NVO Mare Mare realizuje projekat za starije osobe i one sa invaliditetom – Kuvaće i pakovati džemove

0
NVO Mare Mare realizuje projekat za starije osobe i one sa invaliditetom – Kuvaće i pakovati džemove
Džem

NVO Mare Mare je u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi počela realizaciju mikro projekta “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice”  koji je dio regionalnog projekta “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”. Kroz radionice podići će se svijest i edukativne aktivnosti o temama socijalne inkluzije starijih osoba i osoba s invaliditetom, aktivnog starenja i volontiranja .

“Koncept zdravog starenja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO),  od 2015. godine postao je prioritetan proces, jer uzima u obzir nastojanja za unapređenje kvaliteta života starijih i razmatra mogućnosti uključivanja starijih u različite društvene segmente”, ističe  koordinatorka projekta  Dubravka Raičević.

Ona je uvjerena da će se uspostaviti međugeneracijska  veza među starijim osobama i osobama sa invaliditetom i volonterima, što će doprinjeti boljim socijalnim veštinama svih kategorija.

Planirano je da 30 starijih osoba  i lica sa invaliditetom, koji su i inače korisnici usluga Crvenog krsta Herceg Novog učestvuju u radionicama kuvanja i pakovanja džemova. Jedanput sedmično organizovaće  rad u tri grupe po deset učesnika.  Učesnici/ce radionica će se osposobiti da samostalno skuvaju i upakuju 250 tegli  džema od sezonskog voća.

Proizvodi napravljeni na radionicama  biće distribuirani  za druga starija lica i lica sa invaliditetom, koji su u stanju potrebe . Učesnice kuvanja i pakovanja će sa proizvodima napravljenim na radionicama  učestvovati na bazarima zdrave hrane u organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi  i time  promovisati tradicionalne poljoprivredne proizvode.

“Projekat će trajati deset mjeseci, a ove aktivnosti  će unaprijediti socijalnu odgovornost i integrativni pristup koji omogućava podsticanje socijalne inkluzije, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta starijih i OSI  za samostalan život, što  je  cilj Nacionalne  strategije”, navodi Raičević.

Džem

Projekat “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice ,, koji je podržan u okviru projekta ,, Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”  implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta. Partneri na projektu su nacionalna društva Crvenog krsta kao i organizacije civilnog društva iz regiona: Albanski Crveni krst, Crveni krst Crne Gore, Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine, Crveni krst Republike Severne Makedonije, Albanska asocijacija gerontologa i gerijatara, Asocijacija Humanost iz Severne Makedonije, Društvo za podršku i pomoć HAJDE iz Bosne i Hercegovine, Nacionalna organizacija osoba sa invaliditetom Srbije, Caritas Kosovo, Savez Slijepih Crne Gore. Pored navedenih, partneri na projektu su i AGE Platform Europe i European Disability Forum koji se na nivou Evrope bave zagovaračkim radom kroz angažman organizacija starijih osoba i osoba sa invaliditetom. Projektom koordinira Crveni krst Srbije.

Kontakt osoba Dubravka Raičević  maremare541@gmail.com

Zaštitni znak Pelješca: Recept za stonsku tortu koja se radi od – makarona

0
Zaštitni znak Pelješca: Recept za stonsku tortu koja se radi od – makarona
Stonska torta – Foto Festival peljeških okusa

“Stonska torta” se priprema od makarona i tradicionalno je jelo toga kraja. Povijest kaže da datira još iz doba renesanse.

Bila duga ili kratka, u bilo kojem obliku, suha tjestenina pogodna je za sve kombinacije s mesnim, ribljim i povrtnim umacima, ali i za slatka jela. Od svih tjestenina, suha tjestenina – makaroni ili po stonski makaruli, na Pelješcu se najviše koristi.

Danas se za neka jela na ovom poluotoku sa sigurnošću može reći da su izvorna, datiraju još i vremena renesanse, a za to postoji niz podataka. U tu skupinu jela spada i popularna „Stonska torta“ pripremljena upravo od makarula.

U njoj ćete prepoznati tipične namirnice ovog područja. Spada u sam vrh slastica, pripremala se u posebnim prilikama. Danas je jedan od zaštitnih znakova stonske kuhinje i Pelješca, pa je možete degustirati u stonskim restoranima i konobama.

