Promjene na pomorskom tržištu – Kina lider u vrijednosti flote i proizvodnji kontejnera

0
Container stock

Ukupna vrijednost pomorske flote Kine porasla je na 191 milijardu dolara zahvaljujući porastu vozarina i vrijednosti kontejnerskih brodova. Time je Kina je postala vodeća svjetska brodovlasnička država prema vrijednosti flote nakon što je nadmašila Japan, dugogodišnjeg lidera, prema navodima VesselsValue, vodećeg onlajn provajdera procjena i podataka za brodarsku, ofšor, putničku i industriju superjahti.

Naime, niz problema u lancu snabdijevanja rezultirao je izvanrednom zaradom za brodarske gigante kao što su danski Maersk, francuski CMA CGM, nemački Hapag-Lloid i kineski Cosco, koji su na putu da ostvare decenijsku bruto dobit u samo jednoj godini.

Konsultantska kuća za pomorska istraživanja Drewry, procenjuje da bi brodarske kompanije mogle zajedno da ostvare do 100 milijardi dolara neto zarade do kraja 2021. godine, što bi utrostručilo prognozu iz marta. Kako VesselsValue navodi, porast stopa otpreme podstakao je narudžbe u sektoru kontejnera, jer povjerenje u tržište raste. Naime, od januara 2021.  je naručena izgradnja ukupno 516 kontejnerskih brodova a 46% od toga su naručile kineske kompanije uključujući OOCL, SITC i COSCO Shipping.  Izgradnja teretnog broda može potrajati godinama, zbog čega industrija u povoljnim momentima često naručuje više novih brodova  a prezasićena je u nepovoljenim vremenima.

Tabela

Japan, koji se sada nalazi na drugoj poziciji, posjeduje flotu vrijednu 187 milijardi dolara, što je porast od više od 70 milijardi dolara od januara 2021. Grčka je od januara ove godine postala treći  brodovlasnička država svijeta čija je ukupna vrijednost pomorske flote povećana sa 93,2 milijardi dolara na početku godine na 145 milijardi dolara.

Rast vrijednosti imovine se dogodio i zbog porasta na tržištu brodova za prevoz rasutog tereta, LPG-a i brodova za prevoz vozila. Od početka godine vrijednost broda Capesize 54-TCA  porasla je sa 16.656 dolara na 86.953 dolara u oktobru, što je udvostručilo  ukupnu vrednost kineske flote za rasuti teret u poslednjih 10 mjeseci, odnosno, ona je zabilježila porast sa 28 milijardi dolara na 53 milijarde dolara.

Zahvaljujući vlasništvu nad China COSCO Shipping i China State Shipbuilding Corporation, Kina je već postala vodeća država na polju brodogradnje i najveći brodovlasnik po tonaži. Cosco Shipping je ostvarila profit od 12,6 milijardi dolara od transporta kontejnera u prvih devet mjeseci 2021. godine i izvijestila da se njen prihod udvostručio od 2020. zbog  problema u lancu snabdijevanja. COSCO upravlja sa gotovo 1.370 brodova ukupnog kapaciteta od oko 114 miliona DWT, što čini otprilike pet odsto ukupne svjetske tonaže. Pored toga, prema podacima Korea Ocean Business Corporation (KOBC), kineske fabrike trenutno proizvode 99% ukupnog broja novih kontejnera. Gledano u cjelini, industrija okeanskog transporta je na putu da ostvari veći profit u 2021. nego u čitavoj posljednjoj deceniji.

/Priredila: dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/

Peti pokušaj uvođenja stečaja u Meljine kompleks, ovaj put na zahtjev hercegnovske opštine

0
Bolnica Meljine foto Boka News

Opština Herceg Novi je zbog duga za porez na nepokretnosti od 720,8 hiljada eura od 2014. do 2020. godine tražila otvaranje stečaja u firmi Meljine kompleks, koja je ranije upravljala Bolnicom Meljine.

