Institut “Simo Milošević” u Igalu pred stečajem

0
Institut “Simo Milošević” u Igalu pred stečajem
Institut Igalo Ljilja Nikezić

Ko iole poznaje predistoriju i prethodne pokušaje privatizacije Instituta Dr Simo Milošević u Igalu i aktere, zna da razlozi za nezakonito postupanje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte nijesu u ekonomskoj sferi, a još manje je to briga pravne sigurnosti i dovođenja ozbiljnih investitora i kompanija u Crnu Goru. Institut je danas pred stečajem, sa blokiranim računom, neraspoređenim gubitkom većim od 26 mil EUR, ukupnim obavezama koje premašuju 32 mil EUR i više od 600 radnika koji su pred gubitkom posla.

To je za Vijesti kazao privrednik Žarko Rakčević čija je kompanija Vila Oliva, zajedno sa češkom kompanijom Philibert.a.s., u konzorcijumu bila jedini ponuđač na tenderu za prodaju većinskog državnog paketa akcija države u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu. Njihova ponuda proglašena je ispravnom i da zadovoljava tenderske uslove.

Vladin Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim je predsjedavao Duško Marković, odbio je krajem januara 2020. predlog Tenderske komisije, na čijem čelu je bila tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić, da se potpiše ugovor sa češko-crnogorskim konzorcijumom.

Upravni sud Crne Gore presudio je u septembru ove godine da je Markovićev Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte donio nezakonito rješenje u vezi s prigovorom češko-crnogorskog konzorcijuma kojim je osporena odluka tadašnje izvršne vlasti da obustavi prodaju većinskog paketa akcija države.

– Drago mi je što je Upravni sud poslije dužeg vremena donio presudu da je u januaru 2020. godine nezakonito zaustavljen proces privatizacije Instituta. Dakle, Savjet za privatizaciju na čelu sa Duškom Markovićem je nezakonito proglasio tender neuspješnim. Oni koji su nezakonito djelovali, ali i razni dušebrižnici, politički demagozi i pojedini eksperti – sveznajuće neznalice, neće snositi odgovornost, ali bi trebalo da odgovore gdje je danas poslije tri godine Institut? Da li je došlo do bolje valorizacije tog vrijednog resursa, kako su obrazlagali svoje nezakonito postupanje, ili je, nažalost, Institut usljed višegodišnjeg lošeg upravljanja danas blokiranog računa, pred stečajem, a preko 600 radnika i njihovih porodica pred gubitkom posla. Uzaludna su bila upozorenja i prijedlozi manjinskih akcionara na sjednicama Odbora direktora. Predstavnici većinskog državnog kapitala u Odboru i menadžmentu u aktuelnom političkom haosu nijesu imali ovlašćenja, a neki ni dovoljno znanja i volje da zaustave sunovrat Instituta. Neraspoređeni gubitak je preko 26 mil EUR, a ukupne obaveze preko 32 miliona – istakao je Rakčević.

On je pitao odakle novac za pokriće gubitaka i plaćanje dospjelih obaveza, za neophodne investicije u medicinsku opremu, za neophodnu rekonstrukciju i renoviranje ruiniranih soba i objekata, za opravku krova zatvorenog bazena….

– Institut nije dio javnog zdravstvenog sistema, nije javna zdravstvena ustanova. On se ne finansira iz budžeta već mora da se izbori na tržištu za svoju poziciju i da zaradi novac za zarade i sve ostale troškove. Bruto-zarade u Institutu čine preko 80% ukupnog prihoda. Takva situacija bez investicija i znalačkog povećanja prihoda je neodrživa. Stečaj po već viđenom scenariju je najgora opcija. Nikad se više Institut neće oporaviti, kao što se nije oporavio poslije uvođenja stečaja nijedan veliki sistem u Crnoj Gori. Prodavaće se dio po dio imovine. Uz štrajkove radnika par godina će se dijeliti neke plate i kraj. Decenije stvaranja kadrova, nataloženo znanje, infrastruktura, objekti i postojeća oprema biće razvučeni i uništeni. Treba preuzeti odgovornost za stečaj Instituta – poručio je Rakčević.

Prema njegovim riječima, zdravstveni turizam u Crnoj Gori nije isprazna parola, zdravstveni turizam je Institut kao okosnica – njegov oporavak i snažan povratak na međunarodno tržište.