Sastojci za stonsku tortu: 

Nadjev:

  • Makaroni: 0,50 kg
  • Šećer: 0,40 kg
  • Čokolada: 0,10 kg
  • Bademi: 0,30 kg
  • Orasi: 0,20 kg
  • Maslac: 0,25 kg
  • Jaja:10 kom
  • Vanilin šećer, cimet, limun, rum, maslinovo ulje

Tijesto za oblaganje kalupa:

  • Brašno: 0,40 kg
  • Jaja: 2 kom
  • Maslinovo ulje
  • Sol
Priprema stonske torte: 
  1. Makaroni se skuhaju u kipućoj vodi i „prohlade“. Preko njih prelije se limunov sok, rum i maslinovo ulje.
  2. Od brašna, jaja, maslinovog ulja (koje se može zamijeniti maslacem ili mašću) i soli zamijesite tijesto i pustite ga da malo „odmara“.
  3. Tijesto se razvalja u tanak list. Kalup (posuda za pečenje) se namaže maslinovim uljem (maslacem ili mašću) i čitavog ga obložimo listom tijesta koje treba prelaziti desetak centimetara preko ruba kalupa.
  4. Dno kalupa pospe se nadjevom (mješavinom strugane čokolade, šećera, mljevenih oraha i badema, korice limuna, vanilin šećera i cimeta), potom ide red kuhanih makarona, ponovo se pospe nadjev, „pobacaju“ se komadići maslaca i sve se zalije razmućenim jajima. Taj proces slaganja ponovi se tri do četiri puta dok se ne potroše predviđene količine namirnica.
  5. Nadjev se preklopi viškom tijesta koji je prelazio rubove. Torta se lagano pritisne rukom da se poravna i tijesto prione uz nadjev i kalup. Površina se namaže maslacem.
  6. Stonska torta peče se na temperaturi 175 stupnjeva Celzijevih 50 minuta.
  7. Ohlađena torta okrene se prilikom vađenja iz kalupa tako da donji dio ostane gornji. Pošećeri se vanilin šećerom i zatim reže.

Sačuvati Sutorinsku rijeku od svih zagađenja – imperativ za Herceg Novi

0
Sutorina

Najveći hercegnovski tok, rijeka Sutorina,  od izvora do ušća ima oko 9 kilometara. Površina sliva je 36,6 kvadratnih kilometara. Rijeka je godinama sve ugroženija, a ekološki incidenti najčešće prolaze nekažnjeno i postaju normalnost. NVO EkoKulMedia kroz projekat „Ecoscreen“ ukazuje na lokalitet Sutorinske rijeke kao još jednu crnu ekološku tačku Herceg Novog.

Posljednjih godina došlo je do ekspanzije urbanizacije, pretvaranja nekada plodnog Sutorinskog polja u industrijsku zonu. Sve je više novih stambenih i turističkih objekata bez adekvatne kanalizacije, zagađenja fekalnim vodama i kamenom prašinom, bacanja u rijeku ili deponpovanja smeća uz njeno korito. Kada stignu obilne kiše Sutorina nabuja, nanosi prave „čepove“, plave najbliže kuće i objekti.

Poznati balneolog dr Ljubomir Radojičić godinama upozorava da otpad iz septičkih jama ozbiljno ugrožava ljekovito blato, a time i djelatnost Institituta dr Simo Milošević. Peloid se stvara uz pomoć morske trave posidonia oceanica, čije su livade najrasprostranjenije na dnu Topljanskog zaliva. Predlog dr Radojičića da se Topljanski zaliv proglasi zaštićenim i tretira kao morski park, nikada nije institucionalizovan. Prema katastru, kojeg je uradio još prije 15 godina, od Kobile, preko Njivica, Igala, sve do Zelenike, ima 2589 septičkih jama koje proizvode  450 hiljada kubika otpadnih voda.

Sutorina

Institut Igalo, ekolozi Boke kotorske, Klub sportskih ribolovaca Igalo inicirali su više akcija čišćenja rijeke, upozoravali da je potrebno hitno donijeti program sanacije i zaštite cijelog vodenog toka Sutorine, u dužini od svih devet kilometara.

