Nakon što je SAD odbacio ključni zahtjev Moskve da NATO isključi mogućnost ulaska Ukrajine u vojno-obrambeni savez, ponudivši Rusiji “ozbiljan diplomatski put”, u razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom ruski je predsjednik Vladimir Putin optužio Zapad da ignorira rusku zabrinutost za sigurnosno stanje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je Zapad da ne stvara paniku zbog gomilanja ruskih vojnika na granicama njegove zemlje, jer upozorenja o skoroj invaziji dovode ukrajinsko gospodarstvo u opasnost.
Više od sto hiljada ruskih vojnika raspoređeno je od kraja 2021. uz ukrajinsku granicu, što je za Washington znak da je invazija moguća u neposrednoj budućnosti.
– Mogućnost napada postoji, ona nije nestala i nije manje ozbiljna nego u 2021., ali mislimo da eskalacija nije veća nego što je bila lani, rekao je ipak Zelenskij na tiskovnoj konferenciji.
Ne treba nam ta panika, istaknuo je, pozivajući Rusiju da pokaže da neće napasti.
– Najveća opasnost za Ukrajinu trenutačno je destabilizacija stanja unutar zemlje, ocijenio je.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da “neće biti rata ako to ovisi o Ruskoj Federaciji”. Ali nećemo dopustiti da se naši interesi grubo gaze i ignoriraju, dodao je.
Proteklih dana završeno je asfaltiranje dva lokalna puta u Sutorini. Asfaltirane su oštećene dionice od Osnovne škole do naselja Lučići i od škole do Tijesnog klanca, ukupne dužine oko 600 metara.
Takođe, tokom narednih dana biće završeno betoniranje puta Kosići – Porobići u dužini od 1.300 m, što je druga faza uređenja ovog putnog pravca. Betoniranjem ovog puta biće ostvarena direktna kolska veza između Mojdeža i Mokrina.
Asfalttiranje – foto Opština HN
Ukupna vrijednost radova iznosi oko 165 hiljada eura, a izvodi ih kompanija „Bokić“, prema ugovoru sa Opštinom Herceg Novi.
U sanaciju postojećih puteva na području Mojdeža, Mokrina i Sutorine je tokom protekle tri godine uloženo više od 300 hiljada eura, čime je značajno povećana upotrebna vrijednost puteva, poboljšana je bezbjednost, saobraćajno su približena dva dijela hercegnovske opštine, a samim tim i unaprijeđen kvalitet života lokalne zajednice.
Udruženje Roditelji organizovaće od narednog mjeseca novi ciklus programa roditeljstva Brižne porodice za roditelje/staratelje iz Tivta, koji imaju djecu uzrasta od 2 do 9 godina. Nakon uspješno okončanog prvog cilkusa u toj opštini, roditelji će biti ponovo u prilici da pohađaju dvanaestonedjeljni program, koji ovog puta realizujemo iz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Pomoć u realizaciji drugog ciklusa u Tivtu pružila je i Gradska biblioteka, koja će obezbijediti prostor za organizovanje programa, dok je kompanija Porto Montenegro donirala tehničku opremu, potrebnu za realizaciju programa.
Program vode psihološkinje Ivana Vukšić i Katarina Vukadinović.
Prijave sa kontakt podacima, imenom, prezimenom i uzrastom djeteta, sa naznakom „Brižne porodice Tivat“ se šalju na e-mail adresu udruzenje.roditelji2@gmail.com, a moguće je prijaviti se i pozivom na broj telefona 069 501 563.
Program Brižne porodice namijenjen je roditeljima koji žele da unaprijede komunikaciju i kvalitet odnosa sa djetetom, ali i riješe konkretan izazov/problem kada je roditeljstvo u pitanju.
Program se realizuje se u maloj grupi, a svaki od roditelja na početku određuje jedan konkretan cilj u odnosu sa djetetom na kojem želi da radi tokom dvanaestonedjeljne obuke. Na takav način roditelj na konkretnom primjeru vježba nove vještine, koje kasnije može primijeniti na sve ostale poteškoće u vaspitanju. Osim toga, rješavajući konkretan problem, roditelj mijenja cjelokupan odnos sa djetetom. Program je koncipiran tako da iz sedmice u sedmicu roditelji usvajaju po jedan princip u vaspitanju, počevši od izgradnje odnosa sa djetetom, pa sve do postavljanja granica. Dobijaće konkretne zadatke koje treba da vježbaju sa djetetom kod kuće, ali to nijesu aktivnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, već se odnose na situacije koje se inače događaju i dio su svakodnevice.
