Mnogi hoteli neće se ni otvarati, turističkom sektoru nedostaje 35.000 ljudi

0
Mnogi hoteli neće se ni otvarati, turističkom sektoru nedostaje 35.000 ljudi
Hotel

U Hrvatskoj će ove godine u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 hiljada radnika. Problem nedostaka radne snage eskalirao je lani kada neki hoteli, i to ne samo oni niže kategorije, nisu otvarali svoja vrata u glavnoj sezoni jer nije bilo djelatnika koji bi sezonu uopšte odradili.

U sektoru su stoga izračunali kako se moglo ostvariti oko 800 miliona kuna više prihoda da su radnu snagu mogli zaposliti pod elastičnijim uvjetima.

Većini turističkog sektora, izuzev, primjerice turističkih agencija, više nisu na raspolaganju ni mjere za zaposlene zbog čega su u sektoru već početkom jeseni, odmah nakon sezone prema državi krenuli s nizom prijedloga kako za ovu godinu ublažiti problem nedostatka kadra i omogućiti lakše zapošljavanje radne snage.

I to prije svega na domaćem tržištu gdje se želi mobilizirati i neke segmente kojima je sada otežan rad kao što su studenti koji su lani »spasili« stvar u srpnju i kolovozu, ili umirovljenici, piše Novi list.

Isto tako u sektoru očekuju da se ukine obveza testa tržišta rada.

I posljednji popis je ukazao na silan pad broja stanovnika, a time i radno aktivnog stanovništva, a u uvjetima pandemije, još je povećan trend odlaska domaćih radnika u inzemstvo tako da se ionako nedostatan bazen domaće radne snage dodatno ispraznio.

Tako će očekivano i ove godine biti velika potražnja za kadrovima iz drugih, mahom susjednih zemalja, ali i Filipina, Indije, Ukrajine.

No lani se kod zapošljavanja stranaca i po nekoliko tjedana čekalo dobivanje dozvole za rad stranaca, a mjesec dana u glavnoj sezoni znamo što znači.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) krajem prosinca je na birou bilo prijavljeno dvije tisuće i 463 konobara, dvije tisuće i 101 kuhar te 689 sobarica.

Dakle, oko nešto više od pet tisuća potencijalnih zaposlenika u turizmu. Premalo ako su stvarne potrebe 30 do 35 tisuća. Sveukupno je, kažu u HZZ-u u prošloj godini traženo 235.219 radnika, a od toga 27.792 radnika na sezonskim poslovima.

Od ukupno 27.792 tražena sezonska radnika najviše ih je traženo u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Kada je riječ o testovima tržišta rada, u 2021. je traženo 28.838 radnika.

Tako su dane dozvole za zapošljavanje više od 2.000 čistačica iz inozemstva, oko 1.700 stranih konobara, 1.300 sobarica i pomoćnih kuhara i kuharica, oko 1.200 kuhara i kuharica, oko 700 hotelskih sobarica.

Pritom je najviše zahtjeva za test tržišta rada zaprimljeno u Područnom uredu Zagreb, oko 8.500, dok je na drugom mjestu po zahtjevima Pula s oko 6.800 zahtjeva, a na trećem Rijeka s oko 5.400 zahtjeva. Inače, u rekordnoj 2019. je u turizmu zaposleno oko 20.000 sezonaca iz inozemstva.

Konobari

Komentirajući situaciju s kadrovima u turizmu prošle i ove godine, Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD), ukazala je kako je u turizmu potrebno konkretno povećati plaće.

Tim više s obzirom na galopirajuću inflaciju.

– Najveću grešku poslodavci u turizmu su napravili u ono vrijeme kada je bilo kadrova. Njih je bilo dovoljno, a i poslodavci su imali dovoljno novca i financijski su itekako mogli zaposlenicima povećati plaće.

Sada imaju manje novca, a daju veća povećanja nego kada su imali novca. Ali, nažalost, sada kadrova nema. To je začarani krug.

Sada bi plaće trebalo povećati najmanje 50 posto da bi im se ljudi vratili, slikovito je opisala situaciju s kadrovima predsjednica SIKD-a.

Dodala je kako danas posao može naći svatko tko je zdrav. Neće to biti kvalitetan posao, ali će biti za preživjeti. Ljudi ne idu van zato jer tu nema posla, nego prije svega da nađu kvalitetnije poslove.

Lani je, kazala je, situacija s kadrovima bila vrlo teška.

– S jedne strane razumijem zbog čega je bilo tako. Naime, poslodavci nisu pravovremeno mogli planirati jer je predsezona bila u znaku pandemije i zatvaranja te se do ljeta praktički nije znalo hoće li uopće biti sezone.

I onda je u lipnju sve naglo krenulo, i naravno da su svi oni, koji nisu do lipnja bili pozvani na posao, u međuvremenu tražili egtistenciju negdje drugdje.

Tako da je velik broj radnika koji bi se inače bili odlučili za rad u turizmu, ipak otišao u druge djelatnosti, u pravilu u građevinu ili trgovinu. U tim su se djelatnostima plaće povećale pa je turizam i u odnosu na njih nudio niska primanja.

Stoga, bez konkretnog povećanja plaća, bojim se da neće biti nekog pomaka ni ove godine te da će ponovo dio objekata zbog manjka personala ostati zatvoren, kazala je Cvitić te dodala kako je sada vrijeme pregovora o cijeni rada za predstojeću sezonu.

Lani se u ovo doba tako pregovaralo o smanjenju, a ne o povećanju plaća, jer su ljudi bili u pravilu na čekanju i nije bilo potrebe za radnicima.