Predsjednik Kluba sportskih ribolovaca Igalo, Željko Kosić, čuva bogatu foto arhivu ugroženih lokaliteta i čišćenja  Sutorine.

“Ušće rijeke i prvih 50 metara je bilo posljednji put produbljeno čak 3 metra, daleke 2007.godine. Tadašnja kotorska firma Yu Briv uklonila je nanose raznog materijala. Dobro stanje potrajalo je samo tri godine. Vratile su se čak palasture, kojih nije bilo 20 godna. Ali, područje rijeke je danas bremenito problemima. Vadi se pijesak, izliva kanalizacija iz septičkioh jama ili je on direktno sprovedena u rijeku. Više je deponije smeća uz korito. Baca zemlja, namještaj, svašta. Smrad se opet širi kada izlazimo barkama u zaliv. Ušće rijeke je plitko , došlo je na samo 70-ak cm i pravi se čep. Plašimo se da će nestati ljekovito blato. Stanje je gore nego što je bilo”, tvrdi Kosić.

Mehanizacijom je od nanosa zemlje, granja, kamenja, drugog otpada, ušće i dio korita čišćeno i 2015. godine. Sanirani su kanali u Sutorinskom polju. Prije tri godine uklonjeni su nanosi iz korita rijeke samo od mosta na magistrali do ušća. Uprava za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obećala je Opštini Herceg Novi  prije godinu da će napraviti  projekat za regulaciju 2 km najproblematičnijeg dijela korita rijeke Sutorine.

Sutorina

„Predstavnici Uprave za vode, koja gazduje rijekom Sutorinom, u decembru 2021. godine obišli su tačke koje su kritične kako bi mehanizacija uklonila zemlju. Za čišćenje je izdvojeno 5.000 eura. Fotodokumentovanje i nadzor nad izvedenim radovima obavljao je Sekretarijat .Tada je i obećano da će Uprava za vode u narednom periodu izraditi projektnu dokumentaciju za regulaciju rijeke. Projekat bi trebalo da bude gotov do kraja ove godine, kada će se znati koliko je potrebno  sredstava za tu namjenu“, kazao nam je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju, Vasilije Seferović.

Na pitanje da li postoji registar zagađivača Sutorinske rijeke i kako Sekretarijat, odnosno Opština može spriječiti njihovo bezobzirno ponašanje, Seferović tvrdi da svi novoizgrađeni objekti imaju septičke vodonepropusne jame, jer, inače, ne bi mogli da dobiju upotrebnu dozvolu:

„Na tom dijelu je prije nekoliko dana počela i izgradnja sekundarnog kanalizacionog kolektora, pa će svi veoma brzo biti priključeni na kanalizacioni kolektor“, najavljuje Seferović uz tvrdnju da Komunalna policija i Služba za inspekcijski nadzor reaguju ako uoče, ili im građani prijave, da se na bilo koji način zagađuje korito rijeke.

U ovom periodu fokusirani su na kontrolu svih vodotokova, uslijed kišne sezone, dodaje on. Novčane kazne zavise od vrste zagađenja i od težine prekršaja, od 100 eura za fizičko  do 1.500 eura za pravno lice.

Uprkos tome, stanje Sutorinske rijeke zabrinjava. Mnogi mještani, ekolozi i stručnjaci čak smatraju da je danas gore nego prije 20-tak godina.

Gradnja kolektora ohrabruje, kao i rijetke slike na koje su aktivisti  NVO EkoKulMedia naišli ovih dana kada su radnici „Čistoće“ sakupljali kese i drugo smeće uz „vidljiviji“ dio korita rijeke u Igalu, kod hipermarketa. No, to je tek početak.

Projekat Ecosreen se implementira u sklopu “Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2-ReLOaD2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realzuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava.

Monografija 70 godina Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor

0
Monografija 70 godina Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor
Promocija Monografije Pomorskog muzeja CG Kotor – foto Boka News

U sklopu programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, u petak je u palati Grgurina u Starom gradu, promovisana monografija o dosadašnjem radu te institucije.

Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore.