– Vodeći član našeg konzorcijuma Philibert je u vrhu zdravstvenog i rehabilitacionog sistema Češke Republike. Investitora sa takvim bilansima i reputacijom je trebalo otjerati. Gotovo godinu i pet mjeseci se detaljno snimala situacija u Institutu, pravili biznis planovi i finansijska konstrukcija za oporavak i razvoj Instituta. Druga dva ozbiljna interesenta su poslije snimanja stanja odustali od učešća na tenderu. Ispunili smo sve tražene uslove na međunarodnom tenderu po pitanju cijene i investicija. Prihvatili smo da snosimo troškove spora sa Jugobankom koji su gotovo devet miliona eura, iako je ta obaveza prvi put nametnuta kupcu (prethodne četiri neuspješne privatizacije Vlada-prodavac je preuzimao obaveze iz spora sa Jugobankom). Prihvatili smo da snosimo sve troškove radnih sporova koji su blizu šest miliona eura. Prihvatili da se nastavi program rehabilitacije za građane Crne Gore do 100.000 tretman dana godišnje po ultra niskim cijenama (nikad godišnji broj tretman dana nije bio preko 90 000). Prihvatili i brojne druge skrivene kosture iz ormana. Pripremio se prijedlog ugovora. Tenderska komisija dala zeleno svjetlo, a onda na Savjetu za privatizaciju poslije toliko izgubljene energije i novca nezakonito proglašenje tendera neuspješnim – kazao je Rakčević.

On je poručio da ko iole poznaje predistoriju i prethodne pokušaje privatizacije i aktere, zna da razlozi za nezakonito postupanje Savjeta nijesu u ekonomskoj sferi, a još manje je to briga pravne sigurnosti i dovođenja ozbiljnih investitora i kompanija u Crnu Goru.

– Vlasnici Philiberta nijesu mogli da vjeruju da je poslije mjeseci pregovora, ispunjenih svih traženih uslova, tender proglašen neuspješnim. Bruka i sramota. Smatrali su da treba iscrpiti sve domaće pravne ljekove, a onda dobiti pravdu i oštetu pred međunarodnim sudovima. Danas je, na žalost svih dobronamjernih i mislećih ljudi, Insitut Simo Milošević pred stečajem.

Rakčević je u avgustu 2018. kupio skoro 26% akcija Instituta, koje su bile u vlasništvu države Srbije, za 2,8 mil EUR.

Prema podacima sa Montenegroberze tržišna vrijednost Instituta je 7,7 mil EUR, a vrijednost jedne akcije je 18 EUR.

/Vijesti/

Tivat – uklanjanje havarisanih automobila sa javnih površina

0
Tivat – uklanjanje havarisanih automobila sa javnih površina
Foto Komunalna policija Tivat

Komunalna policija Opštine Tivat započela je akciju uklanjanja vozila, odnosno djelova vozila koji se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti, oštećenja, koja su bez registarskih tablica i neregistrovana, a ostavljena na javnoj površini duže od sedam dana.

Na teritoriji opštine Tivat evidentirano je ukupno 16  takvih vozila na lokacijama u centru grada, Lepetanima, Radovićima i na Seljanovu. Na svako vozilo ostavljeno je pismeno naređenje ovlašćenog službenog lica vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni vozilo ili dio vozila sa javne površine. Ukoliko vlasnik vozila ne postupi po naređenju, komunalni inspektor donijeće rješenje kojim nalaže vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni ostavljeno vozilo. Rješenje će biti vidno istaknuto na vozilu ili dijelu vozila koji je na javnoj površini, i biće objavljeno na oglasnoj tabli Opštine.

Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ističu da će, u slučaju da vlasnik ili korisnik ne ukloni vozilo ili dio vozila, uklanjanje biti izvršeno putem trećeg lica, o trošku vlasnika.

Probijanje novog makadamskog puta na Vrmcu, od sela Bogdašići prema Kavču

0
Probijanje novog makadamskog puta na Vrmcu, od sela Bogdašići prema Kavču
Probijanje puta Vrmac a- Bogdašići – Kavač

Opština Tivat počela je minulog vikenda sa radovima na probijanju novog makadamskog kolskog puta na Vrmcu, na potezu od sela Bogdašići prema naselju Kavač na teritoriji opštine Kotor. U pitanju je dionica dužine oko 1.200 metara, a koja će, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, biti probijena i završena za dvadesetak dana.