A u sezoni se kroz neoporezive nagrade i ostalo to ipak nastojalo kompenzirati, tim više što se sezonu odrađivalo u pravilu s manjkom ljudi pa su oni koji su radili morali još jače »povući«.

Što se tiče stranih radnika, njih je, kazala nam je Cvitić, bilo doista odasvud, iz Nepala, Brazila, Argentine, Indije, Filipina i Ukrajine.

– Iz onih zemalja u kojima je gore nego kod nas, slikovito je navela predsjednica SIKD-a, ali i ukazala kako je tim radnicima ustvari Hrvatska tek stanica na putu do zapadnoeuropskih zemalja.

– Problem je i što taj djelatnik u kontaktu s gostom ne može pružiti uslugu koju može čovjek koji ovdje živi i koji predstavlja svoj kraj.

Naši su ljudi poznati po kvaliteti i profesionalnosti i nažalost smo u situaciji da odškolujemo kvalitetan kadar, uložimo u njegovo obrazovanje i praksu, i onda nam takvi ljudi odlaze raditi van.

Na to očito ukazuju i zadnji podaci popisa stanovništva. Osobno sam očekivala da u Istri neće biti pada, upravo zbog napretka u turizmu, međutim, ni poluotok nije ostao imun na ovaj negativan trend, zaključila je Cvitić.
U najvećoj turističkoj tvrtki na Liburniji, Liburnia Riviera Hotelima (LRH), govoreći o kadrovskoj politici za ovu godinu kazali su kako će u 2022. imati potrebu za dodatnih oko 600 djelatnika.

– Uvijek imamo potrebu za konobarima, kuharima, recepcionarima, sobaricama. Trebat ćemo i dodatnu snagu u drugim područjima. U manjem obujmu zapošljavat ćemo i djelatnike za neke specifične pozicije tipa spasioca, vrtlara ili kućnog majstora kao i u administraciji.

Potraga za novim ljudskim resursima je već počela. Smatramo da je jako važno na vrijeme početi s potragom kako bi pronašli najbolje djelatnike, pogotovo imajući u vidu stanje na tržištu.

Inicijalni razgovori s potencijalnim budućim zaposlenicima, kao i pregovori s ključnim partnerima u procesu zapošljavanja (agencije za zapošljavanje) počeli su već krajem prošle sezone, kazali su u LRH-u te dodali kako djelatnicima nude konkurentne tržišne uvjete uz adekvatan smještaj i hranu, kao i da kontinuirano i intenzivno rade na poboljšanju uvjeta rada i dizanju standarda u svim aspektima odnosa prema zaposlenicima.

– Sagledavajući situaciju na tržištu radne snage, u prvom redu polazeći od ambicioznih planova za sljedeću godinu, u Jadranu se aktivnosti vezane uz radnu snagu praktički nisu ni prekidale.

Od 1. rujna prošle godine, ukupno 46 zaposlenika dobilo je ugovore na neodređeno, a jednom dijelu njih produženi su ugovori na još godinu dana, pa Jadran danas ima 165 stalno zaposlenih što predstavlja rast od 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., rekla je Lucija Jukić, direktorica prodaje i marketinga Jadrana Crikvenica.

Dodala je kako će, uz kontinuirano oglašavanje potreba za radnom snagom te suradnju s HZZ-om, »Jadran« nastupiti i na nadolazećem virtualnom sajmu poslova Sezonac.hr.

U dogovoru sa srednjom školom u Crikvenici, Fakultetom za hotelijerstvo i turizam u Iki i Visokom poslovnom školom PAR u Rijeci, Jadran se javio na program Ministarstva turizma i sporta za stipendiranje učenika i studenata koji se obrazuju za turistička zanimanja za koji je dobiveno odobrenje za zapošljavanje novih devet stipendista.

Nažalost, zbog tehničkih poteškoća, moralo se odustati od planiranog, cjelogodišnjeg poslovanja Boutique hotela Esplanade, koji je trebao postati svojevrsni centar izvrsnosti i rasadnik kadrova, ali nam je drago da možemo najaviti otvaranje hotela Lišanj, koji će započeti s radom već 11. veljače i neće se zatvarati do kraja godine.

»Jadran« će ove sezone zaposliti još 450 sezonskih radnika, rekla je Jukić.

U najvećoj turističkoj kompaniji u Hrvatskoj, Valamar Rivijeri kažu kako će ove godine prema planu u njihovim objektima raditi oko 7.000 djelatnika od Istre do Dubrovnika.

– Dodatna prednost rada u Valamaru je mogućnost rada u Valamarovim hotelima u Austriji tijekom zime. Već nakon prve sezone zaposlenici mogu ući u mjeru stalni sezonac i imati sezonski posao, uz cjelogodišnja primanja i staž.

Valamar je još prošle jeseni krenuo sa selekcijom i zapošljavanjem za 2022. godinu u okviru programa Dobar posao u Valamaru i poziva sve zainteresirane za razvoj karijere u turizmu da se prijave za posao.

Za vrijeme COVID-krize Valamar je uz podršku socijalnih partnera i mjera Vlade očuvao sva radna mjesta kroz program Pauza, Restart što je prošle godine omogućilo realizaciju solidne turističke sezone, a već sada se intenzivno pripremamo za sezonu koja je pred nama.

U Valamaru nudimo najbolje uvjete rada i prepoznati samo kao top poslodavac u turizmu već niz godina. Očekujemo da ćemo i ove godine većinu radnih mjesta popuniti sa zaposlenicima iz Hrvatske, a zadovoljni smo i interesom kandidata iz regije, kazali su u Valamaru.