Kako bi program imao efekta, polaznici su obavezni da redovno prisustvuju tokom 12 sedmica. Međutim, ukoliko se desi da polaznik preskoči neki susret, voditelji programa će se potruditi da to sa polaznikom nadoknade individualno. Susreti će biti organizovani jednom sedmično u trajanju od dva sata. Osim toga, povremeno će se praktikovati i telefonsko savjetovanje, naročito ukoliko se roditelj suočava sa dodatnim poteškoćama ili ima nedoumica u vezi sa načinom na koji izvodi zadatke.
Program Brižne porodice nastao je kao plod partnerstva univerziteta Oksford, Kejptaun i Bangor kao i Klovnova bez granica iz Južne Afrike. Program je do sada realizovan u više zemalja širom svijeta, od Južne Afrike, preko Tajlanda, Filipina, Sudana i mnogih drugih, a u Crnoj Gori se sprovodi u saradnji sa UNICEF-om i EU.
Miran građanski protest upozorenja za očuvanje bolničkog kompleksa Meljine i bolnice u njemu zakazan je za subotu 29. januara u podne ispred kapije ove zdravstvene ustanove.
Protest ponovo organizuju sugrađani Dado Miletić, Zoran Srdanović i Zorica Drakulić Vidaković. Oni su poručili da neće pristati ni na kakvo rješenje ovog najvažnijeg pitanja za građane Herceg Novog, osim na očuvanje postojeće bolnice i bolničkog kompleksa.
Na sastanku će tražiti: da se ne dozvoli izmeštanje bolnice sa postojeće lokacije, da se hitno raskine ugovor sa konzorcijumom Atlas u vezi sa bolničkim kompleksom Meljine, te da pravosudni organi odmah otvore postupke protiv odgovornih za privatizacija kompleksa Meljine.
Iako se kao jedno od rješenja pominjalo izmeštanje bolnice, državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović rekao je za RTHN da to nije opcija, jer Vlada ima načina da revitalizuje postojeću i vrati je u državno vlasništvo.
Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo finansija i socijalne zaštite obezbijedili su sredstva za sadašnje poslovanje i opstanak bolnice u Meljinama, dok je za prelazak bolnice u državno vlasništvo i javno zdravstveni sistem potrebno između 10 i 12 miliona eura kazao je on.
Sastanak svih nadležnih ministarstava i institucija u vezi sa bolnicom Meljine zakazan je za utorak, 1. februara u Ministarstvu zdravlja, a kako je istakao Čađenović, imperativ je iznalaženje trajnog rješenja.
Ministarstvo kulture i medija je rješenjem od 20. januara 2022. godine stavilo pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana, te je na takav način pozitivno odgovorilo na zahtjev koji su im uputili Muzeji i galerije Konavala.
-Osim što će nam zaštita ovog dobra omogućiti održanje i popularizaciju umijeća svilarstva u Konavlima, vjerujemo da će potaknuti istraživanja kako bi se svilena priča napokon rasplela. Naime, premda većina smatra da je proizvodnja svile bila jedino u Konavlima, svila je bila zastupljena u većem dijelu jadranskog priobalja i zaleđa. No ne svugdje u isto vrijeme i ne uvijek. Opstanak svile na Jadranu zaista je velika i važna tema kojom ćemo se napokon, nadajmo se, početi baviti – kazali su u Muzejima i galerijama Konavala.
Rješenje Ministarstva kulture možete pročitati ovdje, a obrazloženje koje je navedeno u zahtjevu koje je išlo prema krovnom ministarstvu iz konavoskih Muzeja i galerija donosimo u nastavku.
