Kompanija Oceangate Expeditions počela je krajem prošle godine prodavati putne karte za posjet Titanicu, najpoznatijoj olupini na svijetu.
Zaron do Titanica, na 3800 metara dubine, po osobi košta 250.000 dolara, što je znatno povećanje cijene budući da je ranije jedno sjedalo koštalo 125.000 dolara, pišu američki mediji.
Ekspedicija Titanic predviđena je za svibanj i lipanj 2022. i trajat će osam dana, a zajedno s bogatim turistima na dno sjevernog Atlantika će u podmornici Titan otići i nekoliko znanstvenika, kao i posebno obučeni domaćini.
Na današnji dan prije 38 godina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, otvorene su 14. Zimske olimpijske igre.
Sarajevo je do 14. februara 1984. godine bilo centar svijeta, a cijela bivša Jugoslavija učestvovala je u organizaciji Olimpijade.
Na izgradnji objekata bila su angažovana preduzeća iz Bosne i Hercegovine, ali i cijele Jugoslavije. Istovremeno svaka od RTV kuća iz republika bivše Jugoslavije, od Ljubljane, do Prištine i Skoplja imala je po jedno borilište koje je pokrivala.
Sarajevo je tada proživljavalo razvoj u svim sferama i stvorena je pozitivna društvena klima.
Ono po čemu će sarajevske Olimpijske igre ostati zapamćene je snijeg koji je pao noć pred svečano otvaranje igara. Učenici Prve i Druge gimnazije rukama su tada skidali snijeg sa stolica na stadionu, kako bi se otvorenje odvijalo bez problema.
Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu ukupno su koštale 141.647.000 dolara, a završene su sa suficitom od 12.000.000 dolara, te su bile prve Olimpijske igre završene sa suficitom. Sve prethodne su imale dugove i mnogi gradovi su imali poteškoće da pokriju troškove.
Sarajevske igre su po mnogo čemu tada bile rekordne. To su bile prve igre na kojima nije bilo bojkota sjevernoatlantskog niti varšavskog pakta, bile su rekordne po broju zemalja učesnika.
Njih je pratilo oko dvije i po milijarde gledalaca u svijetu, bilo je 49 nacionalnih reprezentacija, podijeljene su 222 medalje, učestvovalo je 2.691 sportista i trenera, prodato je 640.000 karata, a pratilo ih je 7825 novinara i 760 redakcija.
Najuspješnije države bile su tadašnje Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrenih i šest bronzanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, 10 srebrenih i devet bronzanih medalja).
Brojni Česi nahrupili su u poljske dućane nakon što je poljska vlada privremeno ukinula PDV na niz osnovnih namirnica.
Češke novine nazvale su to “šoping ludilom”, a neki su tu navalu opisali kao manju “seobu naroda”.
U Poljskoj su od 1. veljače neke osnovne namirnice poput kruha, mesa i mliječnih proizvoda oslobođene plaćanja PDV-a, što je mjera koja bi trebala biti na snazi idućih šest mjeseci.
Poljska vlada ju je propisala kao odgovor na nagli porast cijena. Stopa inflacije dosegla je 8,6 posto u prosincu, u odnosu na isti mjesec 2020.
– To vrijedi za gotovo sve, rekao je češki kupac iz pograničnog grada Česky Tešin za list MF Dnes ispred trgovine u poljskom gradu Cieszynu.
Mnogi češki kupci napunili su i spremnike svojih automobila u Poljskoj jer je Varšava privremeno smanjila porez na gorivo s 23 na osam posto.
Istovremeno se maloprodajni trgovci u češkoj pograničnoj regiji žale na velike gubitke u prodaji.
– Najviše što ljudi kupuju kod nas je pola kruha, rekao je prodavač iz mjesta Petrovice u Karvine za list Blesk.
Česi koji odlaze u nabavku u Poljsku vjerojatno su dijelom motivirani i naglim porastom cijena kod kuće u posljednje vrijeme. Cijene su u prosincu porasle za 6,6 posto u odnosu na prosinac 2020.