Na pitanje koje uvjete nude, naveli su kako su lani zaposlili 400 djelatnika na neodređeno vrijeme, i isplatili najviše nagrade za sezonu, nagrade za izvrsnost te 13. plaću i božićnicu.

Donja Lastva u vremenu prošlom – (treći dio)

Donja Lastva – razglednica

Piše: Slavko Krstović – Boka News

Donosimo nastavak, treći dio teksta Donja Lastva u vremenu prošlom  retrospektivni prikaz ovog bokeljskog “malog mista” kroz njegovu istoriju.

Donja Lastva, tipično malo mediteransko mjesto, bogate prošlosti koja je nekada bila opština, urbana cijelina i imala sve karakteristike grada…

LASTOVSKA ŠKOLA NAJBOLJA U SREZU

“Godine 1832. počinje sa radom osnovna škola u Donjoj Lastvi, a otvara je na zahtjev seljana Šime Bulazer, tadašnji župnik Lastve. Škola je bila smještena u maloj crkvenoj kući, a Lastovljani su davali svom prvom učitelju honorar u naturi. Iza popa Bulazera dolaze za učitelje svjetovnici: Špiro Zmajević, Ivan Gašparin i Anton Marinić. Poslije Antona Marinića dolazi sveštenik Ivo Gverini, koji uspješno vodi školu do 1859. godine, a zatim za učitelja bi izabran Franjo Bažigeti, koji je vodio školu do 1870. godine.

Austrija je donijela temeljni Zakon o školstvu tek 1869. god., a pokrajina Dalmacija 1871. g., po kojemu su bila dužna sva djeca pohađati školu. Školske godine 1870/71. škola u Lastvi dobija nove prostorije, a školske vlasti imenuju za učitelja Vicka Oparenovića. Oparenović je bio spreman učitelj, uzorno je uredio i organizovao nastavu u novoj školskoj zgradi, gdje je službovao do 1879. god., kada je za učitelja postavljen Lastovljanin Krsto Perušina. Učitelj Perušina bio se pročuo svojim naročitim pedagoškim i organizacionim sposobnostima, pa su školske vlasti 1881. god., predložile dalmatinskom namjesniku generalu Jovanoviću prilikom službene posjete Boki da posjeti lastovljansku školu, kao najbolju u srezu. Namjesnik Jovanović je prisustvovao nastavi i pohvalio rad nastavnika. Opština je za vrijeme službovanja Krsta Perušine 1898. godine sazidala u centru Lastve novu školsku zgradu, vrlo lijepu i funkcionalnu za ono doba. Poslije penzionisanja učitelja Perušine 1902. god. dolaze u Lastvu učiteljice Elvira Kostić i Marija Tripković iz Dubrovnika. Od 1905. godine do rata 1914. godine ovdje službuje Vjekoslav Perušina, Latovljanin“, dio je zapisa Maksima Zlokovića „Kultura i prosvjeta u tivatskoj opštini“, koji se odnosi na školu u Donjoj Lastvi.

Donja Lastva u vremenu prošlom – (treći dio)
Donja Lastva nekada

Pomenuta nova školska zgrada podignuta je povodom pet decenija vladanja cara Franja Josipa. Na tabli iznad ulaza napisano je: „Prigodom pedesetogodišnjice vladanja Njeg. C. K. Apost. Veličanstva našega premilostivoga Cara i Kralja Franja Josipa I 1848-1898 podiže Obćina ovu kuću za učionicu“

Između dva svjetska rata u školi su, po nekim izvještajima, radili kao upravitelj i učitelj Talijić Josip i učiteljice Olga Jeftanović i Katica A. Kranjc, a odmah poslije II svjetskog rata Olga Jeftanović je bila  upraviteljica, a Mileva Batalić učiteljica Osnovne škole u Donjoj Lastvi.

Nakon zemljotresa 1979. godine švajcarska Vlada je Tivtu poklonila dva školska objekta. Jedan je postavljen u Radovićima, a drugi u Donjoj Lastvi. Nastava u montažnoj baraci, u kojoj je područno odjeljenje OŠ „Drago Milović“, počela je u drugom polugodištu školske 1979/80 godine.

(Osnovna škola u Gornjoj Lastvi, kako je pisao Zloković, prema nepotvđenim podacima, radi od 1824. godine, kada su je otvorili sveštenici koji su u to vrijeme bili mjesni parosi, a po arhivskim knjigama rad ove škole se može pratiti od 1844. godine.)

Donja Lastva – Berba grožđa na imanju Petkovića

OD SOKOLSKOG POKRETA DO SVJETSKOG KUPA

Odbor za uspostavu Sokolskog društva Tivat- Lastva organizovao je 16. maja 1920. godine zabavu sa nogometnom utakmicom I. momčadi Sokola i I. momčadi francuskog detašmana u Boki Kotorskoj i drugim sportskim sadržajima. Održane su trke, vježbalo se na spravama i sa bakljama u mraku, a novine su zabilježile da su nastupe imali Hrvatska općinska glazba iz Tivta i tamburaški zbor iz Lastve.

Konstituirajuća skupština Sokolskog društva održana je 5. oktobra 1920. godine. Na čelu skupštinskog odbora bili su: Starješina: brat Josip J. Baselli, administrativni potporučnik; Podstarješina: brat Šime Rajčević, učitelj; Načelnik (vođa): brat Viktor Jurčić, pisar.