To će biti peti put da se vodi postupak oko stečaja u ovoj kompaniji biznismena Duška Kneževića, imajući u vidu da je do sada uveden i poništen tri puta po zahtjevu bivše direktorice Olivere Elez-Mihajlović zbog 19 hiljada eura duga za plate i doprinose. Četvrti put sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović je odbila njen zahtjev, jer su taj dug izmirili osnivači Atlas kap i Atlas invest, uz obrazloženje da obavezu može ispuniti treće lice ako ima pravni interes uz saglasnost dužnika, kada je povjerilac dužan da prihvati isplatu.

Nije bilo uslova za održavanje jučerašnjeg ispitnog ročišta, jer privremeni stečajni upravnik Miloš Popović nije dobio dokumentaciju na osnovu koje je trebalo da pripremi finansijski izvještaj, zbog čega je sudija Privrednog suda Dragan Vučević ročište odložio za kraj januara.

Popović je rekao da mu je direktorica Meljine kompleksa Ivona Čavić kazala da nema tu dokumentaciju, zbog čega joj je prošle nedjelje tražio da dostavi izvještaj o stanju dokumentacije u roku od osam dana, koji još nije istekao. U podnesku ove kompanije dostavljenom sudu početkom sedmice navodi se da raniji stečajni upravnik Saša Zejak nikada nije vratio poslovnu dokumentaciju. Optužili su sve učesnike u ranijim stečajnim postupcima, osim Apelacionog suda, za kršenje prava Atlas kapa i zloupotrebu procesnih prava radi odugovlačenja postupka, dodajući da je Zejak insistirao na stečaju zanemarujući interes očuvanje imovine, te da nije preduzeo ništa da se prije dvije godine izbjegne stečaj u bolnici Meljine zbog 242 hiljade eura duga za struju. Zbog toga su, kako navode u podnesku, podnijeli krivične prijave protiv Zejaka, Elez Mihajlović i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, koji je tri puta uvodio stečaj u Meljine kompleks.

Ukazuju da je potraživanje Opštine neznatno u odnosu na njihovu imovinu te da prije podnošenja zahtjeva za stečaj nije pokušala da se naplati kroz sudski ili izvršni postupak na nepokretnostima, već je nakon pokušaja pljenidbe sa računa, odmah podnijela ovaj zahtjev. To, smatraju, ukazuje da Opština „nastavlja politički progon koji su prethodna centralna i sudska vlast sprovodili godinama“.

Opština je, kako navode u zahtjevu za stečaj, početkom 2016. godine predložila ovoj kompaniji plan otplate duga, na koji nijesu dobili ni odgovor ni uplatu. Kada su pokrenuli postupak prinudne naplate, iz Centralne banke su ih obavijestili da ne mogu postupiti po njihovim zaključcima, jer su računi Meljine kompleksa u Centralnom registru transakcionih računa ukinuti. Opština je, u cilju obezbjeđenja poreskog potraživanja, stavila zabilježbu na nepokretnosti ove kompanije.

/Maja Leković/

U zoni morskog dobra u Tivtu za narednu godinu planirana realizacija sedam projekata

0
Tivat – mikophotography montenegro

Javno preduzeće Morsko dobro će u 2022. godini u infrastukturne projekte na prostoru u zoni morskog dobra u opštini Tivat uložiti više sredstava nego što će sa tog područja prihodovati, kazao je direktor ovog preduzeća Mladen Mikijelj, nakon radnog sastanka sa predstavnicima Opštine Tivat.

Na radnom sastanku su precizirani modaliteti ulaganja u infrastrukturne projekte u 2022. godini na području opštine Tivat u zoni morskog dobra koji će biti uvršteni u plan investicionoh aktivnosti.
– Ovaj današnji sastanak potvrđuje izuzetno dobru saradnju opštine Tivat sa JP Morsko dobro i ovo je dobar trenutak prilikom donošenja najvažnijih odluka po pitanju realizacije svih planiranih aktivnosti u obalnom području naše opštine. Raduje činjenica da će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore opredijeliti više sredstava za infrastukturne projekte u Tivtu nego što opština prihodovnom stranom može da donese Javnom preduzeću – naveo je potpredsjednik opštine Tivat Vladimir Arsić.
Morsko dobro će nakon sprovođenja svih svih zakonskih procedura i usaglašavanje sa planskim dokumenetima, sredstva uložiti u sedam projekata.
– Planirana ulaganja u infratukturne projekte u zoni morskog dobra na području opštine Tivat su usaglašena sa njihovim zahtjevima, tako da sam uvjeren da ćemo već sledeće godine imati realizaciju nekoliko kvalitetnih projekata – zaključio je direktor Mladen Mikijelj.

