U Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. februara će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, na jugu i grmljavina, a u planinama susnježica i snijeg.
U popodnevnim satima, uz pad temperature vazduha, u sjevernim, višim centralnim i planinskim predjelima na jugu kiša će postepeno preći u susnježicu i snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, intenzivnije padavine očekuju se u popodnevnim satima, a krajem dana ili tokom noći na jugu prestanak padavina.
Vjetar južni, mjestimično umjeren do jak, u sjevernim predjelima i na primorju, na udare ponegdje veoma jak.
Od sredine dana će oslabiti, u popodnevnim satima u skretanju na sjeverni, u pojačanju, pojačan i jak, na udare olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha od tri ispod nule do osam, a najviša dnevna od tri do 13 stepeni.
S ciljem pronalaska održivih rješenja za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena u morskim zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Nacionalni Park Brijuni od 2019. godine u suradnji sa sedam mediteranskih država provodi projekt MPA-ENGAGE – „Uključivanje ključnih sudionika na Mediteranu u ekosustavni pristup upravljanja morskim zaštićenim područjima u cilju suočavanja s klimatskim promjenama’’ te se nalazi na prvoj fronti kod prepoznavanja, ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.
Klima se neprekidno mijenja i situacija je alarmantna. Istraženo je da je danas prosječna temperatura zraka na Zemlji 1,1°C viša nego prije 100 godina.
Tokom pandemije COVID-19, kada je svijet bio prisiljen usporiti, usporile su i emisije stakleničkih plinova, te se priroda počela oporavljati. No povratkom u suvremeni ritam, globalna temperatura će nastaviti rasti, a klimatske promjene nažalost nisu na pauzi kako se činilo.
Nacionalni park Brijuni, u cilju ublažavanja klimatskih promjena provodi analizu procjene ranjivosti područja, odnosno istražuje koliko će klimatske promjene utjecati na morske vrste i staništa te kakve će biti socioekonomske posljedice na dionike Parka (rekreativne ribare, ronioce, nautičare i posjetitelje).
Rezultati procjene ranjivosti Nacionalnog parka Brijuni i predviđanja o tome što će se dogoditi u sljedećih trideset godina (do 2050. godine) i u sljedećih 70 godina (do 2010. godine) su zabrinjavajući! Za manje od 30 godina Nacionalni Park Brijuni pokazuje vrlo visoku do ekstremnu socio-ekološku ranjivost.
Kako bi se ojačala otpornost i sposobnost oporavka ekosustava, Nacionalni park Brijuni prepoznao je važnost izrade mjera i aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena koje će se ugraditi u Plan upravljanja Parkom.
U sklopu projekta, u prosincu 2021. godine započele su radionice na kojima su sudjelovali predstavnici lokalnih ribara, ronioca, djelatnici turističkog sektora, lokalne uprave za održivi razvoj Istarske županije te predstavnici nacionalnih institucija koje upravljaju državnim nekretninama te oružanih snaga RH.
Tokom radionica predlagale su se mjere ublažavanja i prilagodbe, te se zajednički raspravljalo o mogućim rješenjima za bolju budućnost.
Promjene su tu, vrijeme je da ih prepoznamo i provjerenim alatima djelujemo u smjeru njihova ublažavanja i prilagodbe.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, biografske literature, bokeljologije, islamske esejistike, književnosti za mlade i knjiga za djecu.
Roman kratkovidog adolescenta knjiga je u kojoj autor Mirča Elijade, u formi dnevnika jednog gimnazijalca, piše o svakodnevnom životu u Bukureštu početkom 20. vijeka, o njegovim profesorima, drugovima iz odjeljenja, školskim i ljubavnim rivalstvima, prvim seksualnim iskustvima. Predstavljene su nam i teme religije, umjetničkog stvaralaštva, dakle, sve ono što je okupiralo Elijadea, jednog od najpoznatijih svjetskih intelektualaca. Ovaj roman napisan je u vrijeme kada je Mirča Elijade bio u istom uzrastu kao i junak knjige. Izdavač je Geopoetika.
Usamljeni putnik zbirka je dnevničkih zapisa i priča Džeka Keruaka. Bilježio ih je na putovanjima sredinom prošlog vijeka. Kako su godine prolazile tako se mijenjao i Keruakov stil. Na početku bezobziran, frenetičan, s vremenom postaje poetičan, izuzetno slikovit. Lutajući Sjedinjenim američkim državama, pa zatim kroz Maroko i po Evropi, kroz Pariiz i London, on juri vozom pored polja bodljikavog kaktusa, svjedoči svojoj prvoj borbi s bikovima, sustiže ritam noćnog života Njujorka, zaljubljuje u Monmartr i ogrmnu bijelu Baziliku Svetog srca. Izdavač je Laguna.
Dajana – Njena ispovest Endrua Mortona biografija je princeze Dajane sa materijalima neobjavljenih intervjua i novim saznanjima o njenom životu i tragičnom kraju. Nikada ranije nijedan član najužeg kruga kraljevske porodice nije govorio tako iskreno i surovo o svom nesrećnom braku, odnosu sa kraljicom, nevjerovatnom životu u kući Vindzora, svojim nadama, strahovima i snovima. Od bajkovitog vjenčanja i rođenja sinova do zapanjujuće propasti braka, Dajanin život opčinio je milione ljudi. Uprkos tragedijama, bolestima i depresiji, ona nikada nije posustala u svojoj posvećenosti manje srećnima. Izdavač je Laguna.
Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.
Knjigom Izolacija kriminala Muamer Zukorlić u ovo ključno pitanje unosi nekoliko novih momenata. Čvrsto usidren u duh Kurana Zukorlić se legitimiše kao autentični mislilac od formata. On je u ovoj knjizi obuhvatio mnoge zanimljive teme, od uloge porodice, škole i državnih institucija u oblikovanju ličnosti, preko detaljnih informacija o islamu i islamskoj zajednici, nacijama, politici, strašću za vlasti, izborima, srpskim političarima, kriminalu u društvu i Evropskoj uniji. Izdavač je El–Kelimeh.
Nezgode Maksa Kramblija autorke Rejčel Rene Rasel Njujork tajmsov je besteler kad su knjige za mlađe čitaoce u pitanju. Maks Krambli se suočava sa najstrašnijim mjestom na kojem je ikada bio – sa osnovnom školom. Njegov najveći problem se zove Dag. On je školski siledžija čiji je hobi da zatvara Maksa u ormarić. Sve bi lakše bilo kada bi Maks mogao da bude kao njegov omiljeni junak iz stripova. Nažalost, Maksova jedina natpriodna sposobnost je da namiriše picu iz susjedne ulice, a to svakako neće promijeniti mnogo toga. Međutim, to ne znači da on neće dati sve od sebe da bude heroj koji je potreban školi. Izdavač je Dereta.
Fudbal za decu mali je ilustrovani vodič Alberta Bertolucija. Ova knjiga će pomoći mlađim čitaocima da zavole fudbal i njegova pravila. Upoznaćemo tehnike, šampione i klubove koji su obilježili istoriju najvažnije sporedne stvari na svijetu. Čak 24 strane posvećene su najboljim igračima sa podacima o njihovim karijerama, klubovima u kojima su igrali i trofejima koje su osvojili. Pročitaćemo dosta toga i o navijačima, sudijama, pozicijama u timu, žutim i crvenim kartonima, naučiti šta je to katanaćo, a šta totalni fudbal i u kojim zemljama su zaživjeli. Knjigu je bogato ilustrovala Erika de Pjeri. Izdavač je Pčelica.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Navijači Crvene zvezde priredili su neprijateljski doček novom treneru vaterpolo kluba, Kotoraninu, Mirku Vičeviću.
Zvezda je ovog vikenda pobijedila Šabac sa 13:6 u Superligi, meč se igrao na Dorćolu na bazenu „Milan Gale Muškatirović“, a „Delije“ su neprijateljski dočekale Vičevića.
„Šiptar, Hrvat, balija, nisu moja bratija“, bio je transparent koji je razvijen uz skandiranja Ratku Mladiću tokom utakmice.
Novi trener Crvene zvezde, inače hrvatske nacionalnosti, najtrofejniji je crnogorski vaterpolista svih vremena i član Kuće slavnih.
On je bio selektor mlađih kategorija Crne Gore, vodio je i Cattaro, a sa našom juniorskom ekipom osvojio je zlato na Evropskom prvenstvu na Malti 2015. godine.
Kao igrač, sa Jugoslavijom je osvojio olimpijsko zlato u Seulu 1988. godine.
Saopštenje VPSCG – Vrijeđanje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi tužno i skandalozno u 21. vijeku
Mirko Vičević – foto Tonci Plazibat/Cropix
Vaterpolo i plivački savez Crne Gore je stao u odbranu Mirka Vičevića, trenera Crvene zvezde koji je sinoć od strane navijača “crveno-bijelih” vrijeđan na nacionalnoj osnovi.
U saopštenju VPSCG se navodi:
“Vrijeđanjima na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, mržnji i podjelama, nema mjesta na sportskim borilištima, i ponašanje i skandiranje navijača Crvene zvezde je tužno i skandalozno u 21. vijeku.
“Najoštrije osuđujemo ovakav neprimjeren napad na našeg trenera i čovjeka koji je Jugoslaviji donio toliko medalja i radosti sa najvećih takmičenja. Apelujemo na Vaterpolo savez Srbije i klub Crvenu zvezdu da se ograde od ovakvog navijanja i oštro osude skandalozne natpise i povike sa tribina, i urade sve da se ovakve stvari više ne ponavljaju. VPSCG daje punu podršku našem treneru, koji će, na ovaj beskrupulozan čin, uzvratiti odličnim sportskim rezultatima”, saopštio je VPSCG.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata PCR i brzim antigenskim testovima potvrđeno 7458 zaraza koronavirusom, što je osjetno manje nego prije sedam dana, objavio je u nedjelju slovenski Institut za javno zdravlje (NIJZ).
NIJZ procjenjuje da je u zemlji trenutno 190.596 aktivnih zaraza, sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu iznosi 13.150, a 14-dnevna incidencija je 9040.
Direktor NIJZ-a Milan Krek kazao je da je peti val epidemije time dosegnuo vrhunac, no upozorio je da opasnost od ponovnog rasta ostaje zbog zaraznije omikron varijante i njenog podtipa.
Ako bi došlo do pojave novih varijanti, broj novozaraženih opet bi se počeo povećavati, upozorava on.