Svilogojstvo i svilarstvo na području Konavala
Na području Konavala u današnje vrijeme održava se proizvodnja svile od dudova svilca lokalnog naziva Držanje bubica. Ta proizvodnja nastavak je tradicijskog oblika uzgoja svilaca i proizvodnje svile koji je u Konavlima poznat stoljećima kao proizvodnja za osobne potrebe. Ista osoba koja je uzgajala dudove svilce proizvodila bi proizvode od svilene pređe što je za djevojke bio obavezni dio pripreme ruha do udaje.
Ne bilježi se uzgoj svilaca u komercijalne svrhe, odnosno plasman svilenih kukuljica predionicama. Krajem 18. i u 19. stoljeću uzgoj svilaca se potiče kao djelatnost po većem dijelu Hrvatske i Boke Kotorske. Tamošnji proizvođaći su plasirali kukuljice predionicama, nosili ih na gušenje u peći te za svoje potrebe ostavljali sebi određenu količinu ako je trebalo.
U to vrijeme Konavle su jedan od najvećih proizvođača ulja, mesa, mlijeka, vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda pa potreba za proizvodnjom svile u Konavlima na komercijalnoj razini ne postoji. Nju bilježimo jedino u tada siromašnom Cavtatu i Boki Kotorskoj.
Proizvodnja za osobne potrebe
Međutim, u Konavlima se svila proizvodi čitavo vrijeme za osobne potrebe proizvodnje i ukrašavanja ruha, kao i za kućne potrebe u obitelji, čemu svjedoče arhivski zapisi i zaostali predmeti iz ruha. (Primjerice, najstariji konavoski vezovi poprsnica i orukavlja iz 18. i 19. st koji su nam dostupni su redom izrađeni svilom.)
Svileni konac
Proizvodnja svile koju poznajemo u Konavlima nije jednaka proizvodnji svile koja se spominje u 19. stoljeću u Dubrovniku i okolici, a koja je opskrbljivala predionice. Postojanje svile u Slanome pored Dubrovnika u 18. stoljeću doznajemo putem Ferićeva putopisa. Pretpostavlja se da je tada rasprostranjenost svile bila po cijelom priobalju.
Konavoski fenomen
Konavoska proizvodnja svile je fenomen osobne proizvodnje i velike nematerijalne baštine koja prati proizvodnju a koja se ogleda u vjerovanjima, magijskom i običajnom. Također, u pogledu svilarstva riječ je o tehnologiji koja je jednostavna, prosta i manualna, što je čini izvrsnim edukativnim sredstvom za današnje šire potrebe edukacije i vraćanja izvornome.
Potreba za očuvanjem starih oblika proizvodnje je iznimna zbog sve manjeg broja nositeljica umijeća.
Potreba za zaštitom definira se u dvije faze / djelatnosti: uzgoj svilaca u Konavlima i
konavoska tradicijska proizvodnja svile.
Zašto je potrebna zaštita?
Zaštita dobra potrebna je zbog diferenciranja baštinskog oblika lokalne proizvodnje od proizvodnje u ostatku Hrvatske u pogledu raznovrsne nematerijalne baštine koja se razvila specifično u ovoj tradicijskoj proizvodnji. Zaštita je važna za održanje umijeća budući se radi o tradicionalno nekomercijalnoj djelatnosti. Zaštita pomaže u održanju i prijenosu znanja s starijih svilarica koje su održavale umijeće kao djevojčice na mlade i djecu danas. Održanje će pomoći obnovi i proizvodnji što sličnijih oblika narodne nošnje u folklorne svrhe.
CRO Melges24 Cup, jedriličarski spektakl i jedna od najjačih hrvatskih regata svoju drugu sezonu otvara ovog vikenda u Dubrovniku s čak 13 brodova na kojima će jedriti vrhunska imena hrvatskog jedrenja među kojima su sadašnji i bivši olimpijci, svjetski i europski prvaci, pobjednici brojnih prestižnih regata.
Natjecanje koje je već prozvano jedriličarskom ‘Ligom prvaka’ ove će godine imati ukupno sedam regata koje će se održati u Dubrovniku, Biogradu, Opatiji i Rovinju, Splitu i Zadru koji će biti domaćin prvenstva Hrvatske. Velik broj brodova i vrhunska imena uspješno su pozicionirali Hrvatsku na europskoj i svjetskoj Melges 24 sceni, stoga je međunarodno vodstvo klase odlučilo kako će Rovinj ove godine biti organizator i prve regate European Sailing Series u klasi Melges 24.
