Niskotarifna komapnija Volotea povezuje Dubrovnik sa…

0
Niskotarifna komapnija Volotea povezuje Dubrovnik sa…
aerodrom dubrovnik – oto JL

Španjolska niskotarifna aviokompanija, Volotea, u ljetnom redu letenja ove godine planira 14 redovnih linija prema dvije hrvatske zračne luke.

Volotea u ljetnom redu letenja koji kreće od kraja ožujka planira 14 sezonskih linija iz Francuske, Italije i Grčke prema dvije hrvatske zračne luke – Splitu i Dubrovniku.

Iako je kompanija planirala još linija upravo prema Splitu i Dubrovniku, početak prometovanja tih novih linija odgađan je iz sezone u sezonu zbog globalne pandemije. Tri ranije najavljene linije ni ove godine neće biti u prometu, štoviše, kompanija ih je uklonila s liste svojih odredišta pa je za pretpostaviti da ih u skoroj budućnosti neće ni pokretati.

Ipak, ljetni program za Hrvatsku ovog avioprijevoznika izgleda značajno bolje u odnosu na realizirane operacije iz 2021. godine. Na većini linija postoji više tjednih rotacija, no pritom valja istaknuti da je iz kompanije potvrđeno kako su redukcije (ili povećanja) najavljenog rasporeda još uvijek moguća, a to će ovisiti isključivo o kretanju globalne pandemije koja direktno utječe na putničku potražnju.

Volotea ovog ljeta planira prometovati iz Dubrovnika za:

  • Lyon, od 16.04., 2 puta sedmično, utorkom i subotom,
  • Nantes, od 09.04., 3 puta sedmično, utorkom, četvrtkom i subotom,

  • Bordeaux, od 16.04., 2 puta sedmično, srijedom i subotom,

  • Toulouse, od 23.04., 2 puta sedmično, srijedom i subotom,

  • Marseille, od 09.04., 2 puta sedmično, utorkom i subotom,

  • Bari, od 06.07., jednom sedmično, srijedom,

  • Atenu, od 29.05., 2 puta sedmično, srijedom i nedjeljom.

Spajić: Gradnjom Jadransko-jonskog puta nastavljamo ekonomski prosperitet

0
Spajić: Gradnjom Jadransko-jonskog puta nastavljamo ekonomski prosperitet
Jadransko-jonski put

Crna Gora planira da napokon gradi Jadransko-jonski auto-put i poveže se sa Zapadom, kazao je ministar finansija Milojko Spajić, uz poruku da Crna Gora, kako je kazao, dosadašnja infrastrukturna crna rupa postaje regionalni katalizator povezivanja i rasta.

-Podijelio sam tu viziju sa direktorom za internacionalne odnose najveće američke građevinske firme Bechtel – Stjuartom Džonsom i balkanskim specijalistom iz State Department-a Metjuom Palmerom- navodi Spajić na twtteru.

Kako je kazao, najkraći put iz Centralne Evrope do Turske i Grčke će biti preko Crne Gore.

-Rad na ekonomskom prosperitetu se ne zaustavlja, Evropa Sad!-poručio je Spajić.

 

Jokić, Katić i Komnenović: Ili dogovor unutar parlamentarne većine ili novi izbori

0
Jokić, Katić i Komnenović: Ili dogovor unutar parlamentarne većine ili novi izbori
Katić Jokić Komnenović

Povodom poslednjih dešavanja na političkoj sceni, kao gradonačelnici tri bokeljska grada dužni smo da se obratimo cjelokupnoj crnogorskoj i bokeljskoj javnosti, kaže se u saopštenju predsjednika opština Kotor, Tivat i Herceg Novi.

“Oslobađanje Crne Gore iz ruku DPS režima je započelo 2016. godine upravo iz Boke. Građani Boke i Crne Gore su rizikovali svoje sudbine kako bi konačno 2020. godine zadali krajnji udarac režimu koji je predvodio DPS.

Od formiranja nove skupštinske većine i Vlade Crne Gore, zajedno smo zakoračili u slobodu. Prethodnih godinu i po dana obilježile su odluke koje su donosene od strane Vlade, Skupštine i opština u korist naroda, što je u ovoj godini trebalo da rezultira i osjetnim poboljšanjem u životnom standardu građana.

Mi, gradonačelnici bokeljskih gradova, poručujemo svima koji su krenuli u prekrajanje izborne volje građana Crne Gore iskazane na izborima 2020. godine da postoje samo dvije poštene solucije:

– dogovor unutar postojeće parlamentarne većine, ili

– raspisivanje novih parlamentarnih izbora i vraćanje mandata građanima Crne Gore.