Saobraćajne nezgode sa tragičnim epilogom nažalost su dio svkodnevice u Crnoj Gori. Najčešći prekršaji koje uočavaju policijski službenici, a zbog kojih su sankcionisani vozači, i dalje su neprilagođena brzina, preticanje kolone vozila ili vozila na punoj liniji, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola. U proteklih mjesec dana na području Budve dodgodilo se 29 saobraćanih nezgoda.
Pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, na putevima u CG je evidentiran povećan broj saobraćajnih nezgoda u kojima je, u periodu od kraja januara do početka februara, život izgubilo šest osoba, od kojih su čak tri stradala lica bila mlađa od 26 godina.
“U posljednje vrijeme svjedoci smo da je na našim putevima bio povećan broj nezgoda. Što se tiče Budve, od početka tekuće godine broj saobraćajnih nezgoda je otprilike na prošlogodišnjem nivou. Što je najbitnije, nismo imali smrtno stradalih lica. U tom periodu dogodilo se 29 nezgoda u kojima je 17 lica zadobilo lakše, a dva teže tjelesne povrede. Ono što je zabrinjavajuće, u pet saobraćajnih nezgoda učestvovali su vozači koji su bili pod uticajem alkohola”, kazao je za “Polis” zamjenik komandira Centra bezbjednosti Budva Željko Kadović.
Saobraćajna infrastruktura i tehnička ispravnost vozila često utiču na povećan broj nezgoda, ali ljudski faktor je presudan.
“Tu bih izdvojio prekoračenje brzine, nepropisno preticanje i nezaobilazni telefon – korišćenje telefonskih uređaja u toku vožnje. Tek poslije toga, tehnička ispravnost vozila i stanje kolovoza”, istakao je on.
Policija u BD
Kako je rekao, policijske patrole su na terenu svakodnevno i sprovodne lokalne, ali i nacionalne akcije. Uprava policija sprovodi planske aktivnosti vezano za bezbjednost saobraćaja, a patrole su svakodnevno na terenu.
“Putne pravce pokrivamo prema Cetinju, Petrovcu i mostu u Lastvi gdje se vrši radarska kontrola. Radar je najsavremenije generacije. Izvodimo lokalne, kao i nacionalne akcije koje, slobodno mogu reći, daju rezultate. Međutim, sve dok imamo povrijeđene i smrtno stradala lica, mi nismo zadovoljni”, naglasio je zamjenik komandira CB Budva.
Uprava policije će u narednom periodu u okviru realnih mogućnosti nastojati da kroz pojačano prisustvo službenika, preventivnim, ali i represivnim aktivnostima, doprinese smanjenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor i Udruženje za promociju sinologije Kotor u okviru ,,Dana Kine u Kotoru’’ su ju;e organizovali promociju ,,Unireksovog” ekskluzivnog izdanja “Gorskog vijenca” Petra II Petrovića Njegoša na kineskom jeziku u prevodu Bai Yi Kuna u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra.
Promocija je organizovana i u okviru programa obilježavanja 50 godina od osnivanja izdavačke kuće ,,Unireks’’. Na promociji su govorili književnik Aleksandar Ćuković i stručna saradnica na izdanju, sinološkinja i autorka ”Dana Kine u Kotoru” dr Jelena Stjepčević. Moderatorka programa bila je bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.
Ovom prilikom publici su podijeljeni dvojezični obilježivači za knjige posebno pripremljeni za ovu priliku sa najupečatljivijim i najpoznatijim stihovima iz ”Gorskog vijenca”.
Ćuković je istakao da je Izdavačka kuća „Unireks” iz Podgorice u okviru obilježavanja značajanog jubileja – pedeset godina svog poslovanja i uspješnog rada, između ostalog, objavila i kapitalno izdanje: „Gorski vijenac” u prevodu na kineski jezik. Kao i da je ”Unireks” za pedeset godina objavio preko pet hiljada naslova knjiga, novina, časopisa, naučnih i stručnih publikacija.
