhabi.

Iz Beograda će avioprijevoznik nastaviti obavljati usluge za Basel, Dortmund, Baden Baden, Memmingen, Eindhoven, Malmo, Skavsta, Abu Dhabi i London Luton tokom cijele zime, iako neke s manje frekvencija nego što je prvobitno planirano, dok iz Niša letovi za Basel , Dortmund i Memmingen nastavljaju raditi prema prvobitnom rasporedu.

WizzAir će cijelu zimu povezivati Podgoricu samo s Dortmundom, pri čemu su pogođene sve ostale rute iz glavnog grada Crne Gore.

S druge strane, iz Prištine će se usluge za Beč, Basel, Dortmund, Memmingen i London Luton odvijati normalno, dok će Baden Baden, Milan i Rim biti pod utjecajem privremenih suspenzija.

Konačno, Wizz će krenuti s pokretanjem svoje nove usluge od Londona Lutona do Ljubljane 13. decembra sa smanjenim rasporedom, dok će Charleroi biti zadržan samo do 7. siječnja, nakon čega će biti suspendiran do početka ljetne sezone 2022.

Plenković u jednodnevnoj posjeti Crnoj Gori

0
Plenković u jednodnevnoj posjeti Crnoj Gori
Foto Vlada CG

Ponovljena potpora Hrvatske proširenju EU-a na jugoistok kontinenta, prvi susret s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem i posjet i podrška Hrvatima u Crnoj Gori – sažetak su jednodnevnog posjeta premijera Andreja Plenkovića Crnoj Gori.

Sastankom u Budvi završeno je crnogorsko predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom. Za njezine članice ovo je izazovno razdoblje ponajprije zbog posljedica koje na društva i ekonomije ostavlja pandemija izazvana koronavirusom. Zemlje zapadnog Balkana nastoje ne posustati u reformskim procesima.

– Put država zapadnog Balkana ka EU to je put progresa do kojeg se dolazi preobražajem pravne regulative, privrede, finansije, ekonomije, ali čije je polazište čovjek i njegovo psiho-fizičko zdravlje. Nijedno društvo ne može postići ekonomski napredak niti blagostanje ako ne sačuva i unaprijedi svoj ljudski potencijal, istakao predsjednik vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i ovom prigodom susjednim zemljama iskazao je potporu na njihovu eurointegracijskom putu.

– Naša je politika prema svim državama koje su nam u susjedstvu JI Europe, da nastojimo podržati njihove reformske napore prema EU, stoga smo i bili danas ovdje. Skoro 50% naše trgovinske razmjene se odnosi na države članice SEI-ja, dakle od Italije i svih drugih zemalja praktički srednje i JI Europe i zato su ovakvi susreti bitni i korisni, a između ostalog i zbog gospodarskog foruma na kojem sam danas sudjelovao, ističe predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Plenković u obilasku katedrale sv. Tripuna u Kotoru – foto Hina

O jačanju položaja Hrvata u Crnoj Gori razgovarao je premijer Plenković s crnogorskim kolegom Krivokapićem, a onda i s kotorskim biskupom monsinjorom Ivanom Štironjom.

– Da je ovo za nas velika podrška i velika potpora jer svaki dolazak kod nas ovdje u ovome prostoru gdje se Hrvati nalaze kao autohtoni konačno narod istina sada nas nema puno, ali smo još uvijek tu i želimo zaista tu biti eto zato nam ovakvi posjeti itekako puno znače pogotovo kad je u pitanju jedan premijer, ističe kotorski biskup, mons. Ivan Štironja.

Plenković u Kotoru – foto Hina

Premijer  Andrej Plenković se sastao i s predstavnicima Hrvatske zajednice u Tivtu.

Osniva se Nacionalni odbor za olakšice u pomorskom saobraćaju

0
Bella Boka Hibridni brod – foto Boka News

U skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, Vlada Crne Gore je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za olakšice u pomorskom saobraćaju.

– Nacionalni odbor se osniva radi sprovođenja i davanja preporuka za unapređenje mjera, aktivnosti i tehnoloških postupaka kojima se olakšava obavljanje međunarodnog pomorskog saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte i za implementaciju jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu (Maritime Single Window) – objašnjeno je iz Vlade.

