Predstava Antigona , režera Nenada Todorovića, rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta iz Prištine sa privremenim sedištem u Gračanici i pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara gostuje na Velikoj sceni kotorskog Kuturnog centra u nedjelju 28. novembra 2021. Početak je u 19 sati.
U predstavi igraju: Gorica Regodić, Milica Majstorović, Igor Damnjanović, Jelena Orlović, Miloš Đuričić, Branko Babović, Miloš Đuričić, Nebojša Đođević, Strahinja Bičanin, Nikola Đorđević, Vujadin Milošević i Miloš Tanasković.
Sofoklova Antigona je jedan od nosećih stubova antičke kulture i predstavlja korjen pozorišta kakvo danas poznajemo. Antigonina pobuna protiv nemilosrdnog tiranina kao i njen tragičan kraj predstavljaju inspiraciju remek-djelima kroz vijekove.
U ovoj predstavi reditelj Nenad Todorović je uspio da na umjetnički način poveže tekst sa našim vremenom jer bez obzira na to što se radi o tekstu starom nekoliko hiljada godina, predstava obuhvata i probleme koji se tiču današnjeg svijeta.
Cijena ulaznice je 5,00 eura, a za đake, penzionere i studente 3 eura i biće u prodaji dva sata prije početka predstave.
U skladu sa mjerama i preporukama Ministarstva zdravlja, broj mjesta je ograničen. Rezervacije na broj telefona 032 304 140.
Obavezno je držanje distance, nošenje maski i dezinfekcija ruku na ulaz u zgradu Pozorišta.
Jedini poznati drveni brod Austrougarske ratne mornarice nalazi se u Puli, u hali Uljanika, u starom Arsenalu. Tamo je dopremljen iz Splita. Radi se o spasilačkom kuteru s bojnih brodova klase Tegetthoff. Riječ je o pomoćnoj brodici dugoj devet metara koja je građena s dvostrukom oplatom.
Brod Sveti Marko izgrađen je negdje na Jadranu, prije stotinjak godina za vrijeme Austrougarske. Točna godina gradnje se ne zna, ali u svakom slučaju izgrađen je prije 1. svjetskog rata.
– Za jednog stogodišnjaka u dosta dobrom je stanju jer je građen od kvalitetnih materijala s hrastovinom i mahagonijem što je dosta atipično za tradicionalnu brodogradnju, ali ovo je bio vojni brod i mornarica je koristila najbolje resurse što je mogla – rekao je za HRT Marko Uhač, konzervator iz Ministarstva kulture.
– On je rettungs-kuter, što znači spasilački kuter. To je spasilački brod, ne u smislu spašavanja mornara uslijed potapanja već za neke brze spasilačke reakcije sa samog broda – dodaje Marko Uhač.
– Tražeći brod za sebe, na ovaj sam kuter naišao prvi put prije 12, 13 godina. Vidio sam da nije neka obična tradicionalna gradnja, ali tada je vlasnik tražio previše. Nedavno se opet pojavio u oglasniku po puno nižoj cijeni, otišao sam u Split vidjeti o čemu se radi, a vlasnik mi je rekao da je pripadao K.u.K. ratnoj mornarici. Više od toga nije znao – kazao je za portal IstraIN Uhač koji je zbog ovog broda dobro proučio povijest i gradnju rettungskuttera.
Propašću Austrougarske brod preuzima talijanska mornarica. A 1928. godine brod otkupljuje creska obitelj Galović, a potom i obitelj Balon iz Valuna.
– San Marko vozio je na liniji Cres – Valun. Vozio je putnike, robu, kruh… – kaže Loreta Bellemo, čiji su otac Toni i djed bili vlasnici San Marka.
Bilo je tako sve do 70-ih godina. A onda je Cres dobio cestu i brodska linija Valun – Cres više nije bila potrebna.
Brodicu je kupio Stanko Penđer iz Splita koji ju je koristio za ribolov. A Toni Balon mu je na ceduljici zapisao nevjerojatan podatak. Da je Sveti Marko spasilačka brodica s legendarnog bojnog broda Viribus Unitis.
– Mi znamo da je pojedini brod klase Tegethoff imao po jednu spasilačku brodicu. Znamo da su dva bojna broda otišla u rezalište poslije 1. svjetskog rata, a dva su potopljena, Szent Istvan i Viribus Unitis, Viribus je potonuo u pulskoj luci i u principu je moguće da je ovaj brod s Viribusa – kaže za HRT Marko Uhač.
Stoga je Svetoga Marka zbog njegovog značaja ove godine otkupio Arheološki muzej Istre.