“Svojim radom ostavili su i ostavljaju širok i prepoznatljiv trag u kulturi našeg naroda i ostvaruju vrijednosti od nemjerljivog značaja za afirmaciju Crne Gore, ali i čitavog našeg govornog područja i kulturne baštine na širim prostorima. Posebnu zaslugu ima prvi
čovjek, vlasnik, pokretač i direktor ove renomirane izdavačke kuće, književnik Janko Brajković, čije pozdrave Vam ovom prilikom i prenosim.
Objavljivanjem odabranih izdanja na našem i stranim jezicima, koja predstavljaju ponos domaće i regionalne književnosti, ,,Unireks” je stvorio obimom i značajem zavidno djelo zasnovano na čvrstim i postojanim temeljima nacionalne kulture u njenom najvišem estetskom i etičkom značnju i dokazao se kao jedna od najuspješnijih izdavačkih kuća na ovim prostorima.
Brajković često voli istaći da zasigurno nema značajnijeg pisca sa naših prostora kojeg “Unireks” nije objavio, a sve to potvrđuje i impozantan broj najvećih i najznačajnijih nagrada i priznanja koje su kao najbolji izdavač dobijali na domaćim i međunarodnim sajmovima, što je ,,Unireks” svrstalo u red najozbiljnijih i najznačajnijih institucija kulture. “Unireks” se kvalitetom nametnuo i u vremenu masovnih komunikacija i hiperinflacije štampanih i elektronskih knjiga, odgovornim odnosom prema zahtjevnim, obaviještenim i probirljivim čitaocima. Takođe i odgovornim odnosom prema zahtjevima sadašnjih i budućih vremena, štampajući one knjige i ona izdanja koja se nalaze na najvišoj estetskoj ljestvici. ”- kazao je ovom prilikom Ćuković.
Gorski vijenac na kineskom
Stjepčević je detaljnije govorila o saradni sa ”Unireksom” na pripremi ovog izdanja i izazovima pred kojima se prevodilac našao kako bi ovo djelo predstavio kineskim čitaocima.
”Spajanjem kineskog jezika čiji se karakteri smatraju najduže korišćenim pisanim sistemom u kontinuitetu na svijetu imajući u vidu činjenicu da mandarinski koristi 1.3 milijarda ljudi kao maternji jezik sa epohalnim njegoševim Gorskim vijencem nemjerljive i neprolazne vrijednosti zaista je napravljen civilizacijski iskorak.
Kada posmatramo iz tog ugla, ovo izdanje je jedan od boljih primjera da prevode ne možemo smatrati samo jezičkim poduhvatom, jer oni to nikada i nisu, već aspektom šireg domena-približavanjem različitih kultura i naroda Crne Gore i Kine. Nije lako prevesti “Gorski vijenac” na bilo koji jezik, ovaj prevod često je prilagođavan kineskom govornom području na način da je u kulturološkom smislu blizak kineskom čitaocu što se ogleda u odabiru pojmova duboko ukorijenjenih u kineskoj kulturi.
Dakle, u slučaju složenih tekstova, prevod ne uključuje samo jezičko znanje već prevodilac mora imati svijest o uticaju kulturnog života: ideja, običaja, istorije, religije i filozofije. Različite kulture, geografija i životne navike zajedno čine model razmišljanja, što je stalan obrazac mišljenja. Učenje i prevođenje drugog jezika nije samo stvar učenja drugačijeg govora, već i drugačijeg načina razmišljanja. Iako s jedne strane ima smisla da se prevodeći pokuša sačuvati oblik i značenje što bliži originalu što jeste osnovni princip, moglo se diskutovati na temu zašto bi prevodilac i dalje bio odan originalu ako prevod ne može dostići original jer se uzima u obzir da se radi o specifičnim načinima izražavanja i razmišljanja uz različitu upotrebu riječi i slika kao odraza drugačije kulture i stvarnosti. Zbog svih do sada navedenih različitosti teško je reprodukovati sve elemente originalnog oblika što nikako ne umanjuje značaj ovog prevoda već ga naprotiv uvećava imajući u vidu tehnike koje je prevodilac morao usavršiti i upotrebiti da bi odabirom pravih riječi i izraza kod kineskog čitaoca izazvao iste ili slične emocije i uzvišena osjećanja koje mi osjećamo kada čitamo neke od najljepših stihova” zaključila je Stjepčević.