Autorka monografije je Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o istorijatu Muzeja, njegovoj vezi sa Bokeljskom mornaricom, o porodici Grgurina- prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palače u kojoj je smješten Muzej. Publikacija sadrži podatke o svim bogatim zbirkama i eksponatima prikazanim na tri etaže ove barokne palate, ljudima koji su tokom proteklih sedam decenija radili u Muzeju i razvijali tu instituciju od njenih prvih zbirki i prvih izložbi do aktuelnog statusa Pomorskog muzeja Kotor kao jedne od najreprezentativnijih i najaktivnijih muzejskih institucija u Crnoj Gori, te fokalne tačke kultunog života grada Kotora i regiona Boke. Monografija o ustanovi koja već sedam decenija na najbolji mogući način promoviše i štiti kulturnu baštinu Kotora i Boke kapitalno je djelo u čiju je izradu Radojka Abramović uložila veliki trud i metodičan rad, pa ova publikacija pored ostaloga, sadrži i pregled svih realizovanih aktivnosti u Pomorskom muzeju od 1952. godine do danas, ali i popis knjiga čiji je ovaj muzej izdavač.

Monografija PM

Na genezu i istorijat razvoja Pomorksog muzeja, podsjetio je njegov aktuelni direktor, Andro Radulović naglašavajući da su koreni ove kulturne i naučno-istraživačke institucije duboki i da sežu do posljednih decenija 19.stoljeća kada je Bokeljske mornarica bila nosilac ideje o formiranju jedne zbirke predmeta od istorijske i kulturne vrijednosti. To je rezultiralo formifranjem prve muzejske zbirke iz 1880. – tzv. Kabineta bratovštine kotorskih pomoraca.

“U osvit 20.vijeka, nestajanjem brodova na jedra javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih stoljeća. Već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile su se ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru. Osnivanju muzeja 1949. godine u Kotoru dat je veliki značaj na nivou tadašnje države FNR Jugoslavije. Angažovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz Zagreba da preko svog Jadranskog instituta formira četiri muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, što je bilo od posebnog značaja za očuvanje pomorske i kulturne baštine većeg dijela istočne obale Jadranskog mora, koji je pripadao tadašnjoj državi Jugoslaviji. Odmah se pristupilo izradi projekata i elaborata za restauraciju i adaptaciju Palate Grgurina te je ovako preuređen i proširen Muzej svečano otvoren 10.septembra 1952. godine“ – kazao je Radulović, dodajući da je ova institucija narednih decenija imala izuzetno važno mjesto na kulturnoj i naučnoj sceni cijele bivše velike Jugoslavije i sarađivala je sa brojnim eminentnim naučnim imenima sa cijelog njenog prostora.

Promocija Monografije

“Brojni artefakti pomorskog, kulturnog i etnografskog nasljeđa skakupljeni i prezentirani u zbirkama Pomorskog muzeja, svjedoče o slavnoj pomorskoj prošlosti Boke, čuvajući uspomenu na naše slavne pretke. Poznavati i poštovati njihova postignuća i vrijednosti I neprestano im težiti, vodi do toga da se i danas međusobno bolje razumijemo i shvatimo da su kultura i umjetnost putokazi koji ukazuju na ono što je najbolje u čovjeku, ono što bi trebalo da oplemeni i obogati naše duše.”- zaključio je Radulović.

Autoka monogradije Radojka Abramović naglasila je da joj je namjera bila da kroz ovu publikaciju osnivačima, rukovodiocima, zaposlenima Muzeja, članovima redakcionog odbora i autorima tekstova “Godišnjaka Pomorskog muzeja”, donatorima, podržavaocima i prijateljima ove ustanove oda “poštovanje i iskrenu zahvalnost na sve do sada učinjeno, sa neskrivenom nadom da će i buduće generacije i naraštaji znati da cijene i čuvaju ono što im je ostavljeno.” Zahvaljujući se svima koji su doprinijeli izradi monografije, ona je naglasila da “no što nije zapisano, kao da ne postoji”.

“Nadam se da će Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore naići na opšte odobravanje čitalačke pubnlike jer je ovo prvo sistemsko, kompleksno izdanje napisano o postanku i radu muzeja u trajanju od punih sedam decenija, odnosno sa počecima ovdašnjih muzejskih zbirki- punih 142 godine”- naglasila je ona.