Do odvajanja na dva društva, da bi se u Lastvi poboljšao rad, dolazi 1930. godine, a prethodne je, nakon zabrane da u Kraljevini društva imaju nacionalni predznak, prestao sa radom Hrvatski Sokol- Lastva. Od konstituirajuće Skupštine u prisustvu 40 mještana, održane 4. novembra 1923. g., na priznanje pravila za rad od strane vlasti moralo se čekati čak do novembra 1924. godine.

Sokolski slet u Donjoj Lastvi 1932.g.

„Na dan Svih svetih 1924. održana je glavna konstituirajuća skupština društva ‘kojoj je prisustvovalo mnoštvo naroda’. Izabrana je uprava na čelu s Tripom Ucovićem i ponovno je izglasan zaključak o pristupanju u Hrvatski sokolski savez. Uz zaključivanje skupštine hrvatskom himnom i uz klicanje hrvatskom sokolstvu, dopisnik je i zabilježio: ‘U narodu je ovom prilikom zavladalo veliko veselje. Članovi se upisuju svaki dan, tako da ima izgleda, da će za kratko vrijeme narasti broj članova do dvijesta’. … Hrvatski sokolski kalendar donosi statistiku uprave i članstva ovog društva od 1924. do 1929. U tom razdoblju dužnost starješine/ staroste su obavljali Tripo Ucović, Anton Petković pk. F. i Roko Petković. … Broj članstva, naraštaja i podmlatka je varirao od godine do godine. Najveći broj članova je zabilježen za 1925., a poslije je u opadanju. 1926. godine lastovski Sokol broji 90 pripadnika svih kategorija, što znači da je gotovo svaki deseti stanovnik Lastve bio učlanjen u Hrvatski sokol“, navodi su iz knjige Tonka Barčota „Hrvatski Sokol u Boki Kotorskoj“.

Sokolsko društvo Lastva, na čijem su čelu duži niz godina staroste Jakov Marković i Špiro Perušina, održava godišnje javne časove na kojima učestvuju društva iz okolnih mjesta, dio je svečanog sleta 1932. povodom dolaska engleskih ratnih borodva, učesnik je turnira za prvenstvo sokolske župe Cetinje u odbojci, a obilježava i značajne istorijske datume.

Donja Lastva -1981- Foto Anton Gula Marković

Nesporno je da su sokolska društva u Tivtu i Lastvi dala nemjerljiv doprinos razvoju sporta, od atletike i gimnstike do streljaštva i odbojke, što se najbolje vidjelo u godinama neposredno nakon II svjetskog rata kada FD „Arsenal“ osvaja prva mjesta na prvenstvima Crne Gore u atletici, boksu i odbojci.

O nogometu u Lastvi, podataka tek nekoliko. Klub se zvao „Velebit“, u Splitski Nogometni Podsavez primljen je kao privremeni član u avgustu 1925., a na spisku igrača bili su: Stanjević Roko, Matković Ivo, Stjepčević Krsto, Pavović Marko, Tomić Anton, Carević Anton, Stjepčević Filip, Marković Jakov, Marković Josip, Tomičić Domenik-Domeniko, Škanata Mato, Stjepčević Mijo i Škanata Krsto. U istom mjesecu SNP dozvoljava igu „Orjen“ – „Velebit“, ali je neznano da li je utakmica, zakazana za 28. avgust, i odigrana. Anđelko Stjepčević pominje da je „Velebit“ bio aktivan i 1937. godine.

Palac Ivovića – Donja Lastva

Dugo godina prikupljanjem sportske građe za Arhiv Opštine Tivat bavio se Boris Boro Pean, pa je došao i do sveske koju je u doba dječaštva ispisavao ing. Anton Matković. Tome zahvaljujući, zna se da je Plivački Sportski Klub „Gusar“ osnovan 10. avgusta 1935. godine, a sačuvani su rezultati i sastavi vaterpolo ekipe sa utakmica u 1938. i 1939. godini protiv, u Plivačkom savezu neregistrovanih klubova, „Zrinjskog“, „Jadrana“ i  „Seljanova“. Ostao je i zapis o plivačkoj utakmici članova kluba, održanoj 1939. g., na kojoj je u sprinterskim disciplinama bio nadmoćan Borilav Mudrić. Svoje plivačke kvalitete pokazivao je i preplivavajući dionice: mulo Donja Lastva- mulo Bijela i svetionik Sv. Neđelja- svetionik ponta Seljanovo. Zbog toga se i u „Glasu Boke“ o njemu pisalo: „14- godišnji dječak Borislav Mudrić iz Donje Lastve preplivao je sam samcat, bez ikakve pratnje, zaliv od pristaništa u Lastvi do pristaništa u Bijeloj. Lijepo je da se naša mladost bavi sportom, naročito plivanjem, ali ne treba smetnuti s uma da ovakvi podvizi za mladež ipak nijesu bez opasnosti.“

PK Lastva / foto Anton Gula Marković – 1960-70

Fotografija na kojoj su Milan Zornija, Zdenko Kružić, Joško Ucović, Ivica Nikolić, Vlatko Ivović, Toni Nikolić i Tonči Ulčar, svjedoči da se vaterpolo u Lastvi igrao i u godinama poslije II svjetskog rata, a 1967. g. na scenu stupa Plivački klub „Lastva“ za koji su registrovani Anton Stanjević, Petar Abović, Tripo Gašparin, Anton Marković, Anton Toni Ucović, Goran Pasković, Mihovil Marinić, Mato Ucović, Mladen Stjepčević, Tonći Pasković, Dragan Simonović, Niko Staničić i Miro Nikolić.