Svjetska turistička organizacija prepoznala potencijale Gornje Lastve i Godinja u okviru inicijative “Best Tourism Villages”

0
Svjetska turistička organizacija prepoznala potencijale Gornje Lastve i Godinja u okviru inicijative “Best Tourism Villages”
MNE-DELEGACIJA- foto: MEK

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) prepoznala je potencijale Gornje Lastve i Godinja u okviru inicijative “Best Tourism Villages” (Najbolja sela u turizmu), saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Iz Ministarstva su kazali da su tokom Generalne skupštine UNWTO-a, koja se održava u Madridu, objavljeni rezultati prvog izdanja inicijative Best Tourism Villages/Najbolja sela u turizmu, a među odabranima u kategoriji za Program unapređenja su sela  Gornja Lastva iz Tivta i Godinje iz Bara.

Kroz inicijativu Najbolja sela u turizmu, zemlje članice UNWTO-a imale su pravo da konkurišu sa po tri predloga, a od ukupno 174 prijave proglašena su 44 sela kao najbolja.

„Dio ove inicijative je i Program unapređenja za koji je odabrano 20 sela iz cijelog svijeta, a Crna Gora je jedina zemlja iz koje su uvrštena čak dva sela. Kroz pomenuti program će ovim selima biti pružena podrška od UNWTO-a i njenih partnera, kako bi se postojeći potencijali poboljšali, a ponuda dodatno ispromovisala“, navodi se u saopštenju.

U pismu koje je generalni sekretar UNWTO-a, Zurab Pololikashvili, uputio ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću, navodi se da će Gornja Lastva i Godinje dobiti podršku ove organizacije, kako bi zajednički radili na unapređenju uloge turizma u očuvanju ruralnih područja.

Gornja Lastva – foto Anton Gula Marković Boka News

U pismu je navedeno da bi turizam trebalo da bude pokretač razvoja, kako bi se na pravi način valorizovala sela i očuvalo njihovo kulturno i prirodno bogatstvo, kao i autentične vrijednosti.

U okviru zasijedanja Generalne skupštine učestvuje 500 delegata među kojima su ministri turizma zemalja članica, predstavnici brojnih partnerskih organizacija, lideri iz privatnog i javnog sektora iz oblasti turizma.

Crnu Goru na ovoj sjednici predstavlja vršiteljka dužnosti generalne direktorice za razvojne politike u turizmu u Ministartsvu ekonomskog razvoja, Aleksandra Gardašević Slavuljica.

„Generalna skupština prilika je i da se razgovara o odgovoru UNWTO-a na uticaj pandemije i međusobne saradnje zemalja članica. Tokom ovog važnog događaja za turizam, neke od glavnih tema bile su i inovacije, osnaživanje mladih i odnos turizma i ruralnog razvoja“, zaključuje se u saopštenju.

Saradnja Agencije za izgradnju i razvoj sa građanima: Zajedničkim snagama do ljepših fasada

0
Saradnja Agencije za izgradnju i razvoj sa građanima: Zajedničkim snagama do ljepših fasada
Fasada – HN

U akciji uređenja fasada stambenih zgrada, koju sprovodi Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u saradnji sa Skupštinama stanara, novi izgled dobile su zgrade u Norveškoj ulici, Ulici Braće Grakalić i Prve bokeške brigade.

Obnova fasada na gradskim stambenim objektima projekat je koji Agencija sprovodi u saradnji sa Skupštinama stanara godinama, a u ukupnim troškovima Agencija učestvuje 30%, dok stanari obezbjeđuju preostalih 70%. Na ovaj način, do sada je obnovljeno preko 60 fasada u našem gradu.

Procedura podnošenja zahtjeva za pomoć na uređenju fasade dostupna je na web sajtu Agencije za izgradnju i razvoj: www.agencijahnovi.me

Plenković u Crnoj Gori na sastanku SEI-ja i s bokeljskim Hrvatima

0
Plenković na samitu Srednjoeuropske inicijative – foto Hina

Premijer Hrvatske Andrej Plenković stigao je u petak u jednodnevni posjet Crnoj Gori, gdje će učestvovati na sastanku na vrhu Srednjoeuropske inicijative (SEI) i susresti se s bokeljskim Hrvatima.