Monografiju je detaljno predstavila njena recenzentkinja, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, istakavši da je riječ o svojevrsnom vodiču kroz Pomorski muzej i jednom od značajnijih djela o našoj kultunroj baštini, poosebno pomorskoj tradiciji.

“Ne treba zaboraviti da prošlost daje svoj oblik sadašnjosti, a sadašnjost prošlosti. Ovo je hvale vrijedna monografija iza koje stoji ogroman trud i metodičan rad autorke. To je odraz poštovanja sadašnjih generacija prema istorijsko-kulturnom i socološko- antropološkom nasljeđu slavne pomorske tradicije Boke i Crnogorskog primorja.”- naglasila je Zeković.

U muzičkom djelu programa nastupila je Dušica Kordić, violinistkinja i Nikola Vučković, klavir.

 

Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta “Bladi Mun”

0
Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta “Bladi Mun”
BLADI-MUN

Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta “Bladi Mun” biće izvedena u nedjelju 20.novembra od 18 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u sklopu “Novembarskih dana”.

Rediteljka i spisateljica Ana Đorđević specijalno za CNP napisala je novu verziju svoje drame “Crna kutija” nastale po uzoru na film “Savršeni stranci”, smještenu u crnogorski milje, sa donekle izmijenjenim odnosima, produbljenim sukobima i sa dodatim još jednim licem, ovoga puta pod nazivom “Bladi Mun”.

Dramaturg je Stefan Bošković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, muziku su radili Ivana Čanović i Bojan Jovović, asistentkinja rediteljke je Nataša Milićević, asistentinja kostimografkinje je Gordana Bulatović a izvršni producent Danilo Milatović.

U predstavi igraju: Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Stevović Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević.

Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje stadiona FK “Bokelj” u Kotoru

0
Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje stadiona FK “Bokelj” u Kotoru
Stadion Bokelja – Kotor

Opština Kotor, Fudbalski klub Bokelj i Fudbalski savez Crne Gore su se povodom 100 godina postojanja ovog kluba sporazumjeli oko rekonstrukcije stadiona s namjerom da stadion koji nikada nije završen bude projektovan i izgrađen na pravi način, sa dvije tribine, a sve u cilju pružanja najboljih uslova za treniranje FK Bokelj i djece iz Kotora.

Tim povodom, Opština Kotor je raspisala Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje stadiona FK “Bokelj” u Kotoru.

Cilj konkursa je izbor najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja stadiona FK „Bokelj“ u naselju Škaljari u Kotoru, na osnovu parametara i preporuka preciziranih konkursnim zadatkom. Idejno rješenje treba da predloži funkcionalno i prepoznatljivo rješenje koje će biti osnov za izradu tehničke dokumentacije za realizaciju ovog projekta.

Pravo učešća na konkursu imaju sva fizička i pravna lica koja ispunjavaju uslove definisane Raspisom konkursa i Projektnim zadatkom. Svi učesnici mogu postavljati pitanja vezana za konkurs do 19. decembra 2022. godine, nakon čega će sva pristigla pitanja i odgovori biti objavljeni na sajtu Opštine Kotor do 26. decembra 2022. godine. Pitanja se šalju na adresu: konkurs.stadion@kotor.me dodatne informacije Opština Kotor.

BiH: Iako je polovina novembra na ulicama Mostara brojni turisti

0
BiH: Iako je polovina novembra na ulicama Mostara brojni turisti
Mostar – foto Boka News

Iako je ljetna turistička sezona već odavno iza nas ulice Mostara su daleko od praznih, pa je i sredinom novembra u Starom gradu moguće vidjeti turiste iz regije ali i iz drugih dijelova svijeta.

Najviše turista je u starogradskom jezgru, u okolini Starog mosta, simbola grada na Neretvi. Nakon što obiđu Stari most, to čuveno djelo osmanske arhitekture, gosti obično posjete i Krivu ćupriju na Radobolji, rijeci koja se ulijeva u Neretvu.

Stari dio grada Mostara mjesto je gdje turisti probaju kvalitetnu hranu iz domaće kuhinje, posvjedoče vještinama mostarskih skakača sa Starog mosta, a potom svrate do čuvenog Kujundžiluka gdje obično kupuju poklone za porodicu i prijatelje.