Svako činjenje većine u Skupštini Crne Gore u smjeni postojećih organa vlasti i izbora novih organa vlasti, bilo koga iz aktuelne skupštinske većine sa DPS predstavlja prevaru građana Crne Gore, izdaju narodne volje i direktno paktiranje sa kriminalnim režimom DPS-a.

Prevarom građana i izdajom izborne volje neće se ubrzati bilo kakve evropske integracije ili donijeti bilo kakav benefit građanima, već će se samo dati vještačko disanje kriminalnoj hobotnici čija je glava glava DPS-a.

Ne postoji nikakva floskula, nikakava intelektualna vratolomija koja može da opravda takvo djelovanje.

Boka i gradovi na čijem smo čelu sigurno neće nijemo posmatrati ovakva dešavanja”, kaže se u saopštenju redsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića.

Obilježavanje 79 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca

0
Obilježavanje 79 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca
Polaganja vijenaca

Predstavnici organizacija  boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. (OBNOR) iz Herceg Novog, Kotora i Tivta i Opštine Herceg Novi položili su jutros vijence kod spomen obilježja na Podima, obilježavajući 79 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.

Čelnici Mjesnog komiteta KPJ za Herceg Novi su 21. januara 1943. godine likvidirani od strane italijanskih fašista i domaćih izdajnika koji su prije toga prokazali gdje se Đurković, Ilić, Pavičić i Šarenac nalaze.

Polaganje vijenaca

U ime Opštine Herceg Novi vijence su položili potpredsjednica Vesna Samardžić, menadžer Opštine Dušan Vukić i Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković.

Tema 11. Malog salona „Ecce homo“- „Evo čovjeka“

0
Tema 11. Malog salona „Ecce homo“- „Evo čovjeka“
Herceg Novi foto Boka News

Na hercegnovskoj likovnoj sceni u februaru nas očekuje nekoliko interesantnih i značajnih izložbi. Osim Hercegnovskog zimskog salona, u pripremi je i Mali salon hercegnovskih galerija, kao i prodajna izložba doniranih radova za pomoć bolnici Meljine.

Mali salon hercegnovskih galerija je projekat koji je prije 15-ak godina pokrenut uz „Praznik mimoze“, sa željom da likovnoj publici predstavi bogate funduse hercegnovskih galerija.

Tema 11. Malog salona biti „Ecce homo“- „Evo čovjeka“, citat koji je, kako se vjeruje, izgovorio Pontije Pilat prije nego što će osuditi Isusa Hrista na smrt raspećem.

Urednik likovnih programa u „Herceg festu“, mr Vojislav Vojo Kilibarda, uvjeren je da će hercegnovske galerije  odabrati radove koji na pravi način odgovaraju ovoj provokativnoj, ali uvijek aktuelnoj temi.

-Svih ovih godina „Mali salon“ je sastavni dio „Praznika mimoze“, sa ciljem da obogati kulturnu ponudu grada. Ove godine smo odlučili da kroz koncept izložbe ukažemo na čovjeka, jer umjetnost je takva da mora da reaguje, i mora da dira. Ja se nadam da ćemo iz bogatih fundusa gradskih galerija dobiti dobre radove, volio bih i provokativnije, ne političkih, već društveno angažovanih.

Prošle godine je na „Malom salonu“, pod sloganom „Ljepota blizine“, sedam galerija izložilo radove 18 autora, a i ovoga puta poklonike umjetnosti očekuje dobra selekcija i kvalitetna postavka.

-Kao i svaka izložba, i „Mali salon hercegnovskih galerija“ je podložan kritikama. Vjerovatno će biti i osuda, ali i pohvala. Moje je mišljenje, a više sam od 20 godina u tome, da je salon uvijek bio veoma kvalitetan i sigurno će to i ove godine biti dobra izložba, poručio je Kilibarda.

Njemačka želi svake godine uvesti 400.000 kvalificiranih radnika

0
Njemačka želi svake godine uvesti 400.000 kvalificiranih radnika
Njemačka

Nova njemačka koalicijska vlada želi svake godine iz inozemstva privući 400.000 kvalificiranih radnika kako bi riješila problem demografske neravnoteže i nedostatak radnika u ključnim sektorima. Problem je to koji bi mogao usporiti gospodarski oporavak nakon pandemije.

– Nedostatak stručne radne snage je postao tako ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju, rekao je Christian Duerr iz Slobodnih demokrata (FDP).

Kako bi Njemačku učinili atraktivnijom za stranu radnu snagu, koalicijski partneri su dogovorili sustav bodovanja za stručnjake izvan EU-a, a također su podigli minimalnu satnicu na 12 eura.

Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer više starih odlazi u mirovinu nego što mladih ulazi na tržište rada. Taj bi se jaz do 2029. mogao povećati na više od 650.000, a 2030. bi akumulirani nedostatak radno sposobnih ljudi mogao doseći brojku od pet milijuna.

Divovski ledenjak ispustio je milijarde tona slatke vode u ocean

0
Divovski ledenjak ispustio je milijarde tona slatke vode u ocean
Ledenjak

Divovski ledenjak koji se odvojio od Antarktike 2017. otpustio je otapanjem oko 61 miliona olimpijskih bazena slatke vode u ocean, što je postavilo pitanja o utjecaju na morski ekosustav, prema istraživanju objavljenom u četvrtak.

Golema santa leda bila je dvostruko veća od Luksemburga kada se odvojila od ledene ploče Larsen, koja se zagrijala brže od bilo kojeg drugog dijela najjužnijeg kontinenta Zemlje.

Sa 5719 četvornih kilometara bio je najveći ledenjak na Zemlji kad se formirao i šesti po veličini do sada zabilježen, prema British Antarctic Survey.

Dvije je godine div od bilijun tona, poznat kao A-68, plutao u hladnim vodama Weddellova mora prije nego što je otputovao na sjever i zaprijetio britanskom otoku South Georgia, nekih 4000 kilometara od početne točke.

Ledenjak, nazvan A-68a nakon što se komadić odlomio, opasno se približio otoku krajem 2020., izazivajući strah da će se zaglaviti na morskom dnu, blokirati oceanske struje i ometati prolaz tisućama pingvina i tuljana.

No, nova studija je otkrila da se ledenjak, iako je nakratko dotaknuo morsko dno, brzo topio u toplijoj regiji oko Južne Georgije i izgubio je značajnu količinu svoje mase do trenutka kada je stigao do plićih voda.

Znanstvenici koji su pratili njegovo putovanje putem satelita izračunali su da je A-68 od kraja 2020. do otapanja 2021. ispustio ukupno 152 milijarde tona slatke vode bogate hranjivim tvarima u more.

To odgovara 20 puta većoj količini vode od one u škotskom Loch Nessu, odnosno 61 milijun olimpijskih bazena, navodi BAS u priopćenju za javnost, dodajući da je to “poremećaj koji bi mogao imati dubok utjecaj na morski ekosustav otoka”.

“To je ogromna količina otopljene vode”, rekla je Anne Braakmann-Folgmann, znanstvenica u Centru za polarna promatranja i modeliranje (CPOM), koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Remote Sensing of Environment.

“Sljedeća stvar koju želimo utvrditi jest je li to imalo pozitivan ili negativan utjecaj na ekosustav” oko Južne Georgije, rekla je.

Nastavljen izvoz grita iz Bijele nakon pola godine pauze

0
Nastavljen izvoz grita iz Bijele nakon pola godine pauze
brod/ grit / Foto Ž.Kontić

Sa prostora nekadašnjeg brodogradilišta Bijela nastavlja se izvoz grita koji je bio u zastoju šest mjeseci. Juče je stigao brod “Muzafer bej“ na koji će biti ukrcano oko 5.000 tona opasnog grita, a isplovljenje je najavljeno u ponedjeljak.

Za subotu je najavljen dolazak i drugog broda pa se očekuje kontinuirani izvoz grita i kontaminiranog zemljišta kako bi se okončao proces remedijacije započet u julu 2018. godine.

Do sada je u Španiju, uključujući i ovu isporuku, izvezeno oko 61.000 tona grita, 115 tona ulja transportovano u Grčku a u Portugal se izvoze vreće u kojima je bio spakovan grit. Kako je ranije saopšteno prilikom posjete ministra Ratka Mitrovića Bijeloj, ostalo je za izvoz oko 55.000 tona kontaminirane zemlje, par hiljada tona grita i oko 170 tona ulja.

Posljednji brod je u Bijeloj bio 15. jula 2021. i od tada je došlo do zastoja u poslu koji realizuje francuska kompanija Valgo. Posao na prostoru nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta počeo je u julu 2018. godine a izvoz grita zaustavljen je u avgustu naredne i ponovo nastavljen u aprilu 2021. Lani je ponovo došlo do zastoja a konačno je izvoz nastavljen poslije šest mjeseci pauze.

Svjetska banka je za saniranje „crne ekološke tačke“ u Bijeloj obezbijedila 23 miliona eura a isplaćeno je, kako je ranije saopšteno, oko 11 miliona.

– Izuzetno strogi kovid protokoli su primijenjeni na kompletan projekat i u tim uslovima je nastavljen ovaj važan projekat kojim se čisti jedna od četiri ,,crne ekološke tačke“ – saopštili su nam iz Valga.