Imunolog Alojz Ihan kazao je u nedjelju da je opasno i to da su oni koji su se sada zarazili dominantnom omikron varijantom slabije zaštićeni od onih koji su se ranije zarazili prijašnjim varijantama jer im imunost traje znatno kraće.
Stoga je svakako potrebno povećati udio cijepljenih u populaciji koji još nije dostigao ni 58 posto ukupnog stanovništva, dodao je.
Austrija – Puste ulice u Austriji Foto: Lukas Barth / Reuters
U Austriji je u subotu stupio na snagu zakon o obveznom cijepljenju opće odrasle populacije.
Predsjednik Alexander Van der Bellen potpisao je savezni zakon o obveznom cijepljenju protiv bolesti COVID-19 nakon što je prihvaćen u parlamentu. To je najstroži takav zakon u Europi.
U susjednoj Njemačkoj još se raspravlja o uvođenju obveznog cijepljenja za opću populaciju. Italija i Grčka uvele su obvezno cijepljenje samo za starije građane.
U Austriji se nova pravila primjenjuju na sve stanovnike u dobi od 18 godina i starije, a izuzetak su trudnice te oni koji se ne smiju cijepiti zbog zdravstvenih tegoba.
Osobe koje su nedavno preboljele COVID-19 također su izuzete od cijepljenja pod određenim uvjetima.
Sredinom ožujka počet će se provoditi provjere, a necijepljene čeka kazna do 3600 eura.
NVO Udruženje ugostitelji Podgorice, NVO Udruženje ugostitelja Crne Gore, NVO Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore i NVO Udrženje Event centra najavilu su protest ispred Ministarstva zdravlja Crne Gore, na Rimskom trgu u Podgorici, za sjutra u 11 sati i 55 minuta na kojem će izraziti svoje nezadovoljstvo i pozvati nadležne da do srijede, 09.02.2022. godine ukinu sve mjere koje se odnose na ugostiteljstvo i povezane djelatnosti.
Kako su naveli u suprotnom, potpisnici ovog obavještenja donijeće odluku da ne poštuju mjere Ministarstva zdravlja Crne Gore kao i odluku o radikalizaciji protesta o čemu će blagovremeno obavijestiti javnost.
“Predstavnici i članovi ovog udruženja, smatraju da je ugnjetavanje i diskriminisanje svih djelatnosti povezanih sa ugostiteljstvom prevršilo svaku mjeru i da je došlo krajnje vrijeme da se sve mjere koje pogađaju istu momentalno ukinu”, navode u saopštenju.
Ugostitelji su, dodaje se, u dosadašnjem periodu pokušavali putem sredstava javnog informisanja da utiču na izvršnu vlast da nađu prostora i razumijevanja za nosioce crnogorske ekonomije koji se bukvalno bore za egzistenciju, ali za to nije bilo sluha.
“Ugostitelji, muzicari, vlasnici event centara smatraju da i oni imaju pravo da se bore za svoju koru hljeba, hljeba sa sedam kora. Kako medijski pritisak nije urodio plodom, došlo je vrijeme da se borba konkretizuje”, navodi se u zajedničkom saopštenju.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su dvije osobe – iz Herceg Novog i Plava, od kojih je mlađa imala 81, a starija 91 godinu. Registrovan je 501 novi slučaj, a prijavljen je oporavak kod 680 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 4379.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 05.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2093 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovan 501 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
120
Nikšić
73
Ulcinj
68
Bar
57
Herceg Novi
29
Budva
28
Bijelo Polje
20
Pljevlja
19
Tivat
19
Kotor
14
Cetinje
13
Danilovgrad
9
Rožaje
9
Kolašin
5
Berane
4
Tuzi
4
Andrijevica
2
Plužine
2
Šavnik
2
Gusinje
1
Mojkovac
1
Plav
1
Žabljak
1
Ukupno
501
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 05.02.2022. godine je iznosio 23,94 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2601.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 223462.
Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 1213. put, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.
Svečanošću ispred glavnih gradskih vrata, prijavkom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradske muzike Kotora uputio pred katedralu Svetog Tripuna.
Vice admiralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo svetog Tripuna.
Euharistijsko slavlje predvodio je mons. dr Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnoga ordinarijata u Bosni i Hercegovini.
U ime domaćina, kotorske biskupije, vjernike i hodočasnike pozdravio je kotorski biskup mons. Ivan Štironja, koji je podsjetio da se Sveti Tripun slavi 1213. put.
„Vremena i vlasti su se mijenjale, a on je ostao vjerni zaštinik biskupije i grada Kotora. Molimo za mir u ovoj zemlji, da se smire napetosti, ne samo tenzije, da pobjede opći interesi za dobro svih“ – poručio je Štironja.
Sveti Tripun – proslava 2022. foto Boka News
On je posebno pozdravio kardinala Blaža Josipa Ćupića nadbiskupa Čikaga koji predstavlja iseljene Hrvate. Euharistijskom slavlju pristvovali su nadbiskupi i biskupi splitsko-makarski, riječki, barski, mostarsko- duvanjski, barski, šibenski, svećenici kotorske biskupije.
Sveti Tripun – proslava 2022. foto Boka News
Misnom slavlju prisustvovali su gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, predsjednica SO Kotor, Maja Mršulja, konzulica RH u Kotoru Jasminka Lončarević, predstavnici HNV i hrvatskih udruga u Crnoj Gori.