Možda i najljepši pogled na Stari most pruža se iz dvorišta Koski Mehmed-pašine džamije, udaljene oko 150 metara od mosta, koja je izgrađena davne 1618. godine. Ova džamija je također jedna od nezaobilaznih tačaka većine turista koji posjećuju ovaj grad u Bosni i Hercegovini. Posebna atrakcija je zabilježiti fotografiju sa minareta ove džamije.

Mostar je nedavno dobio i novu atrakciju nazvanu “Skywalk Fortica”, u vidu staklenog vidikovca izgrađenog na brdu Fortica, istočno iznad Mostara, s koje se pruža pogled na grad iz ptičje perspektive. Sve je veći broj turista koji u plan posjete Mostaru kao destinaciju uvrštavaju upravo “SkyWalkFortica”.

Četiri decenije Radio Tivta

0
Četiri decenije Radio Tivta
Članovi aktuelne redakcije Radio Tivta na proslavi

Lokalni javni servis Tivta proslavio veliki jubilej


Svečanim koktelom u sali DTV-a “Partizan” u Tivtu,  lokalni javni servis Radio Tivat, sinoć je proslavio svoj veliki jubilej, 40-godišnjicu osnivanja i rada tog medija.

U društvu brojnih zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života Tivta i Crne Gore, redakcija, kojom danas rukovodi aktuelna direktorica Radio Tivta Tamara Vučinović, podsjetila je na uspješnih četiri decenije rada ovog lokalnog medija koji se prvi put u eter Crne Gore oglasio na Dan Opštine Tivat 21. novembra 1982. godine. Od tada do danas, Radio Tivat je, sa prekidom od tri godine, od 1992. do 1995. kada su nemila politička zbivanja i kooperacija tadašnje crnogorske DPS vlasti sa velikosrpskim političkim projektom u bivšoj SFRJ, privremeno zaustavila rad ove redakcije, ostao pouzdan izvor informacija o dešavanjima u Tivtu i Boki i pravi lokalni javni servis građana.

Nekadašnji prvi glavni i odgovorni urednik i prvi direktor Radio Tivta, Mašo Čekić, podsjetio je na nekadašnje članove tog kolketiva koji više nisu među živima i naglasio da su on i preostale kolege iz te prve gneracije još uvijek u vezi sa Radijom.

“Dočekali smo penzije, ali se još ne možemo otkačiti od onoga što smo stvarali, od onoga što je bio naš život i naš svijet. Na kraju mog mandata kao predsjednika Savjeta, zadovoljstvo mi je što mogu reći da je iza te moje posljednje fukcije u Radiju ostao jedan zdrav, mlad kolektiv koji je puno naučio o informisanju, ali koji može i dalje, da proširi vidike, da zagrabi i složenije poslove od ovih sadašnjih novinarskih. Mlada direktorica zna šta hoće, kolektiv je prati i to je veliko zadovoljstvo za nas koji smo ga stvaraili. Radio je, inače, medij koga ništa na svijetu ne može ugroziti, bar još dugi niz godina. Zato želim da Radio Tivat traje još dugo”- istakao je Čekić.

Podsjetio je na brojne nagrade i priznanja koje su redakcija Radio Tivta i njeni novinari i urednici dobijali tokom proteklih desetljeća i  naglasio da su oni   “radili na više kolosjeka istovremeno.”

“Pored toga što smo radili i stvarali program lokalnog radija, pisali smo i za brojne jugoslovenske listove, za radio stanice, televizjske kuće, izdavali smo knjige, pravili dokumentarne filmove, radili na dokumentaciji o istoriji Tivta i zaista bi imalo smisla o svemu tome opširnije govoriti. Ali, to ostavljam za 50-godišnjicu i nadam se da ćemo se i tada sresti“ – zaključio je Čekić.

Radio Tivat

Lokalnom javnom servisu jubilej je čestitao i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović koji je i sam preko 25 godina, kao novinar, bio član te redakcije.