Dubrovnik – Otkazano paljenje prve adventske svijeće i blagdanske rasvjete

0
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Dubrovnik – Stradun – foto arhiv Boka News

Nakon što je zbog loših vremenskih uslova koji su najavljeni za večeras odgođen koncert “Rock galama”, Nena Belana i Fiumens, otkazano je i paljenje prve adventske svijeće i blagdanske rasvjete.

“Na žalost ove godine zbog iznimno loših vremenskih uvjeta neće biti organizirano paljenje prve adventske svijeće i blagdanske rasvjete. Međutim, pozivam Vas da svi skupa kako to tradicionalno činimo u svojim domovima zapalimo prvu adventsku svijeću i zabilježimo početak vremena iščekivanja dolaska Kristova rođenja”, objavio je gradonačelnik Franković putem Facebooka.

“Vrijeme isčekivanja nas sve čini boljim ljudima i zato upravo iskoristimo ovo vrijeme za promišljanje o tome kako danas, sutra i uvijek biti bolji čovjek”, poručio je gradonačelnik Franković.

Zbog velikog broja mutacija novi soj mogao bi biti otporniji na cjepiva

0
Vakcina

Nova varijanta koronavirusa, koja se širi iz Južne Afrike, izaziva veliku zabrinutost diljem svijeta jer bi, zbog iznimno mnogo mutacija, mogla biti otpornija na postojeća cjepiva. Nakon afričkih zemalja i Hong Konga, Belgija je prva europska zemlja u kojoj je potvrđena zaraza novom varijantom, za sada poznatom pod nazivom B.1.1.529.

Južnoafrički genetičari objavili su ono što im je do sada poznato o najnovijoj varijanti virusa SARS-Cov-2. Identificirana je ovoga tjedna i označena kao B.1.1.529, no utvrđeno je da se širi od početka mjeseca, dominantno provincijom Gauteng. Navode neobičnu konstelaciju mutacija, dosad nezabilježenu, s više od 30 mutacija u spike proteinu koji vezuje virus za stanice ljudskog domaćina. Neke od mutacija poznate iz već otkrivenih sojeva upućuju na to da najnovija varijanta vjerojatno lakše ulazi u stanicu i lakše izbjegava stečeni imunitet.

– Velika Britanija prva je identificirala prijetnju i uzbunila svoje partnere. Osim u Južnoj Africi slučajevi su otkriveni i u Bocvani te se virus vjerojatno proširio i na druge zemlje, rekao je Sajid Javid, britanski ministar zdravstva.

– Ono što nam sada treba su epidemiološke studije o tome kako se ovaj virus prenosi u kućanstvima. Moramo vidjeti kako se širi po Južnoj Africi, gdje bilježe velik porast, s vrlo visokim R brojem od gotovo 2, što je mnogo više nego što smo vidjeli u svijetu već dugo vremena. Sve to zabrinjava navodi na zaključak da se soj širi kroz populaciju visoko imuniziranu prethodnim zarazama, rekla je dr. Susan Hopkins, britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost.

Belgijski virolog objavio je rano poslijepodne da je potvrđen prvi slučaj zaraze novom varijantom u Belgiji, kod putnika koji je stigao iz Egipta. Simptome ima od ponedjeljka.

– Trenutačno postoji manje od stotinu potpuno sekvencioniranih genoma. Još mnogo toga ne znamo. No znamo da ova varijanta ima velik broj mutacija, i zbog toga se trebamo zabrinuti, pitanje je kako će se virus ponašati, rekla je Maria Van Kerkhove, Svjetska zdravstvena organizacija.

Europska komisija, očito poučena dosadašnjim sporijim reakcijama, traži trenutačnu obustavu letova iz Južne Afrike i ostalih zemalja gdje je novi soj utvrđen.