Aerodromi Crne Gore potpisali su Deklaraciju iz Tuluza, čiji je cilj da se emisija ugljen-dioksida u avijaciji i potpunosti eliminiše, odnosno svede na nulu do 2050.godine. Riječ je o prvoj javno-privatnoj inicijativi ove vrste u vazduhoplovstvu na globalnom nivou.
Eliminacija CO2 iz avijacije se prvi put pominje 2019. godine u rezoluciji Međunarodnog savjeta aerodroma, a formalizovana je danas, u okviru francuskog predsjedavanja EU koja je domaćin Evropskog samita avijacije.
Za sada, ambicioznom cilju, pristupilo je 77 aerodromskih operatera sa oko 200 evropskih aerodroma.
Iz Aerodroma Crne Gore su ponosni što su dio evropske ekipe koja predvodi borbu za zdravu životnu sredinu, a samim tim se obavezuju i da će korišćenjem obnovljivih izvora energije postupno izmijeniti procese rada, čime će doprinijeti osnaživanju ekološke svijesti i očuvanju našeg jedinog doma, planete Zemlje. Za Crnu Goru, koja je i po Ustavu ekološka država, pristup ovoj deklaraciji je bila i državna obaveza.
Šta podrazumijeva “Deklaracija iz Tuluza”
Potpisnici ove deklaracije načelno prihvataju usmjeravanje svojih daljih aktivnosti u pravcu podizanja nivoa energetske efikasnosti i implementacije preporučenih ekoloških mjera i standarda.
Konkretno, te aktivnosti podrazumijevaju uključenje zelenih izvora energije, elektrifikaciju opreme za zemaljsko rukovanje, poboljšanje uslova za korištenje javnog prijevoza, upravljanje otpadom i inicijative za njegovo smanjenje, praćenje i angažovanje na budućim projektima o električnom taksiranju i održivim avio-gorivima.
Napominjemo da su regiona, sem crnogorskih aerodroma, ovu deklaraciju potpisali i TAV aerodromi u Sjevernoj Makedoniji (Skoplje i Ohrid), Vinči aerodrom u ime beogradskog aerodroma Nikola Tesla i aerodrom Zagreb. Aerodromi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Albanije kao ni ostali aerodromi iz Srbije i Hrvatske nijesu potpisali ovaj dokument.
Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 6. februara 1213. put, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.
Svečanošću ispred glavnih gradskih vrata, prijavkom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradske muzike Kotora uputio pred katedralu Svetog Tripuna.
Vice admiralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo svetog Tripuna.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan. Zbog aktuelne epidemiološke situacije i ove godine izostala je procesija ulicama grada.
Švedska vlada od srijede ukida ograničenja za ulazak stranih državljana koji putuju u Švedsku iz nordijskih država i ostatka Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora.
Vlada je odluku najavila u saopštenju koji je danas objavljeno, prenio je Rojters.
Zabrane putovanja koje su uvedene da bi se usporilo širenje koronavirusa biće ukinute istog dana kad i ograničenja koja su produžena prošlog mjeseca.
Jedno od ključnih tijela koje bi trebalo da pomogne očuvanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO postoji samo na papiru. Savjet za upravljanje područjem Kotora se nije sastao više od godinu i po dana, a trebalo bi da ima redovne mjesečne sastanke i podnosi godišnje izvještaje. Uprkos tome, Vlada nije iskoristila zakonsku mogućnost da smijeni članove Savjeta i postavi nove.