Riječ je o proširenju postoječeg, starog austrougarskog puta čime će biti omogućen lakši pristup imanjima porodica Brkan i Marović u blizini Bogdašića, ali i jednostavniji i brži pristup ovom reonu terenskih vatrogasnih vozila u slučaju požara ili neke druge vremenske nepogode.

“Izgradnjom tog dijela puta dobićemo prsten koji će omogućiti da u slučaju hitnih potreba, tipa požara, možemo prići Vrmcu sa dvije strane. Do sada smo mogli prići samo preko Gornje Lastve, a ovako ćemo moći i sa strane Kavča. Ovaj put se gradi na inicijativu stanovnika zaselaka Brkani i Marovići koji se nalaze na tom dijelu Vrmca, a do kojih je do sada, postojećim putem, bilo teško doći“- kazao je sekretar za privredu Opštine Tivat Vedran Božinović, dodajući da će novi put istovremeno služiti i kao  pješačka planinarska i staza za razne druge vidove rekracije.

Vrijednost radova koji se finansiraju iz budžeta grada je 33 hiljade eura bez PDV-a, a izvodi ih komapnija “Tujko” iz Grblja čija je ponuda bila najpovoljnija na tenderu što ga je raspisala lokalna uprava Tivta.

GPD Tivat promenadnim koncertom obilježava 113 godina postojanja

0
GPD Tivat promenadnim koncertom obilježava 113 godina postojanja
GPD Tivat – foto Roko Stjepčević

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, najstarija institucija kulture u gradu, u utorak 8.novembra u 16,15 sati promenadnim koncertom ulicama grada obilježava 113 godina od osnivanja.

GDP Tivat  formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.

Gradska-muzika-Tivat-30-tih-godina-20.vijeka

Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala…

“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti.

GPD Tivat proslava 110 godina

Osim kulturološkog i umjetničkog, Glazba za Tivat i njegove građane ima i jak simbolički i emotivni značaj. Sa gradom u sreći i veseljima, sa njegovim građanima tokom najtežih dana, muzika gradske Glazbe je postala nešto što generacije Tivćana već više od vijeka, bukvalno nose u svojim genima.

Herceg Novi: Jesenja fešta 19. i 20. novembra

0
Herceg Novi: Jesenja fešta 19. i 20. novembra
Jesenja fešta – foto Boka News

Veliko nam je zadovoljstvo da najavimo našu novu Jesenju feštu, jesenji festival planiran za vikend 19-20. novembra, poručuju iz NVO Ruke, Herceg Novi.

Program obećava da će biti bogat i raskošan kao i ovo godišnje doba, uz neke stare ali i nove sadržaje. Izložbeni dio će se održati u subotu 19. novembra pa ovim putem pozivamo sve zainteresovane izlagače da prijave učešće u Inbox NVU RUKE, uz opis i sliku svojih radova. Kao i uvijek dio asortimana i/ili prezentaciju treba prilagoditi temi.

A kako svoje projekte težimo da približimo ekološkim standardima, već sada sugerišemo da ambalažu i prisutne materijale planirate u skladu sa tim (bez plastike), poručuju organizatori NVO Ruke iz Herceg Novog.

Indonezijsko ministarstvo ribarstva pokrenulo je program plaćanja ribarima za skupljanje plastičnog otpada iz mora

0
Indonezijsko ministarstvo ribarstva pokrenulo je program plaćanja ribarima za skupljanje plastičnog otpada iz mora
Plastika

Indonezijsko ministarstvo ribarstva pokrenulo je mjesečni program plaćanja ribarima za skupljanje plastičnog otpada iz mora. Inicijativa je dio širih napora da se plastično onečišćenje mora u Indoneziji smanji za 70 posto do 2025. Ova zemlja najviše pridonosi krizi plastičnog otpada u oceanu, prenosi Green.hr.

Indonezijska vlada pokrenula je program koji će plaćati hiljade lokalnih ribara da skupljaju plastični otpad iz mora. Ministarstvo mora i ribarstva priopćilo je da je u proračunu izdvojilo 1,03 milijarde rupija (više od 500 hiljada kuna) za plaćanje 1.721 ribara diljem arhipelaga za plastično smeće koje će svakodnevno skupljati do konca mjeseca. Rečeno je da će novac, koji iznosi oko 150.000 rupija (oko 80 kuna) po ribaru tjedno, služiti kao kompenzacija za to što neće loviti ribu tokom tog razdoblja. To je nešto više od 140.000 rupija (70 kuna) sedmično koliko ministarstvo procjenjuje da zarađuju od ribolova.