– Sav zračni promet treba biti suspendiran sve dok jasno ne utvrdimo opasnosti koje donosi novi soj. Svi putnici iz tih krajeva moraju proći stroge mjere karantene, rekla je Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Europa za to vrijeme ionako zaoštrava mjere, već dominantna delta varijanta dovoljno je zarazna i opasna da ugrožava i zemlje s visokom procijepljenošću. Najrazvijenija španjolska pokrajina Katalonija ne pušta više nikoga u kafiće, restorane i domove umirovljenika bez COVID potvrde.

Točno 75 posto Katalonaca potpuno je cijepljeno, svi stariji od 70 godina dobit će i booster dozu. Ipak, i ondje brojevi rastu, kao i diljem Europe.

“Stara vještina za novo doba” – izložba radova sa radionice izrade dobrotske čipke

0
Dobrotska čipka – N. Radović

Izložba radova sa radionice dobrotske čipke, koju je od 19. oktobra do 20. novembra vodila čuvarka ove vještine prof. Nadežda Nada Radović, otvorena je sinoć u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu. Izložba je organizovana povodom Dana opštine Kotor, a dio je programa “Stara vještina za novo doba”, kojim Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor nastoji da sačuva vještinu izrade dobrotske čipke kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.

Radionicu je pohađalo trinaest učesnica iz Kotora, Tivta, Herceg Novog i Podgorice, a osim njihovih, na izložbi su izloženi radovi prof. Radović, koja decenijama pomno čuva vještinu izrade i glas o ovom znamenitom vezu.

Dobrotska čipka – N. Radović

Iskazujući zadovoljstvo posvećenošću i stečenim znanjem učesnica, Radović je na pokretanju radionice zahvalila mr Mirjani Vukasović, menadžerki za programske politike i planiranje u OJU “Muzeji” Kotor.

“Sada možemo reći da čipka nije u stadijumu opasnosti. Učenice radionice, za mene škole, udahnule su čipki život, dozvolivši joj da ovdje ostane i opstane. Dobrotska čipka nije zanat, ona je umjetnički zanat i zato pripada društvu umjetnosti. Podržimo naše učenice da stvaraju i uče druge ovoj vještini”, kazala je prof. Nadežda Nada Radović.

Dobrotska čipka – N. Radović

Dobrotska čipka predstavlja “lokalnu verziju venecijanske čipke ratićele” i svakako je rezultat prožimanja različitih tehnika izrade čipke na prostorima istočnog i zapadnog Sredozemlja, a ova znamenita vještina, zapisala je povodom izložbe rukovoditeljka Muzeja grada Perasta Danijela Đukić, mora da bude živa.

“Život osigurava održivost, dok održivost produžava život živog. Samim tim obezbjeđuje se zaštita, a animiranjem lokalnog stanovništva da usvoji vještinu izrade dobrotske čipke zatvara se krug čuvanja, podrške i obnavlja život ovog plementog nematerijalnog kulturnog dobra.”

Dobrotska čipka – N. Radović

Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor polaznicama radionice svačano je predala potvrdu kojom se potvrđuje da su ovladale osnovnim tehnikama izrade dobrotske čipke. Izložbu prate film i fotografije sa radionice, koje je uradila dr um. Dušica Ivetić, v.d. direktorka OJU “Muzeji” Kotor.

Tivat – Kovid ambulanta pod opterećenjem, dnevno više od 100 pregleda

0
Covid centar Tivat – foto Boka News

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u petak je održao deveti sastanak Opštinskog tima zaštite i spašavanja, na kom je najavljeno ponovno organizovanje opštinskog volonterskog tima, kao i call centra za osobe u samoizolaciji. Po podacima Doma zdravlja Tivat, trenutno je 224 aktivno zaraženih koronavirusom, a prema stopi kumulativne incidencije, Tivat se sa trenutnih 1 940 oboljelih na 100 000 i dalje nalazi u crvenoj zoni i ima najveći broj oboljelih po broju stanovnika u Crnoj Gori.

