Tokom ove sedmice vrijeme će biti promjenjivije pri čemu prva, slaba promjena stiže u ponedjeljak, a vrlo vjerovatno izraženija u četvrtak, s kojom će nam biti hladnije i vjetrovitije.
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a uglavnom na jugoistoku moguća slaba kiša.
Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, tokom noći u pojačanju.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do šest, a najviša dnevna od 0 do 15 stepeni.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, koja je 1. januara preuzela gazdovanje Avanturističkim parkom Vrbanj, obilježava početak ponovnog poslovanja nizom dešavanja namijenjenih najmlađim avanturistima.
Avanturistički park Vrbanj i Park prirode Orjen, u okviru “Zimske bajke na Orjenu” od subote, 15. januara do 15. februara organizuju nagradnu igru “Dobro je biti mlad”, a posjetioce mlađe od 18 godina očekuju vrijedne nagrade, poput vaučera od 100 eura u „Intersport“ radnjama, turističkih tura u Parku prirode Orjen, „McKinley“ ruksaka i vaučera za Avanturistički park.
Prema riječima direktorice Agencije Milje Vitorović, izvlačenje nagrada je planirano je 18. februara, a ukoliko bude loše vrijeme sa ledom i snijegom, produžiće nagradnu igru.
Sledeći događaj biće „Čajanka kod ludog šeširdžije“ – edukativno-zabavna tura Stazom zdravlja na Vrbanju, tokom koje će oživjeti likove iz romana “Alisa u zemlji čuda”, a u februaru je planirano i Otvoreno prvenstvo Parka prirode Orjen u sankanju.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija ubijene vidre na Žabljaku. Kako se navodi u objavi, u pitanju je ista vidra koja je juče snimljena u tom gradu.
Vidre su bezopasne za ljude i domaćinstva, i zakonom su zaštićena vrsta.
Građani pozivaju nadležne da što prije procesuiraju počinioca.
Barska i Crnogorska plovidba uplatiće 21. januara iz sopstvenih prihoda rate kredita uzetih za nabavku brodova od kineske Exim banke.
Zahvaljujući povoljnijim ugovorima o iznajmljvanju brodova, pomoć države neće im biti neophodna u ovoj godini, potvrdili su za Radio Crne Gore predstavnici brodarskih kompanija.
Zahvaljujući rastu cijena pomorskog prevoza na svjetskom tržištu, crnogorske brodarske kompanije zaključile su znatno povoljnije ugovore o vremenskom najmu brodova Bar, Budva, 21. maj i Kotor, prenosi portal RTCG.
To je doprinijelo da postignu bolji poslovni rezultat i same obezbijede sredstva za ratu kredita, koja na naplatu stiže naredne sedmice.
PR menadžerka Crnogorske plovidbe, Emina Stjepčević, kazala je za Emisiju za pomorce da za isplatu rate za kupovinu brodova prema Exim banci, koja dospjeva 21. januara, neće biti potrebna pomoć države.
– Crnogorska plovidba će u cjelosti izmiriti 2,62 mil USD iz sopstenih sredstava – rekla je Stjepčević.
Direktor komercijalnog sektora Barske plovidbe, Tihomir Mirković, saopštio je da ta kompanija ovoga puta ima sopstvena sredstva da izmiri ratu kredita koja dospijeva 21. januara.
Iznos rate je oko 1,9 miliona.
– U proteklom periodu uspjeli smo da akumuliramo dovoljno sredstava za izmirenje ove obaveze – naveo je Mirković.
Pomoć države neće biti neophodna Crnogorskoj i Barskoj plovidbi u ovoj godini. Predstavnici obje kompanije očekuju da će sopstvenim sredstvima isplatiti i rate koje dospijevaju u julu.
Do sada je država, koja je bila garant prilikom kupovine četiri crnogorska broda za rasute terete, izdašno pomagala dvije brodarske kompanije.
Za brodove Crnogorske plovidbe 21. maj i Kotor do sada je uplaćeno oko 51,4 mil USD. Kredit od 46,4 mil USD uzet je za kupovinu brodova Bar i Budva Barske plovidbe. Sva četiri crogorska prekookeanska broda data su u vremenski najam.