Sveti Tripun – proslava 2022. foto Boka News
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan. Zbog aktuelne epidemiološke situacije i ove godine izostala je procesija ulicama grada.
Donosimo nastavak, četvrti dio teksta Donja Lastva u vremenu prošlom retrospektivni prikaz ovog bokeljskog “malog mista” kroz njegovu istoriju.
Donja Lastva, tipično malo mediteransko mjesto, bogate prošlosti koja je nekada bila opština, urbana cijelina i imala sve karakteristike grada…
CRKVENE SVEČANOSTI
„Crkva Sv. Roka se nalazi u Donjoj Lastvi na obali mora. Podignuta je 1901. godine, na temeljima stare kapelice, koju je na svom imanju sagradila plemićka porodica Bolica polovinom XVI vijeka. Crkva posvećena zaštitniku bolesnika i ljekara, jednobrodna je građevina sa pravougaonom apsidom, uz koju je naslonjena sakristija. Na pročelju je istaknut prorofilisani ulazni portal, iznad kojeg je jednostavna rozeta. U samom tjemenu fasade ugrađen je manji otvor u obliku bifore.
Uz istočnu fasadu crkve je istih godina podignut monumentalni zvonik. Iznad prizemlja, čije se stranice od osnove postepeno sužavaju do vijenca prvog nivoa, zvanik ima dva sprata osvijetljena lučnim prozorima. Nad galerijom za zvona dominira kapela u obliku izdužene osmostrane piramide.
Prostrani enterijer crkve ukrašava centralni oltar u kojem je smještena pala Sv. Roka, rad slikara Mihaila Florija iz Prčanja iz prve polovine XIX vijeka. Svetac je na slici prikazan kako sjedi ispod drveta sa pastirskim štapom i psom, gledajući u anđela koji silazi sa oblaka.
U izborima se kao dio vrijednog crkvenog materijala navbodi ikona SV. Tripuna, rad slikara Ilije Moskosa Sazante iz 1658. Godine. Danas se čuva u Biskupskom ordinarijatu u Kotoru“, prikaz je crkve u katalogu „Sakralna baština Tivta“, koje su uradile Radmila Adžić i Dušica Gardašević.
I prije, kao i nakon podizanja crkve, u Donjoj Lastvi se slavio patron mjesta, Sveti Roko, što se može pratiti kroz novinske prikaze.
Boka Kotorska,
17 avgusta
Jučer bila je svetkovina Sv. Roka, pokrovitelja Donje Lastve. Svečanost je obavljena baš lijepo. Naroda je bilo mnogo, buduć lijepi ljetni dan. Pred crkvom se vijahu uz austrijsku zastavu i naše mile hrvatske trobojnice, koje su nekijem prisutnicima oči kopale. Crkveni obred obavio je prečas. Prepozit Tripo Oparenović. Iza podne dogjoše izletnici iz Ercegnovoga „Bokeškom plovitbom“ ujedno s ercegnovskom glazbom, koja je zasvirala „Oj Hrvati!“ Netom je stupila na hrvatsko tlo Lastve, i kašnje do kasne noći razveseljivala je sakupljeni narod sa odabranim hrvatskim komadima. Izletnike iz Kotora pozdravila je sa „Oj Banovci!“ K večeru po običaju bilo je staro hrvatsko kolo pred crkvom, vogjeno od dobro poznatog vrijednog hrvatskog rodoljuba Lastovljanina g. Mata Ivovića. Mladež, koja je u kolu plesala, imala je na prsima hrvatske vrpce, a pjevala je sve narodne pjesme. Pri raspustu kola slijedile su po običaju napitnice, od kojih vrijedne su spomena one, koje je izrekao Hrvat M. Ivović. Svečanost se završila rasvijetom baš divnom i pjevanjem hrvatskih pjesama. Mladost Lastve i Tivta ovog se puta opoštenila, što joj je na čast. Neopisivo je oduševljenje, prama Hrvatskoj domovini, koje vlada megju omladinom gore spomenutom, što je željet, da i ustraje. Uz to poručujem Lastovskim i Tivatskim rodoljubima, budu li uzgajat svoju mladež kako su počeli, da će do brzo dočekat ono što im hrvatsko srce žudi. Željet je, da mladež sve Boke, koju Kačić zove „dikom od Hrvata“ ugleda se u rodoljublje spomenute mladeži, što će Bog i dati!“
Bokelj Hrvat, „Crvena Hrvatska“, br. 32, str. 3, 27.08.1892.g.
Donja Lastva
Boka Kotorska,
20 avgusta
Na 18 tek. bila je lijepa svečanost u Donjoj Lastvi, buduć Sv. Rok, zaštitnik općine. Svijeta je nadošlo po običaju iz sve Boke. Pred crkvom uz Austrijske vijale su se i naše hrvatske trobojnice. Jutarnje i večernje bogomolje bilo je lijepo. Iza podne po običaju, igralo se je staro hrvatsko kolo uz pjevanje milosvučnih hrvatskih pjesama. U večer bila je pak krasna rasvjeta, a mladež, koli lastovska toli i ostala, zabavlja se je pjevajući svoje rodoljubne hrvatske pjesme, što je bilo milota i divota slušati. Potpuni pak red svukud je vladao što je na čast mještanima i svijem izletnicima.