“Sjećam se da sam prisustvovao jubilejima 15. i 35-godišnjici Radio Tivta, svjedočio sam raznim političkim turbulencjama i zakonskim formulacijama medijskog stvaralaštva u kojima je Radio Tivat svih tih godina prednjačio. Uvijek je bio najbolji lokalni javni emiter u Crnoj Gori od koga su svi učili, i o načinu izvještavanja i o načinu rukovođenja. Čast mi je što sam dvije i po decenije bio dio njegove redakcije, dosta sam iz toga naučio što me prati i u mom drugom dijelu karijere”- podvukao je on dodajući da je lokalni javni servis grada Tivta i tada i sada bio možda i najbolji lokalni radio u Crnoj Gori i uzor ostalim medijima tog tipa.

Naglasio je da aktuelo uredništvo Radija Tivat nastavlja smjer koji su davno zacrtali bivši glavni i odgovorni urednici Mašo Čekić, Neven Staničić i Dragan Popadić i da to uspješno radi u aktuelnim vremenima kada je medijska scena sve komplikovanija i izazovnija.

Radio Tivat koktel 40 godina

“Čestitam redakciji i što su u najdelikatnijem političkom trenutku u Crnoj Gori u zadnje vrijeme, kada je izborna kampanja u Tivtu trajala i više od godinu dana, pokazali da su na visini zadatka, nisu poklekli, nisu dobili ni jednu primjedbu od učesnika političke trke, što je za svaku pohvalu. Ono što je sigurno je da će se kontinuitet pomoći Radiju od strane Opštine kao osnivača i dalje nastaviti, već se razmišlja o stavci u budžetu za opremanje novog digitalnog studija kako bi naš lokalni javni servis išao u korak sa vremenom i nastavio da kvalitetno informiše sve građane Tivta. Imaće uvijek podršku bilo ko da bude rukovodio Opštinom, ne zbog ličnih interesa ili relacija već zbog načina na koji Radio to radi. Ono što je potrebno ovom kolektivu je postepeno obnavljanje redakcije novim kadrovima koje je teško naći, ali se nadam da Radio ima dovoljno atraktivnosti da privuče nove kadrove za novi milenijum”- poručio je gradonačelnik Komnenović.

Direktorica lokalnog javnog servisa Tamara Vučinović zahvalila se svima onima koji su u proteklih 40 godina stvarali i razvijali taj medij, istakavši da je profesionalnost Radio Tivta od njegovog osnivanja do danas, upravo ono na što su zaposleni u toj medijskoj kući najponosniji.

 “Iza nas je dug period rada ljudi od kojih većina sjedi u Redakciji. To su : Zora Krstović, Dragan Popadić, Marijana Mišić Škanata, Sonja Štilet, Siniša Sanader, Tanja Pokuševski, Biljana Noković, Dragan Redžo, kasnije su im se pridružile Antonela Stjepčević i Marta Pasković, a tek par godina nakon njih Hrvoje Sindik, Nemanja Perović, Jovo Ševaljević, Andrijana Karadžić i ja. O 40 radijskih godina moramo govoriti sa poštovanjem. Ljudi su se mijenjali ali su principi ostajali isti, a to je da budemo radio svih građana”- podvukia je Vučinović, dodajućii da je cilj redakcije Radio Tivta da i sada, u vremenu kada su informacije postale mnogo brže i najšire dostupne preko interneta i modernih komunikacijskih tehnologija, taj medij ide u korak sa vremenom.

/S.L./

Promovisana Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor (VIDEO)

U sklopu Programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, u petak je u palati Grgurina promovisana monografija o dosadašnjem radu te institucije.

Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore.

Autorka monografije je Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o istorijatu Muzeja, njegovoj vezi sa Bokeljskom mornaricom, o porodici Grgurina- prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palače u kojoj je smješten Muzej.

Predstavljajući Monografiju ona se osvrnula se na formiranje prvih zbirki, prvih izložbi, razvoj muzeja u respektabilnu i naučnono -istraživačku ustanovu sa sve većom ulogom u kulturi i promociji kulturnog nasljeđa Kotora.

Monografija sadrži pregled svih realizovanih aktivnosti od 1952. godine do danas, ali i popis knjiga čiji izdavač je Pomorski muzej.

U osvit XX vijeka nestajanjem brodova na jedra javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih stoljeća. Već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile su se ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru.