UGOVOR

Aneksom 2 Ugovora između Vlade i novog koncesionara Konzorcijuma Adriatik Marinas DOO (Adriatic Marinas) Tivat i Draj doks (Dry Docks World – Dubai LLC), Ujedinjeni Arapski Emirati prolongiran je rok za završetak remedijacije, a novi datum je 31. decembar 2022. godine. Na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta biće izgrađen centar za remont jahti i mega jahti.

Kompanija Adriatik 42, koja upravlja brodogradilištem u Bijeloj, dobila je urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju postojećih objekata. Shodno odredbama Ugovora, koncesionar je u obavezi da adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina, u skladu sa biznis planom i investicionim planom koji su dati kao prilog Ugovora i u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ukupni planirani iznos za investiciju u prve tri godine iznosi 20 miliona eura. Ugovorom je predviđeno da investicioni period počinje teći od dana predaje izvještaja eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od zagađenja, kako bi koncesionar započeo realizaciju investicionog plana.

Pojačane kontrole poštovanja epidemioloških mjera tokom vikenda

0
Pojačane kontrole poštovanja epidemioloških mjera tokom vikenda
Tivat / foto Boka News

Ministarstvo zdravlja, Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije i ove sedmice od petka do nedjelje veče organizovaće akciju pojačane kontrole poštovanja propisanih epidemioloških mjera u svim gradovima Crne Gore, sa posebnim fokusom na zimske turističke centre – saopšteno je iz resora na čijem je čelu Jelena Borovinić Bojović.

Kontrolom će, kako je precizirano u saopštenju, na terenu rukovoditi Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije i u saradnji sa lokalnim samoupravom.

– Sprovodiće se provjera posjedovanja Nacionalne digitalne kovid potvrde u ugostiteljskim objektima i ostalim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i da li se krše ostale epidemiloške mjere – istakli su iz Ministarstva zdravlja.

Još jednom pozivaju privrednike i građane da budu odgovorni i da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera, prije svega zbog zaštite zdravlja i svojeg i svojih najbližih i cjelokupne populacije.

Donji dom austrijskog parlamenta odobrio obavezno cijepljenje protiv COVID-a

0
Donji dom austrijskog parlamenta odobrio obavezno cijepljenje protiv COVID-a
Austrija – foto EPA

Donji dom austrijskog parlamenta prihvatio je u četvrtak zakon o obaveznom cijepljenju odraslih protiv COVID-a čime Austrija postaje prva članica Evropske unije koja uvodi takvu mjeru u borbi protiv pandemije, unatoč žestokim prosvjedima.

Zakon najavljen u studenom kako bi se pojačala procijepljenost, prihvaćen je velikom većinom od 137 glasova, a 33 je bilo protiv u parlamentu od 183 mjesta.

Prije nego što stupi na snagu 4. veljače, mjeru obveznog cijepljenja mora potvrditi gornji dom parlamenta i potpisati austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

– Cijepljenje je šansa našem društvu da postigne trajnu i stalnu slobodu, da nas virus ne ograničava, rekao je konzervativni kancelar Karl Nehammer novinarima prije početka sjednice.

Priznao je da to pitanje “izaziva snažnu i strastvenu raspravu”.

Osim Zelenih, koji su koalicijski partneri konzervativaca, zakon su podržale i socijaldemokrati i liberali. Protiv je bila samo krajnja desnica u ime očuvanja individualnih sloboda. Čelnik FPÖ, koji se oštro protivi cijepljenju, rekao je da ta mjera “otvara put totalitarizmu u Austriji”.

– Danas nemamo većinu u parlamentu, ali je imamo vani, rekao jeHerbert Kickl i obećao da će se suprotstaviti zakonu.

Brojni Austrijanci svakog vikenda prosvjeduju protiv mjera obveznog cijeljenja. U takvu napetom ozračju, vlada je u strahu od izgreda objavila ovaj tjedan da će uvesti “zaštitni prostor” oko zdravstvenih ustanova, mjesta za cijepljenje i testiranje. I u četvrtak je manja skupina prosvjedovala na prilazu parlamentu. Vlada tvrdi da cilj nije nametnuti cijepljenje silom već natjerati na cijepljenje financijskim sankcijama. Predviđene su kazne od 600 do 3600 eura, ali se sankcije ukidaju ako se kršitelj cijepi u roku od dva tjedna.

Sve se događa u vrijeme kada Austrija bilježi rekordan broj zaraženih zbog širenja varijante omikrona. Više od 30.000 zaraženih u posljednja 24 sata bilo je potvrđeno u srijedu. Cijepljeno je 72 posto od 8,9 milijuna stanovnika.