Treba nam istaknuti, da je prije svečanosti Sv. Roka u Donjoj Lastvi, moglo lako doć do gustijeh, a to krivnjom dotične crkvene vlasti. Svake godine naime, u Donjoj Lastvi, izvješale su se hrvatske trobojnice, bez prigovora, pače privolom crkvene vlasti; nu ove godine, ne zna se za što, crkvena vlast našla je bila za shodno zabraniti hrvatske trobojnice. Ova novotarija i ovo nerodoljubno, protunarodno ponašanje dotičnika uznemirilo je duhove mirnih i skladnih rodoljuba općine Lastve, i oni zahtjevahu da i ove godine budu hrv. trobojnice vijati kao i prošlih, nu bilo je u prve uzalud. Ali rodoljublje čestitih naših Lastovljana nije popuštalo. Našao se čelik- značajni vrli rodoljub, Hrvat g. Mato Ivović, prvi općinski prisjednik, koji u ime sviju otigje glavom do biskupa Marčelića, i pripovidjev mu kako stvar stoji i predočiv mu nelijepe posljedice ako se ustraje pri zabrani, isposlova od biskupa, da naredi, da se bude vršio stari običaj, naime da budu vijati hrvatske trobojnice, kako je uprav i bilo, na istini na čast, treba nam spomenuti, da ih je bilo zabranjeno izvjesiti na zvoniku ili crkvi dočim su prošle godine lijepo vijale. (?) ipak „stari običaj“. Mili čitaoci, evo ovako se u Boki postupa s Hrvatima! Uz vladu rek bi da se sad i crkvene vlasti natječu, da ugase svako hrvatsko čuvstvo, ovog starog hrvatskog pučanstva drevne Boke, dočim došljacima – protivnicima svak je pri ruci. Dokle će ovako biti? – Nu pomoću božjom ne klonimo duhom, već radimo kako započesmo za svetu našu stvar, a doći će vrijeme kad će istina i pravica pobijediti. Za danas u toliko kličemo: živio dični rodoljub gosp. Mato Ivović i svi svijesni Lastovljani, koji su i ovom prigodom kao uvijek pokazaše da se š njima može ponositi hrvatska Boka. Živjeli!
„Crvena Hrvatska“, br. 35, str. 2, 02.09.1893.g.
Donja Lastva
Na Vidovdan održao se je u ovdašnjoj crkvi sv. Roka u 9 sati u jutro, pomen poginulim borcima za Oslobođenje i Ujedinjenje naše otadžbine od Kosova do danas.
Već ujutro postrojio se je kraj crkve odred naših mornara sa svojim zapovjednicima.
Po tom su nailazila školska djeca sa svojim nastavnicima, brojni sokoli i građanstvo.
Kr. Mornarica je bila brojno zastupana. Sa strane općine prisustvovali su općinski načelnik sa vijećnicima, kao i ostale mjesne vlasti.
Za vrijeme službe Božje sve su radnje bile zatvorene. Iza pomena školska djeca su primila u školi svoje svjedodžbe.
Da odbranimo našu Domovinu od sudbine kosovske, treba, da se svake godine na Vidovdan sjetimo i dostojno odamo poštu junacima, koji poginuše na Kosovo 1389 g. i svim onim, koji u našim danima poginuše i dopriniješe za slobodu naše Jugoslavije!
Donja Lastva
„Glas Boke“, br. 33, str. 3, 08.07.1933.g.
Zavjet Sv. Roka
U nedjelju, 23 o. m. održao se je ovdje, po starom običaju, zavjet Sv. Roka protiv kužnih bolesti. Iza 7 sati održana je procesija uz ogromno učešće naroda iz Lastve i okolnih sela. Po tom je služena Sv. misa preko koje je pjevao mjesni kor pod dirigovanjem agilnog g. Paskovića. Sve su pobožne pjesme otpjevane na našem jeziku.
Iza službe Božje mjesni rondari su priredili, prema običaju, gađanje pijevca, što je mlađe ljude osobito zanimalo. Gađanje je nastavljeno i poslije podne. Ispalilo se je mnogo metaka, a pogođena su dva pijevca.
Kod ciljanja pijevaca rondari su dobro prošli. Inače sve je proteklo u potpunoj harmoniji i bratskoj slozi
„Glas Boke“, br. 36, str. 3, 29.07.1933.g.
Donja Lastva
Blagdan sv. Roka, pokrovitelja i štitnika Lastve, proslavljen je ovdje 15 o. m. na najsvečaniji način, kako se to od starine običava.
Veče uoči tog dana čitavo se je mjesto okitilo zastavama, sagovima i zelenilom, a na večer su bile krasno, rasvijetljene sve okolne kuće i obala. Već rano iz jutra vrvio je pobožni svijet iz svih susjednih mjesta, da se pokloni i pomoli sv. Roku. U 10 sati služena je pontifikalna misa, na kojoj je odlično pjevao mjesni hor.