U cilju efikasnijeg upravljanja područjem koje se od 1979. godine nalazi pod zaštitom UNESCO, Skupština Crne Gore je prije nepunih deset godina donijela lex specialis – Zakon o zašiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Područjem se upravlja u skladu sa Menadžment planom Kotora. Zakonom je uvedena obaveza uspostavljanja Savjeta koji, između ostalog, vrši monitoring stanja Područja Kotora, priprema godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i daje saglasnost za inicijative i programe koji se odnose na tu oblast.
Potreba za osnivanjem Savjeta nametala se i zbog prekomjerne urbanizacije i ostalih problema ovog zaštićenog područja, čiji status je od strane UNESCO dovođen u pitanje. Međutim, efekti koje je Savjet trebalo da ima, posebno u posljednjih godinu i po otkada se ovo tijelo ne sastaje, sve su upitniji.
Ostavku u ovom tijelu podnijela je u februaru 2020. godine predstavnica NVO Expeditio Aleksandra Kapetanović, koja je kazala se Savjet u tom trenutku nije sastajao nepunih godinu.
“Iako je predviđeno da se sastaje jednom mjesečno. To govori ne samo o nefunkcionalnosti ovog sistema nego i o neshvatanju izuzetno problematične situacije u kojoj se Područje Kotora trenutno nalazi i značaja upravljanja područjem Svjetske baštine generalno”, navodi se u ostavci Kapetanović u koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid.
Problemi u funkcionisanju Savjeta počeli su znatno ranije. Tokom 2016. godine bilo je svega pet sjednica, 2017. godine ovo se tijelo nije nijednom sastalo, a nešto je intezivniji bio rad 2018. godine, kada je organizovano devet sjednica. Ali, u 2019. godine samo se jednom sastao, a 2020. godine dva puta. Prošle godine nije bilo niti jednog sastanka. Dakle, za šest godina, Savjet je trebalo da ima više od 70 sjednica, ali bilo ih je svega 17, vidi se iz zapisnika koje je CIN-CG dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) Opštine Kotor za period do decembra.
Od formiranja Savjeta bilo je više promjena vasti u Kotoru, ali to nije uticalo na efikasniji rad ovog tijela, koje je trebalo značajno da doprinese očuvanju Područja Kotora.
Zakonom je predviđeno je da predsjednik Opštine Kotor bude istovremeno i predsjednik Savjeta, a pored njega tijelo ima deset članova. Osim pet članova koje imenuje Skupština opštine Kotor, propisano je da ostali predstavnici budu iz resora kulture, uređenja prostora i zaštite životne sredine, uprave nadležne za zaštitu kulturnih dobara, Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem grada.
Razglednice u razmaku od deset godina foto: Stevan Kordić
“Iako su Zakonom definisane nadležnosti Savjeta veoma značajne, u praksi se pokazalo da on postoji samo kao forma, da služi kao platforma za razmjenu infomacija različitih aktera, ali da u sušitini nema nikakvog uticaja na procese koji se dešavaju na Području Kotora”, kaže Aleksandra Kapetanović.
Ona ističe da bi bilo potrebno definisati nove mehanizme i tijela za upravljanje Područjem.
I bivši član Savjeta, profesor Arhitektonskog fakulteta Ilija Lalošević, mišljenja je da Savjet nije sam po sebi dovoljan i da bi Crna Gora i grad Kotor, u cilju zaštite i upravljanja Područjem, trebalo da primijene raniji model, a to je obezbjeđivanje institucionalnih, kadrovskih i drugih preduslova za zaštitu “in situ”, odnosno u okviru samog područja na Listi UNESCO-a, koji je uobičajen u cijelom svijetu, o čemu svjedoče i brojni primjeri u okruženju, poput onog u susjednoj Hrvatskoj.
“Smatram da pored Savjeta koji bi i dalje imao savjetodavnu i kontrolnu ulogu, treba da se formira, odnosno restituiše institucija kojoj bi se povjerilo upravljanje zaštićenim područjem, tzv. ‘site manager’, poput nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor. Bez obzira na novije reforme sistema zaštite kulturnih dobara, slične institucije, i danas imaju drugi zaštićeni gradovi i područja, kao na primjer Dubrovnik, gdje funkciju upravljača zaštićenim kulturnim dobrom ima Zavod za obnovu Dubrovnika,” kazao je za CIN-CG profesor Lalošević.