PK Lastva / foto Anton Gula Marković – 1960-70

Klub se gasi 1989. godine, kada Republičku ligu, pod vodstvom Ivana Stipanića, igraju Dejan Stjepčević, Nikša Medvidović, Vladimir Bojić, Nenad Čagorović, Marko Poček, Petar Borozan, Jovo Ševaljević, Božidar Stipanić, Dejan Škanata, Dejan Samardžić, Mato Nikolić, Miroslav Marušić, Damir Škanata, Dubravko Stipanić, Darko Lučić i Rade Uskoković.

Naredne godine nekoliko njih će zaigrati za novoformirani Plivački- vaterpolo klub „Tivat“, koji će u SR Jugoslaviji igrati i Prvu B ligu, što je najveću uspjeh tivatskog vaterpola.

Vaterpolo utakmica PVK. Lastva – V.K.Primorje Kamenari – 1980. arhiv Boka News

Boćarski klub „Palma“ osnovan je 1972. godine, a u ekipi su Anđelko Stjepčević, koji je i predsjednik kluba, Slavko Pavović, Jakov Kokeza, Anton Stjepčević, Anton Stanjević, Jerolim Matković i Boro Stjepčević.

„Palma“ je 1975. g. bila Republički prvak u četvorkama, a titulu su osvojili Slavko Pavović, Jakov Kokeza, Anton Stjepčević i Anton Stanjević.

Boćarska olimpijada

Tripo Luković, Ilko Matković, Mateo Luković, Pero Matković, Boško Gojić i Davor Ucović su članovi ekipe koja je 1995. godine osvojila prvenstvo Jugoslavije, a potom se ogledala i na međunarodnoj sceni.

Iste godine boćarska reprezentacija Jugoslavije nastupa na Svjetskom prvenstvu u Kanadi, a selektor je Jakov Kokeza, prvi bućar „Palme“ koji je nastupio za nacionalnu selekciju. Uz njega su u Kanadi bila još dvojica Lastovljana, Dejan Stjepčević i Tripo Luković.

Donja Lastva – Ljetnja kino bašta

Klub je višestruki osvajač Bućarske olimpijade, trostruki je pobjednik Kupa Crne Gore, a 2017. i 2021. je bez premca u Prvoj bućarskoj ligi Crne Gore.

U istoriji crnogorskog bućanja boljeg igrača od Miroslava Petkovića nije bilo, ali do evropskog i svjetskog vrha nije stigao igrajući za „Palmu“, koja je ove godine dobila svjetskog rekordera. Gracija Stjerpčević je, nastupajući za dubrovački „Sokol“, oborio rekord u brzinskom izbijanju u konkurencji igrača do 18 i 23. godine.

(Boćarski klub „Gornja Lastva“, osnovan je 4. 11. 1964. Predsjednik je bio  Đuro P. Matković, a članovi: Tripo Nikolić, Anton Marković, Božo K. Nikolić, Anđelko Stjepčević, Anton Matković, Božo J. Nikolić, Ivo Goić, Tripo Marinić, Anton Nikolić, Vicko Matković, Đuro Matković, Anton Stjepčević, Branko Marković, Zlatko Marković i Miroslav Abović.)

Dragiša Koprivica, sa sinovima Borisom i Igorom, osniva Ronilački klub „Neptun- Mimoza“, koji je kod nadležnih institucija registrovan 22. marta 1993. g., a među prvim članovima kluba bili su još Zlatan Carević, Drago Petrović, Goran Vučurović, Zvonko Perušina i Nataša Grbović.

Donja Lastva – foto Anton Gula Marković

U Ministarstvu sporta Crne Gore, 15. maja 1997. godine registrovan je Kjokušinkaj karate klub „Tivat“. Sinonim za taj klub je Sveto Deković, koji je u januaru te godine, na prvom prvenstvu Jugoslavije u konkrenciji sto dvadeset takmičara, osvojio državnu titulu. Sveto će dva puta u Montrealu, februara 1998. i marta 2001. g., i jednom u Vankuveru, decembra 2000. g., osvajati Svjetski kup.

Sveto će 1998., 1999. i 2000. godine biti najbolji sportista Tivta, grad mu je odao priznanje dodjelivši mu 1999. g. „Novembarsku nagradu“, za izuzetan doprinos japanskim borilačkim vještinama Budo savez Crne Gore dodijeliće mu 2002. g. Zlatni kimono, a 2006. za doprinos razvoja borilačkih sportova u Crnoj Gori uručiće mu i nagradu za životno djelo. Za Tivtom i Podgoricom nije zaostajao ni Beograd: Za veliki doprinos razvoju kyokushina i borilačkog sporta dobiće 20. maj 2005.g. priznanje od Kyokushin saveza Srbija i Crna Gora, a 1. jun 2008. Kyokushinkai Savez Srbije dodijelio je priznanje evropskom prvaku Svetu Dekoviću za životne zasluge u razvoju kyokushina.

Nastavlja se…

Švedska i Njemačka: hiljade prosvjednika protiv COVID potvrda

0
Švedska i Njemačka: hiljade prosvjednika protiv COVID potvrda
Protesti – foto EPA

Hiljade osoba prosvjedovalo je u subotu u švedskim i njemačkim gradovima protiv pravila vezanih uz koronavirus, COVID potvrda i ideje o obaveznom cijepljenju.

Oko 9000 ljudi, po švedskim medijima, prošlo je ulicama Stockholma skandirajući “Ne COVID potvrdama, da slobodi”, na poziv skupine koja se nazvala Pokret za slobodu.