– Ideja je da u jednom trenutku slijedeće godine bude postavljen u pulskoj luci, da bude plovan, da ga svi naši građani, putnici namjernici mogu pogledati i da isto tako njime mogu i zaploviti po pulskoj luci – rekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.
Češka je u četvrtak imala 27.717 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, najviše u jednom danu od početka izbijanja pandemije, pokazuju u petak podaci ministarstva zdravstva.
Podaci pokazuju da epidemija uzima maha jer je u proteklih sedam dana otkriveno preko 131.730 novih slučajeva covida-19. Za usporedu, tijekom cijelog listopada je bilo zabilježeno 73.200 novozaraženih.
U najnovijem pokušaju da obuzda jednu od najvećih stopa zaraze u svijetu, vlada je u zemlji od 10,7 milijuna stanovnika odlučila da se barovi i klubovi zatvaraju već u 22 sata, a također su zabranjeni božićni sajmovi.
Sudija suda za prekrslšaje u Budvi odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić izrekla je albanskom državljaninu K.S. (28 ), kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, jer je odbio da se zaustavi policijskoj patroli, a potom i da se alkotestira.
“Okrivljeni se juče oko 02:30 časova u mjestu Trojica opština Kotor nije zaustavio vozilom na dat znak “STOP” od strane policijskog sluzbenika OB Kotor, te je nastavio kretanje u pravcu tvrđave Vrmac, da bi desetak minuta kasnije nakon što je zaustavljen, prilikom kontrole odbio da se podvrgne ispitivanju pomocu odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere prisustva alkohola u organizmu. Okrivljenom je izrečena i zastitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 8 mjeseci. Na izdržavanje kazne zatvora upućen je prije pravosnažnosti odluke“, saopštio je vršilac dužnosti predsjednika Suda za prekršaje i sudija portparol Marko Đukanović.
Međunarodna sertifikacija oba crnogorska aerodroma mogla bi biti završena tokom 2022. godine, najavio je izvršni direktor, Goran Jandreoski.
“Srećan sam što postoji kontinuitet saradnje sa Agencijom za civilno vazduhoplovstvo. Imamo potpunu podršku Odbora direktora. Svima je jasno zašto je važna međunarodna sertifikacija oba aerodroma. To je prioritet – nastavak projekta sertifikacije. Nadam se da neće biti primjedbi u tom procesu već da će projekat biti uspješan do kraja. Realni rok za sertifikaciju aerodroma u Podgorici je maj 2022. godine, a kraj sljedeće godine za Tivat“, očekuje on.
Jandreoski je naglasio i da su Aerodromi Crne Gore, zahvaljujući ranijim naporima Odbora direktora, finansijski stabilni što im, kako kaže, omogućava da se skoncentrišu na važne projekte.
Uprava policije (UP) apelovala je danas na vozače da zbog najavljenog nevremena voze oprezno i strpljivo.
“Imajući u vidu najave Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju o nepovoljnim vremenskim uslovima koji će narednih dana zahvatiti Crnu Goru skrećemo pažnju vozačima da nepovoljni meteo uslovi, usljed jake kiše i olujnog vjetra, mogu dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja ali i zastoja, odrona i vanrednih prekida u saobraćaju, pa i povećanog broja saobraćajnih nezgoda”, ističe se u saopštenju UP.
U saopštenju se dodaje da će policajci kroz pojačano prisustvo na putnim pravcima, prvenstveno preventivnim aktivnostima, nastojati da obezbijede nesmetano i sigurno odvijanje drumskog saobraćaja.
“Još jednom apelujemo na vozače da strpljivom i opreznom vožnjom, prilagođenom meteo i ostalim uslovima na putu, kao i trenutnoj frekvenciji saobraćaja, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju”, zaključuje se u saopštenju MUP.
Hrvatska građanska inicijativ (HGI) reagovala je na tekst “HGI prinudno iseljavaju iz opštinskih prostorija”, u kome se navodi da je Opština Tivat nastavila aktivnosti oko naplate 65 hiljada eura koliko joj HGI već godinama duguje za zakup poslovnog prostora iz koga ne želi da izađe.
”Hrvatska građanska inicijativa će na temu stranačkih prostorija govoriti jezikom činjenica, svjesna svih manipulacija kojim je izložen javni prostor.
Dva su važna segmenta vezana za cijelu priču oko prostorija HGI – ja, pravni i politički.
Navodni dug bazira se na pogrešnom tumačenju pravnih propisa, a kao posljedica toga pogrešno shvaćenim činjenicama od strane Opšine Tivat. S tim u vezi, stojimo na stanovištu da Opšini Tivat ne dugujemo nijedan euro, niti smo po bilo kojem pravnom osnovu obvezni da taj zamišljeni dug vratimo.