Zakupac 21 maja, Kotora i Budve je kompanije Sea pioneer iz Londona. Od decembra prošle godine unajmitelj broda Bar je renomirana danska kompanija Norden.
Austrija će početkom februara uvesti obvezu cijepljenja protiv koronavirusa za odrasle osobe, a istodobno i visoke kazne za one koji to odbiju, rekao je u nedjelju austrijski kancelar Karl Nehammer, svjestan “osjetljivog” karaktera prve ovakve odluke u Europi koja stvara društvene podjele.
“Kako je i planirano, početkom veljače uvest ćemo obvezno cijepljenje” za sve osobe starije od 18 godina, rekao je na konferenciji za novinare u Beču šef austrijske vlade.
Cijele sedmice u parlamentu traju burne rasprave o ovome projektu. U ovome trenutku za oko 78,5 posto populacije postoji potpuni raspored cijepljenja.
“To je osjetljiv projekt”, ali je “u skladu s Ustavom” i zahtijeva “fazu prilagodbe” u sklopu koje će se oni ‘neposlušni’ moći cijepiti “do sredine ožujka”, pojasnio je kancelar.
“Nakon toga će se obaviti provjera”, a status necijepljene osobe predstavljat će “prijestup” za koji će pojedinac, u slučaju da ga ponovi dobiti novčanu “kaznu” u rasponu od 600 do 3600 eura.
Nehammer je rekao i da se odustalo od cijepljenja maloljetnika starijih od 14 godina te da će se zakon odnositi isključivo na punoljetne osobe.
Prijedlog zakona o obveznom cijepljenju parlament bi trebao usvojiti u četvrtak.
Austrijska vlada mjeru opravdava prenapučenošću bolnica i željom da se u zemlji postigne stopa procijepljenosti od 90 posto, što bi omogućilo postizanje kolektivnog imuniteta.
Prijedlog zakona ima veliku većinu u parlamentu. Osim članova konzervativne stranke i Zelenih, podupiru ga i čelnici socijaldemokratske i liberalne stranke. Protiv njega je samo ekstremna desnica, koja se poziva na zaštitu osobnih sloboda.
Iznimku će činiti trudnice i sve osobe koje se iz zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti.
U nedjelju je, po vladinim podacima, u ovoj europskoj zemlji sa 7,4 milijuna stanovnika, njih 5,8 milijuna (koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje) posjedovalo valjanu potvrdu o cijepljenju.
Prva svjetska plutajuća farma u nizozemskom gradu Rotterdamu podržava samoodrživost i recikliranje u poljoprivredi i stočarstvu.
Plutajuća farma površine 1.200 kvadratnih metara, koja je izgrađena na kanalu Merwehaven 2018. godine, a počela s radom u maju 2019, ističe se kao važno rješenje za Nizozemce koji imaju nedostatak zemlje.
Minke van Wingerden, jedna od osnivačica farme, rekla je za AA da objekat radi punim kapacitetom sa oko 40 krava i da od svake krave dnevno dobiju 20 do 25 litara mlijeka.
Mlijeko, jogurt, puter i sir su neki od mliječnih proizvoda koje ova farma nudi kupcima u svojoj prodavnici, ali i na policama drugih roterdamskih trgovina. Farma također proizvodi i prodaje organska đubriva.
Činjenica da se farma nalazi na vodi, koristi farmerima zbog blizine centra grada, a mogla bi poslužiti i kao model stočarstva za budućnost koja je sve neizvjesnija zbog klimatskih promjena.
Obližnji restorani i pekare i sva otpadna hrana prikupljena u Rotterdamu se koristi za ishranu krava, a Van Wingerden je kazala da prikupljena otpadna hrana čini oko 60 posto hrane za krave.
Van Wingerden je također kazala da na krovu farme sakupljaju kišnicu koja se koristi kao piće za krave. Odmah pored plutajuće farme nalazi se plutajući solarni panel. Energija dobijena iz ovog panela značajno zadovoljava potrebe farme.
Ističući da je rad na plutajućoj farmi uglavnom automatski i da se krave muzu i čiste automatskim robotima, Van Wingerden je navela da se krave same kreću do odjela za mužu, gdje roboti crpe mlijeko i šalju ga u dalju obradu.
Van Wingerden je također navela da se suhi stajnjak dobija odvajanjem kravljeg stajnjaka od ureje pomoću motora za čišćenje.