SEI je pokrenut 1989. u Budimpešti, nakon pada Berlinskog zida, s idejom da se pomogne zemljama srednje i istočne Evrope u pristupanju Evropskoj uniji.

Prve četiri članice bile su Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija. Austrija se u međuvremenu povukla iz Inicijative koja danas broji 17 članica.

Osim zemalja bivše Jugoslavije, u organizaciji su Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Češka, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina.

Danas je devet članica SEI-ja dio EU-a.

Sastankom na vrhu u Budvi završava predsjedanje Crne Gore Inicijativom. Hrvatska je tu ulogu imala 2018., a u međuvremenu je predsjedala Italija –  2019. u Rimu je proslavljena 30. godišnjica SEI-ja.

Crnogorska vlada saopštila je da u Budvu stižu premijeri Slovenije, Srbije, Bugarske i Hrvatske. Uz Plenkovića u Crnu Goru su stigli i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Crnogorska vlada najavljuje da će se na samitu usvojiti zajednička izjava o daljnjoj saradnji zemalja SEI-ja s fokusom na održivi razvoj i europske integracije, kao i Mapa puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu do 2025. godine.

Države te regije među najpogođenijima su koronavirusom u svijetu. Prema stranici worldometers.info, koja prikuplja službene podatke o covidu-19, zemlja s najvećim brojem umrlih od te bolesti u odnosu na broj stanovnika je Peru, no slijede ga Bugarska, BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Rumunjska je na devetom, a Hrvatska na 13. mjestu. U Budvu stiže i direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Kluge.

Susret s Hrvatima

Hrvatska delegacija će nakon sudjelovanja na SEI-ju i susreta s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem posjetiti hrvatski generalni konzulat u Kotoru. Premijer će se potom susresti s biskupom tog grada mons. Ivanom Štironjom s kojim će obići Katedralu sv. Tripuna iz 1116. godine.

Nakon toga će se sastati i s predstavnicima hrvatske zajednice u Hrvatskom domu u Donjoj Lastvi.

Predstavnici Hrvata u Crnoj Gori žale se na neriješeni imovinskopravni status Doma kulture u tom naselju u opštini Tivat, sjedišta Hrvatskog nacionalnog vijeća u Boki Kotorskoj.

Hrvati u Crnoj Gori imaju priznat status nacionalne manjine, a po ustavu te zemlje u službenoj je upotrebi hrvatski jezik.

Vrijeme je za pozorište

0
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor  organizuje predstave produkcijske kuće „Beo art“ koje će od 3. do 6. decembra biti odigrane na Velikoj sceni.

Pod sloganom pred kotorsku pozorišnu  publiku nastupiće  neka od najpopularnijih glumačkih imena u regionu i predstaviti neke od uspješnijih i gledanijih komada ove nezavisne beogradske produkcijske kuće.

U okviru projekta VRIJEME JE ZA POZORIŠTE na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra  u subotu 4. decembra 2021.g igra pozorišna prestava ”Amateri”.

Početak je u 20 sati.

Glume: Sanja Ristić Krajnov, Marko Savković, Danilo Milovanović i Dimitrije Dinić.

Okosnicu radnje predstave, čiju režiju potpisuje Momčilo Miljković, čini pokušaj “smotanog fakultetlije” i “školovanog vodinstalatera” da okupe družinu koja će im pomoći da se snimanjem filmova za odrasle izvuku iz bijede u kojoj žive. Nizom komičnih situacija se umjesto tjelesne pred publiku prikazuju emotivna golotinja, strepnje, frustracije i utopijske želje mladih ljudi koji zapravo igraju amaterske uloge u sopstvenom životu.

Ugostitelji poručuju: U kontrolisanim uslovima moguć doček na otvorenom

0
Kotor – foto Boka News

Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović saopštio je da ne vidi razlog zašto bi kovid potvrda bila neophodna za odlazak u restoran ili kafić, ako ona nije potrebna za lokalne samouprave, javne ustanove i Vladu Crne Gore. Očekuje da će ipak biti omogućen organizovan doček Nove godine na otvorenom, u kontrolisanim uslovima.