U Goeteborgu, drugom gradu u Švedskoj, demonstracije su okupile oko 1500 ljudi, također su objavili mediji.

– Moramo moći sami odlučiti što želimo s vlastitim tijelom, rekla je u Stockholmu za agenciju France presse jedna od prosvjednica, Julia Johansson (30). Ona ocjenjuje da COVID potvrde diskriminiraju puno ljudi.

– Možemo govoriti da (cijepljenje) nije obaveza, ali ono to jest ako gubimo prava u društvu zbog njega, rekla je Aida Begović (35) koja se protivi sustavu koji tjera ljude da se “podvrgnu medicinskim procedurama koje ne žele”.

Švedska, koja posljednji tjedan ima oko 40.000 novozaraženih dnevno, uvela je 1. prosinca COVID potvrde, a od 12. prosinca one su obavezne za događaje u unutarnjim prostorima na kojima se okuplja više od 50 osoba.

Neki od prosvjednika nosili su oznake ekstremističkih skupina, poput neonacističke NMR i imali su pokrivena lica kako ih se ne bi moglo identificirati. Više od 83 posto Šveđana starijih od 12 godina je cijepljeno u potpunosti.

Njemačka: Prosvjedi u Stuttgartu i Offenbachu

Nekoliko tisuća osoba u subotu je u Njemačkoj prosvjedovalo protiv mjera suzbijanja širenja koronavirusa i obaveznog cijepljenja, dok su manje grupe organizirale protuprosvjede.

Više od 1000 ljudi mirno je prosvjedovalo u zapadnim gradovima Stuttgartu i Offenbachu, rekla je policija.

U Stuttgartu, prosvjednici su se pojavili ispred zgrade javne televizije Südwestrundfunk (SWR) kako bi kritizirali medijsko praćenje pandemije.

Ponavljali su riječi “Lügenpresse” (Lažljivi mediji) i “Wir sind das Volk” (Mi smo narod), rekao je svjedok. Policija je u međuvremenu rekla sudionicima da nose zaštitne maske za lice.

Skup u Offenbachu, koji je privukao oko 1200 ljudi, bio je miran, rekla je policija. U međuvremenu, 300 ljudi se okupilo na protuprosvjedima.

U sjevernom gradu Schwerinu, oko 1100 ljudi pridružilo se skupu, rekla je policija.

Policajci su intervenirali kad je jedan od sudionika uvrijedio 30 sudionika koji su se pojavili na protuprosvjedima.

Jokić: Izvršna vlast u Opštini Kotor funkcioniše bez zastoja, ali je problem u okviru skupštinske većine

0
Vladimir Jokić – screenshoot

Vjerujem da će program reformi “Evropa sad” doprinijeti povećanju standarda svih građana. Opština Kotor će biti posvećena sprovođenju ovog plana, kazao je u razgovoru za Portal RTCG predsjednik kotorske opštine Vladimir Jokić.

“Što se tiče prihoda lokalnih samouprava vjerujem da će sve što bi na bilo koji način bio manjak na prihodnoj strani biti kompezovano kroz druge oblike prihoda i transfera sa državnog nivoa”, ukazao je Jokić.

Govoreći o prioritetima lokalne samouprave u 2022. godini, on je predočio da je 2021. godina za lokalnu upravu u Kotoru bila godina stabilizacije.

“Suočeni sa kovid krizom i njenim finansijskim posljedicama, odlučili smo se da ovu godinu posvetimo stabilizaciji finansija i izradi projekata za razvojnu godinu. Kada znamo da je na dan mog izbora na računu bilo oko 300 hiljada eura i nekoliko miliona eura obaveza koje su čekale, a da danas imamo više miliona eura na računu bez obaveza, onda moram reći da sam zadovoljan” naveo je Jokić.

Tvrdi da su uz sve to uspjeli da obezbijede paket pomoći privredi, uz nesmetan kulturni i sportski život grada. Ocjenjuje da su sve komunalne potrebe uredno servisirane, a svo vrijeme su bili glavna pomoć zdravstvenom sistemu u borbi protiv kovid pandemije.

“Budžetom za 2021. godinu bilo je planirano da se naplati porez na nepokretnost u iznosu od 5.400.000 eura, a naplaćeno je do 30. novembra 6.066.000 eura, što znači da smo već prebacili plan prihoda za oko 12 odsto”, kazao je Jokić.

Jokić: Izvršna vlast u Opštini Kotor funkcioniše bez zastoja, ali je problem u okviru skupštinske većine
Kotor – foto Boka News

Na pitanje kakva su očekivanja od naredne turističke sezone, on napominje da sve to najviše zavisi od situacije sa korona virusom.

“Pri sadašnjem stanju svaka prognoza bi bila nezahvalna ali se nadamo i vjerujemo da će se što više građana vakcinisati, prije svega zbog svog i zdravlja svojih najbližih i samim tim doprinijeti dobru našeg grada i tome da nam turistička sezona bude na nivou 2019. godine” kaže Jokić.

Osvrćući se na reakcije državnog tužilaštva u vezi afera prethodne vlasti, naš sagovornik navodi da je u potpunosti nezadovoljan radom tužilaštva.

“Nijedna od afera nije dobila sudski epilog, nismo naišli na bilo kakvu konkretnu reakciju tužilaštva. Od Kostanjice do afere “Spisak”, nikakve naznake aktivnosti od strane tužilaštva. U ovim lokalnim aferama, kao i u o onim drugim na koje sam ukazivao, poput afere “domen.me”, tužilaštvo je ostalo u stanju zimskog sna. Nadam se da će novi Tužilački savjet uspjeti da ih prene iz sna”, saopštio je Jokić.