‘CRO Melges 24 Cup je po imenima hrvatska Liga prvaka. U klasi jedri krema našeg jedrenja – Šime i Mihovil Fantela, Tonči Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Karlo Kuret, Enia Ninčević, Marija Anđela De Micheli Vitturi, Tomislav Bašić i brojni drugi jedriličari i jedriličarke koji su obilježili brojne hrvatske i svjetske regate. A posebno smo ponosni što smo u ovaj projekt uspjeli provući velik broj jedriličara iz Corinthian skupine, odnosno posade koje u svojim redovima nemaju jedriličarske profesionalce. Nakon dugo vremena u Hrvatskoj imamo natjecanje po jednakim uvjetima, dakle, isti tip jedrilice tzv. one design, u kojem je u prvi plan stavljena vještina jedriličara. Osim, velikih jedriličarskih imena angažirali smo i najbolje hrvatske suce kako bi CRO Melges 24 Cup postao najbolje od najboljeg u hrvatskom jedrenju’, istaknuo je Filip Jurišić, predsjednik klase HR klase Melges 24, inače uspješan jedriličar u klasi ILCA 7.
Prva regata CRO Melges24 Cup u Dubrovniku jedrit će se 29. i 30. siječnja uz domaćinstvo Jedriličarskog kluba Orsan i partnerstvo specijalne bolnice Medico, Sailing Pointa i One Sailsa, a u planu je šest plovova.
Nafta – Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Proizvodnja ugljovodonika na ležištu koje buši konzorcijum kompanija Eni i Novatek u crnogorskom podmorju neće biti moguća, jer je bušotina, prema informacijama koncesionara, suva, saopštio je državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović.
Konzorcijum Eni – Novatek počeo je u martu prošle godine prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju. Vlada je u decembru odobrila produženje prvog perioda istraživanja iz ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za šest mjeseci, zbog poteškoća operativne i geološke prirode na koje se naišlo u toku procesa bušenja.
Perunović je kazao da su koncesionari došli do kraja bušotine i prikupljene uzorke poslali u Milano, ali da taj izvještaj još nije gotov.
„Oficijelni izvještaj od njih nije stigao, ali smo imali prezentaciju, na kojoj nam je njihov menadžment definitivno rekao da su poroznost i propusnost osnovne karakteristike ležišta, da su jako nepovoljne i da nijesu onakve kakve su oni, a i mi očekivali. Oni tu bušotinu smatraju takozvanom suvom bušotinom ili dry hole“, rekao je Perunović na događaju Dan otvorenih vrata upriličenom za novinare.
Što se tiče proizvodnje sa te bušotine, ona nije moguća, a Eni i Novatek će “raditi razvoj tog ležišta i gledati put migracije tih ugljovodonika”. Iz MIK očekuju da će dobijeni podaci i analize pomoći da se odredi neka nova lokacija za istraživanje. Perunović je dodao da je konzorcijum Eni – Novatek završio cementacioni dio same bušotine i da je polako počeo sa pripremanjem demobilizacije tog bušećeg postrojenja. Sada se očekuje dostavljanje njihovog plan rada, a nakon revizije tog dokumenta biće mu vraćena bankarska garancija od 73 miliona eura.
“Kada završi prvu fazu, obavezan je da po ugovoru uđe u drugu, gdje će morati da položi bankarsku garanciju vrjednosti 12 miliona eura, koju bi trebalo da iskoristi za bušenje druge, pliće, gasne bušotine, od 1.500 metara”, pojasnio je Perunović.
Da li će koncesionar uraditi tu bušotinu ili ne, u MIK još nemaju informaciju.
Drugo istražvanje crnogorskog podmorja dobila je da radi i kompanija Energean u blokovima 26 i 30. Perunović je naveo da oni treba do 15. marta da obavijeste MIK da li su našli partnera za ulazak u istražno bušenje, “gdje se očekuje značajna količna gasa“.
U planu investicionih aktivnosti za 2022. JP Morsko dobro Crne Gore je predvidjelo finansijska sredstva u iznosu od 20.000 eura za razvoj projekta “Lungo Mare Sveti Stefan”.