“Odmah pored ove plutajuće farme izgradit ćemo novi objekat na kojem će se implementirati vertikalni sistem uzgoja različitih vrsta povrća. Cilj je da se višestruko povrće i bilje uzgaja višeslojnim i vertikalnim načinom uzgoja bez zauzimanja velike površine zemlje“, kazala je Van Wingerden.
Izražavajući zadovoljstvo time što je plutajuća farma popularna u svijetu, Van Wingerden je istakla da bi se slični projekti mogli implementirati širom Nizozemske i šire.
Posljedice klimatskih promjena ugrožavaju sigurnost hrane u Nizozemskoj, gdje je značajan dio njenog teritorija ispod nivoa mora i postoji nedostatak poljoprivrednog zemljišta.
U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa u prethodna 24 sata preminulo osam osoba, od kojih je najmlađa imala 37, a najstarija 89 godina. Preminulo je pet osoba iz Podgorice, dvije iz Berana i jedna iz Bara. Regstrovano 1398 novih slučajeva, dok se oporavilo 2406 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 13712.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 15.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3831 uzorak na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 1398 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
377
Nikšić
246
Bar
128
Bijelo Polje
118
Budva
73
Herceg Novi
69
Kotor
57
Ulcinj
52
Pljevlja
51
Cetinje
47
Berane
40
Tivat
27
Danilovgrad
22
Rožaje
19
Plav
16
Andrijevica
11
Kolašin
11
Tuzi
11
Mojkovac
8
Plužine
5
Petnjica
4
Šavnik
3
Žabljak
3
Ukupno
1398
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 15.01.2022. godine je iznosio 36,23 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2474.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 203746.
Najbolji teniser svijeta Novak Đoković oglasio se odmah nakon što je Federalni sud u Australiji odlučio da mu potvrdi ukidanje vize, što podrazumijeva momentalnu deportaciju iz te zemlje.
“Želoo bih da dam kratku izjavu, da se osvrnem na epilog današnjeg ročišta u Sudu. Sada ću uzeti malo vremena da se odmorim i oporavim, prije nego što dam bilo kakve dalje komentare osim ovoga. Izuzetno sam razočaran presudom”, rekao je Novak, prenosi Ejdž.
Istakao je da poštuje odluku Suda i da će sarađivati sa nadležnim organima u vezi sa njegovim odlaskom iz zemlje.
“Neprijatno mi je što je fokus proteklih nedjelja bio na meni i nadam se da sada svi možemo da se fokusiramo na igru i turnir koji volim. Poželio bih igračima, zvaničnicima turnira, osoblju, volonterima i navijačima sve najbolje na turniru. Na kraju, želelio bih da se zahvalim svojoj porodici, prijateljima, timu, navijačima, i mojim sugrađanima Srbima na stalnoj podršci. Svi ste mi bili veliki izvor snage”, istakao je Đoković.
Direktni letovi između Crne Gore i Rusije trebalo bi što prije da se uspostave, kako bi posjetioci iz te zemlje mogli da dođu u što većem broju, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović na Expo 2020 u Dubaiju.
On je u okviru posjete Dubaiju obišao svjetsku izložbu Expo 2020 i paviljone nekih od zemalja učesnica.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, u Paviljonu Rusije je razgovarao sa zamjenikom ministra za industriju i trgovinu, Aleksijem Gruzdevom, o povezanosti dvije zemlje, posebno u oblasti investicija i turizma, budući da su turisti sa tog emitivnog tržišta dominanti gosti u Crnoj Gori.
Tokom sastanka govoreno je o skorijem uspostavljanju direktnih letova između Rusije i Crne Gore, što bi za obje zemlje bilo veoma značajno.
„Paviljon Rusije, u kojem sam boravio, na simboličan način dočarava neprekidan protok ideja kao preduslov za progresivni razvoj. Ujedno, govori o značaju udruživanja umova kao inspiracije za budućnost kojoj težimo. Spoj su tradicije, inovacija i bogato iskustvo za svakog posjetioca, uz naučna dostignuća koja su impresivna“, rekao je Milatović.
Milatović se osvrnuo na uspjeh prethodne turističke sezone kada se turizam snažno oporavio i kazao da Vlada očekuje puni oporavak u predstojećoj sezoni.