Ukazuje da izvršna vlast u Opštini Kotor funkcioniše bez zastoja, ali imaju problem sa dijelom razumijevanja u okviru skupštinske većine.

“Skupštinsku većinu u Kotoru čini 17 odbornika, devet Demokratske Crne Gore, sedam koalicije ‘Za budućnost Kotora’ i odbornica GP URA. Na današnji dan imamo konstantu da je 15 od 17 odbornika uvijek saglasno, dok su dva odbornika DF, jedan NSD i jedan PzP, u bojkotu. Razlozi za takvo ponašanje su uvijek nanovo konstruisani. Kada na koaliciji usaglasimo budžet onda se skupština bojkotuje zbog odluka Opštinske izborne komisije, a ranije zbog nekih drugih imaginarnih razloga. Došli smo u situaciju da i ono što je usaglašeno ili odluke koje su u interesu građana ne mogu da se usvoje zbog nedostatka kvoruma”, rekao je Jokić.

On navodi da sve što je sporno vezano za odluke čije neizglasavanje može da uspori razvoj grada ili da ga blokira, treba da bude predmet pregovora.

“Nikakvi politički razlozi, programi, lične želje, namjere, ne mogu, ne smiju i neće biti razlog blokade rada SO. Mi ćemo raditi u interesu grada, a ukoliko neko smatra da to nije ispravno, zna koje su procedure da ispita naše povjerenje”, zaključio je Jokić.

Protesti na kotorskoj raskrsnici – 40 minuta blokirali Jadransku magistralu

0
Protest građana

Građani koji protestuju zbog namjere rušenja Vlade premijera Zdravka Krivikapića i formiranja manjinske Vlade što traži Građanski pokret URA okupili su se večeras na kotorskoj raskrsnici na Jadranskoj magistrali u blizini aerodroma Tivat.

Oni su na 40-tak minuta blokirali odvijanje saobraćaja.

Skup obezbjeđuje nekoliko desetina policajaca iz Tivta i Kotora a prisustvuje mu par stotina građana.

Protesti na kotorskoj raskrsnici – 40 minuta blokirali Jadransku magistralu
Protest građana

Iza skupa stoji kako je rečeno, Organizacioni odbor narodnih protesta za cijelu Crnu Goru.

Klakor je rekao da je narod okupila nevolja i neodgovorni političari koji namjeravaju da izigraju izbornu volju građana iskazanu na izborima 30. avgusta 2020.

Narod nije ovo očekivao i ne želi tenzije. Neki političari zbog svog ličnog interesa žele da promijene kurs koji je narod zacrtao. Nećemo im to dozvoliti – poručio je Klakor.

Slobodarski narod Crne Gore ovo ne zaslužuje jer je napokon dočekao slobodu nakon 30 godina terora pod mafijašem Milom Đukanovićem- istakao je on.

Protest građana

Zdravko Nišavić iz Organizacionog odbora kazao je da oni zahtijevaju da se “isključivo u okviru aktuelne parlamentarne većine može govoriti o nekoj novoj Vladi” ili da su u protivnom, jedina alternativa izbori.

Slobodan Bulajić je istakao da im je cilj da protestima odbrane izbornu volju građana od 30. avgusta 2020.

Protesti na kotorskoj raskrsnici – 40 minuta blokirali Jadransku magistralu
Protest građana

Prekrajanje izborne volje je kršenje Ustava i neviđena krađa i to ne smijemo dozvoliti jer bi u protivnom nastao haos u zemlji – poručio je on.

Podsjetio je na da je URA ranije obećala da će se boriti protiv DPS-a koji je pokrovitelj kriminala u Crnoj Gori. Indikatovno je da se upravo sada kad je izabran novi Tužilački savjet, URA okreće ćurak naopako i ide na ruku kriminalcima i DPS-u – naglasio je Bulajić zaključujući da iza ideje o manjinskoj Vladi, stoji lider DPS-a Milo Đukanović.

Protest građana

Nakon 40-tak minuta tokom kojih je zbog njihovog protestnog skupa bio obustavljen saobraćaj na ovoj dionici Jadranske magistrale, okupljeni su se mirno razišli.

“KaroTrc 2022.” – prijave u toku

0
Karotrc 2022.

NVO „Maškare“ organizovaće 6. marta trku karića, a prijave za ovu sjajnu manifestaciju su u toku.

-Nakon dvije godine pauze, zbog pandemije korona virusa, donosimo sjajne vijesti.  Mi smo zagrijali naše  kuglagere, te i vas ovim putem  pozivamo da budete dio najbolje manifestacije u gradu. Ove godine trka karića  „Karotrc 2022“ biće organizovana  6. marta , a ruta je od hotela Rudnik do Škvera.

“KaroTrc 2022.” – prijave u toku
Trka karića – Karotrc 2018

Rok za prijave je 01.mart! Pozivamo zainteresovane takmičare da se blagovremeno prijave na linku.

U trci mogu učestvovati svi stariji od 14 godina, dok gornje starosne granice nema. Budite dio najboljeg provoda u gradu, pručuju iz NVO Maškare.

Prijavite se !

IJZ: Preminule dvije osobe, 1213 novozaraženih, H. Novi 71, Kotor 43, Tivat 31

0
IJZ: Preminule dvije osobe, 1213 novozaraženih, H. Novi 71, Kotor 43, Tivat 31
IJZ – Foto: gov.me

U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe, a registrovano je 1.213 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Broj oporavljenih za 24 sata je 1.751.

