Slovenački epidemiolozi predložili su svojoj vladi da hitno reaguju na sve veći broj zaraza i hospitalizacija, a među prijedlozima kako bi se zaustavio rast epidemije je i “potpuni lockdown” u trajanju od deset dana, javljaju u utorak po neslužbenim izvorima slovenski mediji.
Stručna skupina za Covid-19, koju vodi epidemiologinja Mateja Logar, o tome je jutros već razgovarala s ministrom zdravstva Janezom Poklukarom, a popodne će se njena skupina sastati i s vladom kako bi i službeno iznijela predložene nove mjere.
Prema “neslužbenim, ali pouzdanim informacijama”, predlaže se 10-dnevno potpuno zatvaranje, a ako se vlada za to ne bi odlučila, onda se predlažu druge mjere strože od dosadašnjih, među njima stroga kontrola nad implementacijom covid propusnica i zabrana rada lokala nakon 23 sata, rad od kuće za javni sektor te ograničenje okupljanja do najviše deset ljudi, objavila je iz svojih izvora Slovenska tiskovna agencija STA.
Među prijedlozima epidemiologa je i održavanje sportskih priredaba bez gledatelja, rad od kuće za javni sektor, a okupljanja ljudi do maksimalno deset ljudi, od kojih svi moraju biti cijepljeni ili imati negativan test.
Ako bi se vlada odlučila za potonji prijedlog, a ne za rigoroznije zatvaranje, a u situaciji da se nakon jednog tjedna epidemijski rast i prevelika opterećenost bolničkog sustava nastavi, onda bi ipak uslijedilo “potpuno zatvaranje”, ali s ograničenim trajanjem od deset dana, prenose slovenski mediji.
Prema novim podacima vlade, trenutno je u bolnicama 634 oboljelih, a 158 ih treba intenzivno liječenje, što je najveće opterećenje bolničkog sustava u epidemiji Covida-19 nakon 27. aprila ove godine.
U Glazgovu, gdje se održava konferencija UN o klimi, organizuju je brojni paralelni događaji na kojima brojni eksperti, ekološke organizacije, nevladini aktivisti… predstavljaju svoje viđenje problema koje izazivaju klimatske promjene.
Tako Fondacija za ekološku edukaciju (FEE), vodeća svjetska organizacija za obrazovanje o životnoj sredini, u izložbenom prostoru Blue Zone predstavlja deset najboljih fotografija Mladih ekoreportera, uključujući i rad “Smak svijeta” Đorđa Pejovića.
Ovo je još jedan veliki uspjeh srednjoškolca iz Podgorice – njegova fotografija je ubjedljivo pobjedila na nacionalnom takmičenju u aprilu 2021, međunarodnom u septembru 2021. i ujedno je proglašena za Photo of the Year 2021 u ovogodišnjoj produkciji “Young reporters for the Environment”!
Tim povodom, Đorđe je izjavio: “Kao ljubitelj prirode često posjećujem nacionalne parkove Crne Gore i fotografijom zabilježim ono što mi skrene pažnju. Tako je bilo i u ovom slučaju. Ostaci čamca, nestalo jezero, ispucala zemlja u sred Biogradske gore zasigurno traži pažnju. Kao da priroda zove u pomoć. Momenat koji se samo jednom dešava, i ja sam ga iskoristio i napravio par fotografija ne sluteći da ću ih iskoristiti za ovo ekološko takmičenje. Klimatske promjene ne čekamo da se pojave za pet, deset godina, one se dešavaju sada. Na nama je da što prije reagujemo nebili odložili smak svijeta”.
Takođe, grupa učenika ulcinjske srednje škole “Bratstvo-jedinstvo” predstaviće svoj video rad „Zaboravljena knjeginja Jadrana“ u sklopu programa koji organizuje Tvebiomovies povodom samita COP26. Autori trominutnog filma Haris Kočan, Edita Kovačević i Diandra Kočan su odabrani među finaliste na konkursu “Global Youth Video Competition 2021” i 5. novembra učestvovaće na online radionici sa rediteljkom Pipom Erlih. Proglašenje pobjednika takmičenja najavljeno je za 10. novembar.