On je naglasio značaj uspostavljanja direktnih letova između dvije zemlje.
“Uprkos pandemiji i ukidanju direktnih letova, ruski turisti su i prethodne sezone u značajnom broju posjetili Crnu Goru, što je najbolji pokazatelj da je naša država jedna od njihovih omiljenih destinacija u koju tradicionalno dolaze. Zato želimo da se direktni letovi što prije uspostave kako bi posjetioci iz Rusije mogli da dođu i u većem broju“, kazao je Milatović.
Gruzdev je saopštio da odlično poznaje prilike u Crnoj Gori i da se nada uspostavljanju direktnih letova što će obradovati i brojne Ruse koji su navikli da tokom ljeta borave u crnogorskoj destinaciji.
„Moj hobi je etno kolekcionarstvo, sakupljanje starih stvari, eksponata, još od moje osme, devete, godine. Uvijek sam donosio kući stare stvari, kupovao ih, mijenjao sa drugim ljudima“ kaže naš sagovornik Roko Perušina iz Tivta.
Roko ima zavidnu etno-zbirku, kolekcionar je, sakuplja stare stvari i eksponate kojima je udahnuo novi život.
U porodičnoj kući na Seljanovu, skoro je sve spremno za otvaranje muzeja. Drugi hobi mu je sakupljanje malih, originalnih flašica pića, u narodu poznatijih kao „unučići“.
„Eksponate sakupljam skoro šezdeset godina. To me potpuno fascinira. Istražujem čemu su služili, od kojeg su materijala, iz kojeg su vremena… Pošto privatno radim kao stolar, često obilazim razne kuće, pa naiđem na interesantne stvari, koje uglavnom otkupim ili dobijem na poklon. Jedan dio tih eksponata se nalazi u staroj konobi u Tomičićima, a drugi dio je u kući na Seljanovu, gdje je u pripremi Porodični muzej“ priča naš sagovornik.
Etno zbirka – Roko Perušina
Za mene jako zanimljiv eksponat, koji se nalazi u mojoj zbirci, potiče sa broda „Franc Jozef“ koji je potopljen u Boki Kotorskoj. Ekipa ronilaca iz Italije i „Brodospasa“ iz Splita, vadila je topove sa broda za muzej na Cetinju i tada je iz strojarnice broda izvadila i kocke briketa uglja. Kocka koja se ložila na brodu je bila teška tri kilograma i na njoj piše patent „Cardif“.
Na Mamuli sam našao odbačeni glavni klav sa vrata logora Mamula koji su vandali izvadili i bacili. Ako se, kako su kazali, napravi neka memorijalna soba na Mamuli, spreman sam ga dati, vratiti gdje je bio, kaže Roko.
Ovim putem, naš zanimljivi sagovornik, poziva sve ljude koje bi njegova muzejska zbirka mogala interesovati, da dođu da je pogledaju. Smatra da nema svrhe držati sve to što je prikupio u prethodnih šezdeset godina, zatvoreno i daleko od očiju javnosti. O plaćanju posjeta budućem muzeju, nije razmišljao!
Veliki dio eksponata je već izložen i postavljen. Ima ih još koje treba konzervirati i pripremiti. Među njima su i slike svetaca, a jedna od njih je iz hiljadu šeststo i neke godine i treba je restaurirati i zaštiti. Osim slika, u Rokovoj kolekciji ima dosta oružja, kubura, pušaka, sablji, mlinaca za kafu, pegli na žar, ključeve konoba, vage, škrinja, starog posuđa, alata, a tu su i ukrasi iz Aleksandrije stari 150 godina koje je njegov prađede kao pomorac donosio. Tu se mogu naći i stari radio, alat, pošade, ženska crnogorska nošnja, bokeška nošnja, mape, knjige…
Etno zbirka – Roko Perušina
Za svaki eksponat Roko ima priču na koji je način došao do njega, kako ga je restaurirao i udahnuo mu novi život.
Sve ovo čini impozantnu muzejsku kolekciju etno-materijala sakupljenog na jednom mjestu, koja u sebi nosi umjetničku, istorijsku i kulturnu vrijednost bogatog nasljeđa Boke Kotorske.