Poslije podne je sveđer nadolazio silan svijet. Na obali je koncentrirala vojna glazba Kr. Mornarice, pod dirigovanjem vrsnog kapelanika g. Ungera Maxa. Iza 6 sati na večer, uz pucnjavu prangija, obavljena je svečana procesija, uz učešće brojnog pobožnog naroda, mjesnih vlasti i korporacija. Poslije obavljenih crkvenih funkcija publika se je veselila i zabavljala, te se je šetala uz obalu i novosagrađenu obalnu cestu, gdje se odasvud pružaju krasni vidici, a raznolikost pejsaža upravo iznenađuje.
Najljepši ures Lastve je divna i velika novosagrađena obalna cesta. Tu počinje odlična dolina, koja je obrasla maslinovom šumom i bujnim vinogradima. Posjetioci u ovom kraju mogu da se odmore i po raznim ugostiteljskim radnjam, koje svojim zgodnim položajem i udobnošću pružaju gostima svu pažnju i privlačnost.
Ovogodišnja proslava sv. Roka imala je tu atrakciju što je po prvi put Hrvatski pjevački hor „Zvonimir“ iz Mula ovdje javno nastupio, otpjevavši nekoliko biranih komada. Zbor je bio veoma srdačno dočekan i ispraćen od svih mještana i velike mase naroda, uz klicanje i sviranje vojne muzike, koja je ovdje koncentrirala.
Uspjeli pjevački zbor privukao je nepregledno mnoštvo svijeta, koje je prekrilo cijelu Lastovsku obalu i svi ko jedan su pjevače frenetički pozdravili poslije svake pjesme.
O uspjehu zbora dovoljno je reći, da je priredba za naše mjesto bila pravi užitak, koja će ostati u uspomeni kod svih, koji su mu prisustvovali. Usklađeni glasovi su odlični, tako da braća Muljani zaslužuju najbolju pohvalu, a pogotovo agilni i zaslužni dirigent g. Brkanović.
Kad su braća Muljani ostavljali naše mjesto nepregledna masa naroda ih je otpratila, a kad se brod odmicao čulo se je urnebesno klicanje i pozdravljanje uz sviranje glazbe.
Poželjno bi bilo da naša bratska pjevačka društva češće obilaze sva bokeška mjesta, da pjesmom učvršćuju duhovno ujedinjenje Jugoslovena.
Svečanost je potrajala u najboljem redu sve do zore.
Donja Lastva – Sveti Roko 2012.
„Glas Boke“, br. 41, str. 3, 02.09.1933.g.
Svečanost sv. Roka u D. Lastvi
Svečanost sv. Roka, patrona Donje Lastve, proslavljena je ove godine na naročito svečan način. U predvečerje svečanosti obala i cijelo mjesto bilo je bogato rasvjetljeno i sa velikim državnim zastavama okićeno. U slavu Svečevu, služena je večernja u prisustvu vjernika iz mjesta te bliže i dalje okolice, koji su došli da kod rodbine ili prijatelja proslave sutrašnji dan. Sunce je zalazilo kad su prasak prangija i slavljenje zvona sa mjesne crkve javljali mještanima i ostalom svijetu početak slavlja. Domovi ovog naprednog i pitomog primorskog mjestanca, bili su rasvjetljeni jače nego običnog dana. U ovim skladnim domovima vladalo je neko mistično raspoloženje, kojega su stariji ljudi stvarali osvježavajući doživljaje na moru i dovodeći ih u vezu sa sutrašnjim danom i ranijim proslavama u ono staro vrijeme, kad je ovo bila i jedina svečanost ovoga mjesta.
Rani sunčevi zraci koji su pozlaćenim zrakama nježno milovali brda iznad ubavog mjestanca Bijele, našli su već na nogama mještane Donje Lastve. Ređale su se cijelog jutra tihe sv. mise, na kojima je pobožni svijet sa toplim šapatom na ustima, tražio milost i zahvaljivao se Svecu na velikom daru što su i još jednom dočekali da se u zdravlju i zadovoljstvu zahvale svome Patronu i velikom njihovom Zaštitniku.
U 10 časova slijedila je velika sv. misa, koju su celebrirala tri sveštenika pred prepunom crkvom pobožnog svijeta obiju vjeroispovjesti.
Lastva je ovoga dana dobila sasvim drugi izgled. Obala je bila živa kao nikada dosada, improvizirane su mnoge trgovine sa dječjim igračkama i voćem. Pred samu večernju stigla je iz Tivta i Građanska muzika, koja je najprije sviranjem pozdravila hram Sveca, da zatim uzme učešća u tradicionalnoj procesiji, u kojoj smo opazili da su uzeli učešća i mnogi pripadnici pravoslavne vjeroispovjesti koji su došli iz okolice da se poklone Svecu.
Zadnji sunčevi zraci bili su na izmaku, iznad brda Lastve, koji je prizor davao mjestu rijetko veličanstvenu sliku; kad se je počeo prazniti božji hram, u kome se nalazi, pored ostalih vrijednosti i veličanstveni svečev kip. Zadnji su poštovaoci svečevi obilazili kip rasvjetljen sa mnogobrojnim voštanicama, koje su vjernici u njegovu slavu zapalili, kad se je začula muzika.
Donja Lastva – Sveti Roko 2012.
„Glas Boke“, br. 239, str. 3, 21.08.1937.g.