U pitanju je šetališna staza iznad gradske plaže, a u ovoj godini planirali su izradu geodetske podloge postojećeg stanja i preklapanje idejnog rješenja koje datira iz 2011. godine.
– Ovo je vrlo značajan projekat za opštinu Budva i bitno je započeti prve korake. Nadamo se da ćemo brzo imati glavni projekat kako bi krenuli sa realizacijom istog – izjavio je rukovodilac službe za uređenje i izgradnju Javnog preduzeća Morsko dobro, Vukašin Mijatović.
Rukovodstvo Opštine Herceg Novi organizovalo je danas sastanak sa predstavnicima Komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije u čijem fokusu su bile Opšta bolnica Meljine i „Vektra Boka“.
Predsjednika Komsije, poslanika Maksima Vučinića i njegove saradnike sa gorućim problemima su upoznali predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, potpredsjednici Opštine Vesna Samardžić i Mirko Mustur, odbornik Jovan Subotić i menadžer Dušan Vukić, kao i direktorica Bolnice Olivera Elez i predstavnici bivših radnika „Vektra Boke“ na čelu sa Đorđem Rajakom.
Komisija za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije će u narednom periodu izvršiti kontrolu privatizacije Bolnice u Meljinama i svojim djelovanjem nastojati da probleme ove ustanove podigne na najviši državni nivo kako bi doprinijela njihovom što hitnijem rješavanju, najavio je nakon sastanka predsjednik tog tijela Skupštine Crne Gore, Maksim Vučinić.
Predstavnici lokalne uprave i direktorica Elez su informisali Vučinića i saradnike o aktuelnoj situaciji u Bolnici, koja se ogleda u nestabilnom finansiranju, onemogućenom svakodnevnom funkcionisanju i lošim uslovima za rad, nedostatku i osipanju kadra.
Foto – Bolnica Meljine
Problem Bolnice u Meljinama pogađa ne samo Herceg Novi, već cijelu Boku i Crnu Goru, zbog čega je zajednički interes da on bude aktuelizovan i u centru pažnje nadležnih državnih organa sve dok ne bude riješen na zadovoljstvo svih građana i zaposlenih, poručio je Vučinić.
Sastanak sa Komisijom predstavlja još jedan korak lokalne uprave u obezbjeđivanju podrške sa svih državnih adresa za očuvanje Bolnice u Meljinama, kao i za rješavanje drugih problema loših privatizacija u Herceg Novom, istakao je predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović.
On je informisao da Bolnica neće biti zatvorena 31. januara, kao što je ranije najavljivano, ali i naglasio da to nije rješenje problema. Na nedavnoj vanrednoj sjednici lokalni parlament je zatražio od Vlade i nadležnih institucija da obezbijede stabilno funkcionisanje Bolnice, podsjetio je Otović, i poručio da lokalna uprava očekuje mnogo od sastanka sa predstavnicima centralne izvršne vlasti koji je zakazan za 01. februar.
Bivši radnici HTP „Boka“ su upoznali predstavnike Komisije sa novim dešavanjima i informacijama koje imaju, te izrazili bojazan da će privatizovano preduzeće ostati bez stečajne mase, a radnici bez mogućnosti da naplate svoja potraživanja. Ponovili su svoj apel nadležnim državnim organima da hitno reaguju kako bi spriječili dalje zloupotrebe i spasili imovinu „Vektra Boke“.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminulo je pet osoba, i regostrovano 896 novih slučajeva. Preminula su dva pacijenta iz Podgorice, i po jedan iz Bara, Berana i Bude, od kojih je najmlađi imao 67 godina, a najstariji 84 godine. Prijavljen je oporavak kod 1182 pacijenata, a uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7083.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 27.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2774 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 896 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
202
Nikšić
109
Bar
99
Ulcinj
94
Herceg Novi
59
Pljevlja
59
Bijelo Polje
50
Budva
40
Danilovgrad
32
Tivat
31
Kotor
28
Cetinje
25
Tuzi
20
Berane
10
Mojkovac
10
Rožaje
10
Plav
5
Šavnik
4
Žabljak
4
Andrijevica
2
Plužine
2
Petnjica
1
UKUPNO
896
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 27.01.2022. godine je iznosio 32,3 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2546.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 217752.