Dnevno se u kovid ambulanti u prostorijama DTV Partizan, obavi između 100 i 110 pregleda, dok se u pedijatrijskoj kovid ambulanti dnevno pregleda između 10 i 15 djece. Zbog pojačanog obima posla i nedostatka osoblja, kovid ambulanta je trenutno pod izraženim opterećenjem. Ističe se i da je u Tivtu do sada 6681 građana primilo dvije doze, dok je trećom dozom vakcinisano 1412 građana.

Trenutno se u osnovnoj i srednjoj školi u samoizolaciji nalazi ukupno 101 lice. Iz tivatske epidemiološke službe saopšteno je da je školska populacija, kao i održavanje sahrana u prethodnom periodu glavni inkubator za širenje infekcije.

Početkom novembra ponovo su uvedene mješovite patrole sačinjene od službenika Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor, tržišne i turističke inspekcije, kao i pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat, koje tokom vikenda vrše stroge kontrole poštovanja epidemioloških mjera u trgovinskim i ugostiteljskim objektima. Sanitarna inspekcija, u saradnji sa policijom, svakodnevno kontroliše lica u samoizolaciji, a iz ovih državnih organa najavljene su strožije kontrole kretanja tih lica u narednom periodu.

Služba zaštite i tivatska dobrovoljna vatrogasna društva, u saradnji sa Komunalnim preduzećem i tokom predstojećeg vikenda vršiće dezinfekciju javnih ustanova i površina.

Epidemiološke mjere koje su na snazi od 1. do 15. decembra

0
Covid potvrde- Foto: Ilustracija / Shutterstock

Od prvog do 15. decembra na snazi su sljedeće epidemiološke mjere

1. Uvođenje Nacionalne digitalne COVID potvrde u javnoj upravi odlaže se do definitivnog izjašnjenja Ministarstva pravde o pravnom osnovu ovakve eventualne odluke.

2. Nacionalne digitalne COVID potvrde biće validne šest mjeseci nakon druge doze odnosno od obolijevanja, zbog čega se građani ohrabruju da doboju svoju treću dozu vakcine.

3. Osim za ulazak u Crnu Goru, za boravak u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, za prisustvo svim kulturološkim i sportskim događajima – kako na otvorenom i zatvorenom prostoru, Nacionalna digitalna COVID potvrda je uslov za ulazak i u:

• Dječije igraonice (jedna osoba na osam metara kvadratnih)

• Vjerske objekte

• Teretane

• Bioskope

• Pozorišta

• Koncertne hale

Zabrana proslava novogodišnjih koncerata, podsjećamo, donešena je ranije.

4. Za dane dočeka Nove godine, 31. decembra i 1. januara, kao i tokom božićnih praznika 24. i 25. decembra kao i tokom 6. i 7. januara, ne važi vremensko ograničenje rada ugostiteljskih objekata do ponoći.

Uz posjedovanje Nacionalne digitalne COVID potvrde u ugostiteljskim objektima, dozvoljava se i da za stolom budu više od četiri osobe pod uslovom da su obezbijeđena četiri metra kvadratna na ukupnoj površini po osobi.

Dozvoljen je rad muzičkih izvođača i u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata i spolja.

Za nastupe u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, svi prisutni – i izvođači i zaposleni i gosti moraju imati Nacionalnu digitalnu COVID potvrdu.

Zaposlene na ACG na usavršavanju u Sloveniji

0
Foto ACG

Kompanija Aerodromi Crne Gore odlučila je da ovog vikenda na edukaciju pošalje oko 80 zaspolenih u sektorima uslužnih djelatnosti, u kojima je komunikacija sa strankama i klijentima jedan od osnovnih zadataka.

Prepoznali smo da komunikacija direktno utiče na kvalitet pružanja usluga, a samim tim i rezultate poslovanja i uz saglasnost Odbora direktora prihvatili poziv za učešće na seminaru na temu “Non violet communication”.

Priroda i specifičnost usluga koje se pružaju na aerodromima i jedinstvenost sistema koji se svakodnevno mijenja usljed promjena okolnosti u avio-prevozu, iziskuju dodatne napore naših zaposlenih i u pogledu međusobne komunikacije i u pogledu odnosa i pristupa prema partnerima i putnicima.