Svečanost sv. Roka u Donjoj Lastvi
Svečanost sv. Roka, zaštitnika (patrona) Donje Lastve, proslavljena je 16 ov. mj. na osobito svečan način. Svečanost je ove godine uveličao svojom prisutnošću preuzvišeni g. biskup Mons. Pavao Butorac, koje je toga dana obavio svoj prvi kanonski pohod u Donjoj Lastvi. Bio mu je priređen svečani doček i slavoluk. Općinski načelnik g. Anđelo Marković pozdravio ga je lijepim govorom; za tim ga je pozdravila jedna djevojčica i predala mu buket cvijeća. U crkvi su se, za pobožni narod iz mjesta i okolice, redale sv. Mise cijelog jutra. Prije svečane mise u crkvi je preuzviš. g. biskup držao prigodni govor i zahvalio se na lijepom dočeku. Svečanu misu, u trojci, otslužio je m. p. Don Gracija Vujović, župnik Tivta, u punoj crkvi, a pjevalo je Pj. dr. „Ljudevit Gaj“. Iza svečane mise preuzv. g. biskup podijelio je sakramenat sv. potvrde (krizmu) djeci obojega spola. Za tim je procesionalno pohodio groblje i dao odriješenje mrtvima. Poslije podne preuzv. g. biskup pohodio je Općinu i Školu, a u 6 sati uveče vodio je po mjestu tradicionalnu procesiju i otslužio u crkvi blagoslov. Učestvovala je u procesiji i glazba iz Tivta, koja je po biranom programu dala poslije koncert. Na svečanosti je bilo mnogo naroda i iz okolnih mjesta, pravoslavne i katoličke vjere. Mjesno Sokolsko društvo je na veče priredilo igranku u Jugoslovenskom domu, koje je trajalo do kasno doba noći.
Lijepo vrijeme mnogo je doprinijelo, što je ova svečanost ovako lijepo uspjela.
„Glas Boke“, br. 289, str. 3, 20.08.1938.g.
Donja Lastva (Boka Kotorska)
Svečanost Sv. Roka pokrovitelja mjesta najsvečanije je proslavljena. Tri dana pred svečanost zvona su naviještala svečanost. Na svečev dan crkva je bila najsvečanije urešena. Pročelje crkve, zvonik, plokata kao i mnoge kuće bile su okićene hrvatskim zastavam. Iz jutra bilo je pet tihih sv. Misa. Na 10. s. slijedila je svečana Misa, koju je pjevao mp. O. Antun Krile, franjevac uz asistenciju mp. Don Stijepa Serventi i mp. Don Gracije Brajkovića. Na koru je pjevao mješoviti crkveni zbor „Ljudevit Gaj“. Po podne slijedila je veličanstvena procesija sa kipom sv. Roka zaštitnika od bolesti kuge. Prije procesije održao je mp. O. A. Krile pohvalni govor u čast Sveca. Župna crkva i ako dosta prostrana, nije mogla primiti niti petinu naroda koji se u masi slegao iz okolice. Za vrijeme procesije pjevao je zbor i svirala glazba iz Tivta. Po svršetku procesije narod je prolazio pred Svečevim kipom, moleći Sveca da nas oslobodi kako tjelesne tako i dušvne kuge- grijeha. Iza procesije bio je blagoslov Svetotajstvom i ljubljenje Svečevih moći. Nakon toga je glazba priredila koncerat, a narod se šetao u masama niz obalu morsku. Cijela svečanost bila je uprav veličanstvena, te je na sve prisutne ostavila nezaboravni utisak. Da je svečanost onako divno uspjela najveća je zasluga mladog i agilnog župnika Mp. Don Pera Bokarice.
Donja Lastva
„Narodna Svijest“, br. 35, str. 3, 28.08.1940.g.
U Donjoj Lastvi tradicionalno proslavljen sv. Roko
Juče je u Donjoj Lastvi kraj Tivta svečano proslavljen patron župe sveti Roko. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je preuzvišeni Ilija Janjić, biskup kotorski uz koncelebraciju velikog broja svećenika. Brojni vjernici ispunili su lastovsku rivu, među njima bili su i Marija Vučinović predsjednica HGI-a, Ilija Janović dopredsjednik Općine Tivat, Ljerka Dragičević zastupnica HGI-a u Skupštini Crne Gore i Zvonimir Deković predsjednik HKZ-a.
Posebna radost bila su djeca, koja su primili sakrament svete potvde, tj. krizme. Otac biskup je u homiliji pozvao na nasljedovanje Isusa Krista u svakodnevnom životu, kako bi bili pravi primjeri i uzori drugima. Nakon završetka svetog misnog slavlja uslijedila je procesija sa svijećama, što je dodatno upotpunilo vjerski doživljaj. „Svijeća je simbol uskrslog Isusa Krista, a procesija oslikava naše javno ispoljavanje vjere“, rekao je između ostalog domaćin don Dejan Turza, župnik lastovski.
Vjernici su na kraju ljubili moći svetog Roka, čime je okončan vjerski dio proslave. Za zabavu brojnih vjernika pobrinula se glazbena gruba “Škuribanda” iz Kotora, dok su za sve njih vrijedne lastovske domaćice pripremile kolače. …
Radio DUX, 17.08.2011.g.
U pomenutom katalogu „Sakralna baština Tivta“ opisane su i dvije crkve u Gornjoj Lastvi.