Ova aktivnost je vrlo jednostavna”, rekao je Sakti Wahyu Trenggono, ministar ribarstva, na konferenciji za medije u Jakarti, dodajući da se ne očekuje da će ovo biti čarobno rješenje za problem morskog otpada u zemlji. “Ovo će barem podići svijest među dionicima na moru i ljudima diljem svijeta”. Ministarstvo ribarstva kaže da očekuje da će svaki ribar prikupiti do 4 kilograma plastičnog otpada dnevno tijekom trajanja programa. Sudionici se nalaze na svim glavnim otocima Indonezije.

Karatisti iz Bijele uspješni i u ekipnom takmičenju na Balkanskom prvenstvu

0
Karatisti iz Bijele uspješni i u ekipnom takmičenju na Balkanskom prvenstvu
Karate reprezentacija sa medaljama

Zadnjeg dana Balkanskog prvenstva u baru, održani su ekipni nastupi reprezentacija. Karatisti iz Bijele osvojili su još tri medalje, ukupno šest medalja.

Jučerašnji zadnji dan Šampionata Balkana u Baru bio je predviđen za ekipne nastupe reprezentacija, boje Crne Gore  su branili troje Novljana, mlađi senior Mikulić i kadeti Đuričić i Gardašević.

U kategoriji mlađih seniora Crna Gora je zauzela drugo mjesto i srebrnu medalju.

U prvom kolu Crna Gora je savladala reprezentaciju Grcke  rezultatom 3:2 , Nemanja je zabiljezijo jednu od  pobjeda u tom ekipnom nastupu.

U drugom kolu pobjedjuju ekipu Kosova takodje rezultatom 3:2 , Nemanja takodje u ovom meci biljezi pobjedu. U finalnom mecu za zlato reprezentacija se sastala sa Bosnom I Hercegovinom i biva porazena rezultatom 1:3 Jedini pobjedu za Crnu Goru je upisao Nemanja  ali ona nije bila dovoljna jer je ostatak ekipe porazen a Crna Gora se morala zadovoljiti sa srebrom.

Karate reprezentacija sa medaljama

U Kadetskoj ekipnoj konkurenciji Crna Gora je zauzela treće mjesto i bronzanu medalju. U sastavu kadetske reprezentacije nasla su se dvojica Novljana  ..Nenad Djuricic i Lazar Gardasevic.

U startu Crna Gora je izgubila od reprezentacije Rumunije rezultatom 1:3
Reprezentacija Rumunije je ulaskom u finale omogućila našoj ekipi borbe za repesaž što smo iskoristili  pobjedivši u prvom repesaznom mecu predstavnike Kosova rezultatom 3:0 i u mecu za Bronzu eliminisana je Bosna i Hercegovinea rezultatom 3:0.

Humanitarni brod pod njemačkom zastavom odbija napustiti talijansku luku

0
Humanitarni brod pod njemačkom zastavom odbija napustiti talijansku luku
Brod Humanity 1 u talijanskoj luci
Foto: Camilla Kranzusch / Reuters

Humanitarni brod koji plovi pod njemačkom zastavom odbio je u nedjelju napustiti sicilijansku luku Cataniju nakon što su talijanske vlasti rekle da se iz njega ne mogu iskrcati svi migranti, saopštila je nevladina organizacija odgovorna za brod.

– Kapetan broda Humanity 1, koji je zakonski odgovoran za sigurnost svih ljudi na brodu, odbio je zahtjev da napusti luku s preostalih 35 preživjelih na plovilu, objavila je njemačka nevladina organizacija.

Ranije u nedjelju Rim je obavijestio da se maloljetnici i osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, a to je ukupno 144 od 179 putnika, mogu iskrcati s broda Humanity 1, kojemu je bilo dopušteno pristati u Cataniji. Humanity 1 i još dva broda, u kojima je bilo ukupno oko 1000 migranata, više od tjedan dana bili su u blizini Italije, čekajući da im nova desno orijentirana vlada dopusti pristajanje u luci.

U petak je ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao da će Humanity 1 i preostali putnici s njega biti poslani izvan talijanskih teritorijalnih voda pošto se iskrcaju oni kojima je to dopušteno. Njemačka nevladina organizacija rekla je da je 35 migranata, koliko ih je ostalo na brodu, lošeg zdravstvenog stanja te da su pobjegli iz “neljudskih uvjeta” u Libiji.