Što se tiče prostorija, u pitanju je pogrešna primjena materijalnog prava koja se ogleda u zahtjevu Opšine da HGI napusti stranačke prostorije. Nasuprot navodima dopisa iz lokalne samouprave, HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme. Takođe, i u ovom slučaju ne postoji bilo kakva izvršna odluka po kojoj smo dužni da ove prostorije napustimo, a tim prije ne postoje uslovi za bilo kakvo prinudno iseljenje.
Medijska eksploatacija ove teme jest zapravo direktan politički pritisak zbog odluke HGI da ne daje kvorum sjednicama SO Tivat, što je naš potpuno legitiman izbor. Jasno je svima – da HGI dođe na sjednicu SO Tivat, nestala bi ova problematika kojom se sada pokušava disciplinovati stranka Hrvata i po svaku cijenu zadržati postojeća vlast. Međutim ovim potezima nas samo uvjeravaju u ispravnost naših postupaka i daju nam motiv da ustrajemo u svojoj političkoj borbi”, navodi se u reagovanju.
U Eksploziji u ruskom rudniku poginule su 52 osobe, uključujući 6 spasilaca, piše RT.
Do nesreće je došlo u rudniku ugljena u regiji Kemerovo, u ruskom Sibiru, objavio je regionalni istražni odbor.
“Prema preliminarnim informacijama, nitko u rudniku nije preživio. Poginule su 52 osobe”, izjavio je izvor na koji se poziva službena agencija TASS.
Tu su izjavu prenijele i agencija RIA Novosti i Interfax i precizirale da su među mrtvima 46 rudara i 6 spasilaca.
Pokrenuta istraga
Lokalno istražno tijelo otvorilo je istragu zbog “kršenja sigurnosnih standarda” i tijekom večeri objavilo da su uhićeni direktor rudnika, njegov zamjenik te odgovorni za područje na kojem se nesreća dogodila.
“To je golema tragedija”, izjavio je predsjednik Vladimir Putin na televiziji i odao počast hitnim službama koje su “dale sve od sebe”.
Vlasti su objavile da su oko 8 ujutro primile dojavu o dimu u rudniku Listviajnaja u gradu Gramotejno, u sibirskoj regiji Kemerovo, gdje se nalaze brojni rudnici ugljena.
Prema lokalnoj novinskoj službi, u rudniku se u vrijeme nesreće nalazilo 285 osoba. Uzroci incidenta zasad nisu poznati.
Rudnik u vlasništvu kompanije SDS-Ugol
Rudnik je u vlasništvu tvrtke SDS-Ugol, jednog od najvećih ruskih proizvođača ugljena.
Nesreće u ruskim rudnicima često su povezane s nepridržavanjem sigurnosnih normi, lošim upravljanjem ili zastarjelom opremom iz sovjetskog doba.
U svibnju 2010. poginula je 91 osoba i više od stotinu je ozlijeđeno u rudniku Raspadskaja, također u Kemerovu.
U listopadu 2019. je, pri puknuću brane u rudniku zlata u Sibiru, poginulo 17 ljudi.
Osim ljudskih gubitaka, neke nesreće pokazuju da način rudarenja u Rusiji često izaziva štete u okolišu.
Potražnja karata za Crnu Goru za period božićnih i novogodišnjih praznika je povećana, saopštili su iz avio-kompanije Luxair.
Avioni te luksemburške avio-kompanije će letjeti prema Podgorici od 16. decembra ove do 6. januara naredne godine.
To su saopšteno na jučerašnjem sastanku predsjednice Kulturno-informativnog centra (KIC) Crne Gore u Luksemburgu Fetije Kalač i luksemburškog bankara crnogorskog porijekla Elvedina Škrijelja sa predstavnicima kompanije Luxair.
Kalač je kazala da je potvrđena uspješna saradnja kompanije sa KIC-om i dogovoren nastavak saradnje za narednu godinu.
“Održivost linija je na zadovoljavajućem nivou i konstatovana je učestala prodaja karata i veliko interesovanje za Crnu Goru”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je konstatovano da linija Tivat privlači mnogo veću pažnju putnika.
Prema riječima predstavnika kompanije Luxair, ta linija je mnogo više profitabilna od linije Luksemburg – Podgorica.
Predstavnici Luxaira su informisali KIC Luksemburg da je veliki broj turističkih aranžmana u ponudi i da je već dobar dio rezervisan za narednu godinu.
Na sastanku su ponovili da su karte u prodaji za zimski period i praznike.