Lalošević je bio direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor, koji je funkcionisao od 1980. do 2011. godine.
Zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor prestao je sa radom prije desetak godina, a potom je transformisan u područna odjeljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
Zakon o zaštiti kulturnih dobara predvidio je donošenje Menadžment plana za kulturna dobra koja imaju međunarodni značaj, odnosno koja su upisana na UNESCO listu ili su nominovana za upis. Menadžment plan donijet je za Područje Kotora u decembru 2011. godine.
Zakonom je propisano da je Savjet dužan da svake godine do 1. marta dostavi Vladi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana. Međutim, izještaj je predat jedino za 2017. godinu, vidi se iz dokumenta koji je CIN-CG dobio.
Kapetanović ističe da taj godišnji izvještaj daje najkompletniju analizu i ocjenu stanja na Području Kotora.
U izvještaju se navodi da, između ostalog, efekti sprovođenja Menadžment plana “u domenu sprečavanja prekomjerne i nekontrolisane urbanizacije nisu postojali”, da su brojni primjeri narušavanja i uništavanja vrijednosti prostora “pokazatelji nedosljedne primjene Zakona o zaštiti kulturnih dobara i drugih zakona” ali i da takvom stanju doprinosi “nekompetentnost većine učesnika u izradi planova, projekata kao i u izvođenju radova”.
Uprkos tome što se Savjet nije sastao od maja 2020. godine do decembra prošle godine, a izvještaj o Menadžment planu nije slat godinama, Vlada nije iskoristila svoju zakonsku mogućnost da razriješi to tijelo.
Iz Generalnog sekratarijata Vlade su CIN-CG kazali da u periodu od imenovanja Vlade Zdravka Krivokapića 4. decembra 2020. godine nije podnošen predlog za razrješenje i imenovanja Savjeta, napominjući da je to posljednji put učinjeno sredinom januara 2020. godine, a na predlog tadašnjeg ministra kulutre Aleksadra Bogdanovića.
Predlog imenovanja je sada u resoru ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Iz Ministarstva nisu odgovorili više od tri sedmice na pitanja CIN-CG, između ostalog, koliko su zadovoljni radom Savjeta i na koji bi način trebalo unaprijediti zaštitu Kotora u cilju očuvanja na Listi UNESCO. Bratić je na 41. Generalnoj konferenciji UNESCO u novembru kazala da je članstvo u toj organizaciji “jedan od strateških prioriteta naše spoljne politike”, zahvalila se organizaciji na podršci prethodnih godina, “s ciljem značajnog poboljšanja očuvanja prirodne, kulturne i istorijske oblasti Kotora”.
Ni iz same Vlade nisu odgovorili na pitanja CIN-CG na koji način izvršna vlast štiti Područje Kotora, s obzirom da Savjet ne funkcioniše, ali ni zbog čega se izvršna vlast do sada nije bavila ovim pitanjem, a izvještaji o Menadžment planu nisu slati u zakonskom roku.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potvrdio je da Vlada nije imenovala novi sastav Savjeta, ali tvrdi da će se to tijelo uskoro sastati.
Krivokapić i Jokić
“Bez obzira na to, radna grupa koja radi na reviziji Menadžment plana obavlja svoj posao, što je u ovom trenutku prioritet. Nakon izrade dokumenta, Savjet će razmatrati isti”, kazao je on za.
Smatra i da Savjetu treba preciznije definisati obaveze, ali i ovlašćenja u njihovom ispunjavanju, napominjući da se to može uraditi samo kroz izmjene zakonskih rješenja.
Jokić je pohvalio intenzivniju saradnju sa Vladom i Ministarstvom, ali nije odgovorio na dodatna pitanja CIN-CG da li je potvrda toga i neodržavanje sjednica Savjeta i neusvajanje izvještaja o Menadžment planu.