Zbog toga, ali i zbog činjenice da su koleginice koje rade u tim sektorima vrijedno radile na podizanju kvaliteta usluge, odlučili smo da ih nagradimo edukacijom koja će im koristiti u budućem radu. Tokom predavanja od renomiranih predavača će imati šta da nauče, a sjutra i primjene, ali i prenesu na kolege.

Poziv je bio otvoren za sve koleginice koje rade direktno sa klijentima i raduje nas što su otišle u ovom broju.

Foto ACG

Takođe, raduje nas i što je Odbor direktora jednoglasno podržao prijedlog  izvršnog direktora Gorana Jandreoskog, koji je ukazao da je edukacija do sada zanemarivana uprkos konstantnom pritisku da se u svim situacijama održi njen zadovoljavajući nivo.

Član Odbora Direktora Branko Vuković rekao je da mu je zadovoljstvo što na edukaciju van Crne Gore šalju toliki broj radnika.

„Još veće nam je zadovljstvo što su to pripradnice ljepšeg pola“, kazao je on. Njegov kolega iz Odbora direktora, Eldin  Dobardžić, istakao je da je ovo prvi put da veliki broj zapošljenih u toj kompaniji ima priliku da prisustvuje kvalitetnim predavanjima iz oblasti komunikacije, odnosa sa klijentima, turistima  što mislim da će u budućnosti da koristi aerdromima.

„Prepoznali smo da u tim sektorima postoje nedostaci, koji će, nadam se, nakon ove edukacije biti uklonjeni. Samo mjesto dješava – Slovenija, odnosno Bled, gdje je sjedište jedne od najpoznatijih poslovnih škola u Evropi, daje nam za pravo da vjerujemo i da se nadamo, da će predavanja biti veoma kvalitetna. Predavači su priznati u svijetu, u oblasti komuniciranja, psihologije i marketinga. To je ono što mi nažalost nismo u prilici da čujemo ovdje i iz tog razloga naše koleginice putuju u Sloveniju“, rekao je Dobardžić.

Jandreoski je kazao da je integritet firme veoma važan i da je za zaposlene koji nose teret rada, i koji su primarna veza sa kompanijom, edukacija bilo koje vrste od najveće vrijednosti.

Afirmacija mora kao najvećeg resursa Crne Gore

Ivošević na otvaranju KIMC

Prva međunarodna konferencija pomorskih nauka u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor  (PFK) pod nazivom Kotor International Maritime Conference – KIMC“, počela je danas u tom gradu uz učešće sedamdesetak naučnika i eksperata za razne oblasti pomorstva iz desetak država Evrope.

Tokom dva dana trajanja konferencije čiji su suorganizatori Opština Kotor i Privredna komora Crne Gore, biće predstavljeno čak 66 naučnih radova autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Albanije, Bugarske, Poljske, Rumunije, Gruzije, Italije, Turske i Velike Britanije, iz oblasti brodogradnje, pomorskog strojarstva i inženjeringa, automatizacije i brodske elektronike, navigacije, školovanja i obuke pomoraca, pomorske medicine, sigurnosti na moru, informacionih tehnologija u pomorskoj industriji, menadžmenta i logistike, transporta i transportnih tehnologija, pomorske ekonomije i prava, te očuvanja morskog ekosistema i zaštite životne sredine. Među temama kokjima će se KIMC baviti su i neke od visokotehnoloških, najaktuelnijih, i najkontroverznijih trenutno u svjetskoj pomorsjoj industriji, poput pitanja autonomnih brodova bez posade, a koji su već počeli da se eksperimanetalno koriste na nekim rutama. Skup će se pored ostaloga, baviti i pitanjima koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru poput utvrđivanja nove italijanske tzv. isključive ekonoske zone na Jadranu i pomorskog razgraničenja te države sa Crnom Gorom, uticaja kruzera na ekologiju, rasta rizika za pomorsku sigurnost od značajno uvećanog obima saobraćaja na mutru unutar zaliva Boke, protokola sigurnosti na brodovima za opsluživanje naftnih platformi…

Biće predstavljena i iskustva luka Bar i Drač u organizaciji kontejnerskog fider servisa, odnosno gradske luke Split u putničkom i  trajektnom saobraćaju, a biće govora i o pirateriji na svjetskim morima, kao i ekonomskom uticaju pomorskih nezgfoda koje se događaju na najbitnijim svjetskim saobraćajnim čvorištima, poput nedavnog prekida saobraćaja u Sueckom kanalzu zbog nasukanja megakontejkneraša „Ever Given“, a koji je u nekoliko dana blokade tog ključnog saobraćčajnog pravca, svjetsku ekonomiju koštao nekoliko desetina milijardi dolara.

Sa otvaranja KIMC

Otvaranju konferencije prisustvovali su i brojni predstavnici crnogorskih pomorskih instutiucija, pomorske privrede i školstva, srukžovnih udruženja, kao i Mornarice VCG. Okupljene je pozdravio dekan PFK prof.dr Špiro Ivošević kojin je podsjetio na 62 godine rada ove visokoobrazovne ustanove i njena brojna dostignuča jer je PFK danas možda i međunarodno najintegrisanija, te u praćenju najnovijih svjetskih dodstignuća u oblasti kojom se bavi, najažurnija jednica Univerziteta Crne Gore. Ivošević je kazao da je PFK danas moderna i dobro opremljenja naučno-obrazovan ustanova koja se pored klasičnih aspekata brodarstva i pomorskiog transporta, bavi i mnogim drugim dimenzijama mora i tzv. plave ekonomije.

„Istraživanje, inovacije i preduzetništvo postaju sastavni dio obrazovnog procesa na PFK. Više od milion eura se ulaže kroz investicije, optremu, laboratotrije, simulatore, planove i programe na PFK. Uz to, i povezivanje sa privrednim subjektima iz zemlje i inostranstva nam je jedan od ključnih priorioteta u narednom peridou, kako bi našim studentima i zaposlenima obezbijedili kontinualno usavršavanje“- naglasio je Ivošević.

„Ovaj događaj prilika je da otvorimo novo poglavlje kojem će crnogorski visokoobrazovni sistem stati u red sa renomiranim pomorskim institucijama regoona i šire. Pomorci su nemjerljiv resurs Crne Gore i naša je ambicija da se još snažnije pozicioniramo na međunardonom tržištu sa obrazovanim i visokokompetentnim kadrovima iz ove oblasti“- kazao je državni sekretar za saobraćaj i pomortsvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, dok je Neda Ojdanić iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta najavila da će prosvjetne vlasti nastojati da ažurno u naš sistem obrazovanja i obuke pomoraca imprementiraju najnovije svjetske standarde i zahtjeve STCW konvencije.

KIMC logo

„Kotor je grad izuzetne tradicije i svjetske kulturne baštine, ali sva kulturna baština ovog grada nije ništa drugo do rezultat njegove viševjekovne pomorske tradicije. Sve naše palate, crkve i drugu objekti kojiam se ponosimo pred svijetiom, predstavljaju rezultat svih onih ovdašnjih preduzimljivih ljudi koji su brodovima obišli svijet i koji su diljem planete, pronijeli slavu ovoga grada i ovog kraja“- kazao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić. On je istakao da Kotor danas pored PFK, ima i luku koja je jedna od najposjećenijih i najbolje ocijenjenih kruzing luka na Mediteranu, a Crna Gora ima najveći broj pomoraca po glavi stanovnika na svijetu, jer čak oko 1% njene ukupne populacije čine pomorci.

„Imajući sve ovo u vidu, jasno je da su Kotor i Boka prirodno mjesto za održavanje jednog ovakvog prestižnog međunariodnog stručnog i naučnog skupa o pomorstvu i plavoj ekonomijim za koji očekujem da postane tradicionalan“- zaključio je Jokić.

Učesnike KIMC-a pozdravila je i v.d. predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić nagkasivši važnost fromiranja tzv. plavog haba u Crnoj Gori koji bi na jednom mjestu okupio sve sjubjekte koji se bave svim aspektima ekonomskog korišćenja mora.