Kad je riječ o javnom dočeku Nove godine, Jovanović kaže da se pripremaju i nadaju da će to ipak biti moguće jer opada broj oboljelih u Crnoj Gori.

“Smatramo da u kontrolisanim uslovima, gdje bi trgovi bili ograđeni, i gdje bi se kontrolisale kovid potvrda, može da se organizuje doček”, rekao je Jovanović.

Nominacije za Plavu vrpcu Vjesnika 2021.

0
Plava vrpca Vjesnika Oscar za hrabrost pomoraca

Svečanost dodjele priznanja Plava vrpca Vjesnika bit će održana u ponedjeljak, 6. decembra u hotelu Royal u Opatiji, objavio je na svojim mrežnim stranicama Sindikat pomoraca Hrvatske.

Za Plavu vrpcu Vjesnika 2021. nominirano je osam poduhvata, tri u pojedinačnoj i pet u momčadskoj konkurenciji:

1. Lučki kapetan Nikola Brkuljić iz Milne na Braču prvi je doplovio na mjesto sudara dviju brodica koji se dogodio u noći 7. srpnja ove godine 1,5 milja od Splitskih vrata. Zahvaljujući njegovoj požrtvovnosti, snalažljivosti i iskustvu, sedmero najteže ozlijeđenih u toj nesreći pravodobno je prevezeno do Splita, gdje im je pružena potrebna medicinska pomoć. Brkuljić je u noći 28. kolovoza ove godine u Bračkom kanalu, po buri jačine 15 – 20 čvorova, spasio mladi par iz Češke koji se na more otisnuo na daskama za veslanje.

2. Zapovjednik japanskog tankera St. Katharinen Ivica Brčić iz Kaštel Kambelovca, organizirao je opsežnu potragu, u kojoj je sudjelovalo desetak brodova, za svojim drugim časnikom palube koji je usred noći 7./ 8. maja ove godine nestao s broda u Južnom kineskom moru. Nakon devetosatne potrage časnik je pronađen živ i zdrav.

3. Pomorac Marko Rakuljić iz Krila Jesenice je spasio 22. svibnja ove godine od utapanja jednog mladića iz hladne rijeke Nederrijn, pritoke Rajne, u gradu Arnhemu u Nizozemskoj. Rakuljić plovi kao drugi časnik palube na nizozemskom riječnom kruzeru Jules Verne.

4. Zapovjednik broda za prijevoz cementa Glory Tellus Davor Perušina iz Slanog kraj Dubrovnika, te upravitelj stroja na istom brodu Damir Mršić iz Malog Lošinja, su spasili 21. veljače ove godine kod obale Brazila trojicu iznemoglih ribara, koji su nakon potonuća njihove brodica sedam sati bili u moru.

5. Posada m/b Šibenik Lučke kapetanije Šibenik, zapovjednik Saša Jurat, upravitelj stroja Mladen Radovčić i mornar Edi Brkić, je spasila 8. listopada ove godine kod Kornata po orkanskoj buri katamaran sa sedam poljskih državljana, uzevši plovilo u tegalj.

6. Rene Urban iz EmergenSea na Krku i njegov suradnik Dragan Pajić su spasili po orkanskoj buri jedrilicu s osam čeških državljana kod Stare Baške, uzevši je u tegalj. Pritom se Pajić sa spasilačkog „gumenjaka” morao prebaciti na jedrilicu kako bi preuzeo kormilo.

7. Djelatnici Lučke kapetanije Senj Tomislav Zrinski i Davor Šojat su spasili 18. srpnja ove godine po olujnoj buri na moru ispred Senja trojicu njemačkih dječaka, koji su se tog dana uputili u ribolov u malom gumenom čamcu, ne mareći previše za vremensku prognozu.

8. Posada ophodne brodice P111 Postaje pomorske i aerodromske policije iz Pule, zapovjednik Emil Maružin, upravitelj stroja Marko Jakšić i mornar Boris Sabadoš, je spasila 14. oktobra ove godine kod Savudrije dvojicu ribara s ribarskog broda na kojemu je izbio požar.