Video, koji je bio i u finalu ovogodišnjeg konkursa Mladih ekoreportera
Zbog oluja i jakog vjetra vlasti u Veneciji aktivirale su gradski sistem obrane od poplava tzv. Mose, navodi se u utorak u twittu gradonačelnika Luigija Brugnara.
U izvještaju objavljenom u utorak stoji da vlasti očekuju poplave od petka te da bi razina vode mogla porasti i do 1,35 metra do srijede navečer.
Meteorolozi očekuju daljnje nevrijeme u srijedu i četvrtak.
Sistem zaštite od poplava Mose – čije ime potječe od talijanskog izraza za Mojsije – namijenjen je zaštiti Venecije od olujnih udara. Sastoji se od 78 barijera koje grad može podići na tri ulaza i u funkciji je od 2020. godine.
Projekt vrijedan milijardu dolara je kontroverzan: korupcija, birokracija, kao i politički i gospodarski interesi dugo su odgađali njegovu izgradnju.
Stručnjaci kažu da je moguće da će od 2075. sustav morati biti aktivan tijekom cijele godine ako klimatske promjene – a time i porast razine mora – uvelike ne uspore.
Dva važna dogovora postignuta su danas na klimatskom samitu u Glasgowu. Najprije je donesena Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta, a zatim postignut i sporazum o smanjenju emisije metana, plina koji je odgovoran za oko četvrtinu zagrijavanja planeta. Iako 80 puta snažnije zagrijava planet od ugljikova dioksida, metan, naime, iz atmosfere nestaje u dva desetljeća, dok se CO2 zadržava u njoj stotinama godina.
Šume apsorbiraju ugljikov dioksid, pa mogu smanjiti njegovu globalnu prisutnost za više od trećine. Jednako su stoga važne kao i dekarbonizacija svjetskih ekonomija. Znanstvenici tvrde da je samo lani nestalo područje pod šumom veće od teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Tema je to koja postaje dio vanjskopolitičke agende SAD-a, ali i dio domaćih američkih politika.
– Sjedinjene Države pomoći će svijetu da postigne naš zajednički cilj, a to je zaustavljanje krčenja šuma i oporavak najmanje dodatnih 200 milijuna hektara šuma i drugih ekosustava do 2030. Na tom tragu poduzet ćemo mjere i da tržišta prepoznaju ekonomsku vrijednost tih prirodnih spremišta ugljika, na usklađivanju investicija privatnog sektora i naših klimatskih ciljeva, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.
Za provedbu sporazuma izdvojit će se malo više od 19 milijardi dolara javnog i privatnog novca. Dio tog iznosa odlazi zemljama u razvoju za obnovu oštećenog zemljišta, borbu protiv šumskih požara i potporu autohtonim zajednicama. Potpis na dokument stavile su države na koje otpada 85 posto svjetskih šuma. Među njima su i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim su teritorijima velika prostranstva tropskih kišnih šuma. Ali i Kanada i Rusija.
– Radi stvaranja karbonski neutralne ekonomije najkasnije do 2060., Rusija se oslanja na jedinstvene šumske ekosustave i njihovu sposobnost apsorpcije CO2 i proizvodnje kisika. Uostalom, na našu zemlju otpada oko petine svjetske površine pod šumama. Poboljšavamo upravljanje šumskim resursima. Borimo se protiv ilegalnog krčenja i šumskih požara, proširujemo ponovno pošumljene površine, naglasio je Vladimir Putin, ruski predsjednik.
Znanstveni podaci pokazuju da su u posljednjem desetljeću šume godišnje iz atmosfere uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija CO2 iz fosilnih goriva i cementa.
– Završimo to globalno masakriranje motornom pilom, dopustimo da očuvanje šuma pokaže rezultate. To podrazumijeva dugoročna i održiva radna mjesta te ekonomski rast. Današnja odluka nije samo ključna u borbi za ovladavanje rastom globalne temperature, ona znači i golemu ekonomsku šansu, ističe Boris Johnson, britanski premijer.
– Hrvatska zaštitu prirode doživljava ozbiljno. Imamo četvrti najmanji ugljikov otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 posto certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika dvostruko je veća od europskog prosjeka, rekao je Andrej Plenković, hrvatski premijer.
Druga konkretna stavka danas u Glasgowu – globalni dogovor o smanjenju drugog po prisutnosti stakleničkog plina u atmosferi, metana. Gotovo stotinu država – ne i Indija, Kina i Rusija – obvezalo se na smanjenje njegovih emisija za 30 posto do 2030., što znači manje zagrijavanje planeta za 0,3 stupnja u sljedeća dva desetljeća.
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) podržava nezavisnost crnogorskih medija, poručila je britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks, tokom današnjeg sastanka sa predstavnicima medija koji učestvuju u programu “Media for all”.
Medoks je sa predstavnicima medija razgovarala o načinu na koji je grant program “Aktivno izvještavanje građana/ki” pomogao jačanju veza sa lokalnim zajednicama.
Kako je pojašnjeno iz Britanske ambasade, instrument „Aktivno izvještavanje građana/ki” je onlajn platforma koja pomaže medijima da budu u bližem kontaktu sa publikom, kada je riječ o temama od javnog interesa.
Media for all – sertifikata za Boka News
Koristeći ovaj onlajn instrument, novinari mogu da razvijaju različite vrste anketa, upitnika i drugih oblika angažovanja građana. Instrument takođe omogućava medijima da analiziraju informacije i podatke koje su prikupili prije nego ih uključe u svoje izvještavanje.
Tri medijske kuće, Boka News, Portal Onogošt i Informativna agencija MINA, uspješno su završile svoje projekte i podijelile svoja iskustva, dostignuća i izazove sa ostalim medijima koji učestvuju u programu „Media for all“. Obrađene teme se tiču isticanja zabrinutosti romske zajednice, devastacije kulturnog nasljeđa, do poboljšanja zapuštenih naselja. Mediji su uspješno sarađivali sa relevantnim privrednicima i donosiocima odluka kako bi se pozabavili ovim problemima.
Foto: Ambasada UK u Crnoj Gori
„Kroz projekat „Media for all“ i ulaganje u obuke i ovakve instrumente, možemo da vidimo uticaj koji je projekat imao na dobitnike grantova i njihovu publiku. Građani su sada uvjereni da mogu da rade sa svojim lokalnim medijima, mogu da sarađuju s medijskim kućama kako bi rješavali probleme i kako bi se njihov glas čuo“, kazala je Medoks.
Larisa Halilović, direktorica „Media for all“ projekta, je dodala da je povjerenje u lokalne medije od suštinskog značaja. „Ono što je projekat „Media for all“ postigao kroz obuku, finansiranje i mentorstvo za medijske kuće širom Crne Gore je upravo jačanje te veze sa građanima i stvaranje promjena u njihovim zajednicama. Budući da su u stanju da istraže neku temu, prikupe dokaze i daju primjere, mediji su u stanju da se još efikasnije zalažu za promjene. Građani sada predlažu teme i ideje za izvještavanje svojim medijskim kućama što pokazuje uticaj ovog instrumenta, pa se nadamo da će mediji nastaviti da ga koriste.”
Britanski savjet radi u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN), Thomson fondacijom i INTRAC-om (Međunarodnim centrom za obuku i istraživanje nevladinih organizacija) na programu „Media for all“ koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Pružajući prilagođenu podršku poslovnom razvoju, unapređujući dvosmjernu komunikaciju sa građanima i medijima, podržavajući omladinske medije i mlade novinare i jačajući rodno osjetljivo izvještavanje, program “Media for all” radi sa novinarima, urednicima, vlasnicima i publikom širom Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).
O projektu
Kroz ovaj program podržavamo medije kako bi bili finansijski i strukturno otporniji, kako bi poboljšali rodnu ravnopravnost na radnom mjestu i kako bi proizvodili kvalitetniji, relevantniji, rodno osjetljiviji sadržaj koji privlači i uključuje novu publiku, posebno žene, mlade i marginalizovane grupe. Za sve detalje o projektu, možete posjetiti vebsajt Britanskog savjeta u Crnoj Gori.
Jedan od ciljeva projekta je bio da se ojača glas nedovoljno zastupljenih grupa, uključujući žene, manjine i mlade.
Informativna agencija MINA je blisko sarađivala sa romskom zajednicom i lokalnim aktivistima kako bi pokrila teme koje ih se tiču.
Portal Onogošt je istakao potrebu da se pozabavi sa tri oblasti koje su prijavili građani Nikšića, što je dovelo do toga da je opština reagovala poboljšanjem zapuštenih naselja, uvođenjem mjera za regulisanjem saobraćaja i zaustavljanjem nelegalnih deponija.
Portal Boka News je koristio ovaj instrument za izvještavanje, uključujući devastaciju arhitektonskog i kulturnog naslijeđa, zaštitu životne sredine, pravne probleme oko vlasništva nad obalnim dobrima (plaže i pristaništa). Predložili su i strategiju razvoja kruzing turizma i restitucije zemljišta na aerodromu Tivat.
Sud za prekršaje u Budvi – odjeljenje u Herceg Novom izrekao je zatvorsku kaznu u trajanju od 45 dana Nikšićaninu L.M. (38) zbog vožnje pod dejstvom alkohola. Kaznu je izrekla su sutkinja Jasna Vrbica.
Službenici Uprave policije zatekli su L.M. da upravlja vozilom sa 3,30 g/kg alkohola u organizmu, zbog čega je uhapšen i u zakonskom roku priveden dežurnoj sutkinji.
Osim kazne, izrečena mu je i zaštitna mjera zabrana upravljanja putničkim motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda. Radi se o povratniku u vršenju prekršajnih djela iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, saopštio je vršilac dužnisti predsjednika suda i sudija portparol, Marko Đukanović.
Ne računajući poslove u Rezervatu prirode Solila čiji je to preduzeće zvanični upravljač, JP Morko dobro (JPMD) iz Budve lani je najmanje novca od svih primorskih opština, uložilo na području opštine Tivat.
Prema izvještaju koji je JPMD o svom radu u prošloju godini dostavilo Ministarstvu ekologije, prostornog planmiranja i urbanizma (MEPG), a ovo ga inkorporiralo u vlastiti Izvještaj o stanjuj prostora Crne Gore u 2020., Morsko Dobro je na području opštine Tivat lani investiralo ukupno samo 141.095 eura. Od toga je najveći dio, odnosno 134.331 eutro plaćen lokalnom Komunalnom preduzeću za komunalno održavanje zone morskog dobra u najmnanjoj bokeljskoj opštini, odnosno za radove na održavanju čistoće, javne rasvjete i zelenila u obalnom pojasu. Ostatak od 6.763,9 eura odnosi se na predsezonskoe nasipanje pijeska na plažama za što je JPMD lani na području Tivta u more usulo ukupno 215 kubika pijeska i šljunka.
Ekološki izuzetno kontroverzna praksa nasipanja plaža pijeskom, odnosno „prihranjivanja kupališta“ kako ga oni nazivaju, a koju JP Morsko Dobro i zakupci dijela plaža u Boki Kotorskoj već godinama sprovode pijeskom iz Morače, pretvorila se u pravi organizovani zločin prema morskom ekosistemu. Obalni rub, odnosno mjesto gdje se “sastaju” more i kopno jedno je od najosjetljivijih, ali i najvažnijih djelova morskog ekosistema uopšte, jer tu žive, hrane se i razmnožavaju brojne morske biljke i životinje. Nasipanje pijeska preko prirodnog morskog dna uništava to stanište, zatrpava i bukvalno žive sahranjuje brojne morske organizme i pretvara morsko dno na ovim potezima u bukvalno pustinju pod vodom. Zbog toga se morski biolozi listom protive ovakvim akcijama smatrajući ih pravim ekocidom prema morskim organizmima, ali to ne spriječava Morsko Dobro da i dalje pred ljeto svake giodine vrši tu štetnu praksu na u zakup neustupljenimdjelovima obale u Boki. Istovremeno nasipanje pijeskom na kupalištima koja su data u zakup, mimo akcije Morskog Dobra, obavljaju i sami zakupci tih plaža.
U Boki je lani, prema podacinma koje je dostavilo MEPG-u, Morsko Dobro pored 215 kubika pijeska koje je u more izručilo na nezakupčjenim plažama na Tivatskoj rivijeri, to preduzeće nasulo i 230 kubika pijeska na plažama na teritoriji Opštine Kotor, kao i još 470 kubika na plažama na terotoriji Herceg Novog.
Tivat je jedina primorska opština gdje JPMD, osim troška za ovaj ekocid i uobiočlajene djelatnmosti komujačlaca, lani nije realizovalo niti jednu drugu investiciju. U Kotoru koji je sledeći od dna liste prošlogodišnjih ulaganja JPMD, budvanska firma je investirala ukupno 175.868 eura, od čega opet najviše na komunalno odžavanje zone morskog dobra i predsezonsko nasipanje plaža, ali je ipak JPMD uložilo i 16.718 eura u izvođenje radova na završetku parapetnog zida i postavkljanju poklopnih ploča na lokacijama Žuta plaža u Dobroti i Sopot u Risnu.
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock
U Herceg Novom je JPMD lani investiralo ukupno 380.383 eura od čega najviše (290.000 eura) u komunalno odžavanje zone morksog dobra, te predsezonskeo nasipanje plaža 15.355 eura. Na teritoriji te opštine investirano je i 11.493 eura u više manjih projekata hitne sanacije obale oštećene u nevremenu, a 63.534 eura izdvojeno je za rekonstrukcijiun postojeće dotrajale ograde na šetalištu “Pet Danica”, u dužini od oko 450 metara.
Daleko veća ulaganja od onih u bokeljskima, JPMD je realizovalo u preostale tri crnogorske primordske opštine: u Budvu je lani investirano ukupno 746.788 eura, u Baru 736.987 eura, a u Ulcinju 418.660 eura.
Krajem prošle godine JPMD je raspisalo još šest tendera za izvođenje radova na obalnoj infrastrukturi većeg obima, pojedinačne vrijednosti od 75.000 do čak 970.000 eura, a od kojih opet nijedan nije na području opštine Tivat.
Članovi 79 domaćinstava sa Ostrva cvijeća, njih 124, prinuđeni su da plaćaju račune za struju preko zajedničkog računa, a na osnovu jednog jedinog, glavnog električnog brojila. Isto važi i za račune za vodu i komunalije. Nemaju regularna brojila EPCG jer nisu vlasnici, već “korisnici službenog stana u zakup”, status koji ne mijenjaju već 30 godina, od 1991/92. godine, kada su kao izbjeglice iz vojno-pomorskog područja došli iz Hrvatske.
Prema internoj evidenciji koju vode volonteri iz Udruženja grđana “Ostrvo cvijeća”, ukupni dug se u zadnje dvije godine bitno povećao i trenutno bez računa za oktobar iznosi 11.782 eura, od čega 5.849 eura za struju, 5.049 eura za vodu i za komunalne režije 884 eura. Trećina tog duga se odnosi na jednog stanara, preko 80 odsto odnosi se na pet najvećih dužnika (najveći dug iznosi 4.131 eura), a preko 90 odsto na ukupno sedam dužnika. Na spisku za naplatu troškova su i 10 objekata Mitropolije crnogorsko-primorske (Manastir Miholjska Prevlaka), koji su ostali na elektronapajanju preko zajedničkog brojila, te je ukupni broj mjernih mjesta 89.
– U Elektrodistribuciji Tivat su nam rekli da smo mi jedan stan i da moramo ovo između sebe da rješavamo, te smo osnovali Udruženje građana “Ostvro cvijeća”, objašnjava Nedeljko Šobačić, a Nađa Marinković dodaje da među urednim platišama ima onih sa rješenjem za socijalnu pomoć, ali ne mogu da ostvare pravo na subvenciju, zato što su svi na jednom računu.
– Ne želimo da plaćamo račune osam porodica koje su par godina “krale” struju preko glavnog sata. Sada traže da dug od 11.700 eura plaćamo na rate, na šta mi ne pristajemo. Razne nepravilnosti idu do glavnoga sata i dijele se na ostale stanare – ako imate veći broj članova, plaćate veći iznos tuđe “krađe”. Jedino rješenje je da državno preduzeće preuzme naše satove i da ih oni očitavaju, da svako plaća svoje – kaže bračni par Nela i Goran Adzaip koji imaju troje djece. Nenad Božićkaže da muku muče jer ima pet porodica koje odbijaju da plaćaju račune.
– Stalno nam za vratom stoji Elektrodistribucija da će nam izgasiti struju. Time bi kaznili nas 40-ak porodica radi petoro neodgovornih, kaže Božović.
– Za ovih 30 godina niko nikada nije došao da vidi kako živimo, nemamo riješen status. Pozivamo Ministarku odbrane Oliveru Injac da nas posjeti i vidi šta je činiti sa nama. Da li igdje u svijetu postoji da se nekome dodijeli službeni stan od 18 kvadrata, u kome nema sata za struju, nema sata za vodu, mokrog čvora i osnovnih uslova za život. Ljudi imaju veće šupe, štale, nego mi te bungalove koje nazivaju službenim stanovima. I danas se to vodi kao službeni stan u zakup, gdje ni s kim nismo potpisali ugovor – ističe Fetaba Beti Klepić.
Na Zboru stanara su donijeli jednoglasnu odluku da krenu u isključivanje jer ne vide drugog izlaza.
-Radimo pripreme za prespajanje radi obezbjeđenja struje za one koji je plaćaju, pošto je napajanje objekata serijsko. To radimo i kako dugovi ne bi i dalje rasli – kaže Željko Obradović.
Stanari – korisnici službenog stana u zakup na Ostrvu cvijeća u rješanju naplate potraživanja za vodu, struju i komunalne režije obratili su se za pomoć i Opštini Tivat.
-Sobzirom na to da Opština Tivat nema nadležnosti na području Ostva cvijeća predsjednik opštine Željko Komnenovićje 22. oktobra uputio Ministarstvu odbrane molbu-urgenciju, da u okviru svojih nadležnosti pristupe rješavanju navedenog problema stanara smještenih na toj lokaciji – saopštili su za “Dan” iz Kabineta predsjednika Opštine Tivat.
Sklapanje ugovora o snabdijevanju sa EPCG neophodan korak
EPCG u svojoj bazi evidentira potrošača NVO “Ostrvo cvijeća” sa pretplatnim brojem 181690779, kategorije 10kV ali bez mjerenja snage, tako da se cijena električne energije, bez obzira što se radi o 10kV, obračunava kao i kod svih drugih domaćinstava u Crnoj Gori. EPCG nema, niti može imati evidenciju, o internim dogovorima unutar NVO o plaćanju utrošene električne energije koju evidentira jedno, zajedničko brojilo (shodno našim saznanjima prije desetak godina za svaki bungalov stanovnici su sami ugradili kontrolna brojila da bi znali ko koliko troši). Sa potrošačem sa pretplatnim brojem 181690779, kojeg EPCG jedino ima u svojoj bazi, potpisan je sporazum o izmirenju duga na rate u julu 2021. godine, ali je isti u septembru raskinut, jer nije poštovan. Trenutno ovaj pretplatni broj duguje 7.365,51euro.
EPCG je raspoložena da se uključi u rješavanje ovog problema, kako smo to i do sada radili u nekim sličnim slučajevima, ali sklapanje ugovora o snabdijevanju sa EPCG je poslednji korak u lancu prethodno neophodno regulisanih stavki i odnosa sa relevantnim subjektima-odgovorili su za iz Sektora za korporativne komunikacije EPCG.
Crna Gora je bogata potencijalima koji predstavljaju ključne preduslove za razvoj zdravstvenog turizma, a usvajanje programa njegovog razvoja nešto je na čemu će se temeljiti sve dalje aktivnosti, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
U Bečićima je proteklog vikenda održana jubilarna Regionalna konferencija zdravstvenog, welness i SPA turizma, a ključna tema bila je predstavljanje Programa razvoja zdravstvenog turizma do 2023. godine, sa akcionim planom, koji je Vlada usvojila sredinom oktobra.
Konferenciju je organizovala Medical SPA Asocijacija Crne Gore u saradnji sa Klasterom zdravstvenog turizma Crne Gore i uz podršku Ministarstva ekonomskog razvoja.
Ovogodišnja konferencija pod nazivom Zdravstveni turizam – Put za cjelogodišnji turistički proizvod, okupila je ugledne domaće i strane stručnjake, operativce i konsultante iz područja medicine i turizma, predstavnike hotelijerske i wellness industrije koji nude odgovore na neka od ključnih pitanja o fazama razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori i regionu.
Predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja, Sandra Bojanić, tokom konferencije je govorila o značaju razvoja zdravstvenog turizma, predstavljajući neke od aktivnosti koje će Ministarstvo u saradnji sa ostalim zainteresovanim stranama realizovati u narednom periodu, kako bi u godinama koje slijede Crnu Goru pozicionirali kao prepoznatljivu zdravstvenu destinaciju.
“Upravo zbog značaja kakav ima Program razvoja zdravstvenog turizma, njegovo predstavljanje je bilo centralna tema ovog događaja, a govorilo se i o izazovima kojima je potrebno odgovoriti u cilju što bolje primjene dokumenta”, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo ekonomskog razvoja, osim ovog, posebnu pažnju posvećuje izradi drugih strateški značajnih dokumenata, posebno vodeći računa o tome da sve planirane aktivnosti budu sinhronzovane kako bi u narednim godinama na najbolji način oblikovale turističku ponudu Crne Gore.
Konferencija zdravstvenog turizma predstavlja jedan od najznačajnijih događaja ove vrste, a koji se organizuje u ovom dijelu Evrope. S obzirom na jubilej zbog deset godina postojanja, predsjednik organizacionog odbora Vlatko Stijepović uručio je prigodna priznanja institucijama i pojedincima za doprinos u afirmaciji zdravstvenog perioda u proteklom periodu.
Priznanja su uručena Ministarstvu zdravlja, Institutu za standardizaciju Crne Gore, Privrednoj komori (PKCG), Uniji poslodavaca, Institutu “Simo Milošević”, kao i zaslužnim pojedincima iz zemlje i inostranstva.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da će na proljeće početi izgradnja solarne elektrane Trebinje jedan na Zupcima koja ima planiranu instalisanu snagu 71 megavat.
Đokić je novinarima u Trebinju rekao da će se graditi i projekti Trebinje dva i Trebinje tri instalisane snage po 55 megavata, te da je optimalno vrijeme za realizaciju ovih projekata u naredne dvije godine.
– Trebinje će po osnovu realizovanih projekta iz solarne energije imati prihode oko 2,4 mil KM na godišnjem nivou – rekao je Đokić i dodao da će to omogućiti dalji razvoj grada i realizaciju drugih značajnih projekata.
On je naveo da će u Hercegovini biti nastavljena realizacija projekata iz oblasti energetike kao što je hidroelektrana Dabar, projekat izgradnje hidroelektrane Bileća, te izgradnje više solarnih i vjetroelektrana u Nevesinju, Bileći, Ljubinju i Berkovićima.
Đokić je rekao da će na lokalitetu Gornja Drina biti nastavljena izgradnja hidroelektrane Buk Bijela i još dvije hidroelektrane Foča i Paunci koji će se realizovati sa Elektroprivredom Srbije onako kako je najavljeno.
-U narednih pet do 10 godina energetska slika Republike Srpske biće potpuno izmijenjena, a naročito energetska slika Hercegovine jer ćemo dobiti nove energetske objekte velike snage i vrijednosti. To će povećati obim zelene energije i bitno uticati na balansiranje zelene i energije iz fosilnih goriva – objasnio je Đokić.
On je naglasio da će do kraja godine, usvajanjem novog zakona o obnovljivim izvorima energije, biti otvorena nova mogućnost ugradnje malih energetskih postrojenja solarne elektrane koji će se moći instalirati na krovove kuća i poslovnih objekata.
– Pomoći ćemo građanima da instaliraju takva postrojenja i na taj način proizvedu energiju za svoje potrebe. Mi ćemo na taj način osloboditi mogućnost da imamo više energije za prodaju na drugim tržištima i veće prihode – rekao je Đokić.
On je dodao da će Vlada Republike Srpske kroz novi zakon podstaći takvu vrstu projekata na širem području Republike, a u Trebinju će biti pilot-projekat.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić izjavio je da je izgradnja solarne elektrane značajna za Trebinje, jer će omogućiti da se kompletan grad snabdije energijom.
– Biće odabrano 20 domaćinstava da se uključe u projekat solarnih elektrana na krovovima kuća, a krajnji cilj je da se oslobodi što više energije da bi energetski sektor bio rasterećen kada je riječ o energiji za domaćinstva – rekao je Ćurić.