U protekom periodu od upisa na Listi UNESCO, desile su se promjene u prirodnom i kulturnom pejzažu područja, navodi se u jedinom izvještaju o Menadžmentu planu.
Te promjene nastale su kao posljedice intenzivne stambne gradnje, posebno poslije razornog zemljotresa 1979. godine.
“Prekomjerna gradnja nije bila izazvana ni povećanjem broja stanovnika koji bi uslovio takav intenzitet gradnje, jer je demografski rast uglavnom stagnirao ili blago rastao, a nisu bili građeni ni novi privredni objekti koji bi zahtjevali angažovanje nove radne snage a time i potrebu za povećanjem stambene gradnje”, navodi se u izvještaju koji potpisuje Jokić.
Kotor – Dobrota – foto Boka News
U izvještaju je konstatovano i da je paralelno sa radom na izradi Mendžment plana nastajao novi talas urbanizacije koji se posebno odrazio na naselja Kostanjicu, Morinj, Risan, Dobrotu, Prčanj…
Štete izazvane izgradnjom stambenih i turističkih kapaciteta, konstatuje se u dokumentu, nepovratno su uticale na autentičnost i integritet Područja Kotora.
UNESCO je prije nepunih 20 godina dao upozorenje da prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija predstavlja jednu od najvećih prijetnji očuvanu vrijednosti Svjetske baštine Kotora.
Moratorijum na gradnju u tom području uveden je u martu 2017. godine, zbog višegodišnjih upozorenja UNESCO-a da bi Kotor mogao biti skinut sa liste zaštićenih područja, upravo zbog pretjerane devastacije prostora. Vlada u međuvremenu nije produžila moratorijum na gradnju.
Prioritet održanje statusa
Predsjednik Opštine Vladimir Jokić kazao je da je Kotor grad sa možda najviše upisa na listu UNESCO na svijetu.
“S tim u vezi, za Opštinu Kotoru je apsolutni priroitet zadržavanje na svjetskoj listi baštine UNESCO. U prethodnom mandatu smo uspijeli da snažnom akcijom otklonimo prijetnju brisanja sa liste, a u ovom ćemo taj status dodatno utvrditi. Brisanje sa liste bi značilo brisanje naše zemlje sa spiska civilizovanih naroda”, naveo je on.
Osim Područja Kotora od 1979. godine, na listi je prije pet godina upisana i Kotorska tvrđava, kao dio Venecijanskog odbrambenog sistema. Kulturna baština Bokotorskog zaliva, Bokeljska mornarica, upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a, kao prvo nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore u decembru 2021. godine.
Na programu 53. Praznika mimoze sjutra, 08. februara će biti dječija lutkarska predstava „Maca Papučarica“ Gradskog pozorišta iz Podgorice. Početak je zakazan za 18 časova, a ulaznice po cijeni od 4 eura mogu se kupiti na blagajni Dvorane Park.
Za predstavu po motivima priče slovenačke spisateljice Ele Peroci dramatizaciju i režiju je uradio Davor Dragojević.
Kako kaže Dragojević, „Maca Papučarica” je klasik dječijeg, a i roditeljskog, pričanja priča prije spavanja.
„U čemu je njena tajna? Možda u tačnom odabiru detalja iz svakodnevnog dječijeg života ili u jasnom i jednostavnom pričanju priče upravo jezikom djece, načinom kako bi je djeca ispripovijedala sama sebi. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio da, po motivima ove priče, uradim i tekst i da ovu divnu priču pretočimo u lutkarsku predstavu. Jednostavnost u pisanju, ali razumljivost i jasna poruka koju ova priča nosi, preporučuje je i za manji uzrast djece, već od tri godine“, navodi režiser i dramaturg.
Total dizajn potpisuje Zorana Milošaković Tasić, kompozitor je Alek Rodić, koreografkinja Slavka Nelević, saradnica na dramatizaciji Jasmina Fulurija, asistentkinja reditelja Mina Đurović, fotograf Duško Miljanić, a dizajner promo materijala Sreten Sošić.