Tivatska Akcija: U „igri prestola“ neki su prešli „crvenu liniju“

0
Logo Tivatska Akcija

Više od godinu dana partije i „lideri“ nove državne vlasti potrošili su u nemilosrdnoj međusobnoj borbi za moć, a da nisu uradili ni jedan odsto onoga što su obećavali prije izbora, i zbog čega su ih glasali obespravljeni građani Crne Gore koji su 30 godina čekali na slobodu i pravdu, kaže se u saopštenju Tivatske Akcije.

O Zakonu o lustraciji odavno više niko i ne govori, nismo još dočekali Zakon o porijeklu imovine, još nisu počele reforme u Tužilaštvu i Sudstvu.

Niko od stotina korumpiranih i kriminalnih funkcionera bivšeg režima nije uhapšen. Naprotiv, mnogi sjede mirno u državnom parlamentu, i izigravaju opoziciju, poručuju iz Tivatske Akcije.

Za to, i još mnogo drugoga, krivi su apsolutno svi konstituenti nove državne vlasti, i oni u Vladi i oni u Skupštini.

Ali, u toj odvratnoj podgoričkoj „igri prestola“ neki su prešli „crvenu liniju“: sarađivati s organizovanim kriminalnim grupama bivšeg režima, a kamoli praviti nekakvu Vladu s njima i uz njihovu pomoć – neoprostivo je, i ne može se zvati drugačije nego izdajom.

Događaji na državnom nivou kojima svjedočite posljednjih dana kulminacija su sramotnih i izdajničkih političkih kombinacija koje se već mjesecima pletu, a u koje je  uključen i pokušaj rušenja lokalne uprave u Tivtu.

Nakon što je obznanjen protivustavni i izdajnički projekat manjinske Vlade, čiji su glavni autori Dritan Abazović -URA i Vladimir Joković -SNP (uz one koji sada podmuklo ćute u pozadini i čekaju epilog, a do juče su se javno kleli u čast i poštenje svog koalicionog partnera Jokovića) – možda  vam mogu biti mnogo jasniji i neki politički procesi i događaji u Tivtu.

Na primjer: možda sada možete da naslutite prave motive bojkota sjednica SO Tivat od strane SDP-a, tj. možda možete da naslutite ko je od Raškovog i Draginjinog propalog političkog preduzeća naručio sramni bojkot.

Možda vam sada mogu biti mnogo jasniji i motivi iznenadnog formiranja opštinskog odbora SNP-a u Tivtu pred Novu godinu.

Svakako ćemo vam u narednom periodu do detalja obznaniti ko je i što radio na štetu Tivta i Tivćana u proteklom periodu, i sa čime su sve lokalne liste morale da se bore, još od marta 2020. i iznenadnog bojkota lokalnih izbora u Tivtu od strane nekih partija.

Na kraju, da vas „relaksiramo“:

  1. Nikakve manjinske Vlade neće biti!
  2. Na vanrednim lokalnim izborima u Tivtu, u maju, kad će biti izbori i u drugih 12 opština –organizovane kriminalne grupe bivšeg režima biće katastrofalno poražene, i poslate na smetlište istorije!
  3. Nećemo dozvoliti – svi mi koji smo zajedno izborili pobjedu 30. avgusta 2020. u Tivtu i ostali vjerni principima decentralizacije – da na tim izborima profitiraju oni koji su nam bojkotom izbora zaboli nož u leđa u aprilu 2016, i koji su to isto probali i u martu 2020.

Tivatska Akcija

Opština Tivat započela rad na pokretanju biznis inkubatora

0

Opština Tivat započela rad na pokretanju biznis inkubatoraU cilju stvaranja instrumenata za podršku preduzetništvu, Opština Tivat započela je rad na pokretanju biznis inkubatora. Za potrebe istraživanja koje se sprovodi u sklopu izrade studije izvodljivosti osnivanja inkubatora, pokrenute su dvije ankete, od kojih se jedna odnosi na nove preduzetnike ili start up kompanije, a druga na kompanije koje već posluju.

Ankete se sprovode na teritoriji opštine Tivat u periodu trajanja od 10 dana i anonimne su, a rezultati istraživanja koriste se isključivo za potrebe pokretanja budućeg biznis inkubatora.

Anketa za nove preduzetnike i start up kompanije:

https://docs.google.com/forms/d/1T_VWDOuX5EcAw5Jym2ARQj1n31GPmcdrSF4-gyk165w/edit

Anketa za kompanije koje već posluju:

https://docs.google.com/forms/d/1D7D-tSbP456J3ePhVeC6p3nWgQjPjDifNJ_PSf4du5c/edit

Prva uspješno poslana poruka u boci bačena je u more u Walesu: krajem 18. stoljeća grupa radnika ostala je bez broda…

0
Prva uspješno poslana poruka u boci bačena je u more u Walesu: krajem 18. stoljeća grupa radnika ostala je bez broda…
PEMBROKSHIRE

Svjetionik Pembrokshire u Walesu sazidan je 1775. godine. Nekoliko godina kasnije grupa radnika koja je morala izvršiti neke popravke na svjetioniku ostala je bez broda kojim su se trebali vratiti na obalu.

Poziv u pomoć napisali su na papiru kojeg su savili u rolu, stavili u začepljenu bocu i bacili je u more.

Na njihovu sreću, struje su je odnijele na nekoliko milja udaljenu obalu i došao je brod po njih. To je prva poznata uspješno poslana poruka u boci.