„Osnivanju muzeja 1949. godine u Kotoru dat je veliki značaj na nivou tadašnje države FNR Jugoslavije. Angažovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz Zagreba da preko svog Jadranskog instituta formira četiri muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, što je bilo od posebnog značaja za očuvanje pomorske i kulturne baštine većeg dijela istočne obale Jadranskog mora, koji je pripadao tadašnjoj državi Jugoslaviji.

Odmah se pristupilo izradi projekata i elaborata za restauraciju i adaptaciju Palate Grgurina te je ovako preuređen i proširen Muzej svečano otvoren 10. rujna 1952. godine“ – kazao je ravnatelj Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović.

Namjera publikovanja ove Monografije je da osnivačima, rukovodiocima, zaposlenima, članovima redakcionog odbora i autorima tekstova Godišnjaka Pomorskog muzeja, donatorima, podržavaocima i prijateljima Muzeja, odamo poštovanje i iskrenu zahvalnost na sve do sada učinjeno, sa neskrivenom nadom da će i buduće generacije i naraštaji znati da cijene i čuvaju ono što im je ostavljeno, poručio je Radulović.

Monografiju je predstavila je Ljiljana Zeković, recenzentkinja

U muzičkom djelu programa nastupila je Dušica Kordić, violinistkinja i Nikola Vučković, klavir.

Rad Bolnice Meljine produžen do kraja mjeseca, na potezu tužilaštvo

0
Rad Bolnice Meljine produžen do kraja mjeseca, na potezu tužilaštvo
Bolnica Meljine – foto SOHN
Stečajni upravnik produžio je rad Bolnice Meljine do kraja novembra kako bi se u tom periodu pronašlo određeno rješenje, kazao je RTHN predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić. I na nedavnom sastanku u Vladi potvrđeno mu je da nadležni intezivno rade na pronalaženju modela kojim bi se riješio status Bolnice. Dodaje da će na eventualno pristizanje tužbe advokata Duška Kneževića, odgovoriti kontratužbom.

Period do kraja mjeseca je presudno važan, posebno sa aspekta rada Višeg suda i Specijalnog državnog tužilaštva. Prioritet je bolnica, dok za stečajni postupak Meljine kompleksa ima više vremena, kazao je predsjednik Katić.

– Ministri su nam na sastanku u Vladi potvrdili da se intezivno radi. Veliki značaj je sada na radu Višeg suda, Specijalnog državnog tužilaštvu i kako i na koji način da se odblokira imovina, nastavi stečajni postupak u dijelu bolnice Meljine i na taj način vrati vlasništvo bolnici, što treba hitno riješiti. Kada bude vraćena u sistem javnog zdravstva, onda možemo govoriti o ulaganju u opremu, u kadar.. Tada ćemo znati da je konačno status riješen i da Herceg Novi ima bolnicu.

Podsjetio je da je i u drugoj kompaniji – Kompleksu Meljine stečajni postupak u toku, ali nije prioritetno važno kao bolnica, kazao je predsjednik Katić.

– Za taj dio imaju vremena da vide kako će riješiti problem, da li kroz raskid ugovora ili po nekom drugom planu – kazao je Katić.

Pojašnjava da je za tužbu advokatskog tima Duška Kneževića protiv njega i medicinske direktorke Bolnice dr Olivere Elez, čuo iz medija, ali ona zvanično nije stigla.

– Ako bude tako, odgovorićemo kontratužbom za uvredu časti jer to što sam čuo da iznose je neosnovano i u našem pravnom poretku i sistemu ne postoji da se neko za to može prijavljivati. Koliko sam upoznat, oni me tuže što sam na sastanku Savjeta za kontrolu privatizacije rekao da je dr Elez bila u pravu kada je zatražila stečaj za bolnicu Meljine. Nebitno je ko je zatražio stečaj, Opština, EPCG ili neko drugi, to je bila jedina opcija da bolnica preživi, što vlasniku vjerovatno nije bio interes. Firma je bankrotirala, a u drugoj kompaniji – Meljine komples, bio je samo jedan zaposleni koji je svoja potraživanja prijavio sada, u stečajnom postupku za pet godina. On pet godina nije primio nijednu zaradu. To bi se isto desilo i sa Bolnicom da stečaj nije uveden, a možda je to njima i bio cilj i možda ih je zato sve ovo pogodilo – kazao je predsjednik Katić.