“Ipak, ostaje da se ispitaju ponude na turističkom tržištu u Crnoj Gori, s fokusom na sjever države, kako bi se predložili aranžmani kojima bi se omogućilo intenzivno uključivanje i animiranje tog dijela zemlje, geografski bliže podgoričkom aerodromu”, navodi se u saopštenju.
Predstavnici crnogorskih udruženja zahvalili su na srdačnom i prijateljskom susretu i pozdravili sadržaje kompanije Luxair, koja je iskazala uvjerenje da ta saradnja ima dugo trajanje i da je isključivo zasnovana na prijateljskim i nacionalnim interesima, u svrhu promocije crnogorskog tržišta i njegovih potencijala.
KIC Crne Gore u Luksemburgu je savjetnik i partner kompanije Luxair za turističke savjete i sugetstije vezane za Crnu Goru.
“Luxair je ovim potovom još jednom iskazala povjerenje u ozbiljnost i profesionalnost djelovanja Crnogorskog KIC Luksemburg”, kaže se u saopštenju.
U Kući Nobelovca Iva Andrića danas je održana konferencija za novinare na kojoj je predstavljen Umjetnički odbor novog festivala „Naše more, naše skale“, koji će u junu naredne godine biti održan u Herceg-Novom. Umjetnički odbor festivala čine muzičari Elena Risteska (Sjeverna Makedonija), Đorđe David (Srbija) i Danijel Alibabić (Crna Gora).
Kako je kazao predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, iz Kuće Iva Andrića danas je poslata lijepa poruka: već narednog ljeta u našem gradu će biti organizovan festival koji će pravazići lokalne i regionalne okvire.
-Potrebno je da Herceg-Novi pozicioniramo na turističkoj mapi regiona. Konkurencija je danas velika i vjerujemo da će na ovaj način gosti u predsezoni više posjećivati naš grad. Na svima nama je da iskoristimo veliki potencijal koji imamo po pitanju turizma i više doprinesemo da još veći broj ljudi iz regiona i šire posjećuje Herceg Novi. Vjerujem da će festival „Naše more, naše skale“ biti prava poslastica za muzičke sladokusce. Kroz sami festival će biti promovisane nove mlade zvijezde koje će sjutra postati prepoznatljive u cijelom regionu, istakao je Otović.
Crnogorski muzičar Danijel Alibabić istakao je da ga raduje da će Herceg Novi imati najveću muzičku priču od sledeće godine, ali i činjenica da će mladi izvođači imati priliku da na pravi način kanališu svoj talenat i snime novu kompoziciju sa kojom će se takmičiti.
-Sa druge strane, biće veliko zadovoljstvo ugostiti regionalne zvijezde koje će se takmičiti na ovom festivalu i učestvovati u revijalnom dijelu. Tri noći će zaista biti neviđeni spektakl, poručio je Alibabić.
Muzička zvijezda iz Sjeverne Makedonije, Elena Risteska, apelovala je na mlade telente i kolege iz cijelog regiona da se prijave na festival, istakavši uvjerenje da će ova manifestacija, uz znatan broj profesionalaca, biti veliki spektakl – „nešto novo što se dešava na Balkanu, različito od svega ostalog“.
Herceg Novi -foto TO HN
Srpski rok muzičar i glumac Đorđe David poručio je da će festival “Naše more, naše skale” biti priča koja će višestruko interesovati javnost i udariti temelj za nešto što će se dešavati narednih godina.
-Smatram da ovaj festival, u konglomeratu ničega što se na Balkanu u ovom trenutku dešava kada su festivali u pitanju, ima ozbiljan zadatak i da će udariti onaj najljepši, umjetnički šamar svim drugim velikim gradovima i drugim novonastalim državama one velike zemlje u kojoj sam ja rođen, da se ozbiljno pozabavimo nekim stvarima koje smo zaboravili, a to su: pjesma, druženje i reciprocitet. Mi smo ljudi koji daju onu vrstu boje koje je narod željan u ovom trenutku, koja je zaboravljena, a to su festivali, naglasio je David.
Prema riječima Ane Martinović, PR menadžerke kompanije M:tel, koja je dio kompanije Telekom Srbija – pokrovitelja festivala, ova manifestacija neće biti samo muzički, već umjetnički i kulturni spektakl.
-Sezona je za Crnu Goru jako bitna, ali i za nas kao mobilnog operatora. Mi jesmo lideri u regionu, a region je upravo onaj koji dolazi u Crnu Goru. Sigurna sam da će i ovim povodom doći u Herceg Novi, poručila je Martinović.
Kako je na konferenciji za novinare istaknuto, festival će trajati tri dana, a konkurs za prijavu za učešće na festivalu biće objavljen tokom narednog mjeseca.