– Ovo ih lišava i njihova prava na slobodu i prava da izađu na obalu na sigurnom mjestu, rekla je Mirka Schaefer, zastupnica organizacije SOS Humanity.

Drugi humanitarni brod koji je od Rima tražio sigurnu luku za iskrcavanje 572 migranata upravo je pristao u Cataniji, rekao je Reutersu predstavnik broda Geo Barents. Kao i u slučaju Humanityja 1, talijanska vlada izdala je dekret kojim se Geo Barentsu dopušta pristajanje isključivo za iskrcavanje ljudi kojima je potrebna hitna pomoć, rekli su u nedjelju vladini izvori.

– Selektivno i djelomično iskrcavanje, kako predlažu talijanske vlasti, ne treba smatrati legalnim prema konvencijama o pomorskom pravu, istaknuli su predstavnici međunarodne nevladine organizacije Medicins sans Frontieres (Liječnici bez granica), koja upravlja brodom Geo Barents.

Teatar 303 za bjelopoljske penzionere – ”Crnogorac u tranziciji”

0
Teatar 303 za bjelopoljske penzionere – ”Crnogorac u tranziciji”
Crnogorac u tranziciji Buki i Sara – Teatar 303

JU Centar za kulturu ”Vojislav Bulatović Strunjo” i  Udruženje penzionera Bijelo Polje pozivaju sve penzionere na predstavu “Crnogorac u tranziciji”  kotorskog pozorišta ”Teatar 303”, koja će biti izvedena u ponedjeljak, 7. novembra, u velikoj sali Centra za kulturu, sa početkom u 16.00 sati.

U predstavi igraju Dragan Buzdovan i Sara Čizmović.

Ulaz je besplatan.

Komedija ”Crnogorac u tranziciji” je  osvrt na dešavanja u poslijeratnom periodu i pogled na  našu tranziciju  od doba komunizma do ovog današnjeg pluralizma.

Priča je ispreplijetana  događajima, koji su bili značajni za našu sredinu i isti su obrađeni  sa puno doze humora i satire.

”Ova  komedija  obuhvata period, po mom mišljenju, kada smo živjeli bezbrižno  i sa malo bili zadovoljni, pa sve do ovoga danas kad je pohlepa za bogastvom nadjačala  i  normalni razum. Humor je prisutan od početka do kraja priče, jer glavni  moto je, da treba prije svega nasmijati gledaoce  (smijeh kao lijek) i omogućiti im da taj sat vremena zaborave na probleme koji ih okružuju, a istovremeno kroz priču, satirom opomenuti one, koji mogu ovu našu stvarnost popraviti u interesu svih i učiniti nam ovaj život malo ljepšim i dostojanstvenijim.

Nadam se da će predstava postići svoj cilj i dati, makar mali doprinos demokratizaciji našeg društva i slobodi pisane riječi. Ujedno u ovoj predstavi  je sabran i moj dugogodišnji rad u pozorišnom stvaralaštvu i kroz lično iskustvo obrađena je donekle i ova priča”, Dragan Buzdovan.

Budva island mini trail trka 13. novembra na ostrvu Sveti Nikola

0
Budva island mini trail trka 13. novembra na ostrvu Sveti Nikola
Trail trka – Sveti Nikola

Triatlon klub „Budva” sa podrškom Turističke organizacije Budva i Humanitarian swimming marathon „OPEN WATER” organizuje trku na ostrvu Sveti Nikola. Predviđeno je da trka bude održana u nedjelju 13. novembra sa početkom u 11 sati.

Riječ je, kako su pojasnili iz budvanskog kluba, o trail trčanju u dužini od skoro 6 km ili tačnije 2 kruga odlično markirane staze.

“Cilj trčanja je svakako promocija našeg ostrva kao netaknutog parka prirode kroz zdrave i lijepe stilove života. Učešće je besplatno, a broj polaznika ograničen”, naveli su u saopštenju.

Školj – Sveti Nikola trka

Satnica:

9.30- 10.00 h– okupljanje kod restorana Porto

10.00 h – polazak brodom na ostrvo Sveti Nikola

Dolazak na ostrvo, podijela startnih brojeva, zagrijavanje.

11.00 h – početak, hronometarski princip, na svakih 30 sekundi.