„Crkva Sv. Vida se nalazi na zaravni najvisočije kote Vidovog brda u Gornjoj Lastvi u sjeveroistočnom dijelu tivatskog zaliva, odakle se pružaju jedinstvene vizure na priobalje Boke. Prvi put se spominje 1327. godine u kotorskim notarnim knjigama. Prema položaju, preromantičnom načinu gradnje i ornamentici, kao i analogijom sa istoimenom crkvom u Zadru, može se tvrditi da je crkva Sv. Vid podignuta u IX vijeku. U pisanim dokumentima se navodi da je stradala i opljačkana u vrijeme turske dominacije. Prvobitno je bila župna crkva Gornje Lastve, oko koje su se sahranjivali mještani ovog kraja. … Na prostoru Crne Gore rijetke su crkve posvećene ovom svetitelju. Crkva Sv. Vida je kulturno dobro, zakonom zštićena 1957. godine“, dio je zapisa iz kataloga.
Sveti Vid – foto Anton Gula Marković
Kod Vidove crkve
Od podnožja lovćenskog razvija se k zapadu poluostrv u dužini od prilike dvije ure hoda a u širinu uru, koji kvasi more od Kotora do Tivta. Na toj mu obali unaokolo leže redom Muo, Prčanj, Stoliv, Lepetane, Donja Lastva, a na sred njega među vrhovima planinskijema leži Lastva, koja bi se lijepo viđela iz zaliva od Kumbora do Jošice, da je ne zaklanja visoko brdo Sv. Vida.
Ovo se brdo počinje dizati odma sa obale svojijem pravijem a oštrijem hrbatom sve do vrhunca mu, tako da mu s jedne strane leži velika uvala planinska, il’ bolje strma dräga lepetanska Ilića, a s druge ona, što se spušta na Opatovo u Donju-Lastvu. Kad je svoj vrhunac postigao, spušta se opet sa svijem prav i strm k istoku u onu planinsku uvalu, đe Lastva leži. To je ono visoko oštro brdo, što se samostalno s obale morske podiže i što putniku pada u oči između svijeh ostalijeh, što se u zalivu bokeškome ogledaju, sa svoga piramidalnog oblika i svoga divnoga položaja u najromantičnijem kraju bokeške.
Na samome vrhuncu ovoga brda bijeli se nješto – to je crkvica sv. Vida, koga katolička crkva slavi 15. junija. Razumije se, da se tu ne služi nego od slave svečeve do slave, ali na slavu mu tu se kupi naroda iz svijeh obližnjih sela, naravno mlađega, jer se stariji imaju đe i na niže Bogu moliti.
Tomanović, „Javor“, br. 26, str. 409- 410, 26.06.1888.g.
Autorke kataloga navode da se crkva Rođenja Marijinog (mala Gospa) nalazi u centralnom dijelu sela Gornja Lastva iznad Tivta.
„Sagrađena je 1410. godine, o čemu svjedoči sačuvani natpis uklesan u kamenu, koji potiče iz srednjevjekovne bogomolje. … Enterijer crkve ukrašavaju tri oltara. Centralni barokni oltar, bogato dekorisan polihromnim mermerom, djelo je venecijanskih majstora. Rađen je 1720. godine za crkvu Gospe od Škrpjela kod Perasta. Prilikom restauracije peraške crkve polovinom XIX vijeka, vjernici Gornje Lastve otkupili su oltar za Malu Gospu. Od posebne vrijednosti je oltarska pala sa predstavom Gospinog rođenja u baroknom maniru. Pripisivana je dugo mletačkom umjetniku Anđelu Trevizanu iz polovine XVIII vijeka. Prema novijim istraživanjima, smatra se da je nastala u radionici mletačkog slikara Gasparea Dizijanija iz istog perioda.
Gornja Lastva pod snijegom
Na južnom oltaru Gospe od Rozarija nalazi se pala nepoznatog baroknog umjetnika iz XVIII vijeka, na kojoj su prikazani Sv. Josip, Sv. Nikola, Sv. Ana i Sv. Antun Padovanski. Na suprotnom zidu je oltar Sv. Josipa, sa svetiteljevom slikom i Srcem Isusovim, veronskog slikara E. Sartorija iz XIX vijeka. Vrijedna je pomena i slika na zapadnom zidu crkve sa stojećom figurom Sv. Vlaha iz 1878. godine, rad Nika Nardelija iz Dubrovnika. Više mermernih i drvenih kipova svetetitela, ophodnih križeva i drugih sakralnih umjetnina, dekor su enterijera crkve Mala Gospa“, izvod je iz stručnog prikaza Radmile Adžić i Dušice Gardašević
Iz Gornje Lastve
I ove godine kao po običaju proslavismo svečanost Male Gospe. U jutro su se redale sv. mise, a presvj. g. biskup Uccellini podijelio je našoj mladeži sv. Krizmu. Prisustvovalo je mnoštvo naroda iz obližnjih sela. Igralo se naše starinsko žensko kolo. Po podne je prisustvovala svečanosti naša mila „Hrvatska Bokeljska Glazba“, koja je publiku zabavila biranim programom. Ovo je prvi put da u našem mjestu dolazi muzika, tim više nas veseli što smo imali u našoj sredini našu pravašku muziku, koja nas je pozdravila sa čisto hrvatskim koračnicama. Cvala i napredovala!
„Prava Crvena Hrvatska“, br. 186, str. 2, 12.09.1